Časopis Novembar 2022
U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 11/22
S A D R Ž A J
1.Dr Milica Vidović
Popunjavanje polja krajnje potrošnje u PDV prijavi kroz primjere
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje je na sjednici održanoj dana 14.07. 2022. godine usvojio Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, koji je objavljen u „Službenom glasniku BiH“, broj: 47/22 od 19.07.2022. godine.Uz novi Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost u „Službenom glasniku BiH“, broj:47/22 objavljeno je i Uputstvo o popunjavanju PDV prijave sa pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje potrošnje, koje je u odnosu na staro Uputstvo o popunjavanju PDV prijave prošireno i pruža poreskim obveznicima konkretnija usmjerenja o načinu popunjavanja pojedinih polja u PDV prijavi. Uputstvo o popunjavanju PDV prijave sa pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje potrošnje je u odnosu na staro Uputstvo prošireno i pruža poreskim obveznicima konkretnija usmjerenja o načinu popunjavanja pojedinih polja u PDV prijavi. Na ovaj način nastojale su se riješiti nejasnoće i problemi sa kojima su se susretali poreski obveznici prilikom popunjavanja pojedinih polja u PDV prijavi. Na ovaj način nastojale su se riješiti nejasnoće i problemi sa kojima su se susretali poreski obveznici prilikom popunjavanja pojedinih polja u PDV prijavi. Novim Uputstvom jasno je određeno da se avansne fakture i reexport evidentiraju u PDV prijavi. Osim tog, ono što je dodatno pojašnjeno novim Uputstvom o popunjavanju PDV prijave sa pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje potrošnje je upravo popunjavanje krajnje potrošnje. U Uputstvu je ponovo naglašena zakonska obaveza poreskih obveznika da ispravno i tačno popune ova polja, jer ista služe za analizu, te raspodjelu prihoda sa Jedinstvenog računa prema entitetima i Brčko distriktu. Polja krajnje potrošnje u PDV prijavi su jednako važna kao i bilo koje drugo polje PDV prijave.
2.Dr. sc. Jozo Piljić
Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01. 01. 2023. godine
Porezni obveznici (akcizni) koji se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su dostaviti UINO kalkulaciju maloprodajne cijene formiranu u skladu s Odlukom Upravnog odbora do 30.11.2022. godine. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su popisati zalihe na dan 01.01.2023. godine, obilježene akciznim markicama izdanim od 01.01.2010. do 31.12.2022. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07. 01. 2023. godine. Porezni obveznici koji se bave prometom cigareta i/ili duhana za pušenje dužni su popisati količine akciznih markica za cigarete i duhan za pušenje preuzetih do 31.12.2022. godine, a koje nisu iskorištene za obilježavanje cigareta i duhana za pušenje do 31.12.2022. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07.01.2023. godine. Porezni obveznici koji uvoze duhanske prerađevine nakon 01.01.2023. godine, a za koje su akcizne markice preuzete u periodu do 31.12.2022. godine ne plaćaju razliku akcize pri uvozu, pod uvjetom da nadležnom carinskom organu prilikom carinjenja koje se vrši prilože kopiju dostavljene UINO Popisne liste zaliha neiskorištenih markica na dan 01.01.2023. godine i poslije 17.01.2023. godine, kopiju izvršene uplate razlike akcize iskazane u navedenoj popisnoj listi. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su na zatečene zalihe utvrđene u popisnim listama obračunati akcizu u skladu s Odlukom Upravnog odbora.
3.Hajrudin Hadžimehanović
Porezni sistem
Cilj svake fiskalne politike je dizajniranje poreznog sistema koji će zadovoljiti polazne principe i istovremeno odgovoriti postavljenim zadacima. U odnosu na broj poreznih oblika finansijska teorija razlikuje dvije vrste poreznih sistema: porezni monizam i porezni pluralizam. Porezni monizam podrazumijeva takav porezni sistem koji se sastoji samo iz jednog poreznog oblika, dok porezni pluralizam podrazumijeva postojanje većeg broja poreznih oblika. I teoretičari i praktičari se slažu da je porezni sistem sa jednim poreznim oblikom neodrživ iz više razloga. Prije svega, jednim porezom nemoguće je oporezovati ukupnost ekonomske snage iz različitih izvora. Zatim, da bi se prikupili što veći prihodi za pokriće fiskalnih i parafiskalnih ciljeva, potrebno je da porezne stope budu izuzetno visoke, što će izazvati otpor plaćanju poreza, što ukazuje na činjenicu da je porezni sistem sa više oblika prihvatljiviji od poreznog monizma. Porezna politika je jedna od parcijalnih politika i predstavlja dio opšte ekonomske politike. Prema tome, ciljevi porezne politike su istovremeno i ciljevi opšte ekonomske politike. Instrumenti svake od pojedinačnih politika su u službi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike zemlje. Pod instrumentima porezne politike podrazumijevaju se različite kombinacije poreznih stopa i poreznih osnovica usmjerenih u pravcu ostvarivanja postavljenih ciljeva.
4.Mr. oec. Elman Nadžaković
Obračun troškova prema mjestima i nositeljima
Prilikom utvrđivanja rezultata poslovanja (poslovanja svakog preduzeća i rezultata koje donosi svaki radni učinak) primjenjuje se jedno od temeljnih načela, a to je da svako mjesto i svaki proizvod ili usluga (svaki učinak) snose svoje troškove. Mjesto rada u smislu stvaranja potrebnih uvjeta za rad radnika (prostor, oprema i oruđa za rad), kao i rad radnika te sudjelovanje predmeta rada u radnom procesu uzrokuju nastajanje troškova, ali se ne mora posmatrati svako mjesto rada za sebe, već to može biti i skupina radnih mjesta na kojima se odvija cjelina jednog posla, pa i jedna faza u radnom procesu ili jedna organizacijska cjelina (skupina radnika, smjena). Nositelji troškova su učinci (proizvodi, poluproizvodi, dijelovi, usluge i drugi učinci) zbog kojih se i odvija poslovni proces, zbog kojih nastaju troškovi, a utvrđivanjem i praćenjem troškova prema nositeljima ujedno se dobiva podloga za formiranje cijena učinaka (cijene koštanja i prodajne cijene). Obračun troškova po mjestima u klasičnom pristupu tretiran kao instrument koji primjenom odgovarajućeg metodološkog postupka osigurava obuhvaćanje, zaračunavanje i obračunavanje već nastalih troškova po onim mjestima koja su ih izazvala, ali danas se od njega također zahtijeva, da omogući planiranje i kontrolu troškova i učinaka po načelu odgovornosti, čime postaje značajan instrument kontrolinga i polazište u oblikovanju prognostičkih informacija.
5.Jasmin Omeragić
Upravljanje zalihama u krizi, ili upravljanje krize zalihama
Osnovna dilema vezana za zalihe svakako je sadržana u postizanju ravnoteže na način da su zalihe dovoljne za nesmetano odvijanje poslovne aktivnosti, a s druge strane da ne ugrožavaju likvidnost poslovanja. Znati upravljati zalihama znači znati osmisliti i realizirati skup aktivnosti kojima se dobro kontroliraju potrebe za zalihama određene robe, kojima se dobro prati njihova nabavka od dobavljača, a sve to u skladu sa traženim kvalitetom, količinama i prihvatljivom cijenom, i to samo s jedinstvenim ciljem: kako definirati potrebnu visinu zaliha. Nije nepoznato da kada se posluje s velikim zalihama enormno rastu i troškovi, blokiraju se obrtna sredstva, i bez opravdanog razloga potrebna su velika skladišta. Ako je, naprotiv tome, nizak nivo zaliha, onda postoji opasnost od zastoja u isporuci robe, kao i bespovratnog gubljenja kupaca zbog nemogućnosti ispunjenja njihovih zahtjeva i narudžbi. Kako bi se obezbjedilo nesmetano upravljanje zalihama, moramo voditi računa i o faktorima koji posebno utiču na visinu zaliha. Problemi u poslovanju bilo koje firme nisu i ne mogu biti fokusirani samo i neprikosnoveno na zalihe sirovina, materijala i robe. Vrijeme za pokazivanje i dokazivanje u dobrom poslovanju neprestano traje, no u uslovima krize (kakvi nam nažalost već iscrpljujuće dugo traju) ujedno je i vrijeme da se smireno i mudro djeluje, te da se menadžerske vještine pokažu u pravom svjetlu.
6.Dr. sc. Jozo Piljić
Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine
Metoda revalorizacije je alternativna metoda naknadnog vrednovanja koja je dozvoljena prema Međunarodnom računovodstvenom standarda (MRS) 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema. U skladu s MRS-om 16, dugotrajna se materijalna imovina početno priznaje po trošku koji predstavlja iznos novca ili novčanih ekvivalenata plaćenih za imovinu ili fer vrijednost naknade koja je dana u zamjenu za imovinu. U skladu s MRS-om 16 društvo treba izabrati model naknadnog vrednovanja dugotrajne materijalne imovine ili po trošku ili korištenjem metode revalorizacije. Odabrani model treba se uvrstiti u računovodstvene politike društva i primjenjivati konzistentno na sve stavke imovine. To znači da na primjer društvo mora sva zemljišta u okviru dugotrajne materijalne imovine, voditi po modelu revalorizacije, ako se odlučilo za korištenje te metode za tu vrstu imovine, te ne postoji mogućnost da se na primjer jedno zemljište vodi po metodi revalorizacije, a druga zemljišta po metodi troška. Isto vrijedi i za bilo koju drugu skupinu imovine u okviru dugotrajne materijalne imovine. Iako dopuštena u okviru MRS-a 16, primjena metode revalorizacije može predstavljati veliki izazov za društva, osobito u smislu raspoloživosti relevantnih podataka koje je potrebno objaviti u financijskim izvještajima, te podataka koji su potrebni za određivanje revalorizirane, odnosno fer vrijednosti imovine.
7.Mehmed Budić
Financijski sistem: Financijska tržišta i njegovi učesnici
U okviru financijskog sistema jedne zemlje, koji je podsistem privrednog sistema te zemlje, djeluju financijska tržišta s financijskim učesnicima i financijskim instrumentima. Prema tome, svaki financijski sistem sačinjava veći broj financijskih institucija (centralna banka, poslovne banke, štedionice, investicioni fondovi, penzioni fondovi, osiguravajuća društva, posredničke financijske organizacije), financijskih tržišta i financijskih instrumenata (vlasnički instrumenti, dugovni instrumenti, derivatni instrumenti). Učinkovit financijski sistem ima za cilj omogućiti nesmetano funkcioniranje privrednog sistema, kao i rasta i razvoja nacionalne ekonomije. Putem financijskog sistema i njegovih elemenata osiguravaju se slobodna novčana sredstva, nužno investiranje i ulaganje u tokove reprodukcije. Prema tome, od velikog značaja je financijski sistem za funkcioniranje privrednog i ukupnog društveno-ekonomskog sistema svake nacionalne ekonomije. U skladu s navedenim, često se kaže da financijski sistem predstavlja mehanizam kojim se vrši transfer financijskih sredstava između različitih djelatnosti i subjekata privređivanja. U najširem smislu, financijski sistem usmjerava oskudne resurse privrede od štediša (ljudi koji troše manje nego što zarađuju) ka uzajmljivačima (ljudi koji troše više nego što zarađuju). Štediše nude svoj novac financijskom sistemu i očekuju da će ga kasnije povratiti uz kamatu. Uzajmljivači traže novac od financijskog sistema znajući da ga kasnije moraju vratiti sa kamatom. Financijski sistem predstavlja mehanizam i vodič, odnosno sistem kanala kojima se vrši transfer financijskih sredstava između različitih grupa i subjekata u privredi.
8.Mr Safija Žilić, dipl. oec
Finansijsko izvještavanje investicijskih fondova
U današnje vrijeme kada je opstanak na tržištu ograničen količinom i kvalitetom dostupnih informacija od velikog je značaja kvalitet i pouzdanost informacija iz finansijskih izvještaja. Kvalitetno finansijsko izvještavanje smanjuje informacijski rizik, što je od velikog značaja za sigurnost učesnika na tržištu kapitala, stabilnost finansijskog sistema i smanjenje rizika od finansijske krize. Iz navedenog slijedi da su glavni ciljevi finansijskog izvještavanja, pružanje osnovnih informacija o finansijskom poslovanju, finansijskoj uspješnosti i promjenama finansijskog položaja. Finansijski izvještaji igraju veliku ulogu u procesu poslovnog odlučivanja jer upravo informacije koje subjekt dobiva iz vlastitih i tuđih finansijskih izvještaja predstavljaju okosnicu za donošenje poslovnih odluka i omogućuju stvaranje konkurentske prednosti. Sve navedeno odnosi se i na finansijsko izvještavanje investicijskih fondova. Finansijske izvještaje za investicijske fondove sastavljaju društva koja upravljaju ovim fondovima. Društva za upravljanje fondovima osnivaju i kako im i sam naziv kaže, upravljaju investicijskim fondovima, što uključuje vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja za fondove kojima upravljaju. U Federaciji BiH trenutno posluje 11 ZIF-ova i 7 OIF-ova kojim upravlja 8 društava za upravljanje investicijskim fondovima.
9.Dr. sci. Jasmina Hurić
Izvještavanje o finansijskom upravljanju i kontroli javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine
Finansijsko upravljanje i kontrola (FUK) je sveobuhvatan sistem internih kontrola koji uspostavljaju i za koji su odgovorni rukovodioci korisnika javnih sredstava, a kojim se upravljajući rizicima osigurava razumno uvjeravanje da će se u ostvarivanju ciljeva organizacije, budžetska i druga sredstva koristiti pravilno, ekonomično, efikasno i efektivno. Uvođenje finansijskog upravljanja i kontrole u javni sektor Bosne i Hercegovine je važna reformska oblast u kojoj je Bosna i Hercegovina u obavezi da uskladi svoj zakonodavni okvir i praksu sa dobrim praksama i regulativama koje preporučuje Evropska komisija. Finansijsko upravljanje i kontrola javnog sektora u Federaciji započeti su donošenjem Zakona o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru. Analizirajući dosadašnje konsolidovane izvještaje o FUK-u na nivou Federacije BiH može se zaključiti da sistem unutrašnjih kontrola kod korisnika u javnom sektoru u Federaciji i dalje nije na odgovarajućem nivou i da od samog početka primjene Zakona o FUK-u nije postignut značajniji pozitivan efekat. Prisutna su nastojanja mnogih organizacija javnog sektora da u skladu sa svojim kapacitetima razvijaju sisteme internih kontrola prema zahtjevima koje pred njih stavljaju važeći propisi i Standardi interne kontrole, međutim, iz svih dosadašnji dostavljenih izvještaja, a naročito na bazi posljednjeg KI FUK za 2021. godinu, vidljivo je da se usklađivanje sistema internih kontrola sa zahtjevima Standarda internih kontrola i dalje sporo odvija kod većine korisnika.
10.Nedim Čustović
Metodologija rada interne revizije i učinka jedinica interne revizije u institucijama BiH
CHJ kroz godišnje izvještaje jedinica interne revizije institucija BiH i na osnovu stalne komunikacije s osobljem interne revizije, koja se odvija kroz sastanke, obuke, izdavanje mišljenja i obavještenja na upite, vrši, u skladu s Pravilnikom o provođenju osiguranja i unapređenja kvaliteta interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine i koristeći preporuke iz Vodiča za ocjenu kvaliteta interne revizije u javnom sektoru, nadzor nad poštovanjem metodologije rada interne revizije i prati učinak jedinica za internu reviziju institucija BiH. Napominjemo da navedena kontrola koju provodi CHJ, a koja se odvija kroz kontinuirani uvid u način rada interne revizije na osnovu dostupnih podataka, nije zamjena za propisane povremene eksterne ocjene koje trebaju provoditi kvalificirani nezavisni ocjenjivači izvan organizacije, kako je to definirano Zakonom o internoj reviziji institucija BiH, Standardima interne revizije i Pravilnikom o provođenju osiguranja i unapređenja kvaliteta interne revizije u institucijama BiH. Kako je CHJ nezaobilazan dio sistema interne revizije i kao tijelo koje je odgovorno za izradu i provođenje metodologije interne revizije, uvid u kvalitet rada jedinica interne revizije koji vrši CHJ ne može se smatrati u potpunosti nezavisnim, ali se isti provodi radi davanja smjernica i preporuka za unapređenje rada jedinica interne revizije.
11.Bernard Iljazović
Pravni okvir za prevenciju i suzbijanje korupcije u Kantonu Sarajevo
U današnjim okolnostima korupcija predstavlja značajan problem čiji se negativni učinci odražavaju na sve aspekte društva. Nerijetko su u različite koruptivne radnje involvirani nositelji javnih politika kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, a čime se podriva pravno uređenje države, a ujedno narušava i stupanj povjerenja građana u rad institucija. Donošenjem Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo ojačati će se pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo i to u vrlo značajnim segmentima koji se tiču sprečavanja sukoba interesa, zaštite prijavitelja korupcije, te jačanja integriteta u javnom sektoru. Ujedno je to jedan od osnovnih strateških ciljeva definiranih Strategijom za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo 2022-2023. Koliko god bio kvalitetno napravljen zakonski akt, neophodno je da se njegova pravila učinkovito i dosljedno provode u praksi, kako se ne bi dogodilo da ostane samo „mrtvo slovo“ na papiru.
12.Mr iur. Mirel Mujkanović
Stanje profesionalizacije javnih nabavki u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama
U okviru javne nabavke profesionalizacija podrazumijeva osiguravanje dostupnosti odgovarajućih alata i znanja za javne subjekte radi provođenja postupaka javnih nabavki i učinkovito zaključivanja ugovora s krajnjim ciljem osiguravanja održivosti nabavljenih dobara, usluga i radova, dok u isto vrijeme pridonosi cjelokupnom provođenju politike javnih nabavki. Cilj profesionalizacije javne nabavke uključuje sveukupno poboljšanje cijelog niza stručnih vještina i kompetencija, znanja i iskustva ljudi koji vode zadatke povezane s javnom nabavkom ili u njima učestvuju. Preporukom EU 2017/1805 o profesionalizaciji javne nabavke uspostavljen je potrebni okvir za razvoj nacionalnih strategija koje bi trebale omogućiti da države članice odnosno subjekti koji provode postupke javnih nabavki osiguraju najučinkovitiju upotrebu javnih sredstava na način kojim bi se doprinijelo i razvoju cjelokupne privrede. Pitanju profesionalizacije javne nabavke u Bosni i Hercegovini nije posvećena potrebna pažnja pa primjeri dobre prakse mogu biti osnova za kreiranje rješenja kojim bi se otkloniti određeni nedostatci na koji način bi se doprinijelo većem stepenu profesionalizacije javne nabavke u Bosni i Hercegovini.
13.Dr Dragan S. Jović
Restrukturiranje, poslovni model i performanse Sberbank a.d. Banjaluka i bankarska panika
Globalna finansijska kriza, 2007 – 2009., je bila svjedok brojnih bankrota banka sa sistemskim i nesistemskim posljedicama na nacionalne bankarske sisteme ili na globalni finansijski sistem, poput bankrota američke investicione banke Lehman Brothers. Tokom tih događaja postalo je očigledno da ne postoje procedure i pravila koje bi bolesnu banku sanirale ili izvele iz bankarskog sistema bez izlijevanja krize u realni sektor (eng. spillover), a posebno bez finansiranja iz budžeta (eng. bail out). Prodaja kao metoda sanacije Sberbank a.d. Banjaluka bila je jedina moguća opcija u uslovima sistemske bankarske panike u bankarskom sektoru Republike Srpske i hronične nelikvidnosti, natprosječno solventne i izuzetno rentabilne banke. Ostale metode sanacije ili nisu trebale, ili nisu mogle, biti primijenjene zbog izuzetnog visokog kvaliteta aktive banke (odvajanje imovine), zbog nemogućnosti daljeg eksternog finansiranja banke (restrukturiranje banke vlastitim sredstvima) i zbog ogromnog reputacionog rizika i sankcija nametnutih ruskim bankama (osnivanje banke za posebne namjene). Restrukturiranje banaka po instrumentima sanacije koji od 2014. predstavljaju dio evropskog bankarskog zakonodavstva je za bh. bankarski sistem relativno nov i nedovoljno istražen proces.
14.Alan Vajda, mag. iur.
Donesena odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je u svojstvu nadležnog tijela provelo postupak izrade i donošenja godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2022. godinu, te je Vijeće ministara Federacije Bosne i Hercegovine na 54. sjednici održanoj 28. srpnja 2022. godine donijelo Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu. Kvota radnih dozvola predstavlja broj radnih dozvola koje se mogu izdati u jednoj kalendarskoj godini u Bosni i Hercegovini za strance određenih zanimanja, odnosno za strance koji obavljaju određene djelatnosti, a kojima je nužna radna dozvola za rad na teritoriju Bosne i Hercegovine. Radne dozvole utvrđene godišnjom kvotom, po djelatnostima i zanimanjima, izdaju se prvo za produženje već izdanih radnih dozvola, te nakon toga za novo zapošljavanje stranaca, s napomenom da prednost pri njihovom izdavanju imaju stranci koji posjeduju privremeni boravak u Bosni i Hercegovini temeljem spajanja obitelji sa strancem koji ima odobren privremeni boravak u Bosni i Hercegovini.
15.Doc. dr. sci. Asja Gojačić
Ekonomska diplomatija u uslovima globalizacije
Ekonomska diplomatija ima sve značajniju ulogu u međunarodnom poslovanju i spoljnopolitičkom djelovanju država. Ona se bavi novim konceptom međunarodne saradnje i predstavlja vezu između diplomatije i privrede. Ona predstavlja prožimanje diplomatije kroz spoljnu trgovinu, finansije, politiku i privredu u savremenoj međunarodnoj zajednici.Oblici diplomatskih aktivnosti su raznovrsni i prilagodljivi promjenama imajući u vidu brzinu promjena koje se dešavaju na međunarodnoj sceni. Države moraju da se uključuju u aktualne tokove jer izolacija i kašnjenje na planu spoljne politike izaziva višestruko negativne efekte po svaku državu bez obzira na njenu ekonomsku i političku moć. Posebno negativne posljedice se održavaju na ekonomiju države ukoliko država nema dobro organizovanu ekonomsku diplomatiju koja je postala prioritet diplomatske aktivnosti većine država. Putem diplomatije države brane svoje interese i nastoje da ostvare ciljeve od nacionalnog značaja koji u današnjoj epohi globalizacije zavise od niza faktora van državnih granica. Zato svaka država mora imati jasnu i dobro struktuiranu spoljnu politiku u suprotnom dolazi do višestruko štetnih efekata uslijed nepravovremenih i pogrešnih nastupa u međunarodnoj zajednici.
16.Džana Kadribegović
Izumi i tehnička unapređenja u radnom odnosu i zabrana takmičenja radnika sa poslodavcem
Prema Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“,br.26/16 i 89/18 i 44/22) zaključivanjem ugovora o radu između radnika i poslodavca odnosno stupanjem radnika na rad zasniva se radni odnos. Zaključeni ugovor o radu proizvodi prava i obaveze kako za radnika tako i za poslodavca. U cilju ostvarivanja što boljih poslovnih rezultata, zakonodavac je zaštitio poslodavca u smislu da izum ili tehničko rješenje koje je ostvario radnik pripadaju poslodavcu, jer je radom kod tog poslodavca omogućeno radniku da dođe do izuma ili tehničkog rješenja. Pitanje izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehničkih unapređenja detaljnije se uređuju posebnim zakonima iz oblasti zaštite pronalazaka, tehničkih unapređenja i autorskih prava.
