Month: Februar 2025

Časopis Februar 2025

ONLINE PRISTUP ČASOPISU

1.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Računovodstveni i porezni tretman naknadno utvrđenih troškova

Prema standardima financijskog izvještavanja pogreškom prethodnog razdoblja smatraju se izostavljanja iz, ili pogrešna prikazivanja u financijskim izvještajima subjekta zajedno ili više prethodnih razdoblja nastala neupotrebom ili pogrešnom upotrebom pouzdanih informacija. Pogreška može biti značajna ili neznačajna. Kada je riječ o značajnoj pogrešci tada je potrebno retroaktivno prepravljanje. Značajnom pogreškom smatra se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje stavki ako te stavke, pojedinačno ili skupno, mogu utjecati na ekonomske odluke koje donose korisnici na osnovi financijskog izvještaja. Vrlo su česti slučajevi nastanka određenih pogrešaka u knjigovodstvu poreznih obveznika. U većini slučajeva ne radi se o značajnim greškama. Takve greške jednostavne su za ispraviti i nemaju značajnog utjecaja na financijske izvještaje. Značajnije greške, u pravilu se lakše otkrivaju, ali je njihov postupak ispravke složeniji. Ispravljanje otkrivenih grešaka obvezno je za poduzetnika, ne samo zbog utjecaja na poreze, već iz osnovnog razloga zašto se financijski izvještaji sastavljaju. Svrha financijskog izvještavanja je pružanje informacija korisniku pri donošenju ekonomskih odluka i upravo iz tog razloga, prije svega članovi društva su posebno zainteresirani da im financijski izvještaji budu tačni.

2.Dr Mirna Pajević Rožajac 

Praktična primjena državnih bespovratnih davanja u svijetlu „velikih“ i „malih“ standarda

Državna pomoć ima mnogo oblika koji se razlikuju i prema vrsti pomoći koja se daje i prema uslovima koji se uz nju obično vezuju. Bespovratna davanja (ili bespovratni poticaji) su finansijske potpore kojima država potiče ciljane tržišne grupe koje zbog načina poslovanja, poslovnog okruženja ili drugih razloga nisu dovoljno profitabilne, ili nisu pogodne za investicije. Bespovratna ili nepovratna sredstva su sredstva koja imaju tačno određenu namjenu i moraju se utrošiti i pravdati u tačno određenom roku, te se ne moraju vratiti ako su pravilno utrošena. Bespovratna davanja na određeni način predstavljaju novac u nekom od svojih pojavnih oblika, te imaju unaprijed određenu namjenu koja se po pravilu ne može mijenjati. Računovodstveni standardi koji tretiraju tematiku bespovratnih davanja su Međunarodni računovodstveni standard 20-Računovodstvo državnih bespovratnih davanja i objavljivanje državne pomoći i Odjeljak 24 Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća. Državna bespovratna davanja (grantovi) se ponekad nazivaju drugim imenima, kao što su donacije, podsticaji, subvencije ili premije.

3.Haladin Salihović

Godišnji  obračun  banaka  za  2024. godinu

Po pitanju izvještavanja, Banke i druge slične finansijske organizacije svoje finansijske izvještaje, za 2024. godinu, odnosno godišnji  obračun  za 2024.  godinu će sačiniti i podnijeti na obrascima u  skladu sa odredbama Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za banke i druge finansijske organizacije, koji je donijet  na osnovu odredbi Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine i koji se odnose na sadržaj i način popunjavanja sastavnih dijelova finansijskih izvještaja koji su specifični za banke i druge slične finansijske organizacije. Prema nerevidiranim izvještajnim podacima sa stanjem na dan 31.12.2024. godine, banke u Federaciji Bosne i Hercegovine, ostvarile su pozitivan finansijski rezultat, pri čemu na pokazatelje profitabilnosti najznačajnije utiču pokazatelji kvaliteta aktiva i efikasnost u upravljanju operativnim prihodima i rashodima. U odnosu na kraj prethodne godine, zabilježen je rast neto imovine, novčanih sredstava, kreditnog portfolija, ulaganja u vrijednosne papire, depozita, štednje i ukupnog kapitala. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima, kao ključnog indikatora kvaliteta aktive, bilježi smanjenje u odnosu na kraj prethodne godine. Na nivou bankarskog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine iskazan je pozitivan finansijski rezultat koji bilježi povećanje u odnosu na isti period prethodne godine.

