PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINU UPLATE JAVNIH PRIHODA BUDŽETA I VANBUDŽETSKIH FONDOVA NA TERITORIJI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

U "Službenim novinama FBiH", broj 60/14 od 25.7.2014. godine, objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH koji je stupio na snagu 26.7.2014. godine. Pravilnik  vam prenosimo u cjelosti:

 

PRAVILNIK

O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINU UPLATE JAVNIH PRIHODA BUDŽETA I VANBUDŽETSKIH FONDOVA NA TERITORIJI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. U Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/13, 53/13, 63/13, 93/13, 103/13, 11/14, 19/14 i 46/14), u poglavlju IV. NAKNADE I TAKSE, u tački 16. Naknade i takse, podtačka 16.1. Naknade i takse, u tabelarnom pregledu, iza rednog broja 5. dodaje se novi redni broj 6. koji glasi:

Red. br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA
6. Taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata 722116

Dosadašnji redni brojevi 6. - 26. postaju redni brojevi 7. - 27.

2. Iza podtačke 16.1.3. dodaje se nova podtačka 16.1.4. koja  glasi:

"16.1.4. Taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata, utvrđena je Zakonom o naftnim derivatima u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14), namjenski je prihod za finansiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH i uplaćuje se na Račun javnih prihoda Budžeta Federacije BiH.

Uplata se vrši na način propisan u poglavlju VII. NAČIN UPLAĆIVANJA PRIHODA BUDŽETA I FONDOVA ovog Pravilnika, uz obavezno popunjavanje polja 14. Općina: gdje se upisuje šifra općine sjedišta pravnog lica ili fizičkog lica - poduzetnika i polja 15. Budžetska organizacija: 1701001 u nalogu za plaćanje.

Prenos na poseban namjenski podračun Jedinstvenog računa Trezora Federacije Bosne i Hercegovine, raspolaganje i namjena trošenja ovih sredstava vršit će se u skladu sa procedurama o otvaranju namjenskih podračuna, a u svrhe utvrđene Zakonom o naftnim derivatima."

3. U tački 19. Ostali neporezni prihodi, podtačka 19.1.6. Prihodi od pružanja javnih usluga (prihodi od vlastitih djelatnosti korisnika budžeta) i vlastiti prihodi u tabelarnom pregledu, iza rednog broja 3. dodaje se novi redni broj 4. koji glasi:

Red. br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA
4. Prihodi od naučno-istraživačkog rada 722614

Dosadašnji redni brojevi 4. - 10. postaju redni brojevi 5. - 11.

4. U podtački 19.1.8. Donacije, u tabelarnom pregledu, iza rednog broja 2. dodaje se novi redni broj 3. koji glasi:

Red. br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA
3. Donacije od fizičkih i pravnih lica za poticaj za zapošljavanje 733115

Dosadašnji redni brojevi 3. - 4. postaju 4. - 5.

U tabelarnom pregledu, iza rednog broja 4. koji postaje redni broj 5. dodaje se novi redni broj 6. koji glasi:

Red. br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA
6. Donacije od inostranih fizičkih i pravnih lica za poticaj za zaopošljavanje 733125

5. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavlјivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

 

Izvor:  "Službene novine FBIH"  broj 60/14 od 25.07.2014. godine


Pravilnik o knjigovodsvu budžeta u FBiH

U "Službenim novinama FBiH"  broj 60/14 od 25.07.2014 godine, objavljen je Pravilnik o knjigovodsvu budžeta FBiH.

Sastavni dio pravilnika čine:  Organizacijska klasifikacija za budžet i budžetske korisnike, sintetički kontni plan i analitički kontni plan.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FBiH".

Izvor: Službene novine FBiH"  od 25.07.2014. godine, broj 60/14


ZAKON O FINANSIRANJU POMOĆI ZA OTKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNE NESREĆE I OBNOVU PODRUČJA ZAHVAĆENIH PRIRODNOM NESREĆOM

thU „Službenim novinama FBiH“, broj 59/14 od 23.7.2014. godine, objavljen je Zakon o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom. Ovim zakonom utvrđuju se izvori sredstava za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom uzrokovane obilnim kišnim padavinama koje su prouzrokovale poplave na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Izdvajamo član 7. Zakona:

„(1) Iz plaća zaposlenih u organima vlasti Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave i pravnih lica, čiji je osnivač Federacija, kanton i jedinica lokalne samouprave, izdvojitće se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona po jedna dnevna zarada iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika i usmjeriti na otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.

(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona u skladu sa nivoom vlasti.

(3) Iz plaća ostalih zaposlenih u Federaciji izdvojit će se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona, po 1% iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika.

(4) Sredstva iz stava (3) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona koji odredi zaposlenik.