17. Savjetodavni servis
18. Saopštenja za primjenu propisa
19. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Časopis Oktobar 2022
U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 10/22
S A D R Ž A J
1.Jasmin Omeragić
Osnovne pretpostavke pri izboru pružalaca računovodstvenih usluga ili koliko nas cijene poslodavci
Budućnost računovodstvene profesije mora se zasnivati prije svega na nezavisnosti i stručnosti profesionalnih računovođa, a računovođe u tome nikako ne smiju ostati usamljeni. Profesionalne organizacije s jedne, te zakonodavna i izvršna vlast s druge strane, imaju veliku odgovornost u pogledu očuvanja nezavisnosti položaja i rada pripadnika računovodstvene profesije, kako u pogledu primjene i poštovanja međunarodno prihvaćenih zahtjeva o osposobljavanju računovođa, tako i u očuvanju integriteta struke. Odgovornost profesionalnih računovođa velika je, budući da kvalitet njihovog rada ne utiče isključivo i jedino na klijenta ili na poslodavca, već na cjelokupno finansijsko stanje države. Također, odgovornost prema javnosti i zaštita javnog interesa jeste velika obaveza profesionalnih računovođa, ali je istovremeno i najviše priznanje za značaj njihovog rada za opće dobro cijele državne zajednice. Svaka osoba koja se želi baviti poslom računovođe mora biti spremna na sve moguće izazove, ali i da im odoli, ponašajući se u skladu sa etikom profesionalnih računovođa i to prvenstveno zbog sebe, ali u svojstvu odgovornih osoba pred nadležnim organima.
2.Mehmed Budić
Računovodstvene politike i promjene računovodstvenih procjena
Računovodstvene politike predstavljaju posebna načela, osnove, dogovore, pravila i prakse koje treba dosljedno primjenjivati prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja. Računovodstvene politike dozvoljeno je mijenjati samo ako je promjena zahtijevana računovodstvenim standardima ili rezultira financijskim izvještajima koji pružaju pouzdanije i značajnije informacije. Prilikom promjene računovodstvene politike efekte promjene potrebno je priznati uz primjenu retroaktivnog pristupa - kao da se računovodstvena politika oduvijek primjenjivala, osim kada je neizvodivo utvrditi učinke promjene. Usklađenja se provode na početnim stanjima kapitala (najčešće zadržane dobiti) i drugim usporednim stanjima na koja je promjena imala učinak. Promjena računovodstvenih procjena najčešće je vezana uz procjenu sumnjivih i spornih potraživanja, zastarjele zalihe, fer vrijednost financijske imovine i obaveza, vijek upotrebe i ostatak vrijednosti imovine koja se amortizira i obaveza temeljem jamstva. Efekt promjene ne priznaje se retroaktivno, nego samo u razdoblju promjene usklađenjem na stavkama kapitala, imovine i obaveza.
3.Dr. sc. Jozo Piljić
Dugoročna rezerviranja - računovodstveni i porezni tretman
Dugoročna rezerviranja i razgraničenja i odgođene porezne obveze, iskazuju se dugoročna rezerviranja za troškove i rizike koji se priznaju i vrednuju u skladu sa MRS 37 - Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina i drugim relevantnim Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja MRS/MSFI i računovodstvenom politikom, dugoročna razgraničenja i dugoročno odgođene porezne obveze. U okviru konta ove grupe knjiže se rezerviranja za troškove koji se s velikom vjerojatnošću očekuje da će nastati u razdobljima poslije datuma bilance, a posljedica su sadašnjeg obavljanja djelatnosti. Na kraju svake poslovne godine menadžment pravne osobe suočava se s poteškoćama utvrđivanja pozicija temeljnih financijskih izvještaja koje je potrebno procijeniti. Nesigurnost i mogućnost pogrešaka kao sastavni dio procesa donošenja odluka o procjeni pojedinih pozicija financijskih izvještaja dovodi do mogućnosti da financijski izvještaji nisu prikazani u skladu s odredbama MRS 1 – Prezentacija financijskih izvještaja, odnosno da ne prikazuju istinito i fer financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove pravne osobe. Kako određeni broj stavaka u financijskim izvještajima nije moguće pouzdano utvrditi, već se takve pozicije moraju procijeniti, navedene stavke procjenjuju se u skladu s odredbama MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške.
4.Mr Safija Žilić, dipl. oec
Kontrola kvaliteta revizorskog rada kao pretpostavka kvaliteta finansijskih izvještaja
Za osiguranje kvalitetnih proizvoda ili usluga u svakoj profesiji je potreban dobar sistem nadzora i kvaliteta, pa tako i u reviziji kvalitetan nadzor rada povećava vjerojatnost da će rezultati rada biti pouzdani. Temelj za postizanje i održavanje kvaliteta je postojanje određenih pravila ponašanja, tj. načela, standarda i postupaka kojih se pripadnici pojedine struke moraju pridržavati i neprestano usavršavati. Osnovna uloga eksterne revizije je ispitati i ocijeniti jesu li finansijski izvještaji revidiranog subjekta fer i istinito prezentirani. Taj postupak provode stručne i nezavisne osobe, ovlašteni revizori. Da bi eksterna revizija bila kvalitetna i pouzdana, važno je da postoji efikasan sistem nadzora i kvaliteta iz kojeg proizilaze mnoge prednosti i poboljšanja kao što su: pouzdaniji izvještaji i rezultati revizije, kvalitetniji rad revizije, učenje i unapređenje revizijskog rada, efikasnost, efektivnost i ekonomičnost revizijskog procesa, veća odgovornost revizora kao i veće zadovoljstvo korisnika revizije. Da bi revizija bila kvalitetno provedena važno je da se revizori pridržavaju „pravila ponašanja“ koja su definisana načelima, standardima i zakonima. Cilj uspostavljanja sistema kontrole kvaliteta društava koje vrše reviziju je da se obezbijedi da registrovana društva za reviziju, njihovi vlasnici i zaposleni posluju u skladu sa međunarodnim standardima.
5.Mr. oec Elman Nadžaković
Državna revizija - čuvar državnog novca
Pod pojmom državne revizije se podrazumijeva postupak ispitivanja i ocjenjivanja finansijskih izvještaja i finansijskih transakcija jedinica državnog sektora, jedinica lokalne samouprave i uprave, pravnih subjekata koji se u cijelosti finansiraju iz proračuna ili su u većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave ili uprave. Obaveza javnih institucija i zvaničnika kojima je povjereno upravljanje javnim sredstvima je da za svoje postupke odgovaraju onima koji su im te odgovornosti povjerili, odnosno građanima i njihovim predstavnicima. Uloge koje vrše vrhovne revizijske institucije obuhvataju nadzor (sprječavanje neracionalnog trošenja javnih sredstava, otkrivanje zloupotreba i prevara ), uvid (utiču na poboljšanje efikasnosti i uspješnosti javnog sektora) i predviđanje (ispituju rad javnih institucija), a sve u cilju objektivne i nezavisne ocjene korištenja javnih sredstava i poboljšanja efikasnosti javne potrošnje. Kvalitetno vršenje zadataka državne revizije danas posebno dolaze do izražaja, posebno u Bosni i Hercegovini gdje politika na različite načine pokušava da djeluje na nezavisnost ovih institucija, a sve u cilju manipulacije državnim novcem.
6.Mr. oec Aida Bičo
Primjena statističkih metoda u postupku interne revizije
U dinamičnom i nesigurnom okruženju i u uslovima globalizacije, rastućeg razvoja tehnologije i konkurencije, preduzeća ne smiju gubiti puno vremena na dugotrajne analize jer dok se istraživanje završi situacija se već promijenila. U prošlosti preduzeća nisu bila velika i bilo je moguće provoditi istraživanje na cjelokupnoj dokumentaciji što nije oduzimalo puno vremena niti je bilo skupo. Danas kad je vrijeme novac i gdje se sve mijenja iz minute u minute provjeravati cjelokupnu dokumentaciju je složeno, skupo i zahtjevno. U skladu s tim razvilo se revizijsko uzorkovanje gdje revizori na temelju određenog uzorka donose svoj sud.Kontinuiranom i pravilnom primjenom statističkih metoda u reviziji omogućuje se internim revizorima jednostavnije praćenje procedura i poboljšanja rada interne revizije. Metoda uzorka kao i cjelokupan proces provedbe revizije se razvija u skladu sa promjenama na aspektu tehnologije. Pri korištenju metode uzorka već se korite raznovrsni računalni programi i vjeruje se da će u budućnosti softverski sistem još napredovati i olakšati daljnju procedure u odabiru jedinice uzorka.
7.Nedim Čustović
Revizijski i analitički postupci koje koriste interni revizori prilikom provođenja revizorskih angažmana- ( praktični primjeri )
Revizijski postupci, odnose se na proces koji se provodi kako bi se prikupili revizijski dokazi te ostvarili revizijski ciljevi. Pod pojmom priroda revizijskih postupaka podrazumijevaju se vrste testova koji interni revizor provodi kako bi ostvario ciljeve zacrtane internom revizijom. Važno je da interni revizor prilikom izbora revizijskih testova odabere one u kojima će odnos troškova i korist provođenja biti optimalan. Pritom se mogu koristiti tradicionalni revizijski postupci, a u posljednje su vrijeme sve popularniji postupci podržani računarima ili tzv. CAATs alati. Obim revizijskih postupaka zavisi o tome koliko revizor treba prikupiti dokaza kako bi ostvario ciljeve zacrtane internom revizijom. Postoje poslovni događaji koje interni revizor može testirati u potpunom obimu (100%), a postoje i oni koji su u praksi češći, a provode se metodom uzorka. Pod vremenskim periodom podrazumijeva se vremenski raspored u kojem će interni revizor provoditi testove. Prilikom prikupljanja dokaza, revizor može koristiti više načina, tj. revizijskih postupaka, a koji zavise o prirodi revizijskog angažmana. Funkcije interne revizije su proučavanje računovodstvenog sistema i sistema interne kontrole, ispitivanje računovodstvenih informacija, analiziranje ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti te analiziranje posluje li organizacija u skladu sa zakonom. Interna revizija kao funkcija ima zadatak osigurati zaštitu poslovnih procesa, prepoznati slabosti u poslovanju te, po mogućnosti, uticati na donošenje poslovnih odluka kako bi se minimizirali rizici poslovanja.
8.Dr. sc. Dinka Antić
Unaprjeđenje administriranja PDV-om: preporuke EU
Bosna i Hercegovina Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja obvezala na kontinuirano usklađivanje PDV sistema sa standardima EU. Osim koherentne politike PDV-a potrebno je i kontinuirano primjenjivati praksu članica kojom se unaprjeđuje rad PDV administracija. Evropska komisija je nedavno objavila dijagnostički izvještaj o stanju PDV administracija u EU u razdoblju 2016-2019., u kojem je dubinski analizirano administriranje PDV-om, najbolje prakse i iskustva članica u tom području. Izvještaj sadrži preporuke za unaprjeđenje administriranja PDV-om u svim segmentima: naplate prihoda od PDV-a, postupaka kontrole, ostalih administrativnih procedura, sa fokusom na digitalizaciju registracije za PDV-e, te su obrazložene strategije koje porezne administracije u članicama EU mogu usvojiti u cilju poboljšanja interakcije sa poreznim obveznicima i unaprjeđenja procesa, kako na strani porezne administracije, tako i na strani obveznika. Prihodi od PDV-a su glavni izvor financiranja budžeta članica. U razvijenim članicama udio PDV-a u poreznoj strukturi odgovara udjelima direktnih poreza (poreza na dohodak i poreza na dobit), a u poreznim strukturama u manje razvijenim članicama, većinom novih iz istočne Evrope, je dominantan zbog nižega stepena razvijenosti. Slabije funkcioniranje PDV administracije ugrožava financiranje potreba građana i institucija članica, ugrožava financiranje institucija EU, kao i samih obveznika, koji su opterećeni troškovima poštivanja PDV propisa.
9.Dr. sc. Jasmina Hurić
Uticaj budžetske politike na makroekonomske agregate
Budžet kao osnovni instrument budžetske politike po svojoj osnovnoj definiciji predstavlja novčani predračun države kojim se određuju prihodi i rashodi državnih organa prema unaprijed određenim namjenama. Budžetska politika definiše način potrošnje odnosno namjenu svih sredstava koja postoje u budžetu. Sredstva koja se nalaze u budžetu obezbjeđuju se instrumentima poreske politike odnosno politike javne potrošnje. Ako se budžetskom politikom želi postići povećanje privredne aktivnosti onda se koristi ekspanzivna politika kroz povećanje državne potrošnje i smanjenje poreza. Ukoliko se, pak, želi smanjiti privredna aktivnost i kontrolisati inflacija tada države posežu za kontra mjerama kroz povećanje poreskih stopa i smanjenje javnih izdataka. Praksa je pokazala, da se najbolji efekti budžetske politike postižu u kombinaciji sa mjerama monetarne i drugih makroekonomskih politika. Država svoju budžetsku politiku vodi kroz povećanje odnosno smanjenje poreske stope i povećanje ili smanjenje obima javne potrošnje (izdataka države), ovisno o tome kakve makroekonomske efekte želi postići.
10.Dr. sci. Samir Sabljica
Statistički pokazatelji državne pomoći u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu – stanje i perspektive
Državna pomoć (engl. State aid) je oblik državne intervencije koja se koristi za promovisanje određene ekonomske aktivnosti. Posljedica takve intervencije je da se određeni ekonomski sektori više favoriziraju u odnosu na druge te na taj način državna pomoć narušava konkurenciju jer pravi razliku između kompanija koje primaju pomoć i onih koje je ne primaju. Politika EU koja se odnosi na državnu pomoć treba da spriječi države članice da štite ili promovišu svoja preduzeća na štetu konkurencije u okviru EU. Glavni cilj je da se obezbjedi neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU, kao i da se poveća konkurentnost te da se kreira prostor bez unutrašnjih barijera bilo koje vrste. Svakako da će BiH morati uvažiti pravila Evropske Komisije po pitanju državne pomoći u smislu jačanja napora za smanjenje nivoa državne pomoći za koje se unaprijed ne može utvrditi krajnji efekat. Naime, prije same dodjele državne pomoći, davalac državne pomoći mora anticipirati svrsishodnost pomoći. Davalac bi morao znati kakva je očekivana korist za državu (što podrazumijeva općine, gradove, kantone, distrikt, entitete, državni nivo) od toga što će dodijeliti određenom privrednim subjektima državnu pomoć odnosno koji je omjer onoga što država daje prema onome što država dobija. Također, treba usvojiti sugestije Еvrоpske kоmisiјe dа se pојаčајu nаpоri zа smаnjеnjе оpćеg nivоа držаvnе pоmоći, i dа sе dоdаtnо fоkusirа nа prеlаzаk sа pоdrškе pојеdinim prеduzеćimа ili sеktоrimа nа pоdsticаnjе hоrizоntаlnih cilјеvа, kao što to čini ЕU, kао štо su zаpоšlјаvаnjе, rеgiоnаlni rаzvој, zаštitа živоtnе srеdinе, оbukа, istrаživаnjе i rаzvој.
11.Bernard Iljazović
Pravni okvir za zaštitu prijavitelja korupcije u Federaciji Bosne i Hercegovine
U trenutnim okolnostima svjedoci smo da se korupcija sa svim svojim negativnim učincima uvukla u skoro sve pore društva. Nerijetko su i sami kreatori politika i na državnoj i lokalnoj razini inkorporirani u različite oblike koruptivnih radnji, pri čemu u većini slučajeva ne snose odgovarajuće sankcije čime se ne samo da podriva pravni poredak, nego se i stvara negativna percepcija u javnosti o funkcioniranju državnih tijela. Za učinkovitiju prevenciju i sankcioniranje takvih radnji potrebno je poduzimati, odnosno donositi adekvatne mjere i to u obliku zakonskih normi. No, unatoč tim pomacima zakonodavac je napravio značajne propuste tako što je izostavio štetne radnje ključnih aktera u vrhu zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, što znači da i oni koji su nerijetko upleteni u različite koruptivne radnje neće biti sankcionirani. S obzirom da je postojanje korupcije u dosta slučajeva teško dokazati, a i koja se pod spregom određenih lobija i uspješno zataškava, prijavitelje korupcije se tako stavlja u nezavidan položaj, odnosno da će biti izloženi visokim novčanim kaznama zbog lažnog prijavljivanja, što će ih samo demotivirati na prijavljivanje koruptivnih radnji. U konačnici, takvim zakonskim normama neće se uspostaviti učinkoviti mehanizmi za provođenje zaštite prijavitelja korupcije, te krenuti u istinsku borbu protiv korupcije.
12.Džana Kadribegović
Ovlaštenja i obaveze zaposlenika na osnovu Zakona o vijeću zaposlenika
Zakonom o radu, koji je u okviru reforme radnog zakonodavstva donesen 1999. godine, predviđen je osnov za donošenje i ostalih propisa iz oblasti radnog zakonodavstva. Propisano je, također, da se način i postupak formiranja vijeća zaposlenika, kao i druga pitanja vezana za rad i djelovanje vijeća zaposlenika uređuju posebnim zakonom. S tim u vezi, donesen je Zakon o vijeću zaposlenika i objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 38/04, kojim je predviđeno učešće zaposlenika u odlučivanju o pitanjima koja se odnose na poslovnu politiku poslodavca kao i organiziranje tijela koje će pružati zaštitu u ostvarivanju prava i interesa zaposlenika. Vijeće zaposlenika, prema poslodavcu ima ovlaštenja i obaveze, dok poslodavac ima samo obaveze koje je dužan da poštuje. Zakonom je propisana obaveza poslodavca da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni položaj zaposlenika informira vijeće zaposlenika, konsultuje i pribavlja prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika.
13.Safeta Lukačević
Ergonomija – pristup, analiza i oblikovanje radnog mjesta
Ergonomija nauka o uslovima rada, ljudi i radno okruženje (grč.) po definiciji je naučna disciplina (nauka o radu) kojoj je zadatak da istražuje ljudski organizam i ponašanje, te pruža podatke o prilagođenošću predmeta s kojima čovjek dolazi u kontakt. Dakle, ergonomija proučava anatomske, fiziološke i druge parametre ljudskog tijela. To nije nezavisna nauka nego se koristi podacima svih disciplina koje se bave čovjekom (medicinom, psihologijom, matematikom, optikom, akustikom itd.). Ergonomija omogućava da se kvalitetno radi, poveća proizvodnja, smanji broj profesionalnih oboljenja i da se poveća efikasnost i sigurnost upotrebe predmeta. Ergonomija mora biti najčvršće povezana s konstrukcijom i tehničkim projektovanjem proizvoda (s jedne strane) i dizajniranjem (s druge strane). Dizajn ne može mijenjati čovjeka, ali putem ergonomije saznaje o činjenicama koje su čovjeku potrebne. Upravo ergonomija omogućava dizajneru da prilagođava ili promijeni predmet u najprikladnijoj kombinaciji za čovjeka. Idealna situacija kaže da bi dizajn nekog uređaja trebao početi od čovjeka, ali najčešće se događa suprotno. Zato je važno uočiti da je dizajn oblikovan za ljude na osnovu podataka o konačnom korisniku. Ergonomija kao nauka daje principe dimenzija za oblikovanje predmeta s kojim korisnik dolazi u doticaj. Ergonomija je moglo bi se reći nauka koja se bavi dizajnom proizvoda tako da oni najbolje budu prilagođeni ljudskom tijelu.
14. Savjetodavni servis
15. Saopštenja za primjenu propisa
16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Časopis Januar 2022
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
ELEKTRONSKI ČASOPIS
1.Jasmin Omeragić
Računovodstveni tretman formiranja i „kolanja“ poslovne dokumentacije(praktični primjer Uputstva)
Smisao i značaj poslovne dokumentacije sa računovodstvenog aspekta uvijek ima svoj ciljni efekat, a posebno prilikom provođenja interne računovodstvene kontrole jer doslovce omogućuje zadovoljavajuće ispunjavanje sve opsežnijih zakonskih zahtjeva koji su nametnuti (i permanentno se nameću) računovodstvenoj funkciji. Isto tako svaka aktivnost kojom se istrajava na jasnom definiranju ovlaštenja, a samim time i odgovornosti (kako menadžmenta, tako i svih zaposlenika) u sticanju i trošenju finansijskih, materijalnih i ostalih sredstava firme, uvijek je dobro došla i od strane računovodstvenih profesionalaca sigurno će biti prihvaćena i podržana. Realizacijom poslovnih aktivnosti, kako u velikim i složenim kompanijama, tako i u malim i srednjim firmama, uspostavljaju se razni poslovni odnosi, kako interni između organizacionih cjelina, tako i oni eksterni odnosi sa kupcima, dobavljačima, kreditorima, lokalnom zajednicom, javnom upravom itd. Kretanja poslovne dokumentacije predstavlja pretpostavku i polazište obračuna između organizacionih cjelina i obračuna ostvarenja svake organizacione cjeline pojedinačno, kao i cjelokupne firme. Kreiranje poslovne dokumentacije i dobro osmišljavanje njenog toka kretanja temelj je kvaliteta računovodstvenih evidencija.
2.Mr. Nejra Branković
Izazovi pripreme finansijskih izvještaja u uslovima pandemije Covid-19
Pandemija Covid-19 drastično je promijenila okolnosti u kojima većina kompanija posluje. Budućnost je i dalje neizvjesna i trenutno ne postoji mogućnost da se sa sigurnošću ustanoviti kako će se stvari odvijati i u kojem pravcu će se kretati svjetska ekonomija. Moguće je zaključiti da je odgovornost na menadžmentu da procjeni da li događaji ili uslovi u kojim trenutno posluje njegova kompanija bilo pojedinačno ili zajedno mogu voditi do značajne sumnje u sposobnost te kompanije da nastavi sa neograničenim poslovanjem ili čak u težim slučajevima da li je pretpostavka o neograničenosti poslovanja još uvijek prikladna kao osnova za pripremu finansijskih izvještaja. Kada kompanije počinju pripremati svoje finansijske izvještaje na kraju poslovne godine uvažavajući računovodstvene standardima, objavljivanja u vezi sa neograničenosti poslovanja biti će posebno važna za postizanje transparentnosti i pružanje pouzdanih i relevantnih informacija korisnicima tih finansijskih izvještaja.
3.Nedim Čustović
Savjetodavni (konsultantski) i nerevizorski angažmani interne revizije i njihova usklađenost sa međunarodnim standardima
Savjetodavne (konsultantske) usluge su usluge funkcije interne revizije čiji se sadržaj i obim određuje u dogovoru s klijentom te je namijenjena stvaranju dodane vrijednosti i unaprjeđenju korporativnoga upravljanja, upravljanja rizicima te kontrolnih procesa, a da interni revizor pritom ne preuzima odgovornosti menadžmenta. Interni revizori se bave pitanjima koji su izuzetno značajni za opstanak i prosperitet bilo koje organizacije. Za razliku od eksternih revizora, oni se bave i pitanjima koji se ne tiču samo finansijskih rizika i izvještaja, kako bi uzeli u obzir i šira pitanja i probleme kao što su reputacija organizacije, rast i razvoj, njen uticaj na okruženje, kao i način na koji organizacija tretira svoje uposlenike. Interni revizori pružaju usluge savjetovanja kako procesi i sistemi trebaju biti dizajnirani kako bi se osiguralo da organizacija posluje u skladu sa standardima i dobrim praksama poslovanja. Interni revizori imaju i savjetodavnu ulogu s ciljem unaprjeđenja sistema i procesa organizacije, kada je to neophodno. Općenito, interni revizori pomažu organizaciji u ostvarivanju njenih ciljeva kombinacijom osiguranja kvaliteta i savjetovanja.Interni revizori imaju profesionalnu obavezu da osiguraju nepristrasan i objektivan pregled. Moraju biti nezavisni od poslovnih procesa koje procjenjuju i izvještavati prema najvišem nivou organizacije Upravi i Nadzornom odboru ili putem Odbora za reviziju. Da bi bili efikasni, interni revizori moraju biti etični, kvalificirani, vješti i iskusni koji mogu obavljati svoj posao u skladu sa Kodeksom etike i Međunarodnim standardima za profesionalno obavljanje interne revizije.