4.Jasenko Hadžiahmetović

Godišnja prijava poreza na dobit za 2024. godinu u Republici Srpskoj

Godišnju prijavu poreza na dobit dužna su podnijeti pravna lica iz RS za dobit koju ostvare iz bilo kog izvora u zemlji ili inostranstvu, kao i poslovne jedinice pravnog lica sa sjedištem u FBiH, BDBiH ili inostranstvu za dobit koju ostvare iz izvora u RS. Godišnja prijava poreza na dobit za 2024. godinu podnosi se obavezno u elektronskom obliku najkasnije do 31.03.2025. godine. U istom roku se mora platiti obračunati (godišnji) porez na dobit. Prijava se podnosi posredstvom web-stranice Poreske uprave RS − Elektronske usluge − Podnošenje poreskih prijava, logovanjem na informacioni sistem PU RS. Prilikom sastavljanja godišnje prijave za 2024. godinu, za porezne obveznike je olakšavajuća okolnost da u 2024. godini u RS nije bilo izmjena propisa iz oblasti poreza na dobit. Stoga će se utvrđivanje poreza na dobit za 2024. godinu vršiti na osnovu propisa koji su bili na snazi prilikom utvrđivanja poreza na dobit za 2023. godinu

5.Mr Slavica Ašonja, dipl. ek.

Međunarodni računovodstveni standard 12-Porezi na dobit i njihova primjena u poslovanju sa osvrtom na praksu u Bosni i Hercegovini

Međunarodni računovodstveni standard 12 (MRS 12) predstavlja ključni okvir za priznavanje i obračun poreza na dobit, naglašavajući važnost usklađivanja računovodstvenih i poreskih pravila. Iako je njegov cilj unapređenje kvaliteta finansijskog izvještavanja kroz transparentnije i relevantnije prikazivanje poreskih obaveza, primjena ovog standarda u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim izazovima. Jedan od glavnih problema je kompleksnost obračuna odloženih poreza, koja zahtijeva visok nivo stručnosti, što predstavlja prepreku za mikro, mala i srednja preduzeća. Nedostatak jasnih definicija i prilagodbe lokalnom zakonodavstvu dodatno otežava implementaciju MRS 12. Osim toga, asimetrična primjena standarda u razvijenim i nerazvijenim zemljama ukazuje na potrebu za revizijom pristupa kako bi se osiguralo da svi subjekti, bez obzira na veličinu, mogu efikasno primjenjivati ove standarde. U Bosni i Hercegovini, regulatorni okvir podržava primjenu MRS 12, ali praksa pokazuje da mnoge kompanije ne primjenjuju ovaj standard, što dovodi do nerealnog prikazivanja finansijskih rezultata. Ova situacija je rezultat kombinacije nedostatka motivacije za usklađivanje sa standardima i slabosti u edukaciji i obuci poreskih službenika. Stoga, za postizanje istinitog i fer izvještavanja, neophodno je unaprijediti obrazovne i regulatorne okvire, kao i podići svijest o važnosti primjene MRS 12 među poslovnim subjektima.

