Izmjene i dopune Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem

U "Službenim novinama FBiH", broj 82/15 od 23.10.2015. godine, objavljena je Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FBiH", dakle od 24.10.2015. godine.

U nastavku Vam donosimo prečišćen tekst Uredbe

Na osnovu člana 15. stav (2) Zakona o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/15), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 21. sjednici, održanoj 10.09.2015. godine, donosi

 

UREDBU

O USLOVIMA I NAČINU PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM

(“Službene novine FBiH” br. 48/15 i 82/15)

 

Član 1.

(Predmet Uredbe)

(1) Ovom uredbom određuju se uslovi i način plaćanja između učesnika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, a obuhvata plaćanja u gotovom novcu, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa učesnika kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa (u daljem tekstu: ovlaštene organizacije), kao i uslove držanja gotovog novca u blagajni, te uslove i način uplate dnevnog pazara na račun kod ovlaštene organizacije.

(2) Učesnici u platnom prometu su poslovni subjekti i fizička lica koji su definisani Zakonom o unutrašnjem platnom prometu (u daljem tekstu: Zakon).

(3) Odredbe ove uredbe koje se odnose na poslovne subjekte primjenjuju se i na poslovne jedinice stranog pravnog lica koje su registrovane i obavljaju poslovnu djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine.

(4) Gotov novac, u smislu ove uredbe, čine novčanice konvertibilnih maraka i kovanice konvertibilnih maraka i pfeninga.

 

Član 2.

(Obaveza otvaranja računa)

Poslovni subjekti su dužni da za potrebe plaćanja otvore račune u ovlaštenim organizacijama i sva sredstva vode na tim računima, kao i vrše novčana plaćanja preko računa u skladu sa Zakonom i zakonom koji uređuje platne transakcije, osim plaćanja za namjene navedene u članu 3. ove uredbe.

 

Član 3.

(Namjene gotovinskih plaćanja)

(1) U obavljanju djelatnosti poslovni subjekti mogu plaćati gotovim novcem, odnosno vršiti isplate sa svog računa za slijedeće namjene:

a) isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih žrtava rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite,

b) isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu, c) isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju u skladu sa propisima koji regulišu porez na dohodak članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14),

d) otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica,

e) isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM,

f) plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima,

g) plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM,

h) otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova,

i) isplatu sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima i

j) isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija – financija;

k) povrat poreza na dodatu vrijednost u gotovini u skladu sa propisima o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima.

(2) Poslovni subjekti su dužni da sve uplate i isplate u gotovom novcu dokumentuju vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama koje se evidentiraju i čuvaju u rokovima utvrđenim zakonskim propisima i stave na uvid nadležnim kontrolnim organima.

(3) Prilikom plaćanja u gotovom novcu poslovni subjekti su dužni da primjenjuju odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

(4) Zabranjeno je plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu.

 

Član 4.

(Podizanje gotovog novca)

Poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija radi plaćanja namjena iz člana 3. ove uredbe i održavanja blagajničkog maksimuma utvrđenog odlukom organa poslovnog subjekta.

 

Član 5.

(Nalog za plaćanje)

(1) Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca sa računa realizuje se nalogom za plaćanje.

(2) Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama, bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se vrši uplata.

(3) Nalog za isplatu gotovog novca sa računa podnosi se ovlaštenoj organizaciji koja vodi račun učesnika.

Član 6.

(Zabrana)

Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune u skladu sa Zakonom.

 

Član 7.

(Blagajnički maksimum)

(1) Poslovni subjekti mogu u blagajni držati gotov novac do iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom i isti koristiti za gotovinska plaćanja shodno namjenama propisanim članom 3. ove uredbe.

(2) Visinu blagajničkog maksimuma poslovni subjekti utvrđuju odlukom organa, u skladu sa opštim aktom na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni.

(3) U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod ovlaštene organizacije za namjene iz člana 3. ove uredbe, pod uslovom da poslovni subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.

 

Član 8.

(Evidentiranje gotovog novca)

(1) Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana.