4.Mr Safija Žilić, dipl. oec
Revizija postupka stečaja
Kod ugovaranja revizije u stečajnom postupku potrebno je definisati predmet revizije i sve elemente ugovora, te odrediti rok izrade izvještaja i iznos naknade za reviziju. Revizija stečajnog postupka nije revizija finansijskih izvještaja. Revizor ne izražava mišljenje o provedenom postupku, kao kod revizije finansijskih izvještaja. Kod angažovanja revizije odnosno definisanja predmeta revizije potrebno je poći od cilja stečajnog postupka, a to je grupno namirenje povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Iz navedenog proizilazi da stečajnim povjeriocima, kao jednoj od zainteresovanih strana u stečajnom postupku, nije primarno u interesu da dobiju uvjeravanje o finansijskom stanju stečajnog dužnika, što je, između ostalog, slučaj kod davanja mišljenja o finansijskim izvještajima subjekata nad kojima nije pokrenut stečajni postupak, iz tog razloga što je isti već u stečaju, odnosno nije u stanju da izmiruje dospjele obaveze, nego im je u interesu da dođu do zaključka (odnosno dobiju ga od revizora) u vezi s konkretnim stečajnim postupkom. Također, i ostalim zainteresovanim stranama u stečajnom postupku (stečajnom sudiji, skupštini povjerilaca i odboru povjerilaca) u interesu je da dobiju zaključak odnosno nalaz u vezi s vođenjem stečajnog postupka. Cilj angažmana revizora je izražavanje zaključka u pogledu rezultata mjerenja ili procjene predmetnog pitanja putem pisanog izvještaja kojim se iznosi uvjeravanje u razumnoj mjeri ili uvjeravanje ograničenog stepena i opisuje osnov za zaključak.
5.Mr. oec. Elman Nadžaković
Značajnost, revizijski rizik & revizijski dokazi kao temeljne odrednice revizije
Kako bi se razmatrala, revizija zahtijeva razmatranje tri temeljna koncepta, tj. tri temeljna polazišta: značajnost, revizijski rizik i dokazi. Temeljem stava revizora o značajnosti i revizijskom riziku definiše se vrsta i opseg revizijskih aktivnosti, a temeljem utvrđenog opsega revizije, revizor donosi odluke o vremenskoj dinamici prikupljanja dokaza. Iako, značajnost, revizijski rizik i revizijski dokazi predstavljaju osnovna načela revizije, njihova važnost u Bosni i Hercegovini svakim danom dobiva na značaju, što posebno dolazi do izražaja danas, kada je vrijeme privatizacije, decentralizacije, reforme javnog sektora i borbe protiv korupcije, osiguranja nezavisnosti i stručnosti vrhovnih institucija za reviziju, posebno javnog sektora, kao i resursa potrebnih za vršenje njihovih zadataka
6.Dr. sc. Jasmina Hurić
Javni prihodi u Bosni Hercegovini – zakonski okvir i naplaćeni prihodi u Federaciji Bosne i Hercegovine
Struktura poreznog sistema Bosne i Hercegovine određena je strukturom vlasti prema Ustavu Bosne i Hercegovine. Ono što je najkarakterističnije za porezni sistem Bosne i Hercegovine je njegova institucionalna osnova oporezivanja, odnosno podjela fiskalnih i poreznih ovlaštenja, koja podrazumijevaju decentraliziranu poreznu vlast, organiziranu na različitim nivoima vlasti. Na najvišem državnom nivou uspostavljena je Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine koja je nadležna za praćenje indirektnih poreza, dok su entitetskim nivoima, tj. Poreznoj upravi Federacije BiH, Poreskoj upravi RS i Poreznoj upravi Distrikta Brčko u nadležnost dati direktni porezi i doprinosi. Ovakva organizacijska struktura poreznog sistema unutar Bosne i Hercegovine je vrlo specifična i različita od zemalja okruženja i zemalja članica Evropske unije. Pod takvim okolnostima, uređenje zakonodavnog okvira poreznog sistema BiH nije jedinstveno, već je postavljeno dihotomno, kako vertikalno tako i horizontalno na entitetskim nivoima. Pod uticajem međunarodne zajednice u prethodnim godinama radilo se na pitanju porezne harmonizacije odnosno međusobnog usklađivanja poreznih propisa entiteta i Brčko Distrikta. Unatoč tome, disharmoničnost u mnogim aspektima još uvijek je vrlo prisutna. To je, prije svega, posljedica neusaglašene političke volje da Bosna i Hercegovina postane jedinstven ekonomski prostor.
7.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović
Koncept upravljanja rizicima investicionog projekta
Proces upravljanja rizikom je vrlo raširen proces upravljanja u poslovnom svijetu, a najčešće korišten u vezi upravljanja rizicima na nivou projekta. Njegova logičnost i jednostavnost su i ovdje značajan razlog njegove široke i česte primjene čak i kad je u pitanju vrlo složena problematika. Projekti su, pojednostavljeno rečeno, složeni poslovni zadatci s mnogo mogućih potencijalnih rizika. Kod takve složene problematike ovaj proces ima svoju osobitu korist i svrhu, što dokazuje svojom čestom prisutnošću i primjenom u poslovnom svijetu. Rizik je neizvjesnošću izazvana mogućnost neostvarenja cilja u realizaciji izabrane varijante odluke. Rizik predstavlja opasnost da se u realizaciji projekta ne uspije ili da se pretrpe gubici. Upravljanje rizikom obuhvata skup upravljačkih metoda i tehnika koje se koriste da bi se smanjila mogućnost ostvarenja neželjenih i štetnih događaja i posljedica i time povećala mogućnost ostvarenja planiranih rezultata. Cilj upravljanja projektnim rizicima jeste minimiziranje ili potpuno uklanjanje negativnih uticaja na projekat, što bi rezultiralo pozitivnim ishodom u toku i nakon aktivizacije projektnog zadatka.
8.Dr. sc. Jozo Piljić
Troškovi i proračun projekta u okviru IPA bespovratnih sredstava
Svi fondovi EU koji su dostupni prijaviteljima iz Bosne i Hercegovine mogu biti od izuzetne pomoći u poboljšanju financijske strukture odnosno proračuna prijavitelja: jedinice lokalne samouprave, udruge, zadruge, fondacije, javna tijela i dr. Svaki prijavitelj sredstvima EU može graditi ili obnoviti infrastrukturu (npr. ceste, kanalizacija), poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, ojačati poduzetništvo, obrazovanje, kulturu, socijalnu i spolnu jednakost, jačati turizam i međunarodnu suradnju. Stoga je iznimno važno pomno planirati proračun svakog pojedinog projekta koji se prijavljuje na različite IPA programe i natječaje. Proračun projekta je spona između funkcije planiranja, provedbe i kontroliranja projektnih aktivnosti. Prije izrade samog proračuna potrebno je detaljno proučiti smjernice za prijavitelje natječaja na koji se prijavljuje projekt (eng. GfA - Guidelines for Applicants), posebno dio koji se odnosi na prihvatljive i neprihvatljive troškove (GfA, dio 2.1.4.). Proračunom se trebaju obuhvatiti svi planirani prihvatljivi troškovi projekta, a ne samo onaj dio koji će se pokriti iz sredstava IPA programa (EU financiranje). Specifikacija troškova treba biti dovoljno detaljna i za svaku je proračunsku stavku potrebno dati informaciju o količini i jediničnoj cijeni. Nije dopušteno raspoređivanje sredstava u paušalnim (skupnim) iznosima (jer to onda nije stvarni jedinični trošak). Jedinične cijene ne bi smjele biti više od uobičajenih cijenama na tržištu, te je potrebno provesti istraživanje tržišta za troškove koji se planiraju staviti u proračun projekta. Predviđene količine trebaju biti realne i u skladu s projektnim aktivnostima.
9.Bernard Iljazović
Strane investicije u Bosni i Hercegovini
Strane investicije zemljama u razvoju, kao što je i Bosna i Hercegovina donose brojne beneficije, ali isto tako i nedostatke čiji se učinci negativno održavaju na konkurentnost domaćeg gospodarstva. Prije svega ulaganje stranih investitora može doprinijeti daljnjem ekonomskom rastu i razvoju, otvaranju novih radnih mjesta, uvođenju novih proizvoda, poticanju inovativnosti, većem izvozu i širenju na druga međunarodna tržišta…S druge strane, prekomjernim priljevom stranih investicijskih sredstava može se kako smo spomenuli i narušiti konkurentnost domaćeg gospodarstva, te bi stoga trebalo napraviti odgovarajući balans. Ključno ulogu u tom pitanju ima centralna država, odnosno nositelji javne vlasti. Naime, država ekonomskim, poreznim i drugim mjerama prvenstveno mora stvarati preduvjete koje će omogućiti povoljno poslovno okruženje, odnosno domaćim privrednicima razvoj poslovanja i postizanje uspješnih poslovnih rezultata, a što će generirati pozitivne učinke za cjelokupni gospodarski sustav, a samim time se odraziti i na napredak države. Naravno, strane investicije su uvijek dobrodošle i poželjne, no nikako ne smiju biti jedini gospodarski pokretač u državi.
10.Safeta Lukačević
Biznis planiranje i važnost biznis plana u preduzetništvu
Preduzetništvo je djelatnost usmjerena na pokretanje, organizovanje i inoviranje poslovanja preduzeća, sa osnovnim ciljem stvaranja novog tržišta i ostvarivanja dobiti. Ono je vezano za sve aspekte ljudskog ponašanja i djelovanja - razvija kreativnost, pospješuje rađanje ideja i obogaćuje ljudske potrebe. Preduzetništvo kao nezaobilazan segment razvoja i napretka svake moderne regije otvara nova radna mjesta i pokretačka je snaga privrede, a razvijanjem preduzetništva snažno potpomažemo društveni razvoj. Za uspješnog preduzetnika od presudne je važnosti poznavanje zakonodavne regulative i administrativnih uslova, širokog spektra poslovnih disciplina te usvajanje praktičnog preduzetničkog iskustva. Bit preduzetništva je u nemiru, stalnom traženju novih ideja, maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju, pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti. Važnost poslovnog plana je nemjerljiva. Bez njega ne bismo imali pojma u kojoj je fazi izvršavanje radova, niti koliko smo dosljedni vremenskom planu. On također predstavlja oruđe za komunikaciju sa partnerom, sa investitorima i drugim ljudima koji su važni za izvođenje ovog plana.
11.Emsud Muhadžić
Zaštita potrošača u uporednom pravu
Posebnost skandinavskih, a posebno švedskih primjera kontrole općih uvjeta poslovanja, a u tom kontekstu osobito zaštite potrošača, daju za pravo tvrdnjama brojnih pravnih pisaca, o njihovoj djelotvornosti, sistematičnosti i uzornosti. I druge skandinavske zemlje, istovremeno ili sa izvjesnim zakašnjenjem u odnosu na Švedsku, a to znači slijedeći primjer ove visoko razvijene i životnim standardom svojih građana također napredne zemlje, donose propise o zaštiti potrošača, prije svega od zloupotreba u općim uvjetima poslovanja. Za razliku od zemalja kontinentalnog prava, englesko pravo pristupa kontroli standardnih ugovora, a time i zaštiti potrošača na posve različit način, a to je da se putem zasebnih zakonskih propisa reguliraju standardni ugovori, posebno oni standardni ugovori koji su namijenjeni potrošačima kao krajnjim kupcima određenih roba ili usluga. Oslanjajući se na tradiciju i rješenja engleskog prava, zemlje Komonvelta i u pogledu zaštite potrošača pokušavaju ovaj problem riješiti kroz određenu kombinaciju rješenja koja se susreću u metropoli, sa prilikama što ih nameću njihovi lokalni uvjeti. Prema ocjeni pojedinih pravnih pisaca, proučavanje zaštite potrošača u američkom pravu posljednjih stotinu godina, dovodi do zaključka o tri etape razvoja zaštite. Svaka od ovih etapa uzajamno se suštinski razlikuju i na svoj način gotovo neodoljivo upućuju na sustavnost njihovih značajki koji se iz jedne etape prenose u sljedeću.
12.Džana Kadribegović
Vrste ugovora na osnovu Zakona o radu
Kada je u pitanju zaključivanje ugovora prema Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16 i 89/18) odmah treba naglasiti da ugovor o radu predstavlja, ako ne najvažniji, onda jedan od najvažnijih instituta radnog zakonodavstva. Pored ugovora o radu, Zakon poznaje više vrsta ugovora, a osnovna podjela je na ugovore kojima se zasniva radni odnos i ugovore na osnovu kojih se ne zasniva radni odnos. Ugovor o radu na osnovu kojeg se zasniva radni odnos, u pogledu njegovog vremenskog trajanja, može biti zaključen na neodređeno i na određeno vrijeme. Zaključeni ugovor o radu podrazumijeva zasnivanje radnog odnosa i treba ga dosljedno koristiti, jer postoji i druga vrsta ugovora na osnovu kojih se ne zasniva radni odnos.
13.Alan Vajda, mag. iur
Prikaz uvjeta rada i boravka upućenih radnika u Republiku Hrvatsku
Upućeni (izaslani) radnik na rad u Republiku Hrvatsku je osoba koju je poslodavac koji ima sjedište u drugoj državi privremeno uputio na rad kod poslodavca koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, radi obavljanja poslova prema međusobnom ugovoru, time da su pravni postupci koji se odnose na inozemnog poslodavca i poslodavca iz Republike Hrvatske regulirani odredbama Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni. Unatoč činjenici da navedene kategorija radnika određeni vremenski period borave u Republici Hrvatskoj, oni i dalje ostaju korisnici socijalnog osiguranja temeljem radnog odnosa zasnovanog kod svojega matičnog poslodavca u drugoj državi pa i doprinose s te osnove njihov poslodavac obračunava i plaća prema propisima te druge države. Međutim, predujam poreza na dohodak se, u pravilu, plaća u državi rezidentnosti, osim ako Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno, time da se navedena pravila analogno primjenjuju i u slučaju kada poslodavac iz Republike Hrvatske upućuje radnika na rad u drugu državu.
14. Savjetodavni servis
15. Saopštenja za primjenu propisa
16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
Časopis Decembar 2021
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
ELEKTRONSKI ČASOPIS
| 1. Prof. dr Milić Simić |
Stečaj: Ozdravljenje ili nestanak poslovnog subjekta
Kao što je Zakon o privrednim društvima (ZPD) sistemski zakon o osnivanju,poslovanju i upravljanju privrednim društvima tako je Zakon o stečaju (ZoS) također sistemski o razlozima, načinima, procedurama, dejstvima i posljedicama prestanka i ozdravljenja privrednih društava i drugih subjekata na koje se zakon primjenjuje. Veliki broj stečajeva zahtijeva snažniju edukaciju u materiji stečaja lica koja obavljaju fiducijarne dužnosti – članove uprave, nadzornog odbora, prokuratore, te članove sa značajnim ulogom i kontrolne članove/dioničare gdje je naglašena uloga privrednih komora. Predstečajni postupak, kao novi institut u ovoj oblasti, trebao bi da odigra značajnu ulogu u otklanjanju nastanka finansijskih teškoća i prijeteće insolventnosti, uključujući snažniju komunikaciju na relaciji: dužnik – povjerioci. U prednjem smislu treba afirmisati institut reorganizacije kroz stečajni plan jer ZoS predviđa fleksibilna rješenja primjenom mjera različite prirode statusne promjene, emisija dionica, prodaja imovine, konverzija duga u kapital i drugo. Stečajne sudije ističu problem plaćanja troškova u stečaju. Možda bi trebalo razmisliti da se u ZoS unese rješenje za mala preduzeća, a koje se nalazi u Principima evropskog stečajnog prava: na osnovu dozvole suda i pod njegovim nadzorom sam stečajni dužnik može upravljati imovinom i vršiti njenu prodaju u skladu sa zakonskim pravilima.
2.Mr Safija Žilić, dipl. oec
Popis i procjena imovine i obaveza stečajnog dužnika
Popis i procjena imovine stečajnog dužnika u toku stečajnog postupka su možda jedan od najbitnijih aspekata stečaja. Od kvalitetno obavljenog posla stečajnog upravitelja u fazi popisa predmeta stečajne mase u značajnoj mjeri će zavisiti odluke koje će se donositi u postupku, a tačna procjena vrijednosti tih predmeta skratit će vrijeme potrebno za unovčavanje imovine i omogućit će maksimalno namirenje povjerilaca u stečaju. U toku obavljanja te dužnosti, stečajni upravitelj pokazuje stručnost i sposobnost, a posebno u kontekstu uvećanja stečajne mase. Osnovni značaj poznavanja načina i metoda rada stečajnog upravitelja, a eventualno i vještaka, u postupku popisa i procjene predmeta stečajne mase, ogleda se prvenstveno u povećanju stepena povjerenja u obavljene radnje i izvještaje, a istovremeno omogućava stečajnom sudiji minimum poznavanja ekonomskih aspekata istih, kako bi mogao da vrši kontrolu nad radom upravitelja i vještaka. U krajnjem slučaju, to će unaprijediti provođenje stečajnih postupaka i smanjiti mogućnost malverzacija u postupcima stečaja koji su sami po sebi izazovni.
3.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović
Analiza tekućih sredstava kompanije
Analiza tekućih sredstava i kratkoročnog finansiranja predstavlja izuzetno značajan postupak u analizi poslovanja kompanije kao i u planiranju budućeg poslovanja. Analiza tekućih sredstava se izražava putem analize likvidnosti i analize solventnosti i zaduženosti određene kompanije u nekom posmatranom periodu. Da bi se dobila kvalitetna analiza potrebno je uraditi analizu finansijskih izvještaja kao što su: bilans stanja, bilans uspjeha kao i neto novčani tokovi za svaku pojedinačnu posmatranu godinu. Prilikom analize finansijskih izvještaja potrebno je voditi računa o kvaliteti izvještavanja zbog davanja pravih i kvalitetnih informacija svim korisnicima tih izvještaja. Analiza tekućih sredstava je sastavni dio svake zdrave kompanije. Kvalitetna analiza tekućih sredstava i kratkoročnog finansiranja znači i poboljšanje poslovanja i razvoja kompanije.
4.Dr.sc. Jozo Piljić
Offshore financijski centri u uvjetima globalizacije
Procesi deregulacije i liberalizacija kapitalnih i novčanih tokova omogućili su brzu i nesmetanu financijsku fluktuaciju s jedne adrese na drugu. U toj globaliziranoj financijskoj mreži offshore financijski centri predstavljaju sigurna utočišta od nepredvidljivih nameta koje mogu nametati nacionalne države. Zbog toga je poslovanje OFC-a uglavnom obavijeno velom tajne i tako pobuđuje zanimanje mnogih zainteresiranih strana. Naime, poslovna praksa koja prati te malene porezne oaze ne može se sakriti: niskim poreznim stopama, krajnje liberalnom regulacijom i strogom anonimnošću nude utočište bogatoj klijenteli i multinacionalnim korporacijama, ali i organiziranom kriminalu. Novac koji pristiže na bankovne račune u OFC-e često dolazi iz zemalja u razvoju koje uslijed korumpiranog političkog aparata ne mogu kontrolirati izbjegavanje plaćanja poreza i prebacivanje novaca u sigurna utočišta. Problem je također što se zemljama u razvoju nameće i prihvaćanje liberalizacije kapitalnih tokova iako nemaju razvijene mehanizme kontrole, što dodatno olakšava bijeg kapitala. Unatoč svemu tomu, istraživačke studije o OFC-ima vrlo su rijetke. Na važnost OFC-a upozoravaju procjene MMF-a, koji neprestano vrši nadzor nad poslovanjem u OFC-ima i pokušava njihovu poslovnu praksu prilagoditi međunarodnim financijskim standardima.
5.Dr.sc. Dinka Antić
Politika i efekti oporezivanja cigareta: EU vs BiH
Analiza implikacija politike oporezivanja cigareta u BiH u periodu 2009-2021. ukazala je na veliki pad količina oporezovanih cigareta, a, na drugoj strani, na ogroman porast prihoda od naplaćenih akciza, koji je zaustavljen u 2020. godini. Mnogobrojne inicijative i prijedlozi izmjena akcizne politike imaju za cilj da se stabilizira legalno tržište cigareta u BiH, a da se, istovremeno, i naplaćeni prihodi od akciza oporave i povećaju. Analiza je pokazala da veliki pad količina oporezivih cigareta u BiH nije izuzetak, već, naprotiv, pravilo, ne samo u novim članicama EU, koje su prolazile sličan tegobni put povećanja akciza na cigarete, već i u pravno uređenim, razvijenim članicama EU-15. Ni smanjenje akciza na cigarete u pojedinim članicama nije doprinijelo stabilizaciji tržišta cigareta i rastu prihoda od akciza. Analiza trendova u BiH pokazala je da kontinuirani rast akciza, a time i maloprodajnih cijena cigareta, dovodi do segmentacije potrošača na grupaciju sa nižim dohocima, čija je potražnja elastična i time uveliko ovisi o rastu cijena cigareta, i na grupaciju sa višim dohocima, čija je potražnja neelastična i manje podložna promjenama cijena. Analiza trendova u članicama EU je pokazala sličnu pojavu, čiji je rezultat, u konačnici, veliki pad potrošnje cigareta, ali i pad prihoda od akciza, koji se ne mogu oporaviti niti smanjenjem akciznog opterećenja. Konačno, analiza je pokazala i razmjere utjecaja masovnih migracija stanovništva iz novih članica u razvijene članice EU na pad potrošnje cigareta u novim članicama EU. Može se zaključiti da rast prihoda od akciza na cigarete ima svoj maksimum, kako u EU, tako i u BiH.
6.Dr. sc. Jasmina Hurić
Izvještaji o globalnoj konkurentnosti u vrijeme krize uzrokovane pandemijom COVID-19
Konkurentnost po svojoj osnovnoj definiciji podrazumijeva komparativan koncept sposobnosti i uspješnosti preduzeća, sektora, regije ili nacije da nudi dobra i/ili usluge na određenom tržištu, grupi institucija, politika i faktora koji određuju nivo produktivnosti određene države[1]. Prema definiciji OECD-a, konkurentnost je sposobnosti zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uslovima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Stepen konkurentnosti je izuzetno važno pitanje za ekonomiju svake zemlje. Tome moraju biti posvećeni svi nivoi vlasti, privreda, građani, kao i svi ostali segmenti društva. Jačanje konkurentnosti zahtjeva dobro funkcionisanje tržišta, jake i razvijene institucionalne kapacitete, kontinuiranu edukaciju, kreativnost i inovacije. U periodu globalizacije i sveprisutnih turbulencija svjetske ekonomije pitanje konkurentnosti postaje ključan element, jer će se u budućnosti samo konkurentne ekonomije moći prilagoditi velikim izazovima i zahtjevima tržišta.
7.Nedim Čustović
Novi Model tri linije - stavljanje fokusa na savjetodavne usluge
Novi Model tri linije je revidirana verzija modela Tri linije odbrane koji je profesiji interne revizije te upravljačkim strukturama dobro poznat. Model tri linije je savremeniji i usmjeren je samoj misiji interne revizije gdje se i fokus profesije stavlja na savjetodavnom angažmanu. Novi Model tri linije je jednostavan i praktičan te se temelji na šest ključnih načela dok će značajnu korist same primjene imati mnoge interesne strane, prije svega interni revizori, upravljačke strukture, menadžment i eksterni revizori. Model tri linije, osim što je zasnovan na načelima, modeliran je razumljivim grafičkim prikazom te je fokusiran primarno na organizaciju. Jedan od ključnih ciljeva Modela tri linije je u povećanju vrijednosti funkcije interne revizije, kod koje savjetodavni angažman ne predstavlja prijetnju nezavisnosti jer je osiguran efikasnijim Odborom za reviziju. Jedna od velikih nada za novi Model tri linije jest da će pomoći razjasniti ulogu interne revizije i pružiti profesiji više samopouzdanja, kao i pokazati odgovarajuću fleksibilnost i stabilnost kako bi proširila primjenjivost na sve organizacije. Model neće donijeti samo više povjerenja u vrijednosti interne revizije unutar funkcije interne revizije, već i u upravljačkom tijelu i menadžmentu.