6.Dr. sc. Dinka Antić

OECD model globalnog minimalnog poreza na dobit

Cilj globalne inicijative OECD-a je ostvarenje pravičnosti u oporezivanju na način da multinacionalne korporacije plate fer iznos poreza u zemlji gdje posluju. Dosadašnja porezna pravila zemalja su omogućavala multinacionalnim korporacijama da izbjegnu plaćanje poreza ili da poreznu obvezu svedu na minimum seljenjem dobiti u nisko oporezovane jurisdikcije, kao poželjne destinacije za provođenje poreznog planiranja. Kao odgovor na sve agresivnije oblike poreznog planiranja razvijene zemlje su nastojale usvojiti pravne propise kojima bi se zaštitila tržišta i umanjila porezna evazija koju agresivno planiranje proizvodi. Cilj reforme je da se spriječi raširena praksa izbjegavanja plaćanja poreza korištenjem metoda agresivnog poreznog planiranja multinacionalnih kompanija, s jedne strane, i štetna porezna politika zemalja, koje niskim ili nultim poreznim stopama na dobit i izdašnim poreznim olakšicama nastoje  privući investicije. Globalni minimalni porez je dizajniran na način da zemlja ima mogućnost da ubire dodatni porez na višak dobiti podružnica i zavisnih kompanija koje su u sastavu multinacionalnih korporacija, a koje posluju u zemlji. Koncept podrazumijeva redistribuciju prava na oporezivanje dobiti, gdje primat ima zemlja u kojoj se stvara dobit. S obzirom na globalni karakter reforme, koja djeluje kao “sistem spojenih posuda”, ukoliko jedna zemlja odluči da ne uvede minimalni porez na dobit, porez će u svakom slučaju biti plaćen u zemlji gdje je sjedište matične kompanije ili u zemljama koje su uvele minimalni porez, a u njima posluju ostale članice grupe. Nova pravila u okviru dva stuba reforme  bi trebala ukloniti štetnu poreznu konkurenciju u području oporezivanja dobiti na globalnom nivou, dovesti do rasta porezne osnovice i poreznih prihoda, te, u konačnici, doprinijeti efikasnijoj alokaciji kapitala u svijetu

7.Dr. Milica Vidović

Prava i obaveze obveznika u postupku registracije i deregistracije za PDV

Odredbama člana 57. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost propisana je dužnost svakog lica, čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobođenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 100.000 KM, da se registruje prema ovom Zakonu kao PDV obveznik. Registracija za PDV može biti obavezna odnosno po sili Zakona ili dobrovoljna tj. po zahtjevu poreskog obveznika. I u jednom i u drugom slučaju teret dokazivanja je na poreskom obvezniku. Registraciju za PDV pokreće poreski obveznik podnošenjem zahtjeva na propisanom obrascu ZR-1 ili registracija može biti izvršena po službenoj dužnosti, u kojem slučaju inspektori UIO započinju postupak registracije. U oba slučaja, obveznik treba UIO da dostavi brojnu dokumentaciju. Nakon registracije za PDV obveznik ima jasno propisane obaveze koje su striktno određene rokovima, a neizvršavanje ovih obaveza za sobom povlači brojne sankcije.Lica koja su registrovana za PDV mogu i izgubiti taj status nakon što UIO pokrene postupak deregistracije po službenoj dužnosti ili sami mogu podnijeti zahtjev za deregistraciju i brisanje iz Jedinstvenog registra obveznika indirektnih poreza. Zahtjev za deregistraciju je akt koji podnosilac piše u slobodnoj formi odnosno u ove svrhe UIO nije propisala obrazac. Kao što ima obaveze nakon registracije za PDV, tako obveznik koji želi da izađe iz sistema PDV-a mora izmiriti sve novčane obaveze prema UIO, i u postupku deregistracije treba UIO dostaviti brojne dokumente Na rješenja UIO o registraciji, kao i rješenja UIO o prestanku registracije, obveznik koji je nezadovoljan može uložiti žalbu prvostepenom, a zatim i drugostepenom organu, a nakon tog može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe kod Upravnog odjeljenja Suda BiH. Bez obzira na korištenje dozvoljenih pravnih lijekova odnosno u slučaju da se podnese žalba, a kasnije i tužba, rješenja UIO su izvršna.