(5) Sredstva iz stava (1) ovog člana izdvajat će se pod uvjetom da zaposlenik nije pisano odbio da mu se ta sredstva izdvoje iz plaće.“

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" i primjenjivat će se godinu dana od dana stupanja na snagu. U nastavku zakon dajemo u cjelosti:

.

ZAKON

O FINANSIRANJU POMOĆI ZA OTKLANJANJE

POSLJEDICA PRIRODNE NESREĆE I OBNOVU

PODRUČJA ZAHVAĆENIH PRIRODNOM NESREĆOM

 

Član 1.

(1) Ovim zakonom utvrđuju se izvori sredstava za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom, proglašeni Odlukom o proglašenju stanja prirodne nesreće na području Federacije Bosne i Hercegovine uzrokovane obilnim kišnim padavinama koje su prouzrokovale poplave na području Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/14), kao i način korištenja ovih sredstava.

(2) Pod područjima zahvaćenim prirodnom nesrećom u smislu ovog zakona smatraju se kantoni, općine i naseljena mjesta u općinama u kojima je proglašeno stanje prirodne nesreće uzrokovano poplavama i klizištima, a koje se nalaze u Zeničko-dobojskom kantonu, Tuzlanskom kantonu, Unskosanskom kantonu, Posavskom kantonu, Srednjobosanskom kantonu i Kantonu Sarajevo.

 

Član 2.

(1) Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantoni i jedinice lokalne samouprave osiguravaju sredstva za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom iz sljedećih izvora:

1) budžeta Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave;

2) sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća;

3) naknada za izgradnju i održavanje skloništa;

4) kredita;

5) dnevne zarade zaposlenih;

6) dobrovoljnih priloga u zemlji i inozemstvu;

7) međunarodne pomoći;

8) sredstava naknade za zaštitu okoliša;

9) sredstava naknade za korištenje i unapređenje šuma;

10) prihoda od vodnih naknada;

11) sredstava naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe;

12) sredstava za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknada za pogodnosti koje mogu nastati korištenjem neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta (pogodnost lokacije) i sredstava naknada za korištenje neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta;

13) sredstava komunalnih naknada;

14) sredstava pravnih lica čiji su osnivači i većinski vlasnici Federacija, kantoni i jedinice lokalne samouprave;

15) drugih izvora.

(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana čine sredstva na računima Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave zatečena na dan stupanja na snagu ovog zakona, kao i sredstva koja će se prikupiti u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 3.

(1) Sredstva posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća prikupljena u periodu iz člana 2. stav (2) ovog zakona mogu se koristiti, bez ograničenja, za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće.

(2) Odluku o korištenju sredstava iz stava (1) ovog člana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine za sredstva prikupljena na nivou Federacije, vlada kantona za sredstva prikupljena na nivou kantona i općinsko, odnosno gradsko vijeće za sredstva prikupljena od strane jedinice lokalne samouprave.

Član 4.

(1) Sredstva ostvarena na osnovu naknade za izgradnju i održavanje skloništa prikupljena u periodu iz člana 2. stav (2) ovog zakona mogu se prenamijeniti i koristiti za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.

(2) Odluku iz stava (1) ovog člana donosi vlada kantona za sredstva prikupljena na nivou kantona i općinsko, odnosno gradsko vijeće za sredstva prikupljena od strane jedinice lokalne samouprave.

Član 5.

(1) Sredstva naknade za zaštitu okoliša, naknade za korištenje i unapređenje šuma, prihodi od vodnih naknada i sredstva naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe prikupljena u periodu iz člana 2. stav (2) ovog zakona mogu se prenamijeniti i koristiti za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.

(2) Odluku iz stava (1) ovog člana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine za sredstva prikupljena na nivou Federacije, vlada kantona za sredstva prikupljena na nivou kantona i općinsko, odnosno gradsko vijeće za sredstva prikupljena od strane jedinice lokalne samouprave, vodeći pri tome računa da se osigura osnovna namjena ovih sredstava.

 Član 6.

Sredstva za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknade za pogodnosti koje mogu nastati korištenjem neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta (pogodnost lokacije), naknade za uređenje građevinskog zemljišta i sredstva naknada za korištenje neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta i komunalne naknade prikupljena u periodu iz člana 2. stav (2) ovog zakona, mogu se prenamijeniti i koristiti za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.

Član 7.

(1) Iz plaća zaposlenih u organima vlasti Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave i pravnih lica, čiji je osnivač Federacija, kanton i jedinica lokalne samouprave, izdvojit će se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona po jedna dnevna zarada iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika i usmjeriti na otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.

(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona u skladu sa nivoom vlasti.

(3) Iz plaća ostalih zaposlenih u Federaciji izdvojit će se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona, po 1% iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika.

(4) Sredstva iz stava (3) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona koji odredi zaposlenik.

(5) Sredstva iz stava (1) ovog člana izdvajat će se pod uvjetom da zaposlenik nije pisano odbio da mu se ta sredstva izdvoje iz plaće.

Član 8.

(1) Donatorske račune za prikupljanje dobrovoljnih priloga za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu mogu otvoriti Federacija, kantoni i jedinice lokalne samouprave, čiji su organi proglasili stanje prirodne nesreće, i registrirane humanitarne organizacije iz Federacije.

(2) Računi koje su otvorila pravna i fizička lica, izuzev pravnih lica iz stava (1) ovog člana, ugasit će se u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(3) Vlasnici donatorskih računa iz stava (2) ovog člana prije gašenja računa dat će nalog da se sredstva prebace na donatorski račun jedinice lokalne samouprave koja je proglasila stanje prirodne nesreće.

 

Član 9.

(1) Sredstva iz čl. od 2. do 8. ovog zakona evidentirat će se na posebnim računima Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, budžeta kantona i budžeta jedinice lokalne samouprave i koristit će se isključivo za namjene utvrđene ovim zakonom.

(2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, na prijedlog federalnog ministra finansija, donijeti propis o načinu evidentiranja prikupljenih sredstava iz stava (1) ovog člana.

Član 10.

(1) Sredstva iz čl. od 2. do 8. ovog zakona dodjeljivat će se pravnim i fizičkim licima za sljedeće namjene:

1) sanaciju, obnovu i izgradnju infrastrukturnih i privrednih objekata;

2) obnovu porušenih i oštećenih škola i drugih objekata od značaja za obrazovanje, objekata namijenjenih za zdravstvenu zaštitu, kao i drugih javnih objekata;

3) obnovu stambenih objekata;

4) obnovu poljoprivrednog zemljišta i stočnog fonda ugroženog poplavama;

5) pomoć u građevinskom materijalu, sanaciju oštećenih i izgradnju uništenih objekata za stanovanje i objekata za smještaj životinja u poljoprivrednim gazdinstvima;

6) pomoć za plaćanje troškova stanovanja osobama koje su uslijed prirodne nesreće izmještene iz svojih domova;

7) pomoć u nabavci uništene poljoprivredne mehanizacije i nabavci sjemena za sijanje na zemljištu gdje je to moguće;

8) finansiranje programa i projekata koji su u funkciji podrške otklanjanju posljedica izazvanih prirodnom nesrećom, a koja se, zbog ograničenosti sredstava, ne mogu finansirati iz sredstava javnih preduzeća ili drugih fondova u skladu sa njihovim djelokrugom;

9) finansiranje izgradnje privremenih objekata za smještaj nastradalih osoba (montažni objekti, kontejneri i sl.).

(2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, na prijedlog federalnog ministra pravde, donijeti propis kojim se utvrđuju kriteriji za dodjelu sredstava iz čl. od 2. do 8. ovog zakona.

(3) Dodjela sredstava iz čl. od 2. do 8. ovog zakona vršit će se putem javnog konkursa, a propis o postupku javnog konkursa donijet će federalni ministar pravde kojim će se urediti uvjeti konkursa, način raspisivanja, rok trajanja konkursa, kao i obavezni elementi koje javni konkurs treba sadržavati.

Član 11.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" i primjenjivat će se godinu dana od dana stupanja na snagu.

Izvor: „Službene novine FBiH“, broj 59/14 od 23.7.2014. godine 

 

Napominjemo da je u "Službenim novinama FBiH" broj 59/14 objavljen i Zakon o osnivanju Federalnog Fonda za pomoć nastradalim područijima od prieodne nesreće na teritiriji FBiH.


Obavezna primjena pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom

otpadFederalno ministarstvo okoliša i turizma je krajem 2011. godine donijelo Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, koji obavezuje sve privredne subjekte koji se u svom poslovanju bave stavljanjem ambalaže ili proizvoda u ambalaži na tržište da se uključe u sistem, kako bi se u Federaciji BiH uspostavio i razvijao sistem odvojenog prikupljanja i reciklaže ambalažnog otpada.

Obveznici po ovom Pravilniku su proizvođači, uvoznici, punioci, distributeri i krajnji snadbjevači koji svoje obaveze mogu prenijeti na ovlaštenog operatera sistema. U slučaju neprenošenja obaveza na operatera sistema, uplaćuju znatno veće naknade u Fond za zaštitu okoliša FBiH.

Pravilnik je na snazi od januara 2012. godine od kada teku obaveze. Značajan dio privrednih subjekata je uključen u sistem, ali veliki broj njih je još uvijek na čekanju, iako sa takvim stavom samo akumuliraju svoje obaveze, koje se ne mogu izbjeći.

Kako bi se napravila diferencijacija između onih koji od samog početka primjenjuju Pravilnik od onih koji izbjegavaju njegovu primjenu, Ministarstvo okoliša i turizma je uputilo dopis na sve trgovinske lance u Federaciji BiH koji po Pravilniku imaju specifičnu ulogu, obzirom da prodaju proizvode u ambalaži od velikog broja proizvođača, uvoznika, distributera i krajnjih snabdjevača. Pomenutim dopisom  se nalaže da svi trgovinski lanci sa područja FBiH u najkraćem roku dostave dokaz da su izmirili svoje obaveze za 2012. i 2013. godinu preko Ekopaka, ovlaštenog operatera sistema upravljanja ambalažnim otpadom ili preko Fonda za zaštitu okoliša FBiH, tj. da su u sistem uključili proizvode vlastite robne marke i proizvode koje direktno uvoze. Za ostale proizvode  koje prodaju su u obavezi da od proizvođača, uvoznika ili distributera  obezbijede dokaz da su svoju ambalažu uključili u sistem. U protivnom trgovinski lanci su odgovorni da sami te proizvode uključe u sistem  i da za iste plate naknadu.

 

Izvor:  www. eKapija.ba

 


Postupanje kod uvoza duhana za pušenje nakon 01.08.2014. godine

Dana 24.06.2014. godine u "Službenom glasniku BiH"  broj: 49/14 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH koji stupa na snagu 02.07.2014. godine a primjenjivat će se od 01.08.2014.  godine i isti predstavlja nastavak harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na duhanske prerađevine u Evropskoj uniji.

Na web stranici UION oporezivanje je postupak kod uvoza duhana za pušenje nakon 01.08.2014. godine.

Postupanje kod uvoza duhana možete preuzeti OVDJE

 

Izvor: www.uino.ba

 


Časopis juli/avgust 2014

casopis7814

.

S A D R Ž A J

 

1. Autor: Dr. sc. Dinka Antić

Naziv članka: Politika oporezivanja duhana u BiH od  1.8.2014.

  • Nova etapa evolucije oporezivanja duhana, koja započinje 1.8.2014., stupanjem na snagu izmjena Zakona o akcizama u BiH, osim daljeg  usklađivanja strukture i definicija duhanskih prerađevina i pravila oporezivanja cigareta sa novim standardima EU, koji su na snazi od 2014.,  podrazumijeva i značajan rast oporezivanja rezanog duhana i ostalih duhana, kao i vezivanje rasta akciznog opterećenja sa rastom akciza na cigarete.

 

2. Obračun i uplata razlika akciza od 01.08.2014. godine promjene akciza/trošarina na duhanske prerađevine

 

3. Autori: Dr sc. Dinka Antić; Sanela Agačević, dipl. oec

 Naziv članka: Mjere u funkciji saniranja štete od poplava u FBiH i RS

  • Poslije nedavnih nesretnih poplava još uvijek se osjete posljedice, a vjerovatno će se taj uticaj osjećati duži vremenski period. Ranjiva smo mi država, ekonomski slaba pa ovim događajima još više oslabljena, a još dodatno uređenjem i nadležnostima iscjepkana. Ponekad se ne zna šta je u čijoj nadležnosti. Što se tiče fiskalnih mjera, one su donesene (neke su još uvijek „u razmatranju“) na entitetskim nivoima, u čijoj nadležnosti i jeste fiskalna politika. Ovim tekstom ćemo objediniti aktivnosti na polju aktuelnih fiskalnih mjera i politike FBiH i RS, ali i BiH u pogledu indirektnih poreza...

 

4. Autor: Persa Paić, dipl. ek.

 Naziv članka: Promjene u poreskoj regulativi Republike Srpske radi ublažavanja posljedica od poplava u maju 2014. godine

  • Republiku Srpsku su u drugoj polovini maja 2014. godine zahvatile nezapamćene poplave.  U poplavama je uništena  ili oštećena imovina pravnih i fizičkih lica, putevi i ostala infrastruktura  kao i imovina državnih organa i institucija. U cilju ublažavanja posljedica od poplava Narodna skupština Republike Srpske donijela  je u drugoj polovini juna  set zakona   čijim donošenjem se želi olakšati položaj poreskih obveznika koji su pretrpjeli štetu  u poplavama u maju 2014. godine  i    obezbijediti izvore finansiranja  za sanaciju nastale štete   kroz pomoć pravnim i fizičkim licima. U cilju smanjenja poreskog opterećenja poreskih obveznika koji su pretrpjeli štetu,  donesena je Izmjena i dopuna Zakona o posebnim republičkim taksama i izmjene  i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti...

 

5. Autor: Dr Asim Šaković

Naziv članka: Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Obaveze računovođa i revizora u sprečavanju pranja novca)

  • Donošenjem i objavljivanjem Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti („Službeni glasnik BiH“, br. 47/14) privodi se kraju reforma zakonodavnog okvira za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Donošenjem i objavljivanjem ovog zakona završen je jedan veći dio posla na potpunom usaglašavanju zakonodavnog okvira Bosne i Hercegovine za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti sa međunarodnim standardima iz ove oblasti (Preporuke FATF-a i Direktive Evropske unije). Zapravo ostalo je još samo da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ( oba njena doma, jer znamo da tu često imamo odložno, a nekad i suprotno djelovanje) usvoje izmjene u krivičnom zakonodavstvu (Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH), pa da se ovaj posao potpuno zaokruži...

 

6. Autor: Dr. sc. Jozo Piljić

 Naziv članka: Stečajni postupak i računovodstvene  promjene pravnih osoba u stečaju

  • Opće je poznato da je  već duže vrijeme prisutna opća nelikvidnost, pa su nad mnogim privrednim društvima otvoreni stečajni postupci, a očekivati je da će se i dalje mnoga privredna društva naći u poziciji nad kojima će se provoditi stečajni postupak. U formalnom smislu, stečaj je poseban sudski postupak koji se sprovodi nad imovinom platežno nesposobnim dužnikom. Stečajni postupak se vodi po Zakonu o stečajnom postupku   („Službene novine F BiH“ broj 29/03, 32/04 i 42/06). Stečajni postupak se provodi u cilju skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. U toku stečajnog postupka može se provesti i preustroj stečajnog dužnika, radi uređivanja pravnoga položaja stečajnog dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegovog poslovanja...

 

7. Autor: Jasenko Hadžiahmetović, dipl. oec

 Naziv članka: Avaliranje mjenica

  • Mjenično jemstvo (aval) je pismena izjava na mjenici kojom neko pravno ili fizičko lice svojim potpisom jamči da će ono, ako to ne učini glavni mjenični dužnik, isplatiti mjenicu o roku dospijeća njenom zakonitom imaocu (povjeriocu). Avaliranjem jamac garantuje povjeriocu (npr. dobavljaču) da će obaveza glavnog mjeničnog dužnika biti izmirena o roku dospijeća mjenice. Bankarski aval mjenica se nudi i u našoj zemlji kao poseban bankarski proizvod. Ovaj aval je najkvalitetniji baš zato što je poslovna banka ta koja dobavljaču garantuje isplatu mjenične svote, što će se sigurno i desiti...

 

8. Autor: Doc. dr. Dragan S. Jović

 Naziv članka: O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini

  • Ako se apstrahuje indirektan uticaj inflacije na visinu zatezne kamatne stope (ZKS), činjenica je da ona nije mijenjana zadnjih 13 godina. Određena je kao dnevna kamatna stopa, od 0,05%, što u metodu obračuna sa godinom od 365 dana daje ZKS na godišnjem nivou od 18,25%. Predmet ovoga istraživanja je nivo ZKS u Republici Srpskoj, a cilj nam je da odredimo, preporučimo, visinu ZKS u Republici Srpskoj, u obliku tačkaste i intervalne vrijednosti...

 

9. Autor: Mr oec Mirna Pajević

 Naziv članka: Neprofitni sektor – specifičnosti u  poslovanju

  • Neprofitni sektor je po mnogo čemu poseban i specifičan u odnosnu na profitni, bolje reći privredni sektor. Osim osnovnog cilja, koji nije usmjeren na stvaranje dobiti, neprofitni sektor odlikuju specifičnosti u poslovanju, vođenju knjiga, organizaciji, kao i to da su mnoga pitanja i pravila „nedorečena“. Iz razloga važne uloge neprofitnog sektora u svijetlu nesretnih događaja koji su nas zadesili u prethodnom periodu, u ovom članku će se pokušati dati kratak osvrt na specifičnosti u poslovanju, počev od blagajničkog poslovanja i poslovanja preko žiro računa u neprofitnim društvima, isplate putnih troškova i dnevnica, obaveze fiskalizacije, PDV tretmana nevladinih organizacija i drugo...

 

10. Autor: Safija Žilić, dipl. oec

 Naziv članka: Ekonomsko udruženje slobodne trgovine (EFTA)

  • Ekonomsko udruženje slobodne trgovine (EFTA)jemeđunarodna organizacija, nastala tokom druge polovine prošlog vijeka. Kroz svoje postojanje bila je praćena turbulentnim promjenama. Zemlje članice su se vremenom mijenjale, ali je svrha njenog postojanja ostala ista – stvoriti slobodnu trgovinu proizvoda među članicama i uklanjanje ekonomskih barijera ulaska na druga tržišta. Ovim tekstom osvrnut ćemo se na sam početak osnivanja EFTA. Biće riječi o njenim  osnovnim karakteristikama, ciljevima i odnosima sa EEZ i EU kao značajnim međunarodnim organizacijama, te odnosom  naše zemlje, kao novije članice i ove organizacije...

 

11. Autori: Dr sci Ramiz Kikanović; Mr sci Melvedin Jašarević

 Naziv članka: Direktive Evropske unije u pogledu privrednih društava u BiH

  • Tržišnu privredu karakterizira utakmica većeg broja ponuđača raznih vrsta roba i usluga. Savremena preduzeća se na početku stoljeća suočavaju sa globalnim trendovima, odnosno sve većeg utjecaja tržišta i konkurencije na poslovanje. Prevazilaženja svih nedostataka evropskih ekonomija sastojao se u uspostavljanju zajedničkog evropskog tržišta (common market). U pravnom sistemu Europske unije, u zakonodavnom smislu i praktičnom djelovanju, preduzetnička i tržišna sloboda temelj su ekonomskog razvoja. Funkcionisanje unutrašnjeg ili jedinstvenog tržišta izraženo je kroz četiri osnovne slobode, odnosno načela: slobodi kretanja roba, slobodi kretanja lica, slobodi pružanja usluga i slobodi kretanja kapitala...

 

12. Autor: Sanela Agačević, dipl. oec

Naziv članka: Office bez papira – II dio

  • Dan je počeo kompliciranim promjenama u zakonodavstvu. Zbog toga su zaposlenici uskraćeni za određeno redovno vrijeme u kom obavljaju svoje poslove, i pri tome se trude maksimalno ubrzati sve radne procese da bi stigli odgovoriti zahtjevima klijenata. Usred cijele ove gužve fax prestaje funkcionirati, događaju se problemi tehničke prirode i jedan od vaših glavnih računara prestaje raditi. Cijeli dan se pretvara u jedan veliki haos u kojem se i najorganizovaniji osobenjaci teško snalaze. Ljuti smo što nemam rezervne fax rolne, ljuti smo što nemamo zamjenski uređaj, ljuti smo što nemamo rezervni računar i generalno možemo zaključi da je ovo momenat kada shvatamo koliko je kompletna usluga koju pružamo ovisna o (naizgled) tako malim i besmislenim stvarima. Ali, mogli smo sve raditi na lakši, jednostavniji, brži i efikasniji način. Kako?...

 

 13. Autor: Denis Zukić, dipl. oec

Naziv članka: Godišnji odmor i pravo na regres

  • Pitanja poput „Da li zaposlenik ima pravo na godišnji odmor?“ i  „Da li zaposlenik ima pravo na regres?“, ukazuju na to da se približilo vrijeme godišnjih odmora. Upravo ovu situaciju „iskorištavaju“ mnogi poslodavci kako bi isplatili određeni neoporezivi iznos svojim uposlenicima (u vidu regresa). Mada postoje i oni drugi poslodavci koji po svaku cijenu ne žele isplatiti regres, dok zaposlenici insistiraju na istom. Tako da će u ovom tekstu biti detaljno pojašnjeno pravo zaposlenika na godišnji odmor i način korištenja istog, te na (ne)obavezu poslodavca da zaposleniku isplati regres...

 

14. Autor: Džana Kadribegović, dipl. pravnik

 Naziv članka: Odmori i odsustva u zakonu o radu

  • Odmori i odsustva svakako spadaju u jedno od osnovnih prava iz ugovora o radu, odnosno radnog odnosa. Kada govorimo o odmorima i odsustvima moramo znati da ima više različitih odmora i odsustva čija definicija je utvrđena Zakonom o radu. To su: odmor u toku rada, dnevni, sedmični i godišnji odmor. Odsustva sa rada dijelimo na odsustva uz naknadu plaće i odsustva sa rada bez naknade plaće (plaćena i neplaćena odsustva)...

 

15. Autor: Fatima Fazlibegović, dipl. pravnik

 Naziv članka: Nesreća na poslu i profesionalna bolest po Konvenciji o socijalnom osiguranju sa Republikom Italijom

  • Konvencija o socijalnom osiguranju sa Republikom Italijom je jedna od starijih Konvencija iz ove oblasti. Zaključena je 1957. godine, a stupila je na snagu četiri godine kasnije od kada se i primjenjuje. Pored Administrativnog sporazuma za provođenje Konvencije o socijalnom osiguranju  sa Republikom Italijom, bivša SFRJ zaključila je još šest aranžmana sa ovom državom, koji regulišu međusobne obaveze i prava korisnika iz socijalnog osiguranja. Zaključeni aranžmani imaju uglavnom finansijski karakter i preciziraju bilateralne odnose u ovoj oblasti...

 

16. Autor: Fatima Fazlibegović, dipl. pravnik

 Naziv članka: Neka obilježja penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH

  • Svaka reforma pa i reforma penzijskog i invalidskog osiguranja dugoročan  i vrlo složen proces koji ima za cilj da pozitivno utiče na tržište kapitala odnosno ekonomiju u cjelini.  Oblast penzijskog i invalidskog osiguranja u svim državama ima veliki socijalni i ekonomski značaj, zato reformski procesi nisu samo vezani za države u tranziciji  kakva je i  Bosna i Hercegovina nego i za druge razvijene države, koje kroz reforme također žele da unaprijede svoj sistem penzijskog i invalidskog osiguranja...