8.Jasmin Omeragić
Računovođe moraju „igrati“ pošteno
Uspješno organizirati bilo kakav rad, a pogotovo rad računovodstvene funkcije, sinhroniziran je skup niza postupaka, koji (pored usklađenosti) moraju međusobno biti i strogo kontrolirani. Računovodstvo, kao važan segment poslovanja, bez obzira na veličinu firme čije poslovanje prati, uvijek ispunjava osnovne procedure, načela, metode rada i uglavnom se dobro služi kvalitetnim IT alatima. Međutim, u eri stalnog razvoja IT tehnologije i kontinuiranih usklađivanja sa savremenim tokovima većina savremenih računovodstvenih aplikacija koncipirana je tako da se najveći broj radnji obavlja programirano, to jest „radi“ automatski uz primjenu računskih, logičkih i drugih kontrola, što je za korisnike tih programa dodatna podrška i prednost, no zabrinjava činjenica da automatizacija postaje i tlo pogodno za poslovne prevare jer ponekad i dobrog i dovoljno obrazovanog (ali ponajčešće mladog i neiskusnog računovođu) to može dovesti u stanje određene indiferencije. No, ipak ne bismo trebali zanemariti, ili smatrati nevažnima neka osnovna “pravila ponašanja” kako bismo baš mi - računovođe eliminirali mogućnost stvaranja situacije kojom ćemo, bez i najmanje namjere ili saučesništva, direktno ili indirektno potpomoći činjenje poslovnih prevara.
9.Džana Kadribegović
Izbor i prestanak mandata člana vijeća zaposlenika
U Zakonu o radu predviđeno je da radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa. Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca. Prema navedenom zakonu, zaposlenici kod poslodavca imaju pravo da biraju i da budu birani u vijeće zaposlenika, osim članova upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i članova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim. Vijeće zaposlenika bira se na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem, na period od tri godine. Liste kandidata za izbor članova vijeća zaposlenika mogu predložiti sindikat, odnosno jedna ili više grupa zaposlenika. Nekada se može dogoditi slučaj kada će članu vijeća zaposlenika prestati mandat i prije isteka vremena na koje je izabran. To su slijedeći slučajevi: prestankom ugovora o radu; isključenjem zbog neizvršavanja obaveza i ovlaštenja koja su utvrđena Zakonom o vijeću zaposlenika ili drugim zakonom; ako nastupe okolnosti iz člana 7. Zakona koje predstavljaju smetnju da bude u vijeću zaposlenika, ako se broj zaposlenika smanji ispod broja 15 u trajanju dužem od šest mjeseci.
1o.Bernard Iljazović
Novi pravni okvir o utvrđivanju reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca u FBIH
Donošenje Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca predstavlja dio reforme radnog zakonodavstva, s ciljem unaprjeđivanja prava na slobodno organiziranje i udruživanje u sindikate i udruženja poslodavaca, slobodu osnivanja i udruživanja u saveze i udruženja višeg nivoa, a u vezi sa pravom na kolektivno pregovaranje u svrhu unaprjeđivanja ekonomskih i socijalnih interesa. Donošenjem novih pravila u tom segmentu radnog zakonodavstva zasigurno će se uspostaviti jasnija pravila, što će olakšati učinkovitiju primjenu u praksi. Članovi sindikata se trebaju aktivnije uključivati i sudjelovati u zastupanju određenih ekonomskih i socijalnih interesa, koji se direktno odražavaju na njihov status u radno-pravnom odnosu. Naime, čest je slučaj da vođe sindikata zapravo predstavljaju produženu ruku nositeljima vlasti, te da zastupaju mišljenja samo pojedinog dijela članstva, čime se postižu negativni učinci za položaj radnika, a posebice njihova utvrđena materijalna prava. Stoga bi se u tom pogledu trebala podići razina transparentnosti, nepristranosti, etičnosti, a prije svega jednakosti, kako bi se postigla adekvatna kompromisna rješenja na obostrano zadovoljstvo kako radnika, tako i poslodavaca.
11.Alan Vajda, mag. iur.
Uvjeti pod kojima strani državljani mogu biti osnivači trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj
Iako strani državljani mogu slobodno osnivati trgovačka društva na teritoriju Republike Hrvatske, pod jednakim uvjetima koji za osnivanje trgovačkog društva vrijede i za državljane Republike Hrvatske, ipak za strane državljane kao osnivače odnosno članove trgovačkog društva („vlasnike") mogu postojati i određene dodatne obveze koje proizlaze iz odredbi Zakona o strancima i Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji. Naime, dodatne obveze ovise o tome hoće li strani državljanin u društvu koje osniva obavljati rad, odnosno hoće li se u društvu koje osniva samozapošljavati ili će obavljati samo funkcije člana društva („vlasnika") odnosno člana uprave (direktora), bez sklapanja ugovora o radu u društvu koje osniva.Međutim, ako državljanin treće zemlje želi obavljati rad (samozaposliti se) u trgovačkom društvu koje je osnovao u Republici Hrvatskoj, mora sklopiti ugovor o radu i pribaviti dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Naime, državljani trećih zemalja, mogu u Republici Hrvatskoj raditi samo na onim poslovima za koje im je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca s kojim su zasnovali radni odnos.
12. Savjetodavni servis
13. Šema preknjiženja sa starog na novi kontni plan
14. Saopštenja za primjenu propisa
16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
Časopis Novembar 2021
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
ELEKTRONSKI ČASOPIS
1.Jasmin Omeragić
Hoće li primjena novog Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH podstaćina ozbiljniji pristup problematici vrednovanja rada profesionalnih računovođa
Novi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, kao i svi (slobodno možemo reći) uzročno-posljedični akti i propisi koji su na temelju navedenog zakona doneseni u ovoj (na izmaku nam) 2021. godini, još jednom su potvrdili konstantnu bremenitost i neprestane „porođajne muke“ računovodstvene profesije i računovodstvene struke, uopće. Aktuelni Zakon o računovodstvu i reviziji donio je i novinu (bolje reći poboljšanje) u smislu uređivanja odnosa kako unutar računovodstvenog profesionalizma, tako i u smislu iniciranja računovodstvenih djelatnika da sami, a i uz pomoć svoje krovne institucije[1] da se zapravo institucionalno odrede prema korisnicima računovodstvenih usluga. Ovdje se ponajviše misli na cijenu računovodstvenih usluga, jer (kako stvari stoje na terenu), čini se da svi drugi proizvođači, pružaoci raznih usluga, trgovci i ine zanatlije,ugostitelji, naftaši, pijačne tezge, pa i dostavljači itekako i svakodnevno se tržišno prilagođavaju te, shodno tome, i cijene svojih proizvoda i usluga – podižu. No, kako god, ali ipak na sreću istinskih pripadnika računovodstvene profesije, kreatori novog Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH na vrijeme i u slučaju mnogo važnih stvari (istina, osim problematike cijena pružanja računovodstvenih usluga) prepoznali druge probleme, tako da se zakonskim odredbama koje „naređuju“ formiranje registara kvalificiranih lica, poduzetnika i pravnih lica za pružanje računovodstvenih usluga–ipak „zavodi red“ koji će se (možda) replicirati i na tržišnu vrijednost računovodstvenih usluga.
2.Mr Safija Žilić, dipl. oec
Finansijski izvještaji relevantni za stečajni postupak
Finansijski izvještaji imaju za cilj da pruže informacije o imovinskom, finansijskom i prinosnom položaju privrednog subjekta, a koje mogu da posluže širokom krugu korisnika za donošenje ekonomskih odluka. U kontekstu stečajnog postupka, relevantnost finansijskih izvještaja se ogleda u informacijama koje se crpe iz njih radi donošenja odluka svih učesnika u postupku.Prilikom donošenja odluke da li pokrenuti stečajni postupak nad određenim privrednim subjektom koriste se bilans uspjeha i bilans stanja. Nakon otvaranja stečajnog postupka izrađuje se stečajni bilans iz kog može da se vidi kojom imovinom preduzeće raspolaže, kao i kolika su njegova dugovanja i koliki su procijenjeni troškovi samog postupka i stečajne mase, te da se procijeni koliki će biti stepen namirenja povjerilaca prema njihovom redu. Na samom kraju postupka se sačinjava završni račun stečajnog upravnika iz kog mogu da se vide svi efekti stečajnog postupka. Kao bitno nameće se potreba standardizacije obrazaca koji se odnose na sačinjavanje početnog stečajnog bilansa, kao i završnog računa stečajnog dužnika i u Federaciji BiH, a kako bi se olakšao postupak nadzora nad radom stečajnih upravnika.
3.Prof. dr Kristina Peštović
Računovodstveni tretman priznavanja i vrednovanja ulaganja u nekretnine
Nekretnine privrednog društva predstavljaju značajnu kategoriju u bilansu stanja. Zbog toga je neophodno posebnu pažnju usmjeriti na klasifikaciju, vrednovanje nekretnina i adekvatnost primjene računovodstvene regulative. Adekvatna primjena međunarodne profesionalne regulative, zakonske i interne računovodstvene regulative predstavlja ključni preduslov u procesu obezbjeđivanja kvalitetnog sistema finansijskog izvještavanja. Obzirom da nekretnine s aspekta strukture poslovne imovine kod kapitalno intenzivnih preduzeća čine veoma značajnu kategoriju, greška u klasifikaciji i vrednovanju nekretnina može imati materijalne greške na nivou finansijskog izvještaja. Kada je riječ o klasifikaciji nekretnina treba praviti razliku između nekretnina koje koristi vlasnik u poslovanju privrednog društva i nekretnina koje su namijenjene za davanje u najam i sticanje prihoda po tom osnovu. Navedeni tipovi nekretnina podliježu različitoj računovodstvenoj regulativi.
4.Nedim Čustović
Obaveze donošenja akta o organizaciji računovodstvenog informacionog sistema
Donošenjem Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH proistekle su i mnoge obaveze za subjekte od javnoga interesa, (pravna lica), preduzeća i neprofitne organizacije u FBiH po pitanju usklađenosti, kao prvo internih akata, pravilnika, usklađivanja sa MSFI-a 9., 15., i 16., uvođenje novih konta na grupi sedam (7). Najznačajnije su promjene pravilnika o kontnom okviru i sadržaja konta za privredna društva, pa se tako moraju usklađivati konta nematerijalne imovine i konta nekretnina postrojenja i opreme s odredbama MSFI-ja 16 – Najmovi. Takođe, uvode se nove grupacije konta 05 - Imovina s pravom korištenja (prema MSFI 16), umjesto ranije grupacije 05 – Ostala (specifična) stalna materijalna sredstva koja se ukida. Ako posmatramo model računovodstvenog informacionog sistema primijetit ćemo da je osnovni zadatak ovog sistema prikupljanje, evidentiranje i obrada poslovnih informacija koje mogu biti finansijske i nefinansijke prirode. Prikupljanje, evidentiranje i obrada poslovnih informacija prema određenim pravilima i propisima ima za rezultat u konačnici prezentaciju obrađenih informacija u vidu finansijskih izvještaja namijenjenih internim ili eksternim korisnicima, s tim da su ovi drugi (izvještaji namijenjeni eksternim korisnicima) zastupljeniji u praksi i više im se posvećuje pažnje jer je izrada ovakvih izvještaja obično propisana zakonskim aktima (npr. Zakon o računovodstvu i reviziji, Zakon o porezu na dobit…) ili naložena od strane neke institucije u zemlji.
5.Dr.sc. Jozo Piljić
Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2022. godine
Porezni obveznici (akcizni) koji se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su dostaviti UINO kalkulaciju maloprodajne cijene formiranu u skladu s Odlukom Upravnog odbora do 30.11.2021. godine. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su popisati zalihe na dan 01.01.2022. godine, obilježene akciznim markicama izdanim od 01.01.2010. do 31.12.2021. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07. 01. 2022. godine. Porezni obveznici koji se bave prometom cigareta i/ili duhana za pušenje dužni su popisati količine akciznih markica za cigarete i duhan za pušenje preuzetih do 31.12.2021. godine, a koje nisu iskorištene za obilježavanje cigareta i duhana za pušenje do 31.12.2021. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07.01.2022. godine. Porezni obveznici koji uvoze duhanske prerađevine nakon 01.01.2022. godine, a za koje su akcizne markice preuzete u periodu do 31.12.2021. godine ne plaćaju razliku akcize pri uvozu, pod uvjetom da nadležnom carinskom organu prilikom carinjenja koje se vrši prilože kopiju dostavljene UINO Popisne liste zaliha neiskorištenih markica na dan 01.01.2022. godine i poslije 17.01.2022. godine, kopiju izvršene uplate razlike akcize iskazane u navedenoj popisnoj listi.
6.Doc.dr.sc. Mirza Čaušević
Pravni okvir za oporezivanje sportista u Evropskoj uniji
Oporezivanje transfera sportista izaziva brojna pitanja s poreznog aspekta poglavito kada je riječ o fudbalskim transferima budući da se radi o pozamašnim finansijskim sredstvima kao rezultatima transfera profesionalnih sportista. Upravo su transferi sportista bili predmetom brojnih rasprava koje su imale i sudski epilog u posljednjih nekoliko godina. Stav poreznih stručnjaka kazuje kako ne samo sportisti već i klubovi koji ostvaruju prihode s osnove transfera igrača trebaju biti obuhvaćeni sistemom oporezivanja budući da oni transferima sportista ostvaruju značajne finansijske koristi. Ključnu ulogu u oporezivanju transfera sportista trebaju imati upravo porezna uprava država članica Evropske unije.Nacionalna zakonodavstva država članica EU uređuju pitanja organizacije i poslovanja sportskih klubova, radnih odnosa i oporezivanja. Pravila kojima se uvodi veća transparentnost transakcija vezanih za transfere, doprinijet će i učinkovitijoj borbi protiv zloupotreba i boljem upravljanju u fudbalu.
7.Dr. sc. Jasmina Hurić
Porezna konkurentnost i porezni poticaji u poreznom sistemu Bosne i Hercegovine
Svaka razvijena država koristi sva moguća sredstava da potakne svoju konkurentnost, privuče strane investicije i olakša poslovanje domaćim preduzećima. Jedna od mjera za to su sredstva koja stoje na raspolaganju iz oblasti porezne politike odnosno porezni poticaji. Oni su najčešći oblik državne intervencije u funkciji izgradnje konkurentnosti, mada se i drugim sredstvima može pozitivno uticati na konkurentnost. Najvažniji segment konkurentnosti preduzeća su investicije, pa su poticaji u okviru poreza na dobit najzastupljeniji poticaji. Uglavnom se odnose na umanjenje porezne osnovice, umanjenje porezne obaveze, porezna oslobađanja ili smanjenje stope poreza na dobit. Unatoč postojanju određenog broja poreznih poticaja u poreznom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine (BiH) kompleksni porezni propisi, neusklađen, kompleksan i neuređen porezni sistem BiH imaju za posljedicu mali broj stranih investitora i višegodišnju lošu konkurentsku poziciju. Loši porezni propisi i porezna klima su među faktorima koji imaju najveći uticaj na lošu ocjenu konkurentnosti, a trenutna zakonska rješenja ukazuju da se u BiH u sva tri porezna prostora porezni poticaji pojavljuju veoma ograničeno i ne mogu privući niti potaknuti investicije.
8.Hajrudin Hadžimehanović
Raspodjela javnih prihoda u Federaciji BiH
Po osnovu nove metodologije propisane Zakonom o pripadnosti javnih prihoda, a koja je usklađena s metodologijom vođenja Jedinstvenog računa na nivou države utvrđeni su svi kriteriji na osnovu kojih je omogućeno da svi korisnici dobiju prihode od indirektnih poreza koji im pripadaju. Primjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH omogućavaju svim korisnicima javnih prihoda da na efikasan način obezbijede sigurne i dodatne izvore prihoda svim nivoima vlasti u Federaciji BiH. Posebno su zakonom izvršene izmjene u finansiraranju općina budući da su općine dobile izvorne prihode kako u oblasti indirektnih poreza tako i u oblasti direktnih poreza, što u ranijem periodu nije bio slučaj obzirom da su općine bile vezane za kantone i bilo je propisano da „općinama pripadaju prihodi u skladu sa kantonalnim propisima.“Postojećim Zakonom izgrađen je pravičniji sistem raspodjele uz ugradnju kriterija izjednačavanja kako za kantone tako i za općine. Iako su u prethodnom periodu aktivnosti u oblasti raspodjele javnih prihoda kako pripremom dokumentacione osnove tako i radnih verzija Zakona o pripadnosti javnih prihoda većina kantona predlaže da se eliminiše poseban koeficijent za Kanton Sarajevo što bi sigurno uticalo na prihodovnu stranu budžeta Kantona Sarajevo i razilaženje sa političkim kompromisom koji je postignut 2006. godine kada je usvojen Zakon o pripadnosti javnih prihoda.
9.Dr. sc. Samir Sabljica
Elektronska trgovina u Evropskoj uniji – aktuelnosti i problemi
Razvoj ekonomije EU zavisi i od što efikasnije provedbe digitalne transformacije. EU je još krajem 20 stoljeća shvatila da je ubrzan razvoj digitalnog tržišta neizbježan, neophodan i nezaobilazan i da će promijeniti životne i radne navike stanovnika EU. Posljednjih nekoliko godina e-trgovina se nameće kao jedan od vodećih trendova u segmentu maloprodaje gdje i potrošači i trgovci postaju digitalni. Obzirom na to da potencijal unutrašnjeg tržišta i dalje nije u potpunosti iskorišten, jedan od prioriteta EU je ponovno pokretanje ekonomije EU zahvaljujući normativnom okviru koji uređuje jedinstveno digitalno tržište. Evropski parlament, Vijeće EU i Evropska komisija se trude ponovno pokrenuti tržište uslijed pandemije koronavirusa, staviti potrošače te mala i srednja poduzeća u središte politike jedinstvenog tržišta. Jedinstveno digitalno tržište ima centralnu ulogu u tim naporima. Istraživanja koja je naručio Evropski parlament početkom 2020. godine, pokazala su da jedinstveno digitalno tržište ima znatan potencijal za smanjenje troškova i prepreka u EU za građane i preduzeća, čime ekonomija EU postaje „zelenija” i više socijalno orijentirana.
10.Bernard Iljazović
Sloboda pristupa informacijama u zakonodavnom okviru FBiH
Sloboda informiranja, a time i pravo na dostupnost informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava, koje propisuje Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o pristupu informacijama, te međunarodni ugovori. Postojeći zakonodavni okvir o slobodi pristupa informacijama potrebno je izmijeniti i osuvremeniti kako bi se postiglo učinkovitije ostvarivanje prava na pristup informacijama, kao i osigurala veća razina pravne zaštite u postupku ostvarivanja prava. S ciljem ostvarivanja prava na pristup informacijama, nužno je stvoriti preduvjete koje bi osigurale lak, brz, efikasan i praktičan pristup takvim informacijama. Iako je bilo određenih zakonodavnih pokušaja u tom smjeru, i dalje nove promjene nisu ugledale svjetlo dana. Pri tome se zakonodavac može poslužiti modelima i praksama drugih europskih država uz prilagodbu bh. zakonodavstvu. Javni organi moraju imati na umu da građani imaju pravo ostvariti pravo na pristup informacijama o djelovanju javnih organa, a posebice o financijskom trošenju namjenskih sredstava, jer je u krajnjoj liniji to novac svih poreznih obveznika/građana. U konačnici, informacije predstavljaju vlasništvo svih bh. građana, a javni organi samo kontroliraju te informacije.
11.Emsud Muhadžić
Jezičko izražavanje u normativnim aktima
Svaki normativni akt ima svoj sadržaj koji se mora izraziti u formi koju određuje jezik, zatim logika i političko uređenje određene zajednice. S obzirom da je jezik jedna spoljno posmatrana građa pravne norme, a s obzirom i na to da se prikazuju sve druge građe, potrebno je da jezik u pravu bude što savršeniji, jasniji i precizniji, kao i da za svaki poseban pojam postoji i poseban jezički izraz-termin koji će se doslovno upotrebljavati, stalno u istom značenju, bez obzira na to što se jezik konstantno mijenja, jer ga upotrebljavaju razni ljudi u raznim vremenima. Da bi se izbjegla svaka mogućnost različitog shvatanja jedne iste riječi, često se u normativnim aktima određuje značenje pojedinih izraza, kao što je najčešći slučaj u krivičnim zakonima. Precizan, pa prema tome i stručni jezik može se sresti samo tamo gdje je pravna nauka i pravna tehnika visoko razvijena, ali se, međutim, u takvim slučajevima jezik udaljuje od narodnog jezika, a time se i pravo distancira od narodnih masa.
12.Džana Kadribegović
Obaveze poslodavca i prava i obaveze radnika prema Zakonu o zaštiti na radu
Zakonom o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 79/20), između ostalog uređuju se prava, obaveze i odgovornosti poslodavca i radnika u provođenju i poboljšanju zaštite na radu. Naime, poslodavac je obavezan da osigura takve uvjete kako bi radni proces bio prilagođen tjelesnim i psihofizičkim mogućnostima radnika, a da radna okolina, sredstva za rad kao i sredstva i oprema za ličnu zaštitu, budu proizvedeni tako da ne ugrožavaju sigurnost radnika. Od naročitog značaja je i propisana obaveza radnika da primjenjuju propisane mjere za siguran i zdrav rad, zatim da namjenski koriste sredstva za rad i opasne materije, da obavezno koriste sredstva i opremu za ličnu zaštitu, te da sa njima pažljivo rukuju da ne bi ugrozili, kako svoju sigurnost i zdravlje, tako i sigurnost i zdravlje drugih radnika.
13.Safeta Lukačević
Društveni mediji (Social media) i njihov uticaj na potrošače
Društveni mediji (Social media) se najčešće definišu kao „obilje novih izvora online informacija koje se stvaraju, iniciraju, cirkulišu i koriste od strane potrošača s namjerom da međusobno razmjenjuju informacije o proizvodima, markama, uslugama, osobenostima i specifičnostima". Obuhvataju brojne i veoma raznovrsne medije, kao što su, blogovi, od strane kompanije sponzorisani odbori za diskusiju, sobe za četovanje (chat rooms) , e-mail, website-ovi i forumi potrošača za rangiranje proizvoda i usluga, internet odbori i forumi za diskusiju, blogovi (sajtovi koji sadrže digitalni audio, slike, filmove ili fotografije), društveni mrežni website-ovi. Društveni mediji predstavljaju mjesta okupljanja ljudi sa sličnim interesima. Tako se stvaraju virtuelne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija na konkretnoj web lokaciji, od akademskih, do hobija i razonode. Razmjenom ideja i druženjem ljudi u sajber prostoru, prevazilaze se ograničenja koja postoje u svakodnevnoj ljudskoj komunikaciji, kao što su nacionalna, vjerska, politička, polna i starosna ograničenja. Formiranjem
vlastitih diskusionih grupa i tema od strane preduzeća, i praćenje postojećih, efikasan je način istraživanja tržišta, bržeg prevođenja kupaca kroz faze procesa kupovine, jačanja imidža kompanije i online poslovanja. Koncept društvenih medija je danas na vrhu dnevnog reda za mnoge poslovne rukovodioce.