8.Nedim Čustović

Izrada i predaja samoprocjene GI FUK, sa upustvom popunjavanja u  PIFC aplikaciju

Godišnji izvještaj o funkcionisanju sistema FUK (u daljem tekstu: GI FUK) predstavlja izvještaj korisnika javnih sredstava iz člana 14. stav (1) Zakona o FUK o stanju sistema FUK za prethodnu godinu koji se podnosi na propisanom obrascu, a sadrži opće podatke o Društvu i popunjen upitnik za samoprocjenu sistema FUK. Pristup Modulu za finansijsko upravljanje i kontrolu (FUK) u aplikaciji dozvoljen je isključivo imenovanom koordinatoru za finansijsko upravljanje i kontrolu na osnovu dostavljenog akta o imenovanju Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Federalnog ministarstva finansija/financija (u daljem tekstu: CHJ). Pored koordinatora za FUK, pristup može biti odobren i imenovanom koordinatoru za upravljanje rizicima u organizaciji, ali također na osnovu dostavljenog akta o imenovanju od strane organizacije u kojoj je zaposlen. Obzirom da ostali zaposlenici nemaju pristup aplikaciji, preporuka je da se svima omogući uvid u mapu procesa i registar rizika organizacije npr. objavljivanjem na Internetu organizacije, dostavljanjem putem emaila i sl. Na taj način će svi zaposleni imati dostupne informacije o mapiranim procesima i identificiranim rizicima, a istovremeno će podaci u aplikaciji PIFC ostati zaštićeni od neovlaštenog korištenja i neovlaštene izmjene podataka.

9.Bernard Iljazović

Što donosi novo zakonsko uređenje o samostalnim preduzetnicima u Republici Srpskoj?

U Republici Srpskoj donesen je novi Zakon o samostalnim preduzetnicima koji je stupio na snagu 1. januara 2025. godine. Donošenje novog Zakona o samostalnim preduzetnicima u Republici Srpskoj trebalo bi polučiti određene pozitivne učinke u praksi. Prvenstveno doprinijeti poboljšanju poslovnog okruženja, posebice u dijelu koji se odnosi na registraciju i poslovanje u formi preduzetnika, što će dovesti do povećanja broja preduzetnika i zaposlenih lica kod preduzetnika, a time i ekonomske aktivnosti i konkurentnosti privrede Republike Srpske.

10.Mr Safija Žilić, dipl.oec

Obveznica ili dionica kao izvor finansiranja

U savremenom poslovnom okruženju, preduzeća se suočavaju s različitim izazovima u pronalaženju adekvatnih izvora finansiranja. Među najvažnijim instrumentima za prikupljanje kapitala su obveznice i dionice. Obveznice predstavljaju dugoročne dužničke vrijednosne papire koje izdaje preduzeće s ciljem prikupljanja sredstava, uz obavezu vraćanja glavnice i plaćanja kamata investitorima. S druge strane, dionice su vlasnički vrijednosni papiri koji omogućavaju investitorima sticanje udjela u vlasništvu preduzeća, čime postaju suvlasnici i imaju pravo na dio dobiti. Korištenje obveznica i dionica kao izvora finansiranja omogućava preduzećima da diverzifikuju svoje finansijske resurse, smanje zavisnost od bankarskih kredita i povećaju svoju finansijsku stabilnost. Jedan od izvora finansiranja su emitovanje obveznica ili dionica zavisno od toga šta preduzeću kojem su potrebna sredstva u tom momentu odgovara, kao i zavisno od toga šta preduzeće planira u budućnosti i hoće li imati dovoljno sredstava kako bi moglo isplatiti obveznice kada dospiju ili od toga da li su postojeći dioničari spremni dijeliti sa nekim svoje preduzeće naročito ako se radi o porodičnim preduzećima gdje su godinama svi vlasnici preduzeća bili rodbinski vezani. I na kraju, svi izvori finansiranja su dobri i prihvatljivi za preduzeće, ali samo ako će se preduzeće na osnovu tih izvora finansiranja razvijati i rasti brže nego do sada i ako će uspjeti sanirati svoju trenutnu situaciju u preduzeću, te ako će na kraju biti svi zadovoljni i investitori, i menadžment, a i sami uposlenici preduzeća.