(2) Izuzetno, poslovni subjekti čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200,00 KM ili su udaljeni od ovlaštene organizacije 15 i više kilometara, dužni su uplatu gotovog novca izvršiti najkasnije u roku od pet radnih dana, a priređivači igara na sreću, u skladu sa propisom kojim se propisuje priređivanje igara na sreću, dužni su uplatu gotovog novca za proteklih sedam dana, zaključno sa nedjeljom, izvršiti najkasnije u sljedeći utorak.

(3) Ukoliko je dnevni priliv gotovog novca ostvaren u petak, naredni radni dan smatra se sljedeći ponedjeljak, u smislu stava (1) ovog člana.

(4) Uplata gotovog novca na račun kod ovlaštenih organizacija i vođenje blagajne ne odnosi se na poduzetnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu.

 

Član 9.

(Nadzor)

(1) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima i ovlaštenjima, vrši kontrolu primjene ove uredbe kod ovlaštenih organizacija, kao i preduzima potrebne mjere predviđene Zakonom i drugim propisima.

(2) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine i drugi kontrolni organi, vrše kontrolu primjene ove uredbe kod poslovnih subjekata, u skladu sa odredbama Zakona i posebnih propisa kojima se uređuje nadležnost i ovlaštenja ovih kontrolnih organa.

(3) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i kontrolni organi, u okviru svoje nadležnosti, sarađuju u vršenju nadzora nad primjenom odredaba Zakona, ove uredbe i drugih propisa.

 

Član 10.

(Kaznene odredbe)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslovni subjekt ako:

a) vrši plaćanja gotovim novcem suprotno namjenama utvrđenim odredbom člana 3. stav (1) ove uredbe,

b) sve uplate i isplate u gotovom novcu ne dokumentuje vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima u skladu sa odredbom člana 3. stav (2) ove uredbe,

c) prilikom plaćanja u gotovom novcu ne primjenjuje odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, shodno odredbi člana 3. stav (3) ove uredbe,

d) vrši plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu suprotno odredbama člana 3. stav (4) ove uredbe,

e) uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa ne realizuje nalogom za plaćanje, shodno odredbama člana 5. ove uredbe,

f) u blagajni drži gotov novac iznad iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom u skladu sa članom 4. ove uredbe, te ukoliko visinu blagajničkog maksimuma ne utvrđuje na način propisan odredbama člana 7. ove uredbe,

g) gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti ne evidentira i ne uplati u skladu sa odredbom člana 8. ove uredbe.

(2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

 

Član 11.

(Stupanje na snagu)

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".


Saopštenje o prosječnoj isplaćenoj neto/bruto plaći u FBiH, RS i BiH za avgust 2015. godine

FBiH

1. U "Služžbenim novinama Federacije BiH", broj 81/15 od 21.10.2015. godine objavljeno je Saopšštenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto i bruto plati zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za mjesec avgust 2015. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za avgust 2015. godine neto plata.........................823 KM
  • po zaposlenom za period juni - avgust neto plata..........................831 KM
  • po zaposlenom za avgust bruto plata..........................................1.257 KM.

RS

2. U "Služžbenom glasniku RS", broj 79/15 od 29.9.2015. godine objavljeno je Saopšštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plati za avgust 2015. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za avgust 2015. godine bruto plata iznosi...............1.345 KM
  • po zaposlenom za avgust 2015. godine neto plata iznosi....................834 KM
  • po zaposlenom za period januar - avgust bruto plata iznosi.............1.341 KM
  • po zaposlenom za period januar - avgust neto plata iznosi..................832 KM.

BiH

3. U „Služžbenom glasniku BiH“, broj 77/15 od 5.10.2015. godine objavljeno je Saopšštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plati za juli 2015. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za juli 2015. godine bruto plata iznosi......................1.301 KM
  • po zaposlenom za juli 2015. godine neto plata iznosi..........................838 KM.

Objavljen Zakon o privrednim društvima

U „Službenim novinama“ broj 81/15 od 21.10.2015. godine, objavljen je Zakon o privrednim društvima. Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka 60 dana od dana stupanja na snagu. Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, isp. 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, isp. 88/08, isp. 7/09, 63/10 i 75/13).