14. Savjetodavni servis
15. Saopštenja za primjenu propisa
16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
Časopis Oktobar 2021
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
ELEKTRONSKI ČASOPIS
1.Dr. sci. Jasmina Hurić
Zakon o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH – aktuelnosti i problemi
Već više od deset godina na snazi je Zakon o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/09). Tačnije od 1. januara 2010. godine. U skladu sa Zakonom o fiskalnim sistemima, fiskalni sistem Federacije BiH predstavlja kombinaciju fiskalnih proizvoda definiranih ovim zakonom. Fiskalizacija je postupak stavljanja fiskalnog uređaja u funkciju evidentiranja prometa, odnosno fiskalnog sistema u funkciju kontrole prometa. Nadzor nad provođenjem ovog Zakona kao i kontrolu instaliranih sistema obavlja Federalno ministarstvo finansija putem Komisije koju imenuje ministar finansija, Porezne uprave FBiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove i drugih organa propisanih Zakonom. Samim Zakonom se uređuje evidentiranje i kontrola prometa putem fiskalnih sistema, dijelovi, tehničke i funkcionalne osobine fiskalnih sistema, tj. fiskalnih uređaja (fiskalne kase/štampači ili drugi fiskalni uređaji), terminala, softverskih aplikacija i ostalih fiskalnih proizvoda. Zakon propisuje i koji su to fiskalni dokumenti, način stavljanja u promet fiskalnih sistema, postupak fiskalizacije fiskalnih sistema, evidentiranje, storniranje i reklamiranje prometa, način servisiranja fiskalnih sistema, postupak kontrole fiskalnih uređaja i fiskalnih proizvoda, kontrolu evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja, kontrolu ovlaštenih servisa i ovlaštenih servisera, kao i ovlaštenja za donošenje podzakonskih akata i kaznene odredbe.
2.Mehmed Budić
Ispravke greški u financijskim izvještajima u skladu sa MRS 8
Financijski izvještaji predstavljaju strukturirani prikaz financijskog položaja privrednog subjekta i njegovih financijski performansi. Osnovni cilj financijskog izvještavanja jeste pružanje informacija o financijskom položaju, financijskoj uspješnosti, kao i novčanim tokovima privrednog subjekta koje su korisne širem krugu korisnika pri donošenju njihovih ekonomskih odluka. Financijski izvještaji moraju da pružaju istinit i fer prikaz, odnosno fer prezentaciju informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima privrednog subjekta. Ukoliko financijski izvještaji sadrže značajne greške čije izostavljanje ili pogrešno prikazivanje mogu uticati na ekonomske odluke koje korisnici financijskih izvještaja donose, takvi financijski izvještaji nisu u skladu sa MRS/MSFI. Greške uočene u toku izvještajnog perioda se ispravljaju odmah, odnosno čim je to najranije moguće dok se za greške nastale u prethodnim razdobljima njihova korekcija vrši na način koji nalaže MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške.
3.Mr Safija Žilić, dipl. oec.
Intelektualni kapital, pojmovno određenje i metode
Intelektualni kapital je relativno nova ekonomska kategorija neopipljivog karaktera i ona uključuje elemente djelovanja organizacija koji nisu eksplicitno izraženi u tradicionalnim finansijskim izvještajima. Važnost intelektualnog kapitala ogleda se u tome što stvara dodatnu vrijednost u organizaciji i značajno utiče na dugoročnu profitabilnost i konkurentnost. Zbog svoje uloge smatra se temeljnim resursom 21. vijeka te je u središtu uspješnog menadžmenta budućnosti. Intelektualni kapital, kao znanje u dinamičnom procesu upravljanja ljudskim potencijalima, objedinjuje procese savremenog menadžmenta, menadžmenta ljudskih potencijala, trendove upravljanja znanjem i koncept cjeloživotnog učenja stvarajući sinergijske efekte. Naglasak se stavlja upravo na ljudske potencijale kao nositelje znanja – ljudskog kapitala, koje uloženo u organizaciju čini najvažniju komponentu intelektualnog kapitala. Stoga, je važno naglasiti važnost intelektualnog kapitala, s obzirom da menadžment budućnosti najavljuje važnost inovativnosti, kreativnosti, znanja i ostalih odrednica ljudskih potencijala kao temelja uspjeha. Znanje je, uz finansijski kapital, postao značajan faktor u svim privrednim djelatnostima i na svim privrednim nivoima. Uticajem globalizacije, razvojem telekomunikacijskih tehnologija te razvojem različitih medija, u 21. vijeku, znanje je postalo glavni pokretač, kako preduzeća, tako i nacionalnih ekonomija.Primjena metoda vrednovanja intelektualnog kapitala omogućavaju preduzeću prikupljanje potrebnih informacija pomoću kojih bi menadžment lakše shvatio i kvalitetnije upravljao poslovanjem sa ciljem povećanja dobiti, ali i s ciljem povećanja intelektualnog kapitala.
4.Dr. sc. Jozo Piljić
Rizik naplate potraživanja i analiza profitabilnosti kupaca
Pandemija bolesti COVID-19 izravno je utjecala na smanjenje uobičajenih gospodarskih aktivnosti poslovnih subjekata. Dugotrajna ekonomska kriza koja u BiH traje više godina praćena je visokom zaduženošću naših poduzeća, što povećava opseg likvidnosnih problema s kojima se svakodnevno susrećemo. U sadašnjim uvjetima rast i profitabilnost u ekonomskim krizama smanjuju, a zaduživanje je otežano zbog slabe profitabilnosti i općenite nesklonosti financijskih institucija za kreditiranjem u kriznim razdobljima. Naime, uslijed rasta nenaplativih kredita banke postaju opreznije i više su usmjerene prema upravljanju rizicima te stoga smanjuju obujam kreditiranja poduzeća. Upravljanje radnim kapitalom i u narednim razdobljima će biti u fokusu upravljanja novčanim tokovima, odnosno presudno za opstanak na tržištu. Najvažniji segment upravljanja radnim kapitalom u otežanim uvjetima poslovanja predstavlja naplata potraživanja koja treba osigurati adekvatan iznos novčanih sredstava i likvidnosti. Naime, efikasno upravljanje potraživanjima predstavlja preduvjet za pravovremeno plaćanje obveza zaposlenicima, dobavljačima i kreditorima te pokretanje novog poslovnog ciklusa - nabave sirovina, roba i drugog. Jedino će se na taj način osigurati stvaranje novih prihoda i kontinuitet poslovanja, dok će u suprotnom i kvalitetni proizvodi/usluge biti osuđeni na propast. Svaka prodaja uz odgodu plaćanja povećava rizik naplate potraživanja, odnosno likvidnosni rizik poslovanja. Stoga poduzeća trebaju samostalno ili uz pomoć stručnjaka, odnosno kombinacijom internih i eksternih resursa, kontinuirano procjenjivati rizik naplate potraživanja svojih postojećih i novih kupaca.
5.Nedim Čustović
Kontrola usklađenosti (compliance), upravljanje rizicima i revizija poslovanja usklađenosti, zakonodavni okvir i trenutne prakse u BiH
Intenzitet promjena u današnjem poslovnom okruženju zahtijeva od društava da upravljaju i koriste snagu proaktivnog upravljanja rizicima društva, kombinirajući inovativne i proaktivne aktivnosti vezane za upravljanje, rizik i usklađenost (eng. governance, risk and compliance- GRC) u sveobuhvatni program upravljanja rizicima društva koji olakšava iskorištavanje konkurentnih prilika i ispunjavanje očekivanja dioničara. Pojednostavljeno rečeno, usklađenost ili compliance je procjena i nadzor rizika poslovanja. Compliance predstavlja termin usklađenosti sa svim zakonima, propisima, normama, kodeksima i smjernicama koje se primjenjuju na poslovanje. Ako želimo poslovati, određeni rizici uvijek postoje, te moramo poštovati pravne, društvene i tržišne norme. Na primjer, ako imamo otvorenu firmu ili obrt moramo plaćati porez i ne može nas opravdati činjenica da nismo to znali. Takođe, usklađenost je izuzetno važan i zanimljiv koncept za svakog internog revizora, jer je to ključna karakteristika u djelokrugu rada interne revizije i veoma bitna komponenta kompletnog procesa korporativnog upravljanja. Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja podrazumijeva sve poslove koji se odnose na usklađivanje funkcionisanja i poslovanja pravnog lica s pravnom regulativom i internim aktima, procjene rizika u funkcionisanju i poslovanju, pravnog lica i provođenju dobre poslovne prakse, te sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih radnji.
6.Jasmin Omeragić
Neke odlike trgovinske djelatnosti – bitni elementi za računovodstvenu profesiju
Dobro organiziran posao u bilo kojoj sferi poslovnih aktivnosti polučit će, kako radni, tako i životni entuzijazam koji je doista besplatno, a veoma važno sredstvo koje je svakome uvijek na raspolaganju. U biti, svaka trgovinska firma u odnosima sa kupcima i dobavljačima bi trebala odabrati strategijski pristup ovoj problematici. Besmisleno je ulagati energiju, trošiti vrijeme, rabatiti ljudske i tehničke kapacitete ukoliko ne postoji jasna percepcija u smislu razvoja i stvaranja djelotvorne koncepcije dugoročnih nabavno-prodajnih interesa firme. Današnja savremena trgovinska firma mora upošljavati profilirane stručnjake iz sfere komercijale, finansija i savremenog računovodstva, što garantirano povećava objektivnost strateški važnih zaključaka o značaju dobavljača, kao i kupaca - krajnjih potrošača, njihovoj ulozi i očekivanoj zaradi. U razvoju dobrih odnosa sa kupcima, kao i u izgradnji međusobnog povjerenja nema korisnih efekata od samostalnih i nepovezanih aktivnosti pojedinaca ili službi; Za dobru pojedinačnu procjenu svakoga kupca i dobavljača, te planiranje vremena, rada, truda i svakog drugog ulaganja u izgradnju međusobnih odnosa neophodno je uvezivanje svih raspoloživih informacija, kako u pogledu kvaliteta, tako i u pogledu njihovog kvantiteta. Interakcijom takvih saznanja polako se stvara za svakoga kupca i dobavljača dobra baza podataka o pojedinačnom njegovom doprinosu u konačnom poslovnom rezultatu firme.
7. Dr. sc. Dinka Antić
Implikacije oporezivanje duhanskih prerađevina u BiH (2014-2021)
Analiza trendova na tržištu duhanskih prerađevina u BiH u periodu 2009-2021. ukazala je na veliki pad količina oporezovanih cigareta. Od 2019. godine akcizna politika u sferi oporezivanja cigareta je nepromijenjena. Mnogobrojne inicijative i prijedlozi izmjena akcizne politike imaju za cilj da se stabilizira legalno tržište cigareta u BiH, a da se, istovremeno, i naplaćeni prihodi od akciza oporave i povećaju. U opticaju u javnosti dominiraju dvije, međusobno suprotstavljene ideje u vezi oporezivanja duhanskih prerađevina. Prva je da se smanje akcize na cigarete, kako bi se reduciralo crno tržište, a druga da se dio prihoda od akciza izdvaja za zdravstvene fondove, kako bi se ublažile negativne posljedice koje pušenje ima na zdravlje građana (tzv. negativne eksternalije) i na zdravstvene fondove. Druga ideja u osnovi se temelji na dodatnom oporezivanju duhanskih prerađevina, jer nije moguće preusmjeriti tekuću naplatu akciza u zdravstvene fondove. Kada se radi o opciji smanjivanja akciza na cigarete treba istaknuti da nema garancija da će duhanske kompanije smanjiti maloprodajne cijene cigareta nakon smanjenja stope akciza. Da je to tako pokazuju studije o smanjivanju stopa PDV-a sprovedene u EU. Osim iskustava EU i BiH ima vlastita iskustva u vezi ponašanjem obveznika u situaciji kada se smanjuju stope poreza, i to obveznika duhanskih kompanija.
8.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović
Uticaj poreske politike na privredu
Porezi su najvažniji instrumenti prikupljanja javnih prihoda, stoga je bitan značaj i uloga poreza u društveno-ekonomskom i političkom životu zemlje. Postojeći sistem se značajno oslanja na poreze i doprinose na plate, što snažno potiče i poslodavce i radnike da napuste formalni sektor i na taj način izbjegnu plaćanje poreza. Stranim investitorima i potencijalnim izvoznicima je to teško učiniti, te stoga oni snose, generalno gledano, neproporcionalno veći dio nameta po osnovu oporezivanja rada. To šteti direktnim stranim investicijama, smanjuje konkurentnost privrede i negativno utiče na ekonomski rast. Smanjenje sive ekonomije značilo bi omogućavanje ravnopravnije tržišne utakmice svim sudionicima na tržištu. Na taj način bi se, od nelojalne konkurencije sklone poreskim utajama, zaštitili privredni subjekti koji posluju u legalnim tokovima, a posebno bi bili zaštićeni strani investitori, što je u današnjem vremenu recesije jedan od najvažnijih ciljeva poreske politike.
9.Mr oec Elman Nadžaković
Siva (neformalna) ekonomija: Stigma svake ekonomije
Siva ekonomija predstavlja svaku protuzakonitu privrednu aktivnost usmjerenu na stjecanje ekonomske koristi za lice ili lica koje je obavlja. To direktno utječe na smanjenje sredstava državnog budžeta, a istovremeno nanosi se šteta drugim pravnim licima koja su u konkurentskim odnosima sa sektorom sive ekonomije. Siva ekonomija se otkriva i može se pronaći u skoro svim segmentima privrede, a u uslovima u kojim se nalazi privreda Bosne i Hercegovine susreće se prije svega u proizvodnji i prometu akciznih roba. Siva ekonomija se pojmovno najčešće definiše kao ekonomska aktivnost mimo odgovarajućih pravnih propisa, te joj se često prilazi kao neformalnoj ekonomiji ili pak ilegalnoj ekonomiji. Svojom ponudom i tražnjom siva ekonomija utječe na odnose na tržištu, a jedina razlika u odnosu na formalnu ekonomiju jeste nemogućnost državnih institucija da imaju uvid u pokazatelje koji određuju njene razmjere.
10.Bernard Iljazović
Novo zakonsko uređenje građevinskog zemljišta u FBiH
Imajući na umu činjenicu da je za ekonomski i društveni napredak svake zajednice od iznimnog značaja učinkovito upravljanje prostorom (a koje čini i građevinsko zemljište kao njegov segment), novim zakonskim reguliranjem građevinskog zemljišta u skladu sa trenutnim društvenim uređenjem u FBiH, u čijoj su izradi aktivno bile uključene jedinice lokalne samouprave (kroz davanje prijedloga i sugestija) stvoriti će se preduvjeti za ostvarenje tih ciljeva, što će imati pozitivne učinke za sve uključene aktere, od vlasnika, investitora, središnje i lokalne vlasti, lokalne zajednice, te u konačnici građana. Iako je jedinicama lokalne samouprave ostavljena veća autonomija u uređenju građevinskog zemljišta na svojem području, to nikako ne znači da se ne moraju pridržavati zakonskih pravila, a posebice vršiti prekomjerne prenamjene poljoprivrednih zemljišta u građevinska, kako bi se zaštitio prostor od nepotrebne gradnje koja ne samo da narušava prirodni okoliš, nego i ne zadovoljava lokalne potrebe građana.
11.Džana Kadribegović
Objektivni razlozi za otkaz ugovora o radu
Važno je naglasiti da su svi bitni radno-pravni standardi sadržani u konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada (MOR) i obavezuju države koje su ih ratificirale. Dakle, potpisivanjem i ratificiranjem konvencija MOR-a, Bosna i Hercegovina se obavezala da će uskladiti domaće zakonodavstvo sa standardima definiranim ovim dokumentima. Uostalom, primjena, osiguranje ostvarivanja i zaštita prava prema ovim međunarodnim standardima predstavlja i jedan od uvjeta u okviru procesa pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji. Implementacija i poštivanje ratificiranih međunarodnih konvencija predstavlja značajan korak, ne samo u smislu postizanja napretka u ostvarivanju većeg stepena socijalne pravde, već i u procesu priključenja Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina je, između ostalih, ratificirala i Konvenciju br. 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca i na taj način je preuzela obavezu da je implementira u domaće radno zakonodavstvo. Navedena konvencija polazi od principa da radni odnos radnika neće prestati ako za takav prestanak ne postoji valjan razlog vezan za sposobnost ili ponašanje radnika, ili za operativne potrebe poslodavca.
12.Alan Vajda, mag. iur.
Uvjeti privremenog boravka i rada digitalnih nomada - državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Privremeni boravak digitalnih nomada u različitih dijelovima svijeta predstavlja potpuno novi fenomen kojemu se prilagođava sve više država kako bi privukle visokoobrazovane stručnjake iz područja digitalnih tehnologija, time da njihov životni stil s čestim putovanjima predstavlja izazov kako za porezne, tako i vizne sustave država gdje namjeravaju privremeno boraviti kao digitalni nomadi. Staromodan konvencionalni način rada u uredu polako daje prednost novim oblicima koji su fleksibilniji i prilagođeniji suvremenim tehnološkim mogućnostima. Jedan od njih je svakako digitalno nomadstvo, odnosno rad koji nije vezan niti za jedno mjesto (državu), nego se može obavljati iz različitih država, pri čemu se koristi alatima moderne tehnologije, poput prijenosnog računala s pristupom internetskoj vezi. S obzirom na činjenicu da digitalni nomadi ostaju raditi u nekoj državi duži vremenski period, potrebna im odgovarajuća vrsta vize koja ima rok važenja duži od turističke vize i koja im omogućuje da rade za (stranog) poslodavca. Zbog toga su neke države, uključujući Republiku Hrvatsku, pravovremeno uvele posebne oblike viza ili dozvola za boravak i rad koji su prilagođeni potrebama digitalnih nomada.
13. Savjetodavni servis
14. Saopštenja za primjenu propisa
15. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
Časopis Septembar 2021
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
ELEKTRONSKI ČASOPIS
1.Mr Safija Žilić, dipl. oec
Šta donosi novi Zakon o stečaju
Novi Zakon i promjene koje donosi, u odnosu na dosadašnju regulativu u oblasti stečaja, trebale bi omogućiti uspješnije provođenje stečajnog postupka, brže i kvalitetnije namirenje povjerilaca. Također, primjena Zakona bi trebala omogućiti privrednim društvima koja imaju finansijske teškoće da, prije nego što nastupi platežna nesposobnost i razlog za stečaj, restrukturiraju svoje finansijske obaveze i otklone mogućnost stečaja i nastave normalan privredni život. Oni koji to ne uspiju, u postupku restrukturiranja imaju, prema Zakonu, mogućnost da to učine u stečajnom postupku reorganizacijom stečajnog dužnika. Zakonom se nastojalo doći do rješenja osnovnog problema u ovoj oblasti, a to je neblagovremeno pokretanje postupka kada još ima nade da se poslovanje i radna mjesta očuvaju ili, ukoliko govorimo o prodaji imovine, da se stečaj otvori u momentu kada još ima imovine, tj. stečajne mase iz koje se povjerioci, a prevashodno radnici kao povjerioci prvog isplatnog reda, mogu namiriti. Općepoznata činjenica je da najčešće rukovodstvo firme odugovlači sa pokretanjem stečaja. Novim Zakonom o stečaju se intervenisalo baš na ovim odredbama, da se stečaj mora pokrenuti na vrijeme, da se mora kazniti onaj ko ne postupi u rokovima propisanim zakonom, a predstečajni postupak se uvodi kao faza „rane dijagnoze“ i djelovanja na vrijeme da se pokušaju otkloniti problemi i nastaviti poslovanje kroz finansijsko i operativno restrukturiranje. Ostaje da se vidi koliko brzo će doći do primjene Zakona i da li će se njegovom primjenom desiti najavljene pozitivne promjene u ovoj oblasti.
2.Mr. oec Elman Nadžaković
Likvidacija: Institut prestanka djelatnosti privrednih društava
Instituti prestanka privrednog društva su dvojaki. Privredno društvo može prestati po osnovu insolventnosti tj. nesposobnosti plaćanja i prestanak u specifičnim uslovima i pored postojanja solventnosti. Prestanak privrednog društva po osnovu insolventnosti ima različita terminološka određenja kao: prinudna likvidacija, stečaj (bankrot), insolventna likvidacija, sudska likvidacija, pa se tako u slučaju solventnosti naziva, dobrovoljna likvidacija, redovna likvidacija, ili samo, likvidacija. Likvidaciju insolventnog društva, po pravilu sprovodi sud, a izuzetno i povjerioci uz nadzor suda. Prijedlog za pokretanje postupka likvidacije mogu podnijeti: osnivač, vlasnik, dužnik i povjeritelj. Postupak likvidacije ne provodi se ako postoje uvjeti za provođenje stečajnog postupka. Postupak likvidacije otvara i provodi kantonalni sud. Organi provođenja postupka likvidacije su likvidacijsko vijeće i likvidacijski upravnik. U provođenju postupka likvidacije likvidacijsko vijeće imenuje likvidacijskog upravnika, a odredbe koje se odnose na stečajni postupak, sukladno se primjenjuju i na postupak likvidacije. U postupku likvidacije ne primjenjuju se odredbe stečajnog postupka koje se odnose na odbor povjeritelja, razlučne povjeritelje, vršenje pravnih radnji i ročište za glavnu diobu. Ako se pri zaključenju likvidacijskog bilansa utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, likvidacijski upravnik je dužan da takav prijedlog podnese sudu za provođenje tog postupka. U svakom slučaju, likvidacija privrednog društva, kao oblik prestanka obavljanja privredne djelatnosti, je od takvog značaja da se reguliše osim, Zakonom o privrednim društvima i posebnim zakonom o likvidaciji i stečaju.
3.Prof. dr. sc. Jozo Piljić
Utjecaj računovodstvene politike amortizacije na financijski položaj i uspješnost društva
Amortizacija predstavlja jedan od najznačajnijih troškova u poduzećima, posebice kod onih kojima u strukturi ukupne imovine dominantan udjel čini dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina. Upravo zbog te činjenice računovodstvene politike amortizacije su ujedno jedne od najznačajnijih računovodstvenih politika u poduzećima. Pojedine računovodstvene politike amortizacije mogu značajno utjecati na financijski položaj i poslovni rezultat poduzeća u pojedinim obračunskim razdobljima, iako, kumulativno gledajući, učinci primjene različitih računovodstvenih politika se eliminiraju na kraju vijeka upotrebe pojedine dugotrajne nematerijalne ili materijalne imovine. Okvir za definiranje računovodstvene politike amortizacije predstavljaju Međunarodni računovodstveni standardi/Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MRS/MSFI). Pri tome nužno je istaknuti da MRS/MSFI, koji reguliraju područje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, a samim time i amortizacije, ne propisuju primjenu konkretne metode obračuna amortizacije, već poslovnim subjektima ostavljaju mogućnost primjene najprimjerenije metode obračuna amortizacije. U skladu s relevantnim MRS/MSFI, amortizacija se za računovodstvene svrhe i svrhu eksternog financijskog izvještavanja treba obračunavati u skladu s ekonomskim načelima odnosno treba se primijeniti ona amortizacijska metoda koja najprimjerenije odražava korištenje konkretnog oblika dugotrajne nematerijalne ili materijalne imovine.
4.Jasmin Omeragić
Neki aspekti praktičnog upravljanja zalihama
Zalihe čine ukupnu količinu sirovina, materijala, energenata, ili robe koja je uskladištena do određenog momenta reproduktivne potrošnje, odnosno prodaje. Za razliku od tradicionalnog postupanja sa zalihama, savremeni način poslovanja većine firmi troškovno ne može podnijeti neefikasan tretman kontrole zaliha, jer se poslovanje većine firmi s dinamičnim razvojnim modelom odvija pod znatnim kreditnim (kamatnim) zaduženjima, što se vrlo nepovoljno odražava na stopu ostvarene dobiti. Ako je u firmi, uz navedeno, slaba, nedovoljna ili nikakva kontrola zaliha, to će finansijski ugroziti i najstabilniju firmu, s obzirom da upravo zalihe ponajčešće angažiraju (zarobljavaju) najveći dio obrtnih sredstava. S druge strane, poslovanje bez zaliha je nemoguće, bez obzira što držanje zaliha ima veoma specifične troškove. Zalihama se mora efikasno upravljati, jer angažiranje finansijskih sredstava u zalihe, kao investiranje u buduću dobit, jednako može biti i potencijalni činilac ogromnog i nepopravljivog gubitka u poslovanju, često i sa fatalnim posljedicama po opstanak firme na tržištu. Efikasno upravljanje zalihama, a uporedo sa time i ostvarivanje povoljnih finansijskih rezultata u poslovanju jedne firme nije moguće bez dobrog upravljanja obrtnim sredstvima. Isto tako, efikasnost upravljanja uopće obrtnim sredstvima podrazumijeva konstantni monitoring s ciljem preduzimanja korektivnih mjera po pitanju visine i strukture obrtnih sredstava, dinamike njihovog fluktuiranja (dospijeće i ročnost), kao i brzine naplate potraživanja i obezbjeđivanja adekvatnog priliva novčanih sredstava.