11.Mehmed Budić

Finansijske institucije na tržištu kapitala

Finansijski sistem  je u okviru nacionalne ekonomije jedan od najvažnijih podsistema. Osnovno pravilo je da je uspješan finansijski sistem preduvjet za ekonomski rast. Finansijski sistem je, kao dio nacionale ekonomije, i sam sastavljen od više elemenata, koji omogućuju nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj društveno-ekonomskoj zajednici. Stoga, može se kazati da finansijski sistem predstavlja jedan od ključnih dijelova ukupnog ekonomskog sistema zemlje i da između njih postoji čvrsta veza, u smislu da razvijen ekonomski sistem u jednoj zemlji podrazumijeva postojanje razvijenog finansijskog sistema, i da dinamičan razvoj finansijskog sektora povratno inicira brži razvoj ekonomskog sistema u cjelini. U najširem smislu, finansijski sistem usmjerava oskudne resurse privrede od štediša (ljudi koji troše manje nego što zarađuju) ka uzajmljivačima (ljudi koji troše više nego što zarađuju). Štediše nude svoj novac finansijskom sistemu i očekuju da će ga kasnije povratiti uz kamatu. Uzajmljivači traže novac od finansijskog sistema znajući da ga kasnije moraju vratiti sa kamatom. Finansijski sistem predstavlja mehanizam i vodič, odnosno sistem kanala kojima se vrši transfer finansijskih sredstava između različitih grupa i subjekata u privredi. Finansijske institucije obavljaju funkciju kanalisanja finansijskih sredstava od strane suficitarnih subjekata ka deficitarnim. Njihova uloga je u modernom društvu postala osnova obavljanja svake poslovne transakcije. Danas je prosto nemoguće zamisliti globalnu ekonomiju u kojoj je za svaku kupovinu/prodaju potrebno izravno dati/uzeti gotovinski novac. Svaka transakcija bi tražila puno više vremena i aktivnosti vezanih za prenos sredstava. Finansijske institucije, osim što su ubrzale poslovne transakcije i smanjile troškove poslovanja kompanija i pojedinaca, one su također vrlo bitan faktor i u osiguravanju finansijskih sredstava od ukupnih rizika.

12.Nerimana Sabljica

Uloga inovativnih finansijskih instrumenata u održivom razvoju

Gledajući u cjelini, sve značajnija uloga inovativnih finansijskih instrumenata u cirkularnoj ekonomiji postavlja osnove za održivu i odgovornu ekonomsku budućnost. Sinergijsko djelovanje finansijskog menadžmenta, cirkularne ekonomije i inovativnih finansijskih instrumenata otvara nove opcije i vizije za održivi razvoj i održivo poslovanje. Snažan argument u prilog afirmaciji ideje cirkularne ekonomije je njena osnovna premisa da dostizanje održivog razvoja na globalnom nivou ne podrazumijeva promjenu u kvalitetu života ljudi, niti pad proizvodnje i profita na strani proizvođača, već da cirkularni model može i mora biti jednako profitabilan kao linearni, kao i da omogućava potrošačima da jednako uživaju u proizvodima i uslugama. životni vijek, ali i održavanjem, servisiranjem i reciklažom. Inovativni finansijski instrumenti igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, jer omogućavaju bolje usklađivanje kapitala s potrebama za zaštitu životne sredine, društvenom odgovornošću i ekonomskom održivošću.