 

17. Uputstvo za obračun, uplatu i prijavu naknade za plastične kese “tregerice”

  • U „Službenim novinama FBiH“, broj 09/14 od 05.02.2014. godine, objavljena je Uredba o naknadama za plastične kese tregerice, koja je stupila na snagu 12.02.2014. godine. U pomenutoj Uredbi propisuju se obveznici obračunavanja i plaćanja, visina i način obračuna i plaćanja naknade za plastične kese tregerice stavljene u promet, te aktivnosti evidentiranja i izvještavanja. U tekstu dajemo detaljno pojašnjenje načina obračuna, plaćanja, evidentiranja i izvještavanja naknade za plastične kese tregerice...

18. Savjetodavni servis

19. Saopštenja za primjenu propisa 


Saopštenje o prosječnim isplaćenim mjesečnim neto i bruto plaćama u FBiH, RS i BiH

FBiH

U "Službenim novinama Federacije BiH", broj 58/14 od 18.7.2014. godine objavljeno je Saopštenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto i bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj 2014. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za maj 2014. godine neto plaća                      835 KM
  • po zaposlenom za period mart - maj neto plaća                      834 KM
  • po zaposlenom za maj 2014. godine bruto plaća                1.275 KM

.

 RS

U "Službenom glasniku RS", broj 54/14 od 26.6.2014. godine objavljeno je Saopštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plaći za maj 2014. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za maj 2014. godine bruto plaća iznosi            1.316 KM
  • po zaposlenom za maj 2014. godine neto plaća iznosi                  818 KM
  • po zaposlenom za period januar - maj bruto plaća iznosi        1.325 KM
  • po zaposlenom za period januar - maj neto plaća iznosi              818 KM

BiH

U "Službenom glasniku BiH", broj 50/14 od 30.6.2014. godine objavljeno je Saopštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plaći zaposlenih u BiH za april 2014. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za mjesec april 2014. godine neto plaća iznosi        832 KM
  • po zaposlenom za mjesec april 2014. godine bruto plaća iznosi  1.290 KM

OBJAŠNJENJE O IZRADI I PREDAJI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA PO POLUGODIŠNJEM OBRAČUNU ZA PERIOD I. – VI. 2014. GODINE

Obaveza sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja za pravna lica uz obaveznu primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda (IAS) i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (IFRS) propisana je čl. 33., 35., 37. i 38. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09 – u daljem tekstu: Zakon). Pravna lica su dužna sastaviti finansijske izvještaje za period I-VI 2014. godine i iste su, shodno odredbi iz člana 44. Zakona, predati Finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) Sarajevo (prema sjedištu pravnog lica) zaključno dana 31. jula 2014. godine.

U vezi sa sastavljanjem, predajom i obradom finansijskih izvještaja po periodičnom obračunu za 2014. godinu, Federalno ministarstvo finansija/financija daje Objašnjenje koje možete preuzeti OVDJE.


Zakon o faktoringu će pomoći malim i srednjim preduzećima

FAKTORINGU nastavku 23. sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH danas bi delegati trebalo da se izjasne o Nacrtu zakona o faktoringu, kojim bi Federacija BiH trebala dobiti odgovarajuću zakonsku regulativu koja će privrednim subjektima stvoriti uvjete za efikasniju naplatu potraživanja.

Ovo je prvi zakon ove prirode ne samo u FBiH već i u BiH uopće, koji je u formi nacrta podržao Predstavnički dom Federalnog parlamenta.

Naime, faktoring poslovi u FBiH postoje, ali su se do sada sporo razvijali usljed pravnih nejasnoća i odsustva konkretnog zakona kojim bi bila uređena ova oblast.

Faktoring je pravni posao kupoprodaje postojećeg nedospjelog ili budućeg kratkoročnog novčanog potraživanja.

Preduzeća će primjenom faktoringa moći svoja potraživanja pretvoriti u likvidna sredstva, što će, prije svega, pomoći malim i srednjim preduzećima, koja usljed niske kreditne sposobnosti ili neadekvatnih sredstava osiguranja kredita, imaju otežan pristup bankarskim sredstvima.

Ovaj zakon će preduzećima u Federaciji BiH omogućiti lakši pristup izvorima finansiranja. Također, trebalo bi da bude olakšano poslovanje i ubrzan protok novca, i da samim time ojačaju privreda i finansijska tržišta Federacije BiH, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o faktoringu.

Izvor:  www.eKapija.ba

 


UPUTSTVO ZA OBRAČUN, UPLATU I PRIJAVU NAKNADE ZA PLASTIČNE KESE ''TREGERICE''

kese

U „Službenim novinama FBiH“, broj 09/14 od 05.02.2014. godine, objavljena je Uredba o naknadama za plastične kese tregerice, koja je stupila na snagu 12.02.2014. godine. U pomenutoj Uredbi propisuju se obveznici obračunavanja i plaćanja, visina i način obračuna i plaćanja naknade za plastične kese tregerice stavljene u promet, te aktivnosti evidentiranja i izvještavanja.

U nastavku teksta daćemo detaljno pojašnjenje načina obračuna, plaćanja, evidentiranja i izvještavanja naknade za plastične kese tregerice.

 

Na koje kese tregerice se plaća naknada?

Plastične kese tregerice, na koje se odnosi plaćanje naknade, predstavljaju vrstu polietilenske kese, čija debljina stjenke NE PRELAZI 20 mikrona i koja nema posebno izrađene ručke, nego su one sastavni dio plastične kese. Dakle, ova Uredba ne odnosi se na plastične kese čija stjenka prelazi debljinu od 20 mikrona.

Također, ova Uredba se ne odnosi na tanke plastične kese sa ručkama (kese u tuljcima ili pojedinačne kese) u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi, osim ako se iste besplatno distibuiraju kupcima na kasi kao kese za kupljenu robu. Dakle, tanke kese tregerice koje služe za pakovanje voća, povrća i ostalih rinfuznih proizvoda nisu predmet ove Uredbe, međutim ako se dijele na kasi kao kese za kupljenu robu, onda je potrebno na iste obračunati naknadu.

 

Tko je obveznik plaćanja naknade?

Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrovani na području FBiH, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice. Naknada se dakle obračunava i na potrošene plastične kese tregerice za vlastitu upotrebu.

Obveznici su isključivo trgovci (trgovačke radnje, marketi, supermarketi, prodavnice mješovite robe, kiosci, pekare, apoteke i sl.).Trgovac je pravno ili fizičko lice koje se bavi trgovinom na osnovu registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovačkih usluga na teritoriji FBiH, u skladu sa članom 2. Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Kolika je visina naknade za stavljanje u promet kesa „tregerica“?

Visina naknade za stavljanje u promet plastičnih kesa iznosi 0,05 KM po komadu, odnosno 50,00 KM o jednom pakovanju od 1000 komada plastičnih kesa.

Podatak o količini plastičnih kesa stavljenih u promet, dobija se na osnovu Izvještaja o naknadi za plastične kese „tregerice“ (redni broj 3.d. Obrasca PK-1).

Naknada se uplaćuje na račun Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, prema mjetu sjedišta pravnog lica.

Vrsta prihoda: 722-551

Žiro-račun: 102-050-00001070-86

 

Na koji način će trgovci vršiti evidenciju i izvještavanje o nabavci i prometu plastičnih kesa?

Trgovci su u obavezi voditi evidenciju o količini nabavljenih plastičnih kesa, podatke o potrošnji kesa i stanju zaliha te o dostavljenim izvještajima i dokazima o uplati naknade.

Izvještaj o količini plastičnih kesa stavljenih u promet i dokaze o uplati naknade, obveznik dostavlja Fondu za zaštitu okoliša FBiH dva puta godišnje. Izvještaj o naknadi za plastične kese „tregerice“ (obrazac PK-1) možete preuzeti OVDJE.

Rok za dostavu polugodišnjeg Izvještaja je kraj sedmog mjeseca tekuće godine (31.07.2014. godine), a godišnjeg Izvještaja kraj trećeg mjeseca naredne godine (31.03.2015. godine).

Napomena: S obzirom da je Uredba stupila na snagu 12.02.2014. godine, za prvi izvještajni period od 01.01. – 30.06. 2014. godine, potrebno je prikazati samo količine koje su plasirane na tržište za period od 12.02.2014. godine do 30.06.2014. godine.

Obveznici su dužni uz izvještaj dostaviti Fondu dokaz o uplati naknade na račun Fonda, tj. nalog za plaćanje. Ukoliko obveznik plaćanja naknade Fondu dostavi Izvještaj bez dokaza o uplati naknade, Fond će u roku od 15 dana od dana isteka roka za uplatu dostaviti obvezniku plaćanja Opomenu za dostavu dokaza o uplati. Ukoliko se uplata ne izvrši u Opomeni ostavljenom roku, Fond će o tome izvijestiti nadležnu inspekciju, radi provođenja inspekcijskog nadzora i pokretanja postupka izricanja propisanih prekršajnih sankcija.

Dakle, tri su osnovna koraka u izvršavanju obaveze:

  1. Popuniti Izvještaj na obrascu koji propisuje Fond o plasmanu kesa „tregerica“ i napraviti obračun naknade,
  2. Izvršiti uplatu obračunatog iznosa,
  3. Dostaviti izvještaj i uplatnicu na adresu Fonda.

Detaljno pojašnjenje načina popunjavanja obrasca PK-1 (Izvještaj o naknadi za plastične kese „tregerice“), koje je objavio Fond za zaštitu okoliša FBiH, možete preuzeti OVDJE.

Primjer popunjenog obrasca možete preuzeti OVDJE.