5.Mr oec Emina Imamović
Interna revizija prema direktivi Solvency II
Direktiva Solvency II je najvažniji propis za osiguravatelje u Europskoj uniji. Donesena je 25.11.2009. godine, a nakon mnogo odgađanja njena primjena je počela 01.01.2016. godine. Temeljni ciljevi Solvency II su: zaštita osiguranika, postavljanje granice solventnosti za ukupnu izloženost svim rizicima, anticipiranje tržišnih promjena, utemeljenost na načelima, a ne na strogim pravilima, održavanje finansijske stabilnosti te izbjegavanje procikličnosti regulatornih odredbi. Usvajanje i implementacija Solvency II složen je i sveobuhvatan proces, otvoren i transparentan svim učesnicima, a zasniva se na aktivnoj saradnji i prijedlozima iz osiguravateljne djelatnosti. Solvency II je baziran na konceptu tri stuba. Prema zahtjevu Solvency II društvo za osiguranje mora imati uspostavljen djelotvoran sistem interne kontrole. Ovaj sistem uključuje upravne i računovodstvene postupke, okvir interne kontrole, adekvatne sisteme izvještavanja na svim nivoima društva, kao i funkciju praćenja usklađenosti (compliance).
6.Merima Kurtić, mag. oec
Finansijska analiza poslovanja revizorskih društava u Bosni i Hercegovini
Bilo da su male svakodnevne, ili velike strateške, poslovne odluke koje donose menadžeri, vlasnici i investitori temelje se na finansijskim informacijama. Da bi bile korisne, informacije pružene u finansijskim izvještajima moraju biti tačne, što je osigurano procesom revizije. Povećanje kvalitete finansijskog izvještavanja i kvalitete revizije dovodi do povećanog povjerenja investitora u menadžment kompanije. Svrha revizije je pružanje objektivnog nezavisnog ispitivanja finansijskih izvještaja, što povećava vrijednost i vjerodostojnost finansijskih izvještaja koje je izradilo rukovodstvo, upravo čime se povećava povjerenje korisnika u finansijske izvještaje, smanjuje rizik investitora i posljedično smanjuje trošak kapitala preduzeća. Revizija kao djelatnost ima tri osnovna zadatka, a to su: pružanje povjerenja vlasnicima u to da se njihov kapital koristi pravilno, podsticaj i pomoć potencijalnim investitorima u donošenju odluke, tj. pružanje sigurnosti da je njihova odluka donesena na osnovu tačnih podataka, te pružanje pouzdane baze podataka za donošenje ispravnih poslovnih odluka. Poslovanje velikih preduzeća zahtjeva svakodnevno donošenje važnih odluka za čiju je ispravnost neophodna pouzdana baza podataka. Ovo, opet, omogućuje revizija.
7.Dr. sc. Dinka Antić
Oporezivanje duhanskih prerađevina u BiH: Trendovi 2014-2021
U posljednje dvije godine naplata akciza na duhanske prerađevine je zabilježila dva oprečna trenda. U 2019. godini ostvaren je historijski maksimum, naplaćen je najveći iznos prihoda od akciza od uspostave sistema oporezivanja akcizom u post-ratnoj BiH, dok je u 2020. zabilježena najniža naplata u posljednjih deset godina. Značajnost prihoda od akciza na duhanske prerađevine u strukturi ukupno naplaćenih indirektnih poreza je jako velika. S obzirom na nepromijenjenu akciznu politiku, a imajući u vidu da kretanje značajnog iznosa prihoda od indirektnih poreza ovisi o poslovnim politikama velikih multinacionalnih duhanskih kompanija, uz implikacije koje je izazvala pandemija COVID-19 virusa i ostale faktore koji determiniraju naplatu akciza na cigarete, potrebno je sagledati trendove na tržištu cigareta i cjenovnu politiku duhanske industrije u vrijeme mirovanja akcizne politike.
8.Emsud Muhadžić, dipl. pravnik
Komisioni posao u međunarodnom prometu
Komisioni posao u međunarodnom prometu je takav ugovor kojim se jedna osoba komisionar obavezuje da će u svoje ime, a za račun komitenta iz druge zemlje ili domaćeg komitenta u drugoj zemlji zaključiti jedan ili više pravnih poslova, a komitent se obavezuje da mu za to plati određenu nagradu (komisionu proviziju). Komisionim poslom u međunarodnom prometu robe i usluga se bave posebna komisiona preduzeća. To su samostalni trgovci čiji je osnovni posao zaključivanje ugovora u svoje ime a za tuđi račun. Međutim, pojedine komisione poslove mogu obavljati i druga preduzeća, u prvom redu, druga spoljno-trgovinska preduzeća.Komisioni posao pruža široke mogućnosti da poslovni odnosi ostanu prikriveni, odnosno da komitent neposredno ne stupa u poslovne odnose sa trećim osobama, jer komisionar obavlja pravne poslove u svoje ime, a za račun komitenta. Za zaključenje ugovora o komisionu u međunarodnom prometu nije predviđena nikakva forma. To je konsensualni ugovor. U međunarodnoj trgovinskoj praksi ovaj ugovor se obično zaključuje na taj način što komitent upućuje nalog komisionaru da zaključi određeni pravni posao- komisioni nalog. Komisionar dalje zaključuje ugovor sa trećom osobom na osnovu dobijenog naloga od komitenta. U stvari krajnji cilj komisionog naloga je da se sa trećom osobom- inostranim poslovnim partnerom zasnuje određeni pravni odnos.
9.Doc. dr. sc. Mirza Čaušević
Pravni aspekti zaštite prava potrošača u pravu Evropske unije
Pravo zaštite potrošača jedno je od najvažnijih pravnih područja harmonizacije prava EU koje je direktno usmjereno na ostvarivanje cilja stvaranja jedinstvenog evropskog tržišta. Neujednačen nivo zaštite prava potrošača rezultira nepovjerenjem potrošača u prekograničnu trgovinu te se u tom smislu može smatrati direktnom preprekom odvijanju nesmetane trgovine na evropskom privrednom prostoru. S ciljem uklanjanja potonjih prepreka, u posljednjih se nekoliko desetljeća u EU provodi intenzivna regulacija na području zaštite potrošača. Donošenjem smjernica i putem drugih regulatornih mjera izgrađen je kompleksan sklop pravnih pravila koja su posvećena pitanjima zaštite potrošača u EU. No, time se proces izgradnje prava o zaštiti potrošača ne može smatrati dovršenim ili dostatnim. Riječ je o kontinuiranom procesu, koji je u zavisnosti od globalnih, tehnoloških, pravnih i drugih promjena na tržištu, a za koji se može očekivati da će se u dogledno vrijeme i dodatno intenzivirati. Međutim, unatoč do sada uloženim naporima, potrošačko pravo država članica i dalje se značajno razlikuje. To je uglavnom posljedica pravila, zadržanog i u odredbama
Lisabonskog ugovora, kojim se dopušta državama članicama usvajanje različitog nivoa zaštite potrošača.
10.Bernard Iljazović
Sustav volontiranja u FBiH
U današnjem društvenom uređenju volontiranje zauzima sve značajniju ulogu u dobrobiti i napretku društvene zajednice, kao i promicanju temeljnih ljudskih vrijednosti. Posebice volontiranje i uloga volontera dolazi do izražaja kod pružanja humanitarne pomoći i velikih prirodnih nesreća. I Federacija BiH kao i ostale europske države prepoznala je značaj i vrijednost volontiranja za napredak društvene zajednice, te je stvorila zakonski okvir za provođenje volonterskih aktivnosti. Sukladno tome, u Federaciji BiH volontiranje možemo definirati kao dragovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade obavljaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u Federaciji BiH. Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinca, te osobnim izborom i motivacijom, bez želje za financijskom dobiti u organiziranom okruženju (unutar nevladinih, udruga, volonterskih centara…) u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini, pridonoseći zajedničkim vrijednostima, bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira). Stoga je potrebno osigurati uvjete za daljnji razvoj prakse volontiranja s obzirom da je volontiranje kao oblik građanskog sudjelovanja i dalje nedovoljno zastupljen i vrednovan.
11.Džana Kadribegović
Zasnivanje radnog odnosa u javnom sektoru
Zasnivanje radnog odnosa, odnosno uvjeti koje je potrebno ispuniti za zasnivanje radnog odnosa predstavlja jedan od najznačajnijih instituta Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16 i 89/18). Navedeni zakon razlikuje zasnivanje radnog odnosa u privatnom od zasnivanja radnog odnosa u javnom sektoru. Ono što se odnosi i na javni i privatni sektor odnosi se na dobnu granicu za zasnivanje radnog odnosa. Naime, izričito je navedeno da se sa licem mlađim od 15 godina života ne može zaključiti ugovor o radu, niti se ono može zaposliti na bilo koju vrstu poslova. Međutim, zasnivanje radnog odnosa u javnom sektoru dodatno je uvjetovano tako što je propisano da se u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima Federacija, kanton, grad ili općina učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, prijem u radni odnos vrši nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja..
12.Safeta Lukačević
Obuka i trening zaposlenih – potreba ili zabluda
Obuka ili trening zaposlenih podrazumijeva promjene u specifičnim znanjima, sposobnostima, vještinama, ponašanjima pa i stavovima zaposlenih sa ciljem da se pripreme za kvalitetnije obavljanje sadašnjeg posla. Program obuke unutar preduzeća može biti organizovan na nivou pojedinca, određene službe ili sektora (službe) ili na nivou preduzeća kao cjeline. Iskusni preduzetnici dobro znaju da su obuke zapravo investicije u ljude i zato prilikom planiranja obuke akcenat stavljaju na ona mjesta (pozicije) gdje se očekuje direktan pozitivan doprinos poslovanju tj. povrat na investiciju. Sve više preduzeća danas shvata da je ključ za sticanje i održavanje konkurentske prednosti na tržištu razvoj intelektualnog kapitala ili popularno ljudskih resursa. Uspješne kompanije razlikuju se od ostalih po tome što njihovu organizacionu kulturu karakterišu norme i standardi koji potiču organizacijsko ponašanje usmjereno na kontinuirani rast i razvoj, a ne sigurnost i osrednjost. Obuka i razvoj zaposlenih mogu se smatrati ključnim instrumentom proaktivnog i adaptivnog djelovanja moderne kompanije u odnosu na postojeće okruženje i jednim od bitnih elemenata za formiranje sveukupne strategije razvoja svake kompanije. Sada svaka ozbiljna kompanija nastoji da ima svoj centar za obuku u kojem se zaposlenici i menadžeri obučavaju za rad na sadržajima iz vlastite poslovne politike i prakse ili korištenjem dostupnih novih, profesionalnih znanja. Istovremeno, tržište obrazovnih usluga brzo se razvija, a ovaj trend postepeno utiče na naše okruženje.
13.Alan Vajda, mag. iur.
Provedba zdravstvene zaštite i obveznog zdravstvenog osiguranja stranih državljana u Republici Hrvatskoj
Obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj, opseg na zdravstvenu zaštitu, uvjeti i način ostvarivanja, te financiranje zdravstvene zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj propisani su odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 80/13.,15/18. i 26/21.), time da isti odvojeno regulira područje korištenja obveznog zdravstvenog osiguranja od korištenja zdravstvene zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj. Sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 80/13.,15/18. i 26/21.), propisane su kategorije stranaca koji su obveznici prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj. Stranac je osoba koja ne posjeduje hrvatsko državljanstvo, odnosno koja ima državljanstvo države članice Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva i koja obzirom na svoj status stranca sukladno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20.) podliježe obvezi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj.
14. Savjetodavni servis
15. Saopštenja za primjenu propisa
16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
Časopis Juli-Avgust 2021
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
ELEKTRONSKI ČASOPIS
1. Dr. sc. Dinka Antić
Oporezivanje e-trgovine preko digitalnih platformi
E-trgovina dobrima krajnje potrošnje sa fizičkim osobama danas se obično odvija preko Interneta putem velikih online platformi, koje mogu povezati mnoštvo dobavljača iz različitih zemalja sa ogromnim brojem kupaca širom svijeta. Ekspanzija online trgovine otvara niz pitanja iz sfere oporezivanja, posebno kada se radi o situacijama kada dobavljač i kupac nisu iz iste države. Teritorijalna ograničenost nadležnosti porezne jurisdikcije stvara prostor za porezne prevare. U okviru najrazvijenijih zemalja OECD-a nekoliko godina se razmatra modalitet oporezivanja prekograničnih online prodaja dobara koji bi bio nediskriminatoran sa aspekta dobavljača i efikasan iz ugla poreznih administracija. Budući da danas većina dobavljača potrošnih dobara svoja dobra nudi preko digitalnih platformi, koje im omogućavaju da dopru do kupaca u svakom kutku planete, kao najpogodniji koncept oporezivanja online prodaja nametnulo se oporezivanje digitalnih platformi. Prema novom konceptu, kojeg EU namjerava primjenjivati od 1.7.2021., polazi se od fikcije da je dobavljač putem e-trgovine isporučio dobra platformi, a da onda platforma isporučuje dobra krajnjem kupcu. Pri tome se isporuka dobra smatra prodajom na daljinu platforme krajnjem kupcu. Posljedica ove pravne fikcije jeste da je smanjen broj obveznika PDV-a, budući da se radi o manjem broju ogromnih platformi, koje preuzimaju obvezu uplate PDV-a. Sa aspekta poreznih administracija manji broj obveznika je lakše kontrolirati, što u konačnici donosi rast prihoda i smanjenje porezne evazije. Veliku korist od navedenog koncepta oporezivanja imaju dobavljači iz trećih zemalja koji se ne moraju registrirati za PDV u članicama EU i poštivati ostale PDV obveze.
2.Doc. dr. sc. Mirza Čaušević
Uloga arbitražne konvencije za rješavanje sporova o transfernim cijenama u EU
Arbitražna konvencija omogućuje brže rješavanje postupaka međusobnog sporazumijevanja članica EU-a, ako ih ne uspiju riješiti u roku dvije godine. Poslije toga predaje
ga se Komisiji u kojoj su kompetentni stručnjaci s iskustvom na području transfernih cijena, a imat će mandat za rješavanje spora i izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u
razdoblju šest mjeseci nakon osnivanja Komisije. Članice EU-a u praksi često nalaze argumente kako sporovi ne zaslužuju da ih se rješava na temelju Arbitražne konvencije, ili se nastoji primijeniti član 7. stav 4. Konvencije, prema kojem su sredstva nadležnih tijela ograničena radi krize globalne ekonomije, pa bi opravdavanje svakoga troška bilo opterećenjem u postupku na osnovi Konvencije. U svakom se slučaju radi o korisnom dokumentu jer omogućuje nužna povećanja dostupnih načina rješavanja poreznih sporova, a poslovna zajednica, nadležna tijela i međunarodne organizacije moraju istraživati načine da se poboljša arbitražne postupke.
3.Bernard Iljazović
Nove zakonske izmjene u sustavu javne nabavke
Zakonom o javnim nabavkama uređuje se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabavki i to na način da se definiraju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke, te nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Kancelarije za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine. Postupak javne nabavke odnosi se na postupke nabavke robe, usluga ili radova koje sprovodi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama i podzakonskih akata. Nesumnjivo je da će nove izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama polučiti pozitivne učinke i to posebice u pogledu stvaranja zakonskih pretpostavki za provođenje elektronske javne nabavke, povećanja transparentnosti, profesionalnosti, a koja je prijeko potrebna u sustavu javne nabavke. No, negativna strana samog zakonskog prijedloga ogleda se u nedostatku inspekcijskog nadzora, a čija bi svrha između ostaloga bila ojačati ulogu Agencije za javne nabavke u prevenciji nepravilnosti i koruptivnih radnji u sustavu javne nabavke.
4.Prof. dr. sc. Selma Novalija Islambegović Dr. sc. Nedim Islambegović
Dileme prilikom priznavanja i vrednovanja dugotrajne materijalne imovine
Dugotrajna materijalna imovina, zajedno sa kratkotrajnom imovinom, čini tzv. poslovnu imovinu, pomoću koje izvještajni subjekt ostvaruje svoje unaprijed postavljene poslovne ciljeve. Ona opredjeljuje njegovu poslovnu, ali i proizvodnu moć. Premda je pojam dugotrajne materijalne imovine u računovodstvenoj teoriji poznata od davnina i imanentna je, u većoj ili manjoj mjeri, u ovisnosti od karaktera djelatnosti, skoro svakom subjektu, i danas postoje određene dileme, vezane za njeno priznavanje i mjerenje. Neke nedoumice je moguće relativno lako otkloniti zahvaljujući MRS/MSFI, poput utvrđivanja kriterija, kada troškove posudbe, u vidu kamate kapitalizirati, zatim utvrđivanja troškova nastalih u funkcijama potpore, koji ne čine zavisne troškove nabavke, definisanja šta čini dugotrajnu materijalnu imovinu, utvrđivanja osnovice za obračun amortizacije i slično. Međutim, dileme koje se javljaju kod naknadnog vrednovanja imovine, pogotovu kada je u pitanju primjena koncepta fer vrijednosti, daleko su složenije prirode.
5. Nedim Čustović
Različiti aspekti uspostave interne revizija i „Tri linije odbrane“
Mnogobrojni ciljevi koji se organiziranjem sistema internih kontrola u organizacijama, institucijama, preduzećima žele postići, mogu se svesti pod zajednički nazivnik: osigurati uspješno odvijanje poslovnih procesa i ostvarivanje planovima utvrđenih ciljeva poslovanja organizacija, institucija, preduzeća. U tom sklopu rukovodstva, menadžmenti organiziraju internu reviziju sa zadatkom nadzora i ocjene funkcioniranja sistema internih kontrola u smislu praćenja ostvarivanja njegovih ciljeva i zadataka. Interna revizija utvrđuje pouzdanost, realnost i integritet finansijskih i operativnih informacija koje dolaze iz različitih organizacijskih dijelova, a na osnovu kojih se donose odgovarajuće poslovne odluke na svim nivoima upravljanja. Poslovno odlučivanje tako postaje sigurnije, budući da se zasniva na prethodno verificiranoj informacijskoj podlozi, i to od stručnih i nezavisnih internih revizora. Interna revizija kritički ispituje planove, programe, politike i procedure radi ocjene planiranja u preduzeću, organizaciji, instituciji. Donošenjem Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine FBiH“, broj 15/21 od 24.2.2021 godine), između ostalog, stupile su na snagu i nove i dodatne zakonske obaveze, koje se odnose na subjekte od javnoga interesa i njihova obaveza da shodno članu 83. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH uvedu internu reviziju u svoje subjekte (subjekte od javnoga interesa).Naime u Zakonu o računovodstvu i reviziji, eksplicitno se objašnjava pojam „subjekti od javnoga interesa“ i interna revizija.
6. Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović
Pranje novca i njegovo suzbijanje
Svaki ekonomski sistem prate i određene negativne pojave koje se mijenjaju njegovim razvojem i koje, pod određenim uslovima, djeluju izraženije, pa se čak i ispoljavaju i kroz određene oblike kriminaliteta. Jedna od takvih veoma aktuelnih pojava jeste i pranje novca. Pranje novca je prateća pojava savremenih oblika kriminaliteta, koja učiniocima omogućava da novac koji su stekli kriminalnom djelatnošću, kroz određene transakcije, legalizuju i takvog ga koriste u legalnim tokovima u okviru proizvodnje, trgovine, platnog prometa i slično. Pranje novca je stalni pratilac savremenih oblika kriminaliteta, odnosno svih onih krivičnih dijela kojima se može ostvariti znatna protivpravna imovinska korist, odnosno pribaviti znatne vrijednosti novca ili druge imovine, u koju grupu svakako spadaju i krivična djela privrednog kriminaliteta. Interesi Bosne i Hercegovine kao i procesa EU integracija zahtijevaju efikasno sprečavanje pranja novca. Ova štetna pojava je vezana za širok spektar aktivnosti prisutnih u raznim segmentima društva. Stoga, mehanizam sprečavanja mora biti zasnovan na bliskoj saradnji i koordinaciji između agencija za provođenje zakona, pravosudnih organa i drugih nadležnih organa.
7. Hajrudin Hadžimehanović
Primjena Zakona o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini
Operacionalizacija Zakona o fiskalnom vijeću u Bosni i Herecegovini stvara realne pretpostavke za provođenje fiskalne koordinacije u Bosni i Hercegovini. Prije svega Fiskalno vijeće je nadležno za nadzor ciljeva u vezi izvršenja budžeta, planiranje budžeta i usklađenosti sa budžetskim kalendarom.Veoma važno je napomenuti da su u slučaju nepoštivanja fiskalnog okvira predviđene mjere upozorenja i sankcija. U radu fiskalnog vijeća uočavaju se određeni nedostaci koji se prije svega odnose na mogućnost blokade rada fiskalnog vijeća obzirom da glasanje uključuje i element nacionalnog (ne)uključivanja ostalih niova vlasti BH (kantoni, jedinice lokalne samouprave), a i predviđene sankcije više se oslanjaju na pritisak vlada jednih na druge (prilikom donošenja budžeta), nego na stvarne sankcije koje su propisane zakonom. Zakonom o fiskalnom vijeću Bosne i Hercegovine utvrđeni su opći budžetski principi i pravila koji garantuju efikasan budžetski proces na nivou Bosne i Hercegovine, kao i fiskalne koordinacije između države, entiteta i Brčko Distrikta, u cilju osiguranja makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti, kao i nadležnost i sastav fiskalnog vijeća. Osnivanje i funkcionisanje Fiskalnog Vijeća ima veoma važnu ulogu u Bosni i Hercegovini obzirom da je u prethodnom periodu koordinaciju na pripremi budžeta države, entiteta i Brčko Distrikta vršio Kordinacioni odbor na osnovu makroekonomskih projekcija, Direkcije za ekonomsko planiranje i projekciju indirektnih poreza odjeljenja za makroekonomske analize pri Upravnom odborom Uprave za indirektno oporezivanje.
8. Dr. sci. Jasmina Hurić
Trend zaduženosti Bosne i Hercegovine
Uzroci zaduženosti mogu biti unutarnji (endogeni) i vanjski (egzogeni). Endogeni su oni na koje zemlja može uticati i oni su rezultat makroekonomske politike određene zemlje, dok su egzogeni oni koji dolaze iz međunarodnog okruženja i na koje država ne može djelovati. Kad je u pitanju BiH najvažniji unutarnji faktori su neravnoteža agregatne ponude i agregatne tražnje, politički problemi, loš životni standard stanovništva, nedovoljan rast i razvoj zemlje i mnogi drugi. Endogeni faktori su i: loša platno-bilansna pozicija zemlje, politika štednje i investicija, monetarna politika, inflacija i sl. U vanjske faktore se svrstavaju: politika kamatnih stopa na novčanim tržištima i tržištima kapitala, politika razmjene sa drugim zemljama, ekonomska i politička nestabilnost u okruženju i dr. Zaduženost je veoma često posljedica neravnoteže agregatne potražnje i agregatne ponude, odnosno viška agregatne potražnje nad agregatnom ponudom. U slučaju BiH visok javni dug je prije svega posljedica deficita u državnom proračunu i vanjskoj trgovini zemlje. Zbog političke nestabilnosti i loših ekonomskih trendova, kreditni rejting BiH je već dugi niz godina na veoma niskoj razini i jedan je od faktora koji su imali veoma negativan uticaj na politiku zaduživanja, koja je između ostalog i uz ostale makroekonomske loše pokazatelje izazvala rast dugova na svim nivoima.