13Jasmin Omeragić

Neki aspekti upravljanja otpadom

Primjena postojećih zakonskih rješenja i podzakonskih akata, kojima se uređuje oblast upravljanja otpadom, još uvijek „omogućava“ mnogo negativnih učinaka, prvenstveno sa stanovišta okolišnih, ekonomskih i socijalnih aspekata. Istina, još u većoj mjeri postoji neusklađenost sa zakonodavstvom Europske unije, a posebno sa aspekta zadatih rokova od iste. U EU savremenim tokovima, upravljanje otpadom se smatra dijelom cirkularne ekonomije, te samim time utiče na cjelokupnu privredu i društvo u cjelini. Savremeno upravljanje otpadom skup je aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada i njegovog štetnog utjecaja na okolinu. Te mjere se posebno odnose na aktivnosti sakupljanja, prevoza, recikliranja i drugih djelatnosti koje su u vezi s otpadom, kao i nadzorom nad tim djelatnostima, ali i na tretiranje deponija na prihvatljiv način. Nekih pozitivnih pomaka ipak ima, ali stanje u sistemu odlaganja otpada na području FBiH je i dalje na nezavidnom nivou, što negativno utiče kako na okolinu tako i na zdravlje stanovništva. Valja napomenuti da postojeći sistem ne nudi podsticaje koji bi spriječili nastanak, a time i smanjenje količine otpada. Upravljanje otpadom problem je svih zainteresiranih strana: potrošača, proizvođača, vlasti svih nivoa, firmi registriranih i zaduženih za prihvat i obradu otpada i dr.

14.Džana Kadribegović

Diskriminacija radnika i lica koje traži zaposlenje

Izuzetno značajno mjesto u Zakonu o radu  dobio je institut zabrane diskriminacije radnika i lica koja traže zaposlenje. Osnov zabrane diskriminacije predviđen je u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, a u Zakonu o radu propisani su konkretni slučajevi diskriminacije radnika i lica koje traži zaposlenje, čime se obezbjeđuje primjena najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda, u skladu sa međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba. Zabrana diskriminacije je veoma značajna, naročito kada se radi o uvjetima za zapošljavanje, izboru kandidata na određeno radno mjesto, u pogledu uvjeta rada i svih prava iz radnog odnosa. Normativna rješenja iz Zakona o radu imaju za cilj, također, prevenciju i zaštitu od svakog oblika diskriminacije zaposlenih osoba i osoba koje traže zaposlenje.

15.Prof. dr Asja Gojačić

Ekonomska diplomacija u suvremenom globalnom okruženju

Diplomaciju se može svrstati među najstarije društvene djelatnosti. Kao jedan od načina zadovoljavanja nacionalnih interesa, ali i kao sredstvo sporazumnog rješavanja problema, smatra se najstarijim oblikom suradnje među državama. Države putem diplomacije kreiraju svoj položaj u međunarodnoj zajednici i na taj način nastoje ostvariti svoje nacionalne ciljeve. Ostvarenje nacionalnih ciljeva države zavisi u velikoj mjeri od njezine ekonomske moći, te svaka država nastoji ostvariti što bolju poziciju u odnosima s drugim državama. Diplomacija, kao dio ekonomskog procesa je društveno ukorijenjena kroz mnoge segmente kada je u pitanju napredak i razvoj društva i na mikro i na makro razini. Ona svoje napore usmjerava na stvaranje pozitivne konkurentnosti, razvoja i napretka zemlje kroz komunikaciju s gospodarstvima u inozemstvu te koordinaciju tih aktivnosti, razmjenu ljudi, dobara i usluga. Oblici diplomatskih aktivnosti su raznovrsni i prilagodljivi promjenama imajući u vidu brzinu promjena koje se dešavaju na međunarodnoj sceni. Države se moraju uključivati u aktualne tokove jer izolacija i kašnjenje na planu vanjske politike izaziva višestruko negativne učinke po svaku državu bez obzira na njezinu ekonomsku i političku moć. Posebno negativne posljedice se održavaju na ekonomiju države ukoliko država nema dobro organiziranu ekonomsku diplomaciju koja je postala prioritet diplomatske aktivnosti većine država. Putem diplomacije države brane svoje interese i nastoje ostvariti ciljeve od nacionalnog značaja koji u današnjoj epohi globalizacije zavise od niza čimbenika izvan državnih granica.

16. Savjetodavni servis

by FEB dd