Odredbe ovog Zakona biti će detaljnije pojašnjenje na novembarskom seminaru u organizaciji FEB dd.

Zakon o privrednim društvima možete preuzeti preko sljedećeg linka ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA


Vlada FBiH proširila uredbu: Gotovi novac se mora uplatiti najkasnije pet dana od dana zarade

vladaVlada FBiH danas je izmijenila i dopunila Urеdbu o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem, saopšteno je iz Vlade FBiH.

Jedna od izmjena se odnosi na član 8. Uredbe, po kojem su pоslоvni subјеkti obvezni gоtоv nоvаc, оstvаrеn оbаvlјаnjеm rеgistrirаnе dјеlаtnоsti, uplatiti na svoj račun оtvоrеn kоd оvlаštеnе оrgаnizаciје istоg, а nајkаsniје sljedećeg rаdnоg dаnа.
Sada je sadržina ovog članka proširena tako da su, iznimno, pоslоvni subјеkti čiјi dnеvni priljev gоtоvоg nоvcа nе prеlаzi 200 KМ, ili su udаlјеni оd оvlаštеnе оrgаnizаciје 15 i višе kilоmеtаrа, dužni gоtоvi nоvac uplatiti nајkаsniје u rоku оd pеt rаdnih dаnа, a priređivači igara na sreću, sukladno propisu kojim se propisuje priređivanje igara na sreću, dužni su novac za proteklih sedam dana, zaključno s nedjeljom, uplatiti najkasnije u sljedeći utorak.

RS: Ukidanje obaveze dostavljanja polugodišnjih izvještaja

rsIzmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja briše se obaveza dostavljanja polugodišnjih finansijskih izvještaja, čime će pravna lica biti rasterećena kada je riječ o njihovoj izradi i smanjenju troškova za njihovu predaju, rečeno je Srni u Ministarstvu finansija Republike Srpske.

Ovo je predviđeno i Prijedlogom zakona o računovodstvu i reviziji, pa je usklađivanje sa tim zakonom osnovni razlog za donošenje izmjena i dopuna Zakona o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja, koji je na predloženom dnevnom redu današnje redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.

Iz Ministarstva ističu da je u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja, u odnosu na Nacrt, djelimično uvažena primjedba Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge /APIF/ u vezi dostupnosti godišnjih finansijskih izvještaja, uz obezbijeđen prevod na engleski jezik, bez naknade.

"Osnovni podaci iz finansijskih izvještaja biće dostupni javnosti bez naknade, a ne potpuni set finansijskih izvještaja", navode u Ministarstvu finansija i dodaju da je propisivanjem ove obaveze omogućeno da osnovni podaci budu dostupni potencijalnim domaćim i stranim investitorima i drugim zainteresovanim korisnicima.

Osim toga, predviđeno je da se na osnovu podataka iz Registra finansijskih izvještaja omogući kreiranje zbirnih i pojedinačnih finansijskih analiza i izvještaja koji će biti dostupni organima republičke uprave i jedinica lokalne samouprave.

"Ovi podaci će se koristiti za izradu analiza prinosnog, imovinskog i finansijskog položaja, po privrednim djelatnostima i drugim relevantnim kriterijumima", ističu u Ministarstvu.

Resorni ministar će pravilnicima propisati forme i sadržaje osnovnih podataka koji će biti dostupni javnosti, te zbirnih i pojedinačnih analiza i izvještaja o imovinskom, prinosnom i finansijskom položaju pravnih lica i preduzetnika.

Propisana je i nadležnost APIF-a da vrši kontrolu obavještenja o razvrstavanju, koji obveznici dostavljaju uz finansijske izvještaje, kao i odgovarajuće ispravke obavještenja o razvrstavanju, ukoliko se prilikom kontrole utvrdi da pravno lice nije ispravno utvrdilo kategoriju.

Takođe, propisana je obaveza APIF-a da obavještava Poresku upravu Republike Srpske o obveznicima koji nisu predali finansijske izvještaje, a i ova izmjena je neophodna zbog usaglašavanja sa Prijedlogom zakona o računovodstvu i reviziji kojim se propisuje nadležnost Poreske uprave da vrši nadzor kod pravnih lica i preduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova, između ostalog, i nadzor predaje finansijskih izvještaja.

Direktor APIF-a Jelena Ćetković rekla je Srni da su izmjene i dopune ovog zakona izrazito nepovolje za APIF, s obzirom da se povećava obim poslova i obaveza, a s tim i troškovi održavanja i vođenja registra, kao i obezbjeđivanja prevoda podataka na engleski jezik.

"S druge strane, prihodi se znatno smanjuju ukidanjem obaveze podnošenja polugodišnjih finansijskih izvještaja, kao i dostavljanje podataka iz finansijskih izvještaja organima jedinice lokalne samouprave bez naknade i drugim držanim organima i institucijama", rekla je Ćetkovićeva.

Napominjući da se APIF sam finansira, Ćetkovićeva je dodala da konkretne primjedbe i sugestije APIF-a na Nacrt ovog zakona, a koje su se odnosile na činjenicu da će se predloženim izmjenama znatno umanjiti prihodi, nisu usvojene i prihvaćene.

"Još nam nije poznato koji će se to podaci iz finansijskih izvještaja konkretno davati korisnicima usluga bez naknade, dok se isto ne definiše Pravilnikom koji će donijeti ministar finansija", navela je Ćetkovićeva.

Ukidanje obaveze dostavljanja polugodišnjih finansijskih izvještaja pozdravlja Privredna komora Republike Srpske, jer su privredna društva oslobođena dodatnih obaveza i troškova u vezi predaje tih izvještaja.

IZVOR: SRNA

 


Gorivo i cigarete poskupljuju poslije Nove godine

gorivoDo uvođenja nove akcize na naftne prerađevine čija bi sredstva bila namijenjena za autoputeve, te posebne akcize na pivo i cigarete koja bi bila namjenski prihod fondova zdravstvenog osiguranja, teško da će doći do kraja ove godine.

 Premijer Federacije BiH Fadil Novalić i predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović usuglasili su se 9. septembra ove godine o tome, ali Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje još uvijek nije donio odluku o tome.

Pripremljeni su i tekstovi izmjena i dopuna potrebnih zakona, koji članovima Upravnog odbora UNO-a BiH i predstavnicima Ministarstava finansija trebaju poslužiti kao osnova pri usuglašavanju konačnih zakonskih prijedloga. Iz UNO-a BiH potvrdili su da su oni dobili zahtjev za dostavljanje dodatne analize.

Radna grupa donijela je određene zaključke i prijedloge i oni će biti razmatrani na prvoj idućoj sjednici UO-a UNO-a, koja bi trebala biti održana do kraja ovog mjeseca - kazala je za Nataša Krsman, portparolka Ministarstva financija BiH i Upravnog odbora UNO-a.

IZVOR: ekapija


Mijenja se sporna uredba - Dnevni pazar u FBiH se neće polagati svaki dan

keš1Iz Federalnog ministarstva financija potvrdili su da rade na izmjeni sporne Uredbe o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem u FBiH.

Ovom Uredbom gospodarstvenicima je nametnuta obveza da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrirane djelatnosti, istog radnog dana uplaćuju na bankovni račun. Ovo je vlasnicima firmi stvorilo probleme, s obzirom na to da su svakog dana morali ići u banku, čekati u redu, popunjavati naloge za plaćanje, a sve s ciljem da ispoštuju Uredbu jer su im, u suprotnom, prijetile kazne od 5.000 do 10.000 KM.

Glasnogovornica Federalnog ministarstva financija Ivana Raguz kaže da je pitanje dana kada će Uredba biti promijenjena te da gospodarstvenici više neće morati svaki dan u banku polagati pazar.

– Taj rok će se svakako produžiti a rad na tome je prioritet – kazala nam je Raguz.

Nesmotren potez Ministarstva nastao usvajanjem Uredbe 18. rujna izazvao je negodovanje gospodarstvenika, pogotovo onih u malim i srednjim poduzećima. Kažu da im je to donijelo nove probleme u poslovanju, odnosno više papirologije i veća izdvajanja za bankarske usluge.

Osim navedene Uredbe, Ministarstvo je sredinom ove godine predložilo a Parlament FBiH usvojio i druge zakone kojima se, prema njihovom mišljenju, nastoji modernizirati postojeći sistem platnog prometa. Jedan od tih zakona je i Zakon o unutrašnjem platnom prometu koji nije mijenjan od 2001. godine kada su poslovi platnog prometa preneseni sa Zavoda za platni promet na komercijalne banke i Centralnu banku BiH.

Novim zakonom je, između ostalog, izmijenjen i postupak prinudne naplate, koji će u situaciji neplaćanja obveza od dužnika osigurati blokadu svih sredstava na računima dužnika do konačnog izmirenja duga. Iako sa zakašnjenjem, potez Ministarstva financija FBiH na mijenjanju pojedinih stavki Uredbe i Zakona je dobar početak ka ostvarivanju efikasnijeg sistema platnog prometa.

Poslodavci su već i prije usvajanja izmjena Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Uredbe o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem u FBiH iznijeli niz zamjerki, a od kojih se neke sad i uvažavaju. Udruženje poslodavaca FBiH u dopisu Federalnom ministarstvu financija navelo je da je, između ostalog, potrebno predvidjeti mogućnost multilateralne kompenzacije, bez obzira što trenutno ne postoje uvjeti za njenu realizaciju.

– Potrebno je predvidjeti mogućnost kompenzacije ili cesije i za budžetska sredstva i sredstva vanbudžetskih fondova – navodi se u priopćenju UP FBiH.

 

IZVOR: eKapija

 


Parlament FBiH usvojio četiri zakona po hitnom postupku

parlament_fbih_tabla (1)

Usvojeni su Zakon o dopuni Zakona o Poreznoj upravi FBiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, Zakon o izmjenama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, te Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa.

Rasprava se jedino vodila oko Zakona o izmjenama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, a odbijena su tri amandmana Demokratske fronte.

Usvajanjem Zakona o dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode produžavaju se rokovi za isplate zateznih kamata.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, navela je Vlada u obrazloženju, ranijim Zakonom o dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate došlo je do povećanja naplate javnih prihoda, te se isto očekuje i novim Zakonom o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate.

IZVOR: Federalna.ba


Usvojen rebalans budžeta FBiH od 2,3 mlrd KM

budzetDom naroda Parlamenta Federacije BiH juče je usvojio rebalans federalnog budžeta za 2015. godinu u iznosu od 2,3 mlrd KM.
Federalni ministar finansija Jelka Milićević, obrazlažući delegatima rebalans budžeta, rekla je da promjene uvažavaju okolnosti vezane za pregovore sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), odnosno nedostatkom tranše od 200 mil KM.

Ona je navela da je federalna Vlada predložila alternativne izvore finansiranja radi održavanja finansijske stabilnosti FBiH.

Tokom rasprave, predsjednici klubova Hrvata i Bošnjaka Tomislav Martinović i Osman Ćatić istakli su da će glasati za rebalans, koji je posljedica budžeta kojeg je donijela stara vlada.

Za rebalans je glasao 31 delegat, 14 je bilo protiv, a jedan delegat bio je uzdržan.

IZVOR: Capital

 


Povećanje akciza na dugom štapu

pumpeUkoliko sve bude išlo kako treba, što je malo vjerovatno, veće akcize na naftu i naftne derivate koje predlažu i traže entitetske vlade građane bi po džepu mogle "udariti" tek polovinom sljedeće godine.

"Šest mjeseci je minimalan rok pod uslovom da postoji politički dogovor za to, čega u ovom trenutku nema, tako da barem zasad u doglednoj budućnosti nema ništa od skupljeg goriva", ispričao je izvor "Nezavisnih" iz Savjeta ministara BiH.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH pojašnjavaju da procedura za izmjene Zakona o akcizama, Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakona o uplatama na jedinstveni račun podrazumijeva da prvo Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje prihvati sve te izmjene, koje se onda šalju nadležnim komisijama entiteta na mišljenje. Nakon toga UO UIO od Savjeta ministara BiH traži da izradi izmjene zakona koje idu pred parlament BiH, gdje nadležne parlamentarne komisije raspravljaju o njima i predlažu amandmane. Ukoliko bude amandmana, što je gotovo sigurno, zakoni se ponovo vraćaju na UO UIO, koji se mora izjasni o njima, a nakon što ga prihvate ili odbiju, tekst zakona ponovo ide pred Savjet ministara BiH i dalje u parlament BiH, gdje oba doma, odnosno Predstavnički dom i Dom naroda, moraju dati konačnu riječ.