9.Dr. sc. Jozo Piljić
Učinkovito upravljanje državnom imovinom
Administrativne i financijske reforme javnog sektora u nekim su razvijenim zemljama započele ranih 1980-ih godina. Glavni razlog pokretanja reformi (bila) je spoznaja o neučinkovitosti javnog sektora u zadovoljavanju javnih potreba. Uloga javnog menadžmenta počela se sagledavati na osnovu prihvaćanja odgovornosti za organizirano i učinkovito upravljanje javnim resursima i poslovanje države. U sklopu reformi uvele su brojne promjene kojima su modernizirale javni sektor i javni menadžment. Koncept novog javnog menadžmenta najbolje opisuje poticanje učinkovitog i odgovornog upravljanja u javnom sektoru radi postizanja boljih rezultata poslovanja. Da bi se postiglo učinkovito korištenje javnom imovinom radi povećanja javnih prihoda, potrebno je ponajprije jasno utvrditi sve postojeće pojavne oblike imovine u portfelju državne imovine, ali i jasno definirati vlasnička i upravljačka prava nad javnom imovinom. Državna imovina u Bosni i Hercegovini se, evidentira i vrednuje na neodgovarajući način. Zanemarivanje činjenice da državna imovina pripada građanima rezultirala je neispunjenim obećanjima javnih vlasti koja su se odnosila na utvrđivanje i osiguravanje “najproduktivnije” upotrebe pojedinih pojavnih oblika imovine u javnom sektoru. Neki oblici državne imovine nikada nisu ni stavljeni u (produktivnu) upotrebu. Drugi su se pak oblici državne imovine i načini njihove upotrebe često povezivali s obilježjima neperspektivnosti i neučinkovitosti, čak i prije nego li je započeta procjena odnosa koristi i troškova od upotrebe te imovine i propitivanje prikladnosti i isplativosti odabranog modaliteta upotrebe.
10.Mr Safija Žilić, dipl.oec
Upravljanje krizom u javnom i privatnom sektoru
Danas se u poslovanju susreću brojne krizne situacije koje stvaraju probleme u poslovanju javnih i privatnih preduzeća. Osnovni problem koji se pritom javlja nije samo činjenica da se većina tih događaja ne može predvidjeti, već i nesnalaženje u novonastaloj situaciji kao posljedica nedostatka znanja o kriznom menadžmentu, odnosno znanja o upravljanju krizama. Zbog pojačane pojave raznih vrsta kriza i katastrofa u savremenom društvu jedini način da se ublaži njihov negativan efekat je uvođenje kriznog menadžmenta. Brojni primjeri iz prakse i istraživanja pokazali su odgovornost menadžmenta za pojavu brojnih kriza u poslovnim organizacijama. One su najčešće posljedica njihovih loših i nerealnih poslovnih odluka. Krizne situacije unose nesigurnost, zahtijevaju brzu reakciju i ozbiljno ugrožavaju poslovne organizacije u svim segmentima poslovanja. Međutim, unutar brojnih preduzeća, bilo javnih ili privatnih i dalje je jako malo zastupljen krizni menadžment. Javna i privatna preduzeća se jednako suprotstavljaju izazovima na tržištu te se zavisno od vrste poslova susreću sa sličnim krizama. Pred menadžmentom poslovnih organizacija nalazi se odgovornost za efikasno upravljanje krizama u smislu prevencije, pravovremenog prepoznavanja te uspješnog rješavanja različitih vrsta kriza sa kojima se poslovne organizacije suočavaju tokom svog životnog ciklusa. To je ono po čemu se danas razlikuje uspješan menadžment i poslovne organizacije, koje ne samo što preživljavaju krizna stanja, već i prosperiraju, od poslovnih organizacija za koje je čak i mala kriza pogubna bez obzira da li je riječ o velikom ili malom, privatnom ili javnom preduzeću.
11.Emsud Muhadžić
Logičko izražavanje u normativnim aktima
Na jezično izražavanje nadovezuje se logičko. Bez logičkog izražavanja normativni akt ne bi mogao nastati niti se primijeniti. Otuda je logičko izražavanje bitno, onako isto kao što je bitno i jezično izražavanje, upravo obje te bitnosti idu kumulativno. Postavke logike su neophodne za stvaranje i obrađivanje normativnih akata jer se bez toga nijedan normativni akt ne bi mogao ni sastaviti niti pak razumjeti. Stoga se i kaže da je logika srž pravnog izražavanja kao i da se na logici zasniva svaki proces mišljenja pa prema tome i pravni. Inače, postavke logike moraju biti jedinstvene za sve oblasti saznanja jer samo tako postavke logike mogu formirati pravilno mišljenje. Otuda nema i ne može biti neke posebne pravne logike.Primjenom logike dovode se normativni akti u vezu ne samo sa jezikom već i sa etikom. Logika je za normativne akte ne samo korektura već i dopuna jezičnog izražavanja. Dok logika operira analitički, izvodeći smisao pojedinosti iz smisla cjeline, dotle jezik određuje smisao cjeline sintetički, tj. iznalazi ga iz smisla pojedinosti. Zato logika ne može da bude isključivi regulator pravnog poretka pa se pribjegava korekciji strogih logičkih zaključaka u skladu sa etičkim kriterijima. Na taj način logika popunjava i korigira jezik i jezičke izraze, a etički principi ispravljaju krute logičke zaključke.
12.Irma Muhović, MA iur
Starosna penzija
Sticanje uslova za starosnu penziju je osnov za prestanak radnog odnosa, definisan članom 94. stav 1. tač. c) i d) Zakona o radu FBiH. Zakon o radu u navedenoj odredbi propisuje da ugovor o radu prestaje, između ostalih načina, i kada: radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore; ili kad navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore. Ako je u interesu poslodavca i radnika nastavak radnog angažmana radnika, poslodavac je dužan donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa zbog sticanja uslova za starosnu penziju i potom sa radnikom zaključiti novi ugovor o radu. Brisanjem člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH i to zbog odluke Ustavnog suda Federacije broj: 93/19 od 11.12.2019. godine, a posljedica navedenog brisanja dovela je do toga da se korisnicima starosne penzije neće vršiti obustava penzije ukoliko dođe do uspostave statusa osiguranika u obaveznom osiguranju.
13.Mr. oec. Elman Nadžaković
Analiza radnog mjesta – determinanta u dizajniranju radnih mjesta
Oblikovanjem radnog mjesta u okviru različitih disciplina (psihologije, fiziologije, sociologije i medicine rada) nastoji se postići cilj, koji se ogleda u reduciranju pretjeranog i jednostranog fizičkog i psihičkog opterećenja kao i negativnog uticaja okruženja preko klime, zračenja, mehaničkih vibracija, štetnih materija, osvjetljenja, boja i dr., kako bi se obezbijedila što je moguće bolja spremnost i sposobnost saradnika za postizanje rezultata. Od projektiranja (formiranja) radnog mjesta zavisi kako će se i s kakvim uspjehom odvijati proizvodni odnosno poslovni proces, pa zato je on vrlo složen i odgovoran posao. Analiza radnog mjesta treba biti živi dokument koji je dostupan i radnicima i menadžerima na uvid i reviziju, a zbog stalnih promjena u obimu i načinu izvršavanja zadataka na radnom mjestu, mijenjaju se osobine i vještine koje se zahtijevaju od zaposlenika, tako da oni predstavljaju lica koja će najbolje znati šta treba promijeniti u analizi radnog mjesta.
14.Džana Kadribegović
Usvojen Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova u Federaciji Bosne i Hercegovine
Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova usvojen je u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i na taj način je nastavljena dalja reforma radnog zakonodavstva. Cilj ovog zakona je, prije svega, da se što je prije moguće postigne dogovor u vezi sa predmetom spora, odnosno da se rješavanje radnog spora povjeri mirovnom vijeću. Potrebno je, također, da se eventualni radni sporovi, rješavaju u postupku zasnovanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristrasnosti i neovisnosti, uz stručnu pomoć miritelja i arbitara. Zakonom je propisana nadležnost mirovnog vijeća za teritoriju Federacije BiH, kao i mirovnog vijeća za teritoriju kantona. Također, propisan je postupak mirnog rješavanja radnih sporova, kao i obaveze strana u sporu.
15.Safeta Lukačević
Stres i burnout sindrom – kako ga prepoznati i prevazići
Sindrom burnout ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smisao vlastitog rada kao posljedice frustracije i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično. Stres je ljudska reakcija koja se očituje kada su pritisci i zahtjevi koji se postavljaju na pojedince toliko intenzivni da ih ne mogu podnijeti i nositi se s njima. Osim toga, intenzitet stresa raste sa zabrinutošću da se s njima ne može riješiti. Stres se ne sastoji od samih događaja i situacija, već je stres zapravo naša reakcija na te događaje ili situacije. Svaka osoba je različita i jedinstvena u svom načinu opažanja, razumijevanja i reagiranja na različite događaje, ljude i stvari. Osjetljivost na stres ovisi o temperamentu koji se uglavnom nasljeđuje i karakteru koji se formira u ranom djetinjstvu, kao i iskustvima koja osoba doživi tokom života (roditelji, škola, religija itd.) Stoga isti nivo stresa neće jednako utjecati na sve ljude. Najčešći uzroci stresa mogu biti različiti pritisci i zahtjevi vanjskog ili unutrašnjeg porijekla.
14. Savjetodavni servis
15. Saopštenja za primjenu propisa
16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
Časopis Juni 2021
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
ELEKTRONSKI ČASOPIS
1.Mr Milica Vidović
Plaćanje indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje
Svaki porezni obveznik koji podliježe plaćanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje ili uplatilac koji uplaćuje obaveze u ime poreznog obveznika, dužan je da sačini platne naloge i da prihode uplaćuje na način propisan Pravilnikom o uplaćivanju indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO. Odredbama člana 32. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja definisano da se dug po osnovu indirektnog poreza smatra plaćenim kada je dužni iznos uplaćen na račun UIO koji je otvoren kod ovlaštene organizacije platnog prometa, a poslovne banke u BiH kod kojih UIO ima otvorene transakcione račune dužne su UIO dnevno obavještavati o svim promjenama po svakom računu. Ukoliko poreski obveznik ne izvrši uplatu indirektnog poreza u Zakonom propisanim dobrovoljnim rokovima, period prinudne naplate počinje narednog dana od dana isteka roka za dobrovoljno plaćanje, a pokretanje postupka prinudne naplate povlači za sobom potraživanje naknadnog tereta u iznosu od 5% od dužnog iznosa, te UIO osim zatezne kamate, potražuje i naknadni teret prinude. Navedene su najznačajnije zakonske odredbe koje regulišu obavezu i način plaćanja indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO, kao i rokovi za plaćanje pojedinih obaveza po osnovu indirektnih poreza, te načini ispravke pogrešno izvršenih uplata i mogućnosti za povrat pogrešno uplaćenih sredstava, kojih se moraju pridržavati poreski obveznici, njihovi predstavnici, računovođe, bankarskim službenici i UIO.
2.Dr. sc. Dinka Antić
Oporezivanje prodaje „na daljinu“ uvezenih dobara
Ekspanzija digitalizacije u eri globalizacije je dovela do enormnog rasta e-trgovine, ne samo unutar EU već i u razmjeni između EU i trećih zemalja. Budući da pravni propisi nisu pratili tempo rasta e-trgovine stvorio se pravni vakuum, koji najčešće rezultira gubitkom prihoda zbog zakonite porezne evazije. Bilo je nužno prilagoditi propise EU, kako bi se oporezivanje zasnivalo na načelu odredišta, odnosno da se promet “na daljinu”oporezuje u zemlji krajnje potrošnje. To je nužno u skladu sa teorijom oporezivanja, jer je PDV porez na potrošnju. S druge strane, postoji i potreba da se spriječi porezna evazija, te da se u složenoj integraciji, poput EU, uspostavi sistem pravične raspodjele kako bi naplaćeni prihodi bili dodijeljeni članici u kojoj je nastala potrošnja, a ne članici u kojoj je sjedište obveznika koji plaća PDV-e. Konačno, oporezivanje prema mjestu potrošnje omogućava ravnopravnu konkurenciju na tržištu, uklanjajući postojeće distorzije koje idu na štetu EU kompanija u odnosu na kompanije iz trećih zemalja i minimizirajući troškove poštivanja propisa. Da bi se oporezovale prodaje dobara “na daljinu” uvezenih u EU prema načelu odredišta uvodi se uvozna shema “sve na jednom mjestu” (IOSS). Shema IOSS omogućuje registriranje dobavljača dobara/usluga iz trećih zemalja za PDV-e u samo jednoj članici. Na taj način registracija za PDV postaje validna za e-trgovinu u svim ostalim članicama EU.
3.Hajrudin Hadžimehanović
Redistribucija dohotka
Redistribucija dohotka predstavlja ponovnu distribuciju dohotka koja se provodi administrativno na temelju odluke države. Temelji se na načelu solidarnosti u širem smislu, a vrši se kroz porez na dohodak. U nastojanju prikazivanja kako redistribucija dohotka utiče na stanovništvo, i stopu siromaštva, značajno je prikazati i koliko je siromašno stanovništvo udaljeno od granice siromaštva. Dosta veliki problem mnogih država predstavlja i razgraničavanje između apsolutne granice siromaštva i relativne granice siromaštva, te kako jednima zaista pružiti pomoć koja im je potreba, a drugima ukazati na put izlaska iz siromaštva. Razlika u dohotku koja je prisutna već duži period vremena predstavlja razlog neujednačene raspodjele dohotka i pružanja socijalne pomoći. Činjenica da pitanje preraspodjele dohotka je goruće pitanje na koje se možda nikad neće moći dati konkretan odgovor, barem ne u nekoj skorijoj budućnosti. Jednostavno postoje mnogi faktori koje država i njeni rukovodioci ne mogu predvidjeti kada je u pitanju preraspodjela dohotka. Podaci o tome koji dio stanovništva ima i zašto ima visok dohodak u odnosu na drugi dio stanovništva koji je ili na granici ili ispod granice siromaštva, nikad neće biti tačno utvrđeni da bi država mogla da ravnomjerno rasporedi dohodak.
4.Prof. dr.sc. Jozo Piljić
Mjerenje fer vrijednost
Fer vrijednost je način vrijednosnog iskazivanja bilančnih pozicija po tržišnim uvjetima. Ne predstavlja nov način mjerenja već je desetljećima prisutan u ekonomskoj praksi. Temelji se na tržišnim konceptima. Kritike vezane za računovodstvo fer vrijednosti ističu da je upotreba „fer vrijednosti” kao mjernog atributa utjecala na nastanak, širenje i jačanje efekata globalne financijske krize. Međutim, fer vrijednost smatra se jedinim načinom prezentiranja potpunih i pouzdanih informacija korisnicima financijskih izvještaja. Izdavanjem standarda za mjerenje fer vrijednosti, MSFI 13- Mjerenje fer vrijednosti postignut je cilj davanja jednostavnijih i konzistentnijih smjernica za mjerenje fer vrijednosti, pojašnjavanjem cilja mjerenja kroz jasniju definiciju fer vrijednosti, i povećanje transparentnosti većim zahtjevima za vezane objave i objavljenim jedinstvenim smjernicama za mjerenje fer vrijednosti na globalnoj razini. Upotreba fer vrijednosti u financijskom izvještavanju, najčešće je opravdana činjenicom da fer vrijednost predstavlja tržišnu vrijednost i da kao mjera jedina omogućava korisnicima financijskih izvještaja potpune i pouzdane informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka.
5.Mr. oec Elman Nadžaković
Računovodstveni okvir temeljnog kapitala
Temeljni kapital je upisani kapital od dioničara ili drugih osoba, što ovisi o pravnom obliku društva i utvrđuje se zakonom pojedine države. Upisani kapital može biti uplaćen u cijelosti ili djelomično. Ako je uplaćen samo dio kapitala, u aktivi se iskazuje potraživanje za upisani, a neuplaćeni kapital, a u pasivi upisani kapital se iskazuje odvojeno za uplaćeni kapital i kapital koji se poziva platiti. Kod različitih oblika privrednih društava propisan je različit iznos temeljnog kapitala. Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM, a nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 (deset) KM. Osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću s jednim ili više osnivača iznosi najmanje 2.000 (dvije hiljade) KM, ako drugim zakonom nije određeno drugačije. Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 (stotinu) KM. Temeljni ulog se može unijeti uplatom novca i ulaganjem stvari i prava.
6.Doc. dr. sc. Semina Škandro
Uloga interne kontrole u reviziji finansijskih izvještaja
Revizija finansijskih izvještaja je postupak ispitivanja i ocjenjivanja realnosti i objektivnosti informacija prezentiranih u finansijskim izvještajima. Planiranje revizije je značajno jer se na taj način postiže efektivnost i efikasnost revizije finansijskih izvještaja. Revizoru je veoma bitno da upozna i razumije funkcionisanje sistema interne kontrole klijenta, a da bi dobio što je moguće više informacija neophodno je da poznaje njegove komponente kao što su; okruženje, uslovi pod kojima se provodi interna kontrola, procjena rizika, kontrolne aktivnosti, komunikacija i monitoring. Ukoliko revizor uoči određene nedostatke i anomalije u funkcionisanju sistema interne kontrole, o tome obavještava upravu, odnosno menadžment kako bi isti blagovremeno reagovali u otklanjanju istih i vratili povjerenje u funkcionisanje sistema interne kontrole.
7. Dr. sc. Jasmina Hurić
Budžetski deficit –teorijska i praktična iskustva
Budžetski deficit je višak državne potrošnje nad državnim prihodima, nastao u određenom vremenskom periodu, najčešće godini dana. U poimanju deficita posebno mjesto zauzima njegova dimenzija. Pa se tako veličina deficita mijenja ovisno o tome o kojem je obuhvatu države riječ - o središnjoj državi, o konsolidovanoj središnjoj državi, koja osim središnje države obuhvata i vanbudžetske fondove, o konsolidovanoj općoj državi, koja u sebi sadrži i lokalne uprave ili se radi o cjelokupnom javnom sektoru koji u sebi sadrži sve nabrojano i saldo finansijskih transakcija javnih preduzeća i fiskalnih transakcija fondova i banaka. U velikom broju teorijskih stavova i empirijskih istraživanja, a na bazi iskustva stečenog pojavom svjetske ekonomske krize, da se zaključiti da u određenim okolnostima izuzetnih potreba za javnim izdacima, pravovremeni i umjereni budžetski deficiti mogu biti opravdani (ali nikako poželjni). Privremeni budžetski deficiti imaju stabilizirajuće dejstvo i samo deficit usmjeren u razvoj investicija, modernizaciju privrede, afirmaciju izvoza ili razvoj kapitalnih projekata neće ugroziti funkcionisanje ekonomskog sistema. Budžetski deficit kao finansijer tekuće potrošnje „razara“ ekonomiju i društvo, što je lekcija koju su mnoge zemlje, među kojima je zasigurno i BiH imale priliku da dobro nauče tokom svih ovih godina. Trenutna fiskalna slika BiH ukazuje da je ova zemlja imala dobre lekcije iz kojih je izvukla pozitivne stvari i u posljednjim godinama ostvaruje pozitivan budžetski saldo.
8.Mr Safija Žilić, dipl. oec
Društvena odgovornost u finansijskom sektoru
U ovom članku su definisani, prikazani i analizirani različiti oblici društvene odgovornosti u finansijskom sektoru, društveno odgovorno poslovanje finansijskih institucija, društveno odgovorno bankarstvo i društveno odgovorna finansijska ulaganja. Njihova pojava i razvoj pokazuju da društvena odgovornost i finansije mogu biti kompatibilni, i da u određenom, malom segmentu ukupnog finansijskog tržišta postoji, uz finansijski, i nefinansijski interes. Daljnji razvoj ovih fenomena je teško procijeniti, ali ono što je za očekivati u budućnosti je povećanje važnosti i potrebe za većom društvenom odgovornošću i u finansijskom sektoru. Iako želja za stvaranjem pozitivne društvene promjene u poslovnom svijetu nije nova pojava, aktualna društvena, ekonomska, ideološka, politička i ekološka kretanja nameću potrebu za razmatranjem društvene odgovornosti finansijskog sektora upravo danas. Društvenu odgovornost i finansijski sektor povezuju različite pojave, poput društveno odgovornog poslovanja, društveno odgovornog bankarstva ili društveno odgovornih finansijskih ulaganja. Riječ je o pojmovima sličnog značenja, koji imaju zajednički nazivnik tj. društvenu odgovornost, ali ne i isto značenje. Njihovo nepotpuno razumijevanje nerijetko dovodi do njihove neispravne upotrebe, a u konačnici do terminološkog haosa u području društvene odgovornosti finansijskog sektora.
9.Bernard Iljazović
Što donosi novo zakonsko uređenje o sprečavanju nepotizma i stranačkog zapošljavanja u organima javnog sektora u Kantonu Sarajevo
Danas smo svjedoci da se korupcija uvukla u sve pore društva, te se njezini aspekti negativno odražavaju na kvalitetu pružanja javnih usluga, te općenito svakodnevni život građana. Posebice su koruptivne radnje i politički pritisci izraženi u sektoru zapošljavanja, i to pri zasnivanju radnog odnosa kao i tijekom trajanja radnog odnosa. Donošenje novog zakonskog rješenja pridonijeti će povećanju stupnja transparentnosti i isključivanje bilo kojeg oblika sukoba interesa u procesima zapošljavanja u državnoj službi u Kantonu Sarajevo, a što je prijeko potrebno za stvaranje kvalitetne, efikasne, stručne, etične i nadasve depolitizirane državne službe. Uz to potrebno je više poraditi i na prevenciji takvih postupanja, te podići razinu svijesti kod nositelja javnih politika o štetnim učincima korupcije i stranačkog zapošljavanja na cjelokupan razvoj bh gospodarstva, a samim time i Kantona Sarajevo
10.Nedim Čustović
Usvojenom strategijom razvoja Federacije BiH 2021– 2027. poseban se akcent stavlja na unaprjeđenje oblasti javnih finansija
Shodno odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o izradi Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021-2027. Prema navedenom Zakonu, Strategija je integrisani, multisektorski strateški dokument Federacije Bosne i Hercegovine koji definiše javne politike i usmjerava razvoj na teritoriji FBiH. Strategija je osnov za izradu Programa rada Vlade FBiH za mandatni period, godišnjeg programa rada Vlade FBiH, programa javnih investicija (PJI), trogodišnjih i godišnjih planova rada federalnih ministarstava i institucija, dokumenta okvirnog budžeta (DOB) i godišnjeg budžeta. Strategija je podloga za usklađivanje i izradu sektorskih strategija, strategija razvoja kantona i jedinica lokalne samouprave, te osnovna platforma socioekonomskog razvoja FBiH.
11.Irma Muhović, MA. iur.
Pravilnik iz oblasti vođenja evidencija zaštite na radu i (novi) Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca
Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SRBiH”, br. 02/91) odnosi se na vođenje evidencija, a čiji je način vođenja isprava, kao i sadržaj godišnjeg izvještaja. Obaveza poslodavca je da vodi evidencije koje se odnose na zaštitu na radu. Evidencije se vode na način kako odredi poslodavac, a vrši se upisivanjem podataka u kartoteke, obrasce, knjige i sl. U „Službenim novinama FBiH“, br. 34/21 od 30.04.2021. godine objavljen je Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca, donesenog na osnovu Zakona o zaštiti na radu FBiH. Naime, ovaj pravilnik je značajan jer ne ostavlja bilo kakve nedoumice u pogledu toga kada poslodavac može zaštitu na radu provoditi sam, odnosno posredstvom svog radnika za zaštitu na radu i kada je poslodavac obavezan da putem ugovora angažira ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu.
12.Džana Kadribegović
Odgovornost radnika i poslodavca na osnovu Zakona o radu
U skladu sa Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH, broj 26/16 i 89/18) zaključivanjem ugovora o radu između ugovornih strana (radnik i poslodavac) zasniva se radni odnos. Na osnovu tog ugovora radnik i poslodavac preuzimaju i međusobnu odgovornost za kvalitetno i efikasno izvršavanje preuzetih prava i obaveza. Stoga je veoma važno da se ugovorom o radu precizno utvrde prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana, kako u praksi ne bi bilo dilema i nedoumica. Ranijim propisima iz oblasti radnih odnosa bila je predviđena mogućnost vođenja disciplinskog postupka za povrede radnih obaveza, pri čemu je za povrede radnih obaveza bilo moguće izreći jednu od disciplinskih mjera, a između ostalog i najtežu mjeru- prestanak radnog odnosa.