Kako nezvanično saznajemo, nije isključena ni mogućnost da BiH dobije i potpuno novi zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, jer je postojeći mijenjan već četiri puta.

Podsjećanja radi, posljednjih nekoliko dana u RS pozicija i opozicija se prepiru zbog povećanja akciza. Dok s jedne strane pozicija tj. Vlada RS tvrdi da je povećanje akciza obaveza iz Reformske agende i iz ugovora s međunarodnim kreditorima, opozicija predvođena SDS-om tvrdi da to nije tačno i da neće dati podršku, a s obzirom na to da SDS trenutno ima većinu u parlamentu BiH, ukoliko ostanu dosljedni povećanja akciza neće ni biti.

"Konstatacija da su akcize dogovorene je samo jedna u nizu laži vladajućeg režima u Banjaluci. U Agendi nema riječi o povećanju akciza", rekao je juče Miladin Stanić, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS.

Dan ranije iz Ministarstva finansija RS naglasili su da je kompletna Reformska agenda usaglašena s međunarodnim finansijskim institucijama, a Zoran Tegeltija, ministar finansija, ranije je nekoliko puta rekao da su se na povećanje putarine obavezali na osnovu sporazuma s EBRD-om i to da će akciza za autoputeve odnosno putarinu biti povećana sa pet na najmanje 7,5 evrocenti po litru goriva.

U prijedlogu entitetskih vlada, što se tiče akciza, predlaže se povećanje za dizel gorivo sa sadašnjih 0,3 KM na 0,45 KM po litri, zatim za benzin sa 0,4 na 0,55 KM te da se posebna akciza od 0,10 KM za izgradnju autoputeva poveća na 0,20 KM. Prostom računicom, ukoliko ovi prijedlozi prođu svu proceduru i budu usvojeni, litar goriva biće skuplji za 0,25 KM.

Pored toga, entitetski premijeri usaglasili su se da se poveća putarina koja sada iznosi 0,10 KM na 0,20 KM, ali i da se uvedu i posebne akcize na pivo i cigarete od po 0,15 KM na litru, odnosno kutiju cigareta. Akciza na pivo i cigarete, prema planu entitetskih vlada, isključivo bi se usmjeravala u zdravstvo entiteta i to s posebnog podračuna.

Prema preliminarnim podacima, vlasti u BiH od povećanja akciza na naftu i naftne derivate očekuju prihode veće za oko 180 miliona KM, dok se od posebne akcize na autoputeve očekuje oko 120 miliona KM.

Pokrenuta inicijativa za plavi dizel

Savjet ministara BiH u što kraćem roku Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH proslijediće Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH, kako bi se uveo plavi dizel.

Na ovu inicijativu svoje mišljenje daće UO UIO, nakon čega bi Savjet ministara BiH parlamentu predložio izmjene zakona koji podrazumijeva oslobađanje plaćanja akcize (0,3 KM/litri), zatim putarine (0,15 KM/litri) i putarine za autoputeve (0,10 KM/litri). Ukoliko ova incijativa dobije epilog, poljoprivrednici u BiH plaćali bi dizel jeftinije za 0,55 KM po litri.

Oslobađanje od plaćanja akciza i putarina na dizel gorivo uživala bi samo registrovana poljoprivredna gazdinstva.

Akcize (trenutno)

Dizel gorivo - 0,3 KM po litri
Motorni benzin bezolovni - 0,35 KM po litri
Motorni benzin - 0,4 KM po litri
Lož-ulje - 0,3 KM po litri
Putarina za održavanje puteva - 0,15 KM po litri
Putarina za autoputeve - 0,10 KM po litri

 

IZVOR: Biznis.ba