13.Alan Vajda, mag. iur.
Uvjeti rada sezonskih radnika trećih država prema odredbama novog Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj
Sezonski radnik je onaj državljanin treće zemlje koji zadržava prebivalište u trećoj zemlji, a zakonito i privremeno boravi u Republici Hrvatskoj kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba (sezonski rad). Boravak i rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, a što uključuje i sezonske radnike, propisan je odredbama novog Zakona o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, čime je prestao važiti dotadašnji Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.). Prema odredbi članka 104. Zakona o strancima, državljaninu treće zemlje može se odobriti dozvola za boravak i rad kao sezonskom radniku ako ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj te ako je zatražena provedba testa tržišta rada i pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o zapošljavanju državljanina treće zemlje. Iznimno, od navedenog, za sezonski rad u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana nije potrebna provedba testa tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ujedno napominjemo da se Zakon o strancima i uvjeti za pribavljanje dozvola za boravak i rad za sezonski rad ne mogu primijeniti kod zapošljavanja radnika na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi što obuhvaća rad u području: bilinogojstva, stočarstva i ribarstva (rad „na markice" ili „preko kupona" u poljoprivredi), koje je uređeno odredbama članaka 78. - 81. Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, broj 118/18. i 32/20.). Na stranog državljanina rezidenta, ali i nerezidenta, jednako se kao i na ostale radnike koji imaju sklopljene ugovore o radu, primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak, a vezano za isplate neoporezivih primitaka: potpora, nadoknada i nagrada. Uvjet za neoporezivost je činjenica da je s poslodavcima sklopljen ugovor o radu sa strancima i da se porez plaća u skladu s propisima Republike Hrvatske.
14. Savjetodavni servis
15. Saopštenja za primjenu propisa
16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
Časopis Maj 2021
ELEKTRONSKI ČASOPIS
1. Doc. dr. sc. Edin Glogić
Ekonomska analiza kao osnov u procesu izrade studije o transfernim cijenama
Svrha izrade studije o transfernim cijenama je izrada dokumentacije o transfernim cijenama za transakcije između povezanih društava, a u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit Federacije Bosne i Hercegovine i Pravilnika o transfernim cijenama Federacije Bosne i Hercegovine kao i preporukama iz OECD Smjernica o transfernim cijenama za multinacionalne kompanije i porezne uprave. U procesu provođenja ekonomske analize prilikom izrade studije o transfernim cijenama, izbor najprikladnije metode utvrđivanja tržišne naknade bi se trebao bazirati na zaključcima funkcionalne analize te karakteristikama transakcije u pitanju. U skladu sa načelom nezavisnosti, cijene između povezanih osoba moraju se određivati kao da je riječ o nepovezanim osobama, tj. takve cijene moraju biti istovjetne onima koje bi u istim ili sličnim uslovima ugovorile nepovezane osobe. Za sam proces izrade studije o transfernim cijenama potrebno je provesti ekonomsku analizu poslovnih parametara za posmatrani vremenski period. Ekonomska analiza za svoju osnovu vrši izbor najprikladnije metode utvrđivanja tržišne naknade i taj izbor bi se trebao bazirati na zaključcima funkcionalne analize te karakteristikama transakcije u pitanju. U skladu sa načelom nezavisnosti, cijene između povezanih osoba moraju se određivati kao da je riječ o nepovezanim osobama, tj. takve cijene moraju biti istovjetne onima koje bi u istim ili sličnim uslovima ugovorile nepovezane osobe. Ekonomska analiza je važan dio studije o transfernim cijenama jer upravno u ovom dijelu studije se i postavljaju „mjerila - granice“ na osnovu kojih se komparacijom poslovnih podataka obveznika identifikuje da li je potrebno vršiti uvećanje porezne osnovice ili nije.
2.Jasmin Omeragić
Računovodstvena profesija u svijetlu novog Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH
Dana 24.2.2021. godine u „Službenim novinama FBiH“, broj 15/21 objavljen je novi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH. Novim Zakonom još preciznije se uređuje organizacija i funkcioniranje sistema knjigovodstva i računovodstva, priprema i prezentiranje kao i revizija financijskih izvještaja, kao i sistem rada i organizacije Revizorske komore Federacije BiH, te nadzor društava za reviziju i ovlaštenih revizora, kao i oblast javnog nadzora, otkrivanja i prijavljivanja slučajeva pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Da bi novi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH uzakonio i profil istinskog pripadnika računovodstvene profesije, već stečene radne vještine svakog ozbiljnog računovođe moraju se stalno unapređivati. Osim onoga što se zakonski nalaže pripadnicima računovodstvene profesije, realni poslovni ambijent dobrim dijelom kreira ulogu računovodstvene profesije prilagođavajući je rastućim potrebama poslodavaca da osim računovodstvenih informacija od računovođe očekuju i informacije koje olakšavaju donošenje važnih poslovnih odluka, bitnih kako za upravljanje, strateško planiranje razvoja firme, tako i za svakodnevnu tržišnu analizu.
3.Mr. oec Elman Nadžaković
Revizijski rizik – drugi veliki koncept revizije
Za provedbu revizije izuzetno je značajna i procjena revizijskih rizika, naime, revizor mora procijeniti inherentni i kontrolni rizik koji postoje bez obzira na to da li se provodi revizija finansijskih izvještaja i u skladu s tom procjenom revizor mora odrediti prihvatljivost rizika neotkrivanja koji je neposredno povezan s procesom revizije finansijskih izvještaja. Na primjer, ukoliko su inherentni i kontrolni rizici procijenjeni na visokom nivou, revizor može prihvatiti nizak nivo rizika neotkrivanja, tj. mora provesti znatno više revizijskih postupaka da bi mogao doći do zadovoljavajućeg izvještaja. Pored značajnosti, drugi veliki koncept revizije predstavlja revizijski rizik. Revizijski se rizik definiše kao rizik da revizor nesvjesno neće uspjeti na odgovarajući način oblikovati mišljenje o finansijskim izvještajima koji sadrže značajnu pogrešku. Revizija ne garantuje niti pruža potpunu sigurnost da će se otkriti sve pogreške. Revizor provjerava stepen revizijskog rizika učinkovitošću i opsegom obavljenog posla, pa prema tome, što je posao revizije učinkovitiji i opsežniji, to je manji rizik da će pogreške ostati neotkrivene i da će revizor izdati pogrešan izvještaj.
4.Dr.sc Jozo Piljić
Planiranje interne revizije
Interna revizija ispituje organizaciju i funkcioniranje računovodstvenog sustava i pripadajućih internih kontrola, vjerodostojnost financijskih i operativnih informacija, ocjenjuje ekonomičnost, efikasnost i efektivnost poslovnih operacija i kontrola, primjenu politika, planova i procedura te provodi posebne provjere. U uvjetima sve složenijeg poslovanja poduzeća intenzivira se potreba za planiranjem interne revizije. Ono obuhvaća više aktivnosti koje treba korektno obaviti ako se želi osigurati učinkovitost cjelokupnog procesa interne revizije. Osim toga, zbog uobičajeno ograničenih resursa za obavljanje interne revizije (vremenskih, financijskih, ljudskih) pažnja internog revizora se mora selektivno usmjeravati na kritična područja poslovanja, što je potrebno definirati planom revizije. Ova faza obavljanja interne revizije uključuje utvrđivanje ciljeva i djelokruga rada interne revizije, prikupljanje informacija o aktivnostima koje se ispituju, utvrđivanje i raspoređivanje potrebnih resursa za obavljanje revizije, razvijanje programa revizije. Jedna od bitnih značajki planova interne revizije je njihova fleksibilnost, odnosno mogućnost njihovog brzog i efikasnog ažuriranja i prilagođavanja potrebama i zahtjevima interesno-utjecajnim skupinama. Planovi interne revizije moraju biti elastično postavljani i omogućiti da se raspoloživi resursi na zadovoljavajući način preusmjeravaju u rizična područja poslovanja poduzeća.
5.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović
Sistem interne kontrole i provođenje interne kontrole
Kako bi se poboljšala kvaliteta financijskog izvještavanja neophodno je osigurati adekvatan sistem interne kontrole. Objavljena finansijska izvješća predstavljaju informacije na osnovu kojih interesne skupine treba da donesu poslovne odluke. Samim tim značaj kontrole i njena upravljačka uloga ogleda se u tome što je kontrola prisutna u svim aktivnostima, ona djeluje u toku planiranja, organizovanja i vođenja poslovnih aktivnosti. One organizacije koje nemaju efikasan sistem kontrole, snose veći rizik nastanka nepravilnosti, greški i zloupotreba. Pod sistemom interne kontrole podrazumijevaju se politike, postupci i organizacija koje su utvrdili nadležni organi organizacije svojim aktima, a koji imaju za cilj da obezbijede efikasno i stabilno poslovanje organizacije, zaštitu njenog kapitala, sredstava njenih poslovnih partnera i drugih povjerilaca, sprječavanje i otkrivanje grešaka i nesavjesnih i kriminalnih radnji u radu, tačnost i potpunost računovodstvenih evidencija i blagovremeno sastavljanje pouzdanih financijskih informacija od značaja za upravljanje organizacijom.Zato se efikasna interna kontrola smatra odgovarajućim rješenjem za nastale ili potencijalne teškoće u poslovanju. Takođe, značaj i svrha interne kontrole ogleda se u potrebi da se u organizaciji postigne planirano ili održi postojeće, uspješno poslovanje i optimalno stanje. Dakle, uočava se direktna povezanost interne kontrole sa postizanjem ciljeva, smanjenjem ili eliminisanjem rizika, provođenjem planiranih aktivnosti, zadataka i programa, kao i ostvarivanjem uspješnog poslovanja u organizaciji.
6.Bernard Iljazović
Pravno-porezni status privremenih i povremenih poslova u FBiH
Unatoč postavljenom zakonskom okviru za obavljanje privremenih i povremenih poslova, u praksi često dolazi do zloupotrebe tako sklopljenih ugovora. S obzirom da se definirano vremensko razdoblje odnosi na obavljanje konkretnih poslova, a ne na nositelja tih poslova, poslodavci se često služe različitim metodama za zaobilaženje pravila kako bi osobe koje su angažirane na privremenim i povremenim poslovima, nastavile raditi u takvom obliku rada i kroz duže vremensko razdoblje. (npr. kroz mijenjanje opisa posla…). Stoga je za preventiranje takve loše poslovne prakse nužno pojačati i inspekcijske kontrole nad poslovanjem poslodavaca, kako bi se nadasve zaštitili radnici. Ujedno i radnici trebaju više računa voditi o svojim pravima i obvezama, te pri sklapanju takvih ugovora dobro se informirati o svim radnim uvjetima koje im pružaju poslodavci. Poslodavci često zaboravljaju da će jedino zadovoljan zaposlenik biti produktivan i doprinijeti daljnjem razvoju poslovanja, a što će imati pozitivne učinke za obje ugovorne strane.
7.Dr. sc. Dinka Antić
Oporezivanje e-trgovine: Opća pravila i posebne sheme
Koncept mini sheme “sve na jednom mjestu” uveden je posljednjom fazom reforme oporezivanja usluga u EU 2015.godine. Koncept se pokazao jako uspješnim sa stajališta efikasnosti primjene, naplate prihoda i manjih troškova administriranja PDV-om za korisnike sheme. U sklopu reforme oporezivanja e-trgovine EU je odlučila da proširi opseg sheme. Shema za kompanije izvan EU (“non-Union scheme”), koja se od 2015. koristi za digitalne usluge od strane obveznika koji nemaju sjedište u EU, se proširuje na sve vrste usluga koje se pružaju krajnjim kupcima u EU. Navedena shema je interesantna za obveznike iz BiH koji pružaju digitalne i druge usluge krajnjim kupcima u EU. S druge strane, shema za kompanije iz EU (“Union scheme”) za prekogranično pružanje digitalnih usluga između članica se proširuje na sve usluge prema krajnjim kupcima B2C, kao i na e-trgovinu dobrima između članica preko elektronskih interfejsa. Ujedno se ukida sadašnji prag za trgovinu na daljinu u skladu sa načelom odredišta.
8.Doc.dr.sc Mirza Čaušević
Mehanizam obrnutog oporezivanja u EU
Jedan od načina borbe protiv prevara u svezi s PDV-om u EU je primjena mehanizma obrnutog oporezivanja što je odstupanje od osnovnog pravila u sistemu PDV-a, prema kojemu svaki obveznik koji u nacionalnom prometu obavlja oporezivu isporuku robe ili usluga, mora obračunati i platiti porez. Primjena ovoga mehanizma nije obavezna, ali je države mogu ugraditi u nacionalna zakonodavstva sukladno vlastitim potrebama, i to za isporuke utvrđene u Direktivi o PDV-u. Stoga se primjena mehanizma znatno razlikuje u pogledu isporuka na koje se odnosi u državama članicama EU-a. S obzirom na njegova obilježja, odnosno odstupanja od osnovnih postavki sistema PDV-a, mehanizam obrnutog oporezivanja postavlja dodatne zahtjeve pred obveznike koji ga moraju primjenjivati. Obveznici, naime, moraju unijeti određene promjene u vlastite sisteme obračuna i plaćanja PDV-a.
9.Dr. sc. Jasmina Hurić
Razvojna funkcija poreznih administracija u Bosni i Hercegovini
Porezne administracije su ključne institucije za razvoj svake zemlje i one moraju biti usmjerene isključivo u tom pravcu. One su u svakoj zemlji glavni nosioci postizanja i očuvanja makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti. Kada je u pitanju porezni sistem, pored ukupnog značaja porezne politike posebnu ulogu imaju porezne administracije kao ključni nosioci poreznog sistema jedne zemlje. Od njih se očekuje najveći efekat, iako oni nisu jedini akteri kreiranja poreznog sistema, nego u tome velika odgovornost pripada svoj zakonodavnoj vlasti. Ovo je poseban problem za porezne administracije koje su nesamostalne u svom radu i u sastavu su organa koji ne mogu na pravi način sagledati probleme sa kojima se suočava privreda, a ne dozvoljavaju poreznim upravama da imaju aktivniju ulogu u kreiranju poreznih propisa i jačanju svojih kapaciteta. Veliki je broj zemalja u regionu koje nemaju samostalne porezne uprave. Ovaj problem je inače više karakterističan za zemlje u razvoju i tranzicijske zemlje. Moderne razvijene zemlje koje karakteriziraju najsavremeniji porezni sistemi imaju proaktivnu politiku prema poreznim administracijama kojima posvećuju ogroman značaj, daju velika finansijska sredstava za njihov razvoj i edukacije, što se sve kroz njihovu efikasnost i efektivnost pozitivno reflektuje na ekonomski rast, prihvatljive okvire sive ekonomije, visok porezni moral, razvijenu poreznu svijest i disciplinu. I pored niza reformi u poreznom sistemu BiH nije postignut značajan pozitivan efekat na investicije i BDP, niti na bolju konkurentsku poziciju zemlje.
10.Mr. sci. Emir Durić
Ekonomija Bosne i Hercegovine poslije pandemije koronavirusa (COVID-19)
Najviši nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, a to su Vijeće ministara i Predsjedništvo, trebaju da donesu mjere, koje će pomoći svim privrednim subjektima u prevazilaženju krize izazvane pandemijom. Niži nivoi vlasti, moraju dati svoj doprinos i iznaći dodatna sredstva, kako bi olakšali poslovanje privrednim subjektima koji egzistiraju na njihovim općinama. Pristup fondovima Evropske unije, teže će moći koristiti Bosna i Hercegovina, jer nije njena članica, ali sve mogućnosti za pomoć u finansijskim sredstvima iz Evropske unije, maksimalno iskoristiti. Omogućiti i osposobiti naše privrednike, da apliciraju na ta sredstva.Bosna i Hercegovina mora iznaći sredstva i iz drugih izvora, većinom će to biti sredstva kreditnog zaduživanja od Finansijskih institucija, kako bi stabilizovala budžet i dodatno uložila finansijska sredstva u privredu. Stimulisati zapošljavanje radne snage, preko svih državnih fondova i nivoa vlasti, da se osnaže penzioni fondovi i vrati sigurnost građana u finansijsku stabilnost države. Bankama pomoći da reprogramiraju kredite, kako privredi, tako i stanovništvu.
11.Mr. oec Medina Mešanović
Finansijska pismenost stanovnika Bosne i Hercegovine
Projekti finansijske pismenosti i finansijskog obrazovanja na međunarodnoj sceni razvijaju se posljednih desetak godina. Finansijska pismenost odnosi se na znanje, stavove i ponašanja stanovništva prema novcu odnosno ličnim i poslovnim finansijama. Finansijska pismenost neizostavni je dio života svakog pojedinca. Ona predstavlja kombinaciju svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih finansijskih odluka i postizanje individualnog finansijskog blagostanja. S obzirom na to da se finansijske odluke pojedinaca direktno odražavaju na razvoj gospodarstva i tržište rada, finansijska pismenost je osnovna vještina, neophodna za normalno funkcioniranje društva. U poređenju sa ostalim državama, Bosna i Hercegovina nema zavidne rezultate finansijske pismenosti. Potrebno je provesti sustavno finansijsko obrazovanje u obrazovnim institucijama, kao i osmisliti program obrazovanja za odrasle, kako bi se u budućnosti mogao riješiti ovaj problem.
12.Mr Safija Žilić, dipl. oec
Exchange Traded Funds (ETF-ovi) - Investicijski fondovi kojim se trguje na berzama
ETF-ovi su fondovi koji se osnivaju kao obični investicijski fondovi, a ulažu novac u određenu investicijsku korpu. Tako postoje indeksni ETF-ovi koji ulažu u korpu dionica koje čine neki dionički indeks, obveznički ETF-ovi bazirani na obveznicama i njihovim prinosima, dionički ETF-ovi vezani uz određenu grupu dionica, te robni ETF-ovi koji ulažu u burzovne robe (nafta, plemeniti metali i sl.). ETF-ovi izdaju vlasničke certifikate (udjele) kojima se trguje na uređenim tržištima isto kao i dionicama kompanija. Za održavanje njihove likvidnosti zaduženi su market majkeri. Ulaganje u ETF-ove omogućava veću diverzifikaciju u različitim sektorima i tržištima. ETF možemo klasificirati kao jedan od najsigurnijih vrijednosnih papira. Namijenjeni su širokoj javnosti te se njima trguje na berzama, što znači da podliježu najvišim kontrolama i regulacijama. ETF spadaju pod regulatorni okvir UCITS, što je usklađeni europski režim koji reguliše uslove upravljanja i prodaje uzajamnih fondova. UCITS direktiva ujedinjuje regulaciju fondova unutar Evrope, uvodi nužne standarde za fondove i jedinstvene uslove zaštite kupaca.
13.Emsud Muhadžić
Međunarodno privredno sudstvo i privredne arbitraže
Centralno mjesto za proučavanje Međunarodnog suda pravde je svakako oblast međunarodnog javnog prava koja se tim pitanjem bavi. To je glavni sudski organ Ujedinjenih nacija. Sud se sastoji od skupa nezavisnih sudija, koji su izabrani bez obzira na njihovo državljanstvo između ličnosti visokih moralnih osobina i priznate stručnosti. Sud se sastoji od 15 članova koji se biraju za period od devet godina i mogu biti ponovo birani. Članove suda biraju Generalna skupština i Savjet bezbjednosti sa liste ličnosti koje su predložene od strane nacionalnih grupa Stalnog arbitražnog suda, a oni članovi Ujedinjenih nacija koji nisu zastupljeni u Stalnom arbitražnom sudu predlažu kandidate na način i pod uslovima koji su propisani za članove Stalnog arbitražnog suda. Parnične stranke pred sudom mogu biti samo države. U prvom redu to su države koje su učesnice u donošenju statuta Međunarodnog suda pravde, ali to mogu biti i druge države pod uslovima koje utvrđuje Savjet bezbjednosti. Sud ima dvije osnovne funkcije: donosi odluke i daje mišljenja. U prvom redu sud je nadležan za sve sporove koje stranke iznesu pred njega, kao i za sve slučajeve naročito predviđene Poveljom Ujedinjenih nacija ili ugovorima ili konvencijama na snazi.
14.Irma Muhović, mr. iur.
Obaveze poslodavaca iz oblasti zaštite na radu
Svrha zaštite na radu je stvarati sigurne radne uvjete kako bi se spriječili zastoji u odvijanju tehnoloških i proizvodnih procesa s mogućim posljedicama za zdravlje i život radnika. Ovo važno polje zaštite regulirano je Zakonom o zaštiti na radu koji propisuje niz odredbi usmjerenih na sprječavanje povreda nastalih pri radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad. Poslodavcima je izuzetno zahtjevno ispoštovati sve ono što Zakon traži. Međutim, olakšavajuća okolnost na strani poslodavaca je činjenica da za izvršavanje navedenih zahtjeva može povjeriti ovlaštenoj organizaciji koja ima odobrenje za rad od strane nadležnog ministarstva. Za poslodavca ostaje obaveza da imenuje radnika za zaštitu na radu te vodi propisane evidencije, kao i da uredno dostavlja Godišnji izvještaj nadležnoj inspekciji rada i Izvještaj o povredama ukoliko dođe do povrede na radu i profesionalnog oboljenja. Radi ispunjavanja svih ostalih zahtjeva koje postavlja Zakon i pravilnici može, a u propisanim uslovima mora, ugovorom ovlastiti ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu.
15.Džana Kadribegović
Odmori i odsustva prema Zakona o radu
Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), kao temeljnim propisom iz oblasti radnog zakonodavstva, naročito su značajne odredbe koje su u funkciji zaštite života i zdravlja radnika u što spada i pravo na odmore i odsustva. S tim u vezi, treba imati u vidu da je Bosna i Hercegovina ratificirala, između ostalog, Konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) koje se odnose na odmore i odsustva. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije BiH, a u slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva (u konkretnom slučaju konvencija), preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum. S obzirom na navedene ustavne principe, pravo radnika na odmore i odsustva ne bi se moglo uskratiti, čak i da isti nisu uređeni Zakonom o radu.
16.Safeta Lukačević
Šta je psihološki kapital i kako je povezan s uspjehom u poslu
Pojam psihološki kapital se odnosi na unutrašnje kapacitete samog pojedinca koji su usmjereni na ispoljavanje određenih svojstava njegove/njene ličnosti koji utiču na sam odnos prema poslu i djelotvornost, tj. produktivnost. Za sada ono što se sa sigurnošću može zaključiti jeste da psihološki kapital u poslovnom smislu može da bude ono po čemu se jedna firma razlikuje od druge i što joj daje prednost u odnosu na konkurenciju i na specifičan način doprinosi njenom uspjehu. Na jačanju psihološkog kapitala može da se radi i na organizacijskom i na individualnom nivou. Najvažniji korak u daljem razvoju koncepta psihološkog kapitala jeste pronalaženje različitih strategija i gotovih načina na koje resursi i dimenzije psihološkog kapitala mogu da se povećaju. Očigledno je da je psihološki kapital važan i za osjećaj ličnog zadovoljstva i blagostanja kao i za produktivnost. U poslovnom smislu, psihološki kapital može biti dio onoga što određenoj organizaciji daje prednost nad konkurencijom, onoga što je čini jedinstvenom i na specifičan način doprinosi njenom uspjehu. Tehnologija se može nabaviti, ljudi se mogu dodatno edukovati, ali način na koji oni vide sebe kao pojedince i kao zaposlenike, te način na koji se nose s izazovima i promjenama, svakako može značajno uticati na organizacijsku klimu i uspješnost.
17. Savjetodavni servis
18. Saopštenja za primjenu propisa
19. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH