NAREDBA O IZNOSIMA PO ZAKONU O SOCIJALNOJ ZAŠTITI, ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITI PORODICE SA DJECOM

SLIKAAU „Službenim novinama KS“  broj 27/14. od 10.07.2014 godine, objavljena  je Naredba o iznosima po  Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom .

Izdvajamo  član 4. tačka 2. podtačka a) Naredbe, prema kojoj naknada plaće ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa iznosi 60% od prosječne plaće u Kantonu Sarajevo obračunata u skladu sa Zakonom   (360,00 KM).

Također izdvajamo podtačku c) istog člana i tačke Naredbe, prema kojoj naknada plaće ženi-majci koja manje od 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 30% prosječne plaće (180,00) KM.

Ova Naredba stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u „Službenim novinama" . U nastavku Vam pomenutu Naredbu donosimo u cjelosti:

.

Na osnovu čl. 66. stav 1. i 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine  "Službene novine Federacije BiH", br. 35/05), čl. 12. i 126. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06, 17/10, 26/12, 15/13, 18/14 i 25/14), čl. 59., 60., 61., 62., 65. i 86. Zakona o osnovama socijalne zaštite,  zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), ministar za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, donosi

NAREDBU

O IZNOSIMA PO ZAKONU O SOCIJALNOJ ZAŠTITI,

ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITI

PORODICE SA DJECOM

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

1. Osnov za utvrđivanje novčanih i drugih materijalnih davanja vezano za socijalnu zaštitu i zaštitu  porodice sa djecom po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06, 17/10, 26/12, 15/13, 18/14 i 25/14) (u daljem tekstu: Zakon) je prosječna neto plaća ostvarena u Kantonu Sarajevo u prethodnoj (2013)  godini pomnožena sa odgovarajućim koeficijentom, koja prema Uredbi o visini koeficijenta za obračun prosječne neto plaće ostvarene u Kantonu Sarajevo u 2013. godini donesenoj od strane Vlade Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/14) iznosi 600,00 KM (u daljem tekstu: prosječna plaća).

2. a) Osnov za utvrđivanje novčanih  davanja i iznosa po osnovu zaštite civilnih žrtava rata: lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, ortopedski dodatak i porodična invalidnina je Odluka o utvrđivanju visine osnovice za određivanje mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko- invalidske zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine (invalidnine) za 2013. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/13) i iznosi 867,50 KM.

b) Osnovica iz tačke a) mjesečno se usklađuje sa koeficijentom za usklađivanje visine mjesečnih novčanih primanja korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji BiH, koji donosi Vlada Federacije BiH.

c) Osnovica za obračun novčanih davanja i iznosa po osnovu zaštite civilnih žrtava rata: lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, ortopedski dodatak i porodična invalidnina obračunava  se u visini od 70% mjesečničih novčanih primanja korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji BiH i iznosi 586,15 KM, a utvrđuje se na slijedeći način:

- Osnovica za korisnike boračko-invalidske zaštite = 867,50 KM,

- Koeficijent za usklađivanje = 0,965257,

- Osnovica za isplatu mjesečnih novčanih  primanja korisnika boračko-invalidske zaštite = 837,36 KM, (867,50 KM X 0,965257 = 837,36 KM)

- Osnovica za korisnike civilnih žrtava rata = 586,15 KM. (837,36 KM X 70% = 586,15 KM)

d) Sredstva za isplatu novčanih davanja i iznosa po osnovu zaštite civilnih žrtava rata obezbjeđuju se: za ličnu invalidninu u omjeru 70% iz Federalnog budžeta i 30% iz Budžeta Kantona po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom  "Službene novine Federacije BiH", broj 14/09), a za dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, ortopedski dodatak i porodičnu invalidninu iz Federalnog budžeta (50%) i Kantonalnog budžeta (20%) po Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene  novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), (u daljem tekstu: Federalni zakon).

II - SOCIJALNA ZAŠTITA

Član 2.

1. Stalna novčana pomoć

a) Iznos najnižeg primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje  jednočlanog domaćinstva je 120,00 KM, a za svakog narednog člana domaćinstva ovaj iznos se uvećava za 12,00 KM.

b) Za domaćinstva iz člana 17. stav 2. Zakona, iznos najnižeg primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje jednočlanog domaćinstva se uvećava za svako lice iz člana 26. Zakona i člana 18.d Federalnog zakona za 20%.

c) Iznos stalne novčane pomoći za jednog člana domaćinstva iznosi 120,00 KM, a za svakog narednog člana domaćinstva ovaj iznos se uvećava za   12,00 KM.

d) Iznos stalne novčane pomoći za lica iz člana 26. Zakona i člana 18.d Federalnog zakona, uvećava se za 30% iznosa koji se smatra dovoljnim za izdržavanje jednočlanog domaćinstva i za jednog člana domaćinstva iznosi   156,00 KM.

2. Novčana naknada za pomoć i njegu od  strane drugog lica

a) Visina novčane naknade za pomoć i njegu od strane drugom lica u smislu člana 26. Zakona, pod uvjetom da prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40% prosječne plaće (240,00 KM) iznosi   90,00 KM

3. Druge materijalne pomoći

Jednokratna novčana pomoć dodjeljuje se korisniku u okviru jednog domaćinstva najviše tri puta u toku kalendarske godine, u ukupnom iznosu koji ne prelazi visinu izuzetne novčane pomoći iz člana 36. Zakona.

a) Jednokratna novčana pomoć se dodjeljuje do visine 20% prosječne plaće   120,00 KM

b) Izuzetna novčana pomoć se dodjeljuje do visine 40% prosječne plaće   240,00 KM

4. Osposobljavanje za život i rad

Novčana naknada za vrijeme čekanja na zaposlenje u smislu čl. 44. i 46. Zakona iznosi   120,00 KM

5. Smještaj u drugu porodicu

Naknada za smještaj u drugu porodicu utvrđena je u visini 80% cijene smještaja u odgovarajuću ustanovu socijalne zaštite i to:

a) smještaj djece u drugu porodicu   476,00 KM

b) smještaj starih lica koja su pokretna u drugu porodicu   325,60 KM

c) smještaj starih lica koja su nepokretna u drugu porodicu   501,60 KM

d) smještaj lica sa invaliditetom koja su pokretna u drugu porodicu   376,00 KM

e) smještaj lica sa invaliditetom koja su nepokretna u drugu porodicu   536,00 KM

6. Smještaj u ustanovu socijalne zaštite

Cijena usluga koje pruža socijalna ustanova utvrđena je Zaključkom Vlade Kantona Sarajevo posebno za  ovaku ustanovu.

7. Kućna njega i pomoć u kući

Kućna njega i pomoć u kući odobrava se u skladu sa članom 62. do  aključno sa članom 66. Zakona, a iznos je utvrđen Zaključkom Vlade Kantona Sarajevo.

8. Zdravstvena zaštita

Zdravstvena zaštita za korisnike stalne novčane pomoći, osobe smještene od strane JU "Kantonalni  centar za socijalni rad" Sarajevo u ustanove socijalne zaštite i lica iz člana 141a. Zakona, po prijavljenom  licu iznosi 20,00 KM

III - ZAŠTITA CIVILNIH ŽRTAVA RATA

Član 3.

U skladu sa Instrukcijom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj: 06-41/3-2214/13 od 06.08.2013. godine vršit će se isplata novčanih naknada kako slijedi:

1.  Lična invalidnina

Lična invalidnina utvrđuje se u mjesečnom iznosu prema grupi oštećenja organizma u visini od 70% od mjesečnog iznosa lične invalidnine vojnog invalida odgovarajuće grupe po propisima o vojnim invalidima odgovarajuće grupe po propisima iz Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, izuzev za lica iz člana 54. stav 3. Federalnog zakona, kako slijedi:

I grupa CŽR sa 100% oštećenja organizma   586,15 KM

II grupa CŽR sa 100% oštećenja organizma   427,89 KM

III grupa CŽR sa 90% oštećenja organizma   322,39 KM

IV grupa CŽR sa 80% oštećenja organizma   252,04 KM

V grupa CŽR sa 70% oštećenja organizma   187,57 KM

VI grupa CŽR sa 60% oštećenja organizma   105,50 KM

Mjesečno lično novčano primanje za lica iz člana 54. stav 3. Federalnog zakona, prema članu 59. stav 2. istog Zakona iznosi 70% od osnovice za isplatu mjesečnih novčanih primanja korisnika boračko-  invalidske zaštite, i iznosi 586,15 KM

 2. Dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica.

Dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica za civilne žrtve rata od I do IV grupe invalidnosti koji su nesposobni za vršenje osnovnih životnih potreba bez pomoći drugog lica utvrđuje se u mjesečnom iznosu u visini od 70% od mjesečnog iznosa dodatka za njegu i pomoć od strane drugog lica za ratne vojne invalide odgovarajućeg stepena invalidnosti, kako slijedi:

Dodatak za njegu i pomoć I stepena 100%   586,15 KM

Dodatak za njegu i pomoć II stepena 70%   410,31 KM

Dodatak za njegu i pomoć III stepena 50%   293,08 KM

3. Ortopedski dodatak

Ortopedski dodatak utvrđuje se u mjesečnom iznosu u visini od 70% od mjesečnog iznosa ortopedskog dodatka za ratne vojne invalide odgovarajućeg stepena invalidnosti, kako slijedi:

Ortopedski dodatak I stepena 29%   169,98 KM

Ortopedski dodatak II stepena 22%   128,95 KM

Ortopedski dodatak III stepena 17%   99,65 KM

4. Porodična invalidnina

a) Osnovica za određivanje porodične invalidnine iznosi 70% od osnovice za određivanje porodične invalidnine za porodice šehida, odnosno poginulog borca, kako slijedi:

Za jednog člana porodice 43% (član 65)   252,04 KM

Za dva člana porodice 55% (član 65)     322,39 KM

Za tri člana porodice 60% (član 65)   351,69 KM

Za četiri i više članova porodice 65% (član 65)   381,00 KM

b) Porodična invalidnina za korisnike u 2014. godini čiji prihod prelazi iznos prosječne neto plaće  stvarene u Federaciji BiH u 2013. godini (835,00 KM) iznosi:

Za jednog člana porodice - 50% (čl. 65a)   126,02 KM

Za jednog člana porodice - 50% (čl. 67)   378,07 KM

Za jednog člana porodice - 50% (čl. 66) - 50% (čl. 65a)   63,02 KM

Za dva člana porodice + 50% (čl. 67. stav 2)   483,56 KM

Za dva člana porodice + 50% (čl. 67) - 50% (čl. 65a)   241,78 KM

Za dva člana porodice - 50% (čl. 65a)   161,18 KM

5. Zdravstvena zaštita po prijavljenom licu   20,00 KM

IV - ZAŠTITA PORODICE SA DJECOM

Član 4.

1. Dodatak na djecu

a) Maksimalan prihod korisnika po članu domaćinstva kao uslov za ostvarivanje prava na dječiji dodatak (20% od prosječne plaće, član 129. stav 1. Zakona)   120,00 KM

b) Iznos dodatka na djecu (5,5% od prosječne plaće, član 129. stav 2. Zakona)   33,00 KM

c) Iznos uvećanog dodatka na djecu (član 132. Zakona)   49,50 KM

2. Naknada plaće ženi-majci u radnom odnosu

a) Naknada plaće ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa iznosi 60% od prosječne plaće u Kantonu Sarajevo obračunata u skladu sa Zakonom   360,00 KM.

b) Naknada plaće ženi-majci ne može biti manja od najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja se obračunava u skladu sa Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o najnižoj neto satnici pomnoženoj sa 176 sati na mjesečnom nivou. Isto se odnosi na rješenja kojima se priznaje pravo na  naknadu  mjesto plaće koja su donesena nakon 09.05.2014. god.

Za rješenja o priznavanju prava na naknadu umjesto plaće koja su donesena prije 09.05.2014. god., naknada umjesto plaće ne može biti manja od najniže plaće u skladu sa propisima Vlade Federacije, odnosno Općim kolektivnim ugovorom koja se utvrđuje za svaki mjesec.

c) Naknada plaće ženi-majci koja manje od 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 30% prosječne plaće   180,00 KM

d) Visina naknade plaće ženi-majci po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme (30% od prosječne plaće)   180,00 KM

e) Visina naknade plaće ženi-majci koja rodi mrtvo dijete ili dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva ostvaruje se u iznosu najniže plaće.

Na iznos naknade plaće ženi-majci uplaćuju se doprinosi PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju poreske obaveze u skladu sa zakonom.

3. Novčana pomoć  ženi-majci koja nije u radnom odnosu

a) Visina novčane pomoći ženi-majci koja nije u radnom odnosu ili se nalazi na redovnom školovanju  30% od prosječne plaće)   180,00 KM.

Za rješenja o priznavanju prava na novčanu pomoć za vrijeme porođaja i trudnoće ženi-majci koja nije u radnom odnosu koja su donesena prije 27.06.2014. godine, novčana pomoć iznosi 20% od prosječne plaće u skladu sa propisom odnosno Zakonom   120,00 KM

b) Visina novčane pomoći  ženi-majci koja rodi mrtvo dijete ili dijete umre u toku korištenja prava – u trajanju od 45 dana nakon smrti djeteta (30% od prosječne plaće)   180,00 KM

4. Jednokratna pomoć  za opremu novorođenog djeteta

(35% od prosječne plaće)   210,00 KM

5. Pomoć u  prehrani  djeteta do šest mjeseci ili dodatna ishrana za majke dojilje

(8% od prosječne plate)  ostvaruje se u vidu mjesečnog naturalnog davanja u prehrambenim proizvodima   48,00 KM

6. Smještaj djece u ustanovama predškolskog odgoja

Visina prihoda po članu domaćinstva vezano za ostvarivanje prava na subvencioniranje troškova boravka djeteta u predškolskoj ustanovi (35% od prosječne plaće)   210,00 KM

7. Zdravstvena zaštita korisnika dodatka na djecu   20,00 KM

8. Zdravstvena zašita po prijavljenom djetetu iz člana 141a. Zakona   20,00 KM

Član 5.

Ova naredba stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo"

Izvor:  "Službene novine KS"   broj 27/14   10.07.2014. godine

 


ODLUKA O PRIVREMENIM MJERAMA ZA TRETMAN KREDITNIH OBAVEZA KLIJENATA BANAKA KOJI SU POGOĐENI ELEMENTARNIM NEPOGODAMA

U "Službenim novinama FBiH"  broj 55/14 od 09.07.2014. godine, objavljena je odluka o privremenim mjerama za tretman kreditnih obaveza klijenata banaka koji su pogođeni elementarnim nepogodama.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FBiH".

Na temelju čl. 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06, 48/08, 34/12 i 77/12), i članka 18. Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/04), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH na 60. sjednici održanoj dana 30. 06 2014., donosi

ODLUKU

O PRIVREMENIM MJERAMA ZA TRETMAN

KREDITNIH OBAVEZA KLIJENATA BANAKA KOJI SU

POGOĐENI ELEMENTARNIM NEPOGODAMA

 Član 1.

 (1) Ovom Odlukom se definiraju posebne mjere koje se odnose na kreditne obaveze klijenata banaka, koji su pogođeni elementarnim nepogodama i posljedicama elementarnih nepogoda koje su se desile u maju 2014. godine, kao i posebni standardi za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive koje banke mogu primjenjivati ako klijentima odobre posebne mjere.

(2)Posebne mjere i posebni standardi su privremenog karaktera i utvrđuju se u cilju ublažavanja negativnih efekata koje su elementarne nepogode iz maja 2014. godine imale na fizičke i pravne osobe s područja Bosne i Hercegovine.

Član 2

(1) Kreditne obaveze u smislu ove Odluke su potraživanja banaka po osnovi: sve dospjele i nedospjele glavnice, obračunate i nenaplaćene kamate i naknade te eventualno troškovi postupka pribavljanja instrumenata za njihovo osiguranje.

(2) Klijenti banaka u smislu ove Odluke su sve pravne i fizičke osobe iz područja definiranih kao ugrožena od elementarne nepogode, a iznimno mogu biti iz drugih područja, kojima je kao posljedica elementarne nepogode nanesena izravna ili neizravna materijalna šteta i po toj osnovi ugrožena kreditna sposobnost, izvor otplate kredita i onemogućeno redovito ispunjavanje kreditnih obveza.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka se ne odnose na financijske institucije.

 Član 3.

 (1) Posebnim mjerama iz članka 1. ove Odluke će se smatrati ako je banka klijentima iz članka 2. ove Odluke, pojedinačno ili u kombinaciji, odobrila:

- moratorij na kreditne obaveze i

- restrukturiranje kreditnih obaveza.

(2) Posebnim mjerama iz članka 1. ove Odluke će se smatrati i mjere iz stavka 1. ovoga članka ako ih je banka primijenila, i retroaktivno na stanje kreditnih obaveza na 15.5.2014.

(3) Tretman posebnih mjera iz ovoga članka mogu imati mjere koje je banka odobrila na temelju zahtjeva klijenta i pojedinačne kreditne analize, na temelju kojih je procijenila da će odobrene mjere omogućiti klijentu da u narednom razdoblju uredno izmiruje svoje obaveze prema banci.

(4) Tretman posebnih mjera iz članka 1. ove Odluke mogu imati i mjere iz stavka 1. ovoga članka ako ih je banka samoinicijativno ponudila klijentima u sklopu redovitog procesa praćenja potraživanja u kašnjenju.

 Član 4.

 (1) Moratorij, u smislu ove Odluke, predstavlja odgodu plaćanja kreditnih obaveza definiranih člankom 2. stavak 1. ove Odluke u maksimalnom trajanju do 12 mjeseci, s krajnjim rokom do 30.9.2015.

(2) Za razdoblje trajanja moratorija, banka produžava krajnji rok otplate kreditnih obaveza ili se u okviru prvobitno ugovorenog krajnjeg roka otplate, vrši redefiniranje otplatnog plana.

(3) U slučaju da banka odobri moratorij na kreditne obaveze po osnovi ove Odluke, može ove klijente zadržati u kategoriji klasifikacije s pripadajućim postotkom rezerviranja koji su bili na dan 15.5.2014. i zaustavlja brojač dana kašnjenja za vrijeme trajanja moratorija.

(4) Tijekom trajanja moratorija, banka može obračunavati kamatu po kamatnoj stopi koja može biti maksimalno do iznosa 50% od prethodno ugovorene kamatne stope.

(5) Ako banka za vrijeme trajanja moratorija ugovori restrukturiranje kreditnih obaveza, može primijeniti posebne standarde iz članka 5. ove Odluke.

 Član 5.

 (1) Restrukturiranje kreditnih obaveza, u smislu ove Odluke, je ugovorom regulirano novo potraživanje kojim su zamijenjene postojeće kreditne obaveze klijenta u banci, koje može uključivati produženje roka vraćanja glavnice i/ili kamate, smanjenje kamatne stope, otpis dijela potraživanja, kapitalizaciju kamate, odobravanje novih kreditnih sredstava kako bi se sanirale štete ili nastavio poslovni proces ili druge bitne promjene kojima se olakšava položaj klijenta.

(2) Ukoliko banka odobrava posebnu mjeru restrukturiranja kreditnih obaveza, može primjenjivati odredbe Odluke o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkih i pravnih osoba u bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/10, 86/10, 1/12, 111/12 i 1/14) za klijenta koji nema kašnjenje ili nema kašnjenje duže od 90 dana.

(3) Za klijente koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju active banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/11 - pročišćeni tekst i 33/12 - ispravka, 15/13).

(4) Za restrukturirane kreditne obaveze, kamatna stopa koja se ugovara ne može biti veća nego što je definirana postojećim ugovorom.

 Član 6.

 (1) Prilikom ugovaranja posebnih mjera iz članka 3. ove Odluke, banka ne može naplaćivati naknade za izvršene usluge.

(2) Za promjene ugovorenih uvjeta kredita, banke su u obavezi osigurati pismenu suglasnost svih ostalih sudionika u kreditnom poslu (dužnika, sudužnika, jamca, založnog dužnika i dr.).

 Član 7.

 (1) Zahtjev klijenta za odobravanje posebnih mjera iz članka 3. ove Odluke se podnosi banci u pismenoj formi najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, uz prilaganje potvrde ili procjene kojom klijent dokazuje da je izravno ili neizravno pogođen elementarnom nepogodom, odnosno da je uslijed posljedica elementarne nepogode došlo do materijalne štete.

(2) Potvrdu ili procjenu iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležni organ uprave.

(3) U slučaju da je klijent pretrpio neizravnu materijalnu štetu (gubitak tržišta, kupaca, dobavljači i dr.), banka će od klijenta tražiti dodatnu dokumentaciju definiranu internim aktima banaka, a koja dokazuje nastanak štete za klijenta uslijed elementarne nepogode.

(4) Ukoliko klijent, iz bilo kojeg opravdanog razloga (odsustvo propisanih administrativnih procedura, kašnjenje u izdavanju potvrda/procjena od strane nadležnih organa i dr.) uz zahtjev ne priloži potvrdu ili procjenu iz stavka 1. ovoga Broj 55 - Strana 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 9. 7. 2014. članka, dužan je priložiti pisanu izjavu o nastaloj šteti uslijed posljedica elementarne nepogode.

(5) U svrhu utvrđivanja stvarne štete kod klijenta, Banka će formirati stručnu komisiju, koja će na licu mjesta utvrditi činjenično stanje, sačiniti dokumentirani zapisnik i isti zajedno s pisanom izjavom iz prethodnog stavka ovoga članka, može biti zamjena za potvrdu/procjenu iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Banka će svojim internim aktima utvrditi dodatne kriterije koje klijenti moraju ispunjavati da bi im odobrila posebne mjere iz članka 3. ove Odluke, te dokumentaciju koja je potrebna za dokaz da je klijent posredno ili neposredno pogođen elementarnom nepogodom.

 Član 8.

 (1) Banka je dužna voditi posebne i analitičke evidencije, na način da sve aktivnosti o odobravanju i ugovaranju posebnih mjera iz ove Odluke i njihovi efekti budu pregledni i dostupni za potrebe banke, kao i u svrhu kontrole koje obavlja Agencija za bankarstvo Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Agencija).

(2) Banka je dužna Agenciji dostavljati kvartalno izvješće u pisanoj i elektroničkoj formi o izvršenom restrukturiranju kreditnih obaveza (Obrazac RES) i odobrenom moratoriju (Obrazac MOR). Obrasci RES i MOR nalaze se u prilogu ove Odluke i čine njen sastavni dio. Navedena izvješća dostavljaju se u rokovima propisanim za dostavljanje kvartalnih izvješća.

 Član 9.

 Odluka je privremenog karaktera i prestaje da važi 30.9.2015., uz mogućnost produženja roka važenja.

 Član 10.

 Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Izvor:  "Službene novine FBiH"  br 55/14  09.07.2014 godine.

 


Uputstvo: Popunjavanje D PDV prijave u građevinskoj šemi

Zbog učestalih pitanja posljednjih dana koji se odnose na popunjavanje D PDV prijave u građevinskoj šemi, donosimo Vam kratke upute o popunjavanju rednog broja 10. II dijela obrasca i rednog broja 7. III dijela obrasca D PDV prijave.

.

II dio - ISPORUKE I PDV OBRAČUNAT NA IZLAZE (popunjava isključivo izvođač radova)

U polje 10. kolona (3) - unosi se podatak o ukupnom neuplaćenom iznosu PDV-a koji je obavezan da uplati izvođač radova po primljenim fakturama kooperanata u periodu za koji se sačinjava PDV prijava. To su obaveze za uplatu PDV propisane članom 41. i 13. stav 1. tačka 6. Zakona o PDV. Ove uplate se moraju izvršiti sa pozivom na PDV identifikacioni broj kooperanta. Na ovo polje se bilježi samo iznos PDV koji izvođač nije uplatio u poreznom periodu kada je i dobio fakture. Ako je u odnosnom poreznom periodu primljena faktura kooperanta i po istoj izvođač radova je u predviđenom roku (do 10.-tog u narednom mjesecu) izvršio uplatu PDV s pozivom na PDV broj kooperanta, ovaj PDV se ne bilježi na ovo polje. Ovdje se bilježi obaveza PDV po fakturama kooperanata (primljenim u poreznom periodu na koji se odnosi obrazac D PDV), koju izvođač treba da uplati, a nije to učinio. U ovo polje se nikada ne evidentiraju uplate, bez obzira na koji porezni period se odnose i bez obzira kada su izvršene.

III dio - NABAVKE I PDV OBRAČUNAT NA ULAZ (popunjava isljučivo kooperant)

U polje 7. kolona (3) - unosi se podatak o iznosu PDV-a koji kooperant odbija po posebnoj šemi u građevinarstvu, nakon prijema dokaza da je izvođač radova izvršio uplatu PDV u skladu sa članom 42. Zakona o PDV. Komentar: Ovo polje popunjava isključivo kooperant za PDV koji je izvođač radova uplatio pozivom na broj kooperanta.


POPISNE LISTE ZA ZALIHE DUHANA, CIGARA I CIGARILOSA

SLIKAAAANa stranici Uprave za indirektno oporezivanje objavljene su popisne liste za zalihe duhana za pušenje i popsine liste za zalihe cigara i cigarilosa na dan 01.08.2014. godine.

Kao što smo Vas već ranije obavijestili u „Službenom glasniku BiH“ broj 49/14 od 24.6.2014. godine, objavljene su Izmjene i dopune Zakona o akcizama kojima je definisan novi način oporezivanja duhana za motanje i pušenje, cigara i cigarilosa.

Izmjene se počinju primjenjivati od 01.08.2014. godine i iste predstavljaju nastavak harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na duhanske prerađevine u Evropskoj uniji. Navedenim izmjenama zakona predviđen je između ostalog i drugačiji način utvrđivanja iznosa akcize na duhan za pušenje, te je u skladu sa članom 21d. stav (3) Zakona o akcizama u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj: 49/09 i 49/14) propisano da će akciza na duhan za pušenje za 2014. godinu iznositi 78 KM/kg.

Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duhanskih prerađevina tj, oni koji se bave prometom cigara, cigarilosa i duhana za pušenje dužni su na dan početka primjene ovog zakona tj. na dan 01.08.2014. godine popisati zalihe ovih duhanskih prerađevina i popisne liste dostaviti UIO u roku od sedam dana tj. do 08.08.2014.godine.

Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su takođe prijaviti nove maloprodajne cijene UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa, tj. do 08.08.2014.godine, i na novu osnovicu obračunati i uplatiti razliku akcize u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih listi.

Sva lica koja se bave prometom cigara, cigarilosa i duhana za pušenje dužna su na zatečene zalihe utvrđene u popisnim listama obračunati akcizu prema novom Zakonu, te u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista uplatiti razliku između novoobračunate i već ranije uplaćene akcize, na Jedinstveni račun UIO.

Popisnu listu za duhan za pušenje na dan 01.08.2014. godine možete preuzeti ovdje

Popisnu listu za zalihe cigara i cigarilosa na dan 01.08.2014. godine možete preuzeti ovdje


ZAKON O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI PRIVREDNIH DRUŠTAVA U FBIH

U "Službenim novinama FBiH", od 02.07.2014 godine broj 52/14 objavljen je Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, koji stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FBiH".

ZAKON

O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI PRIVREDNIH

DRUŠTAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

 

 

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se finansijska konsolidacija privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: privredna društva) i to:

- privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen sa više od 50% i njihovih zavisnih društava (u daljnjem tekstu: društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala),

- privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen do 50% (u daljnjem tekstu: društvo sa učešćem državnog kapitala) i

- privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je privatni kapital zastupljen 100% (u daljnjem tekstu: društvo sa 100% učešćem privatnog kapitala).

Zahtjev za pokretanje postupka finansijske konsolidacije privrednih društava iz stava 1. ovog člana nakon što nadležni organ privrednog društva donese odluku o pokretanju postupka finansijskog konsolidiranja privrednog društva, dužno je podnijeti odgovorno lice u privrednom društvu koje:

- prema godišnjim izvještajima o poslovanju u prethodne tri godine posluje sa gubitkom i

– ne izmiruje redovno svoje tekuće finansijske obaveze.

U pogledu pitanja koja uređuju ovaj zakon i propisi doneseni na osnovu ovog zakona imaju značaj posebnih propisa u odnosu na sve druge propise koji na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uređuju ista pitanja, kao opći propisi.

 

II. FINANSIJSKA KONSOLIDACIJA DRUŠTVA SA VEĆINSKIM UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPITALA

 Član 2.

Finansijska konsolidacija društva sa većinskim učešćem državnog kapitala može obuhvatiti dugovanja nastala zaključno do 30.09.2013. godine na osnovu:

- doprinosa za zdravstveno osiguranje,

- doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti,

- poreza, isključujući porez na dodatnu vrijednost,

- isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga,

- dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge,

- dugovanja prema zaposlenicima.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje bit će predmet posebnog zakona.

Član 3.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i poreza, isključujući porez na dodatnu vrijednost, izvršit će se na način i prema prioritetima kako slijedi:

- izmirenjem duga privrednog društva ranije izdatim obveznicama na osnovu ratnih potraživanja koje su izdate na ime privrednog društva koje se konsoliduje, a čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine pri čemu vrijednost obveznica podrazumijeva vrijednost utvrđenu rješenjem o verifikaciji ratnih potraživanja,

-izmirenjem duga na teret kapitala privrednog društva koje se konsoliduje.

Ukoliko se finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala iz stava 1. ovog člana vrši izmirenjem duga na teret Federacije Bosne i Hercegovine, obavezno se u strukturi kapitala društva vrši odgovarajuće povećanje učešća državnog kapitala, izuzev u slučaju kada se finansijska konsolidacija vrši uz proporcionalno učešće ostalih vlasnika kapitala društva.

Član 4.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti reprogramiranjem dugovanja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanje dugovanja na rate.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanje iz stava 1. ovog člana obuhvata izmirenje glavnog duga, a kamate mogu biti otpisane. Odluku o otpisu kamata donosi nadležni organ privrednog društva kojem se duguje.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu saglasnost privrednog društva koje je izvršilo pružanje usluga za izmirenje dugovanja na način iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 5.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima može se izvršiti:

- iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja nisu uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti u postupku male privatizacije,

- iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja se koristila za osnovnu proizvodnu djelatnost društva, ali koja nije bila u funkciji najmanje 36 mjeseci ili je njeno korištenje, zbog tehničko-tehnološke zastarjelostinerentabilno za proizvodnu djelatnost privrednog društva,

- promjenom strukture osnovnog kapitala društva sa većinskim učešćem državnog kapitala u korist povjerilaca u iznosu jednakom iznosu dugovanja društva koje se konsoliduje, ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu saglasnost povjerilaca.

Prodaja dijelova, odnosno sredstava društava sa većinskim učešćem državnog kapitala koji nisu uvjetzaobavljanje njihove osnovne djelatnosti vrši se u postupku male privatizacije koji provodi nadležnaagencija za privatizaciju u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09).

Član 6.

Postupak finansijske konsolidacije društva sa većinskim učešćem državnog kapitala pokreće se podnošenjem zahtjeva odgovornog lica u privrednom društvu sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u privrednom društvu sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje podnosi nadležnom organu vlasti koji u tom privrednom društvu vrši ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala, najkasnije pet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 7.

Zahtjev za finansijsku konsolidaciju odgovorno lice u privrednom društvu sa većinskim učešćem državnog kapitalapodnosi u roku pet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana treba sadržavati:

- elaborat opravdanosti finansijske konsolidacije i srednjoročni plan razvoja,

- finansijsko stanje privrednog društva prema posljednjem usvojenom godišnjem izvještaju o poslovanju društva,

- iznos i strukturu dugovanja društva na osnovu doprinosa, usaglašen sa podacima iz evidencije Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine,

- iznos i strukturu potraživanja društva,

- revidirani godišnji izvještaj o poslovanju društva,

- iznos i strukturu ukupnog duga društva,

- iznos potraživanja društva na osnovu obveznica čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine,

- popis i procjenu imovine koja se ne koristi za osnovnu proizvodnu djelatnost društva i imovine koja se koristila za osnovnu proizvodnu djelatnost društva, ali koja nije bila u funkciji najmanje 36 mjeseci ili je njeno korištenje, zbog tehničko-tehnološke zastarjelosti, nerentabilno za proizvodnu djelatnost privrednog društva i odluku nadležnog organa društva kojom su utvrđeni popis i procjena ove imovine,

- prethodne saglasnosti iz člana 4. stav 3. i člana 5. stav 1. alineja 3. ovog zakona,

- informaciju o svim postupcima konsolidacije dugovanja društva koji su u toku, a koji se provode u skladu sa drugim propisima,

- ukoliko se traži finansijska konsolidacija dugovanja na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje iznos novčanih sredstava koja je privredno društvo platilo na ime izmirenja troškova liječenja svojih zaposlenika, u periodu za koji su nastala dugovanja na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, potvrđen od nadležne zdravstvene ustanove.

Nadležni organ vlasti može pribavljati i sve ostale podatke neophodne za postupak finansijske konsolidacije najduže u roku 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva iz stava 2. ovog člana.

Član 8.

Odluku o finansijskoj konsolidaciji društva sa većinskim učešćem državnog kapitala (u daljnjem tekstu: odluka) donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, vlada kantona, gradsko ili općinsko vijeće u roku 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva iz člana 7. ovog zakona.

Za donošenje odluke iz stava 1. ovog člana u svakom pojedinom slučaju nadležan je nivo vlasti koji u privrednom društvu koje se konsoliduje vrši ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala (u daljnjem tekstu: nadležni organ vlasti). Odlukom iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje postupak i vrijeme trajanja finansijske konsolidacije za svako pojedino društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala, s tim da postupak finansijske konsolidacije ne može trajati duže od tri godine.

Odluka iz stava 1. ovog člana dostavlja se Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, nadležnom sudu i drugim nadležnim organima.

Ukoliko društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje ne započne izmirivati sve svoje tekuće finansijske obaveze u roku 60 dana od dana donošenja odluke iz stava 1. ovog člana, nadležni organ vlasti donijet će odluku kojom stavlja van snage svoju odluku o finansijskoj konsolidaciji tog društva sa većinskim učešćem državnog kapitala.

Ukoliko na osnovu podnesenog zahtjeva iz člana 7. ovog zakona utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za provođenje postupka finansijske konsolidacije, nadležni organ vlasti donosi odluku oodbijanju zahtjeva za pokretanje postupka finansijske konsolidacije.

Član 9.

U toku postupka finansijske konsolidacije ne mogu se pokrenuti postupci prinudne naplate potraživanja nad imovinom društva sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje.

Ako je nad imovinom društva sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje u toku postupak prinudnog izvršenja kod poslovnih banaka nadležni organ vlasti može donijeti odluku o otvaranju novog računa kod poslovne banke za obavljanje platnih transakcija nad kojim se ne može provesti prinudno izvršenje dok traje postupak finansijske konsolidacije, uz saglasnost Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

Račun iz stava 2. ovog člana zatvara se odlukom nadležnog organa vlasti koji je odgovoran za posljedice svih transakcija na novootvorenom računu.

Od stupanja na snagu odluke iz člana 8. stav 1. ovog zakona do završetka postupka finansijske konsolidacije društva sa većinskim učešćem državnog kapitala u skladu sa članom 10. ovog zakona, zastarjevanje ne teče za potraživanja prema društvu sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje.

Ukoliko je zastarjevanje počelo teći prije stupanja na snagu odluke iz člana 8. stav 1. ovog zakona ono nastavlja teći nakon završetka postupka finansijske konsolidacije društva sa većinskim učešćem državnog kapitala u skladu sa članom 10. ovog zakona, a vrijeme koje je isteklo prije zaustavljanja računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost.

Član 10.

Nadležni organ vlasti donosi odluku o završetku postupka finansijske konsolidacije društva sa većinskim učešćem državnog kapitala najkasnije tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ukoliko nadležni organ vlasti ne donese odluke o završetku postupaka finansijske konsolidacije prije isteka roka iz stave 1. ovog člana svi pokrenuti postupci finansijske konsolidacije društava sa većinskim učešćem državnog kapitala završavaju se i prestaju sva dejstva postupaka finansijske konsolidacije po isteku roka tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

III. FINANSIJSKA KONSOLIDACIJA DRUŠTVA SA UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPITALA ILI DRUŠTVA SA 100% UČEŠĆEM PRIVATNOG KAPITALA

 Član 11.

Finansijska konsolidacija društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala može obuhvatiti dugovanja nastala zaključno do 30.09.2013. godine na osnovu:

- doprinosa za zdravstveno osiguranje,

- doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti,

- poreza, isključujući poreze na dodatnu vrijednost,

- dugovanja prema zaposlenicima i

- isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje bit će predmet posebnog zakona.

Na postupak finansijske konsolidacije društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala shodno se primjenjuju čl. 6., 7., 8., 9. i 10. ovog zakona s tim da privredna društva sa 100% učešćem privatnog kapitala zahtjev za pokretanje postupka finansijske konsolidacije podnose federalnom ministarstvu nadležnom prema pretežnoj djelatnosti koju obavlja privredno društvo sa 100% učešćem privatnog kapitala koje se konsoliduje.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nadležna je za odlučivanje u postupku finansijske konsolidacije privrednog društva sa 100% učešćem privatnog kapitala.

Član 12.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i poreza, isključujući poreze na dodatnu vrijednost, u skladu sa ovim zakonom izvršit će se na način i prema prioritetima kako sljedi:

- izmirenjem duga privrednog društva ranije izdatim obveznicama na osnovu ratnih potraživanja izdatih na ime privrednog društva koje se konsoliduje, a čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine pri čemu vrijednost obveznica podrazumijeva vrijednost utvrđenu rješenjem o verifikaciji ratnih potraživanja,

- izmirenjem duga na teret kapitala privrednog društva koje se konsoliduje.

Ukoliko se finansijska konsolidacija dugovanja za društva sa učešćem državnog kapitala na osnovu dugovanja iz stava 1. ovog člana vrši na teret Federacije Bosne i Hercegovine, obavezno je u strukturi kapitala društva izvršiti odgovarajuće povećanje učešća državnog kapitala.

Ukoliko se finansijska konsolidacija dugovanja za društva sa 100% učešćem privatnog kapitala na osnovu dugovanja iz stava 1. ovog člana vrši na teret Federacije Bosne i Hercegovine kao naknadu za izmireni dug Federacija Bosne i Hercegovine stiče vlasništvo nad dionicama ili udjelom u osnovnom kapitalu tog društva u vrijednosti jednakoj vrijednosti otpisanog duga samo ako je vrijednost tog preduzeća veća od njegovog duga.

Član 13.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala na osnovu dugovanja prema zaposlenicima može se izvršiti promjenom strukture osnovnog kapitala društva sa učešćem državnog kapitala ili društva sa 100% učešćem privatnog kapitala u korist zaposlenika u iznosu jednakom iznosu dugovanja društva koje se konsoliduje, ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu pisanu saglasnost zaposlenika.

Član 14.

Finansijska konsolidacija društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti reprogramiranjem dugovanja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanja dugovanja na rate.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala za dugovanja iz stava 1. ovog člana obuhvata izmirenje glavnog duga, a kamate se mogu otpisati. Odluku o otpisu kamata donosi nadležni organ privrednog društva kojem se duguje.

Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu saglasnost privrednog društva koje je izvršilo pružanje usluga za izmirenje dugovanja na način iz st. 1. i 2. ovog člana.

 

IV. KAZNENE ODREDBE

 Član 15.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj odgovorno lice u privrednom društvu koje ne podnese zahtjev za pokretanje postupka finansijske konsolidacije (član 1. stav 2)

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj privredno društvo koje u zahtjevu za finansijsku konsolidaciju prikaže netačne podatke (član 7.).

Za prekršaj iz stava 2. ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno i odgovorno lice u privrednom društvu.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj odgovorno lice u privrednom društvu koje u propisanom roku ne pokrene stečajni postupak u privrednom društvu koje nakon okončanja postupka finansijske konsolidacije nije steklo uvjete za redovno poslovanje (član 16.).

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 Član 16.

U privrednim društvima koja nakon okončanja postupka finansijske konsolidacije nisu stekla uvjete za redovno poslovanje, odgovorno lice dužno je hitno, a najduže u roku 60 dana pokrenuti stečajni postupak u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 32/04 i 42/06).

Član 17.

Ukoliko Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese odluku o finansijskoj konsolidaciji federalno ministarstvo koje je predložilo donošenje te odluke dužno je pratiti realizaciju postupka finansijske konsolidacije u konkretnom slučaju i o tome redovno a najmanje jednom u šest mjeseci informirati Vladu Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 18.

Postupak izmirenja dugovanja, broj i iznos rata, rokove plaćanja, iznos umanjenja duga i druga pitanja koja se odnose na finansijsku konsolidaciju dugovanja iz čl. 3., 4. i 13. ovog zakona uređuju se propisom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 19.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Izvor:  "Službene novine FBiH"  br 52/14  02.07.2014. godine.


PODRŽAN NACRT ZAKONA O PLATAMA U INSTITUCIJAMA I PREDUZEĆIMA

prl 1Predstavnički dom Parlamenta FBiH podržao je Nacrt zakona o platama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja i drugih organa federalnih institucija, javnih preduzeća i drugih privrednih društava u većinskom vlasništvu FBiH kojim se ograničava visina naknada i plata.

Visina naknada i plata ograničana se putem utvrđivanja maksimalnih iznosa.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj rekao je da su plate podijeljene u dvije kategorije.

Trhulj je naveo da mjesečna neto plata za članove uprave privrednog društva, koje ima više od hiljadu zaposlenih i ukupan godišnji prihod veći od 250 miliona KM, može biti utvrđena najviše u iznosu do pet prosječnih mjesečnih neto plata isplaćenih u prethodna tri mjeseca u FBiH.

Mjesečna neto plata za direktora institucije, predsjednika komisije, za ostale članove uprave, zamjenika direktora ili direktora i zamjenika direktora i jednog ili više izvršnih direktora institucije, kao i zamjenika predsjednika i članove komisije može biti utvrđena najviše u iznosu do četiri prosječne mjesečne neto plate isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Mjesečna neto plata za članove uprave privrednog društva koje ne ispunjava ove uslove u pogledu broja zaposlenih i/ili ukupnog godišnjeg prihoda može biti utvrđena najviše u iznosu do četiri prosječne mjesečne neto plate isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Mjesečna neto naknada za rad predsjednika nadzornog odbora privrednog društva, koje ima više od hiljadu zaposlenih i ukupan godišnji prihod veći od 250 miliona KM, može biti utvrđena najviše do 1,2 prosječne neto plate u FBiH, dok za članove nadzornog odbora ovakvog privrednog društva iznosi 90 odsto od iznosa mjesečne neto naknade predsjednika odbora.

Za rad predsjednika upravnog odbora ili nadzornog odbora institucije ili upravnog vijeća, odnosno stručnog vijeća mjesečna neto naknada može biti utvrđena najviše do jedne prosječne neto plate, a za njihove članove naknada iznosi 90 odsto od iznosa mjesečne naknade predsjednika.

Značajnu novinu u odnosu na postojeći zakon predstavljaju i odredbe o stimulaciji i destimulaciji članova uprave privrednih društava.

U zavisnosti od rezultata poslovanja u prethodnom izvještajnom periodu, ove plate mogu biti povećane ili smanjene do 30 odsto u periodu do usvajanja narednog godišnjeg finansijskog izvještaja privrednog društva.

Time bi članovi uprave na odgovarajući način bili motivisani za stalno preduzimanje aktivnosti s ciljem poboljšanja finansijskog stanja privrednog društva.

Prema Nacrtu zakona, Agencija za bankarstvo FBiH, Razvojna banka FBiH i Regulatorna komisija za energiju u FBiH imaju isti položaj kao i sve druge institucije, za razliku od rješenja u važećem Zakonu prema kojem imaju povlašten položaj u pogledu maksimalnog iznosa plata i naknada.

U okviru ograničenja maksimalnog iznosa plata i naknada, odlukom Vlade FBiH utvrđuje se visina plata i naknada članova organa upravljanja i drugih organa, pojedinačno po institucijama, privrednim i zavisnim društvima, izražena u broju prosječnih mjesečnih neto plata isplaćenih u prethodna tri mjeseca u FBiH.

Ove plate utvrđuju se kao najviše mjesečne neto plate u instituciji, privrednom ili zavisnom društvu s kojim se usklađuju mjesečne neto plate ostalih zaposlenih.

Odlukom federalne Vlade utvrđuje se ukupan broj članova organa upravljanja i drugih organa, pojedinačno po institucijama, privrednim i zavisnim društvima, izuzimajući institucije, privredna i zavisna društva za koje je ukupan broj članova organa upravljanja i drugih organa utvrđen posebnim zakonom.

Nacrt zakona upućen je na javnu raspravu.

 Izvor: www.eKapija.ba

OMOGUĆENA REGISTRACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA U FBIH

SLIKAFederalno ministarstvo pravde najavljuje da je osiguralo sve preduslove za nesmetan rad registra privrednih subjekata, koji je od sredine prošlog mjeseca obustavljen u Federaciji BiH radi nefunkcionisanja elektronskog sistema registracije. Od danas će svi općinski sudovi u FBiH, kod kojih se vrši registracija privrednih subjekata, ponovno biti u mogućnosti registrovati privredne subjekte, kao i nove podružnice svojih firmi. Upis u registar će se nastaviti prema redoslijedu do sada pristiglih zahtjeva.

Bilo je onemogućeno da privrednici i potencijalni ulagači vrše registraciju djelatnosti. Čak su i oni, koji imaju registrovane privredne subjekte, morali ostaviti uvezenu robu na terminalima, ukoliko im je nedostajalo odobrenje za vršenje određene djelatnosti, jer se nisu mogli preregistrovati da vrše i tu vrstu djelatnosti.

Izvor: www.fmp.gov.ba


ZAKON O AKCIZAMA - DUHAN

cigareIzmjene i dopune Zakona o akcizama kojima je definisan novi način oporezivanja duhana za motanje i pušenje, cigara i cigarilosa počinju se primjenjivati od 01.08.2014. godine i iste predstavljaju nastavak harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na duhanske prerađevine u Evropskoj uniji. Navedenim izmjenama zakona predviđen je između ostalog i drugačiji način utvrđivanja iznosa akcize na duhan za pušenje, te je u skladu sa članom 21d. stav (3) Zakona o akcizama u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj: 49/09 i 49/14) propisano da će akciza na duhan za pušenje za 2014. godinu iznositi 78 KM/kg.

Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duhanskih prerađevina tj, oni koji se bave prometom cigara, cigarilosa i duhana za pušenje dužni su na dan početka primjene ovog zakona tj. na dan 01.08.2014. godine popisati zalihe ovih duhanskih prerađevina i popisne liste dostaviti UIO u roku od sedam dana tj. do 08.08.2014.godine.

Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su takođe prijaviti nove maloprodajne cijene UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa, tj. do 08.08.2014.godine, i na novu osnovicu obračunati i uplatiti razliku akcize u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih listi.

Sva lica koja se bave prometom cigara, cigarilosa i duhana za pušenje dužna su na zatečene zalihe utvrđene u popisnim listama obračunati akcizu prema novom Zakonu, te u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista uplatiti razliku između novoobračunate i već ranije uplaćene akcize, na Jedinstveni račun UIO.

Duhanske prerađevine za koje je plaćena razlika akcize u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama mogu se prodavati do isteka zaliha po novim maloprodajnim cijenama, koje moraju biti istaknute na vidnom mjestu maloprodajnog objekta.

 Izvor:  www.uino.gov.ba


Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovina

U “Službenom glasniku BiH”, od 24.6.2014. godine broj 49/14 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama koji stupa na snagu 2.7.2014. godine, a primjenjuje se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon njegovog stupanja na snagu (1. avgusta 2014. godine) i koji vam prenosimo u cjelosti.

 ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA U BOSNI I HERCEGOVINI

 

Član 1.

U Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, broj 49/09) član 6. mijenja se i glasi:

“Član 6.

(Duhanske prerađevine)

(1) Duhanskim prerađevinama u smislu člana 4. stav (2) tačka b) ovog zakona smatraju se:

a) cigarete

b) cigare i cigarilosi

c) duhan za pušenje

1) rezani duhan za motanje cigareta

2) ostali duhan za pušenje.

(2) Cigaretama se smatraju:

a) smotuljci duhana prikladni za pušenje, obavijeni omotom koji nije od prirodnog duhana;

b) proizvodi slični cigaretama koji se sastoje od smotuljaka duhana obavijeni jednostrukim i dvostrukim omotačem. Vanjski omotač izrađen je od materijala koji nije list prirodnog duhana i postavljen je u pravoj liniji uzdužno;

c) duhanski štapići koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom stavljaju u papirni omot za cigarete ili se umotavaju u papirne listiće;

d) duhanski proizvodi stavljeni u promet pod nazivom cigarete.

(3) Cigare i cigarilosi su smotuljci duhana koji su obavijeni vanjskim zaštitnim listom od duhana.

(4) Duhan za pušenje obuhvata:

a) rezani ili na drugi način usitnjeni, pleteni ili u blokove presovani duhan koji je prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obrade;

b) ostali duhan za pušenje koji je prikladan za pušenje i stavljen u maloprodaju, a koji ne potpada pod st. (2) i (3) ovog člana. Ostalim duhanom za pušenje smatraju se i ostaci listova duhana i nusproizvodi nastali preradom duhana ili proizvodnjom duhanskih prerađevina.”

Član 2.

U članu 12. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:

“(4) Proizvođačem duhanskih prerađevina u smislu ovog zakona smatra se svako fizičko lice, poduzetnik ili pravno lice nastanjeno/sa sjedištem u Bosni i Hercegovini koje duhan prerađuje u duhanske proizvode namijenjene za maloprodaju.”

Član 3.

Član 21. mijenja se i glasi:

“Član 21.

(Akciza na duhanske prerađevine)

“(1) Na cigarete se plaća proporcionalna akciza u procentu na maloprodajnu cijenu i specifična akciza na 1.000 cigareta, odnosno za pakovanje od 20 komada.

(2) Na cigare i cigarilose plaća se proporcionalna akciza u procentu na maloprodajnu cijenu.

(3) Na duhan za pušenje plaća se akciza po kilogramu.”

Član 4.

Iza člana 21. dodaju se čl. 21a., 21b., 21c. i 21d. koji glase:

“Član 21a.

(Akciza na cigarete)

(1) Na cigarete se plaća akciza, i to:

a) proporcionalna, po stopi od 42% na osnovicu utvrđenu u skladu s članom 15. stav (1) tačka b) ovog zakona i

b) specifična akciza utvrđena od Upravnog odbora, kako bi se osigurala dinamika usklađivanja stopa akciza s relevantnim evropskim direktivama.

(2) Upravni odbor će najkasnije do 30. oktobra tekuće godine utvrditi iznos specifične akcize za narednu godinu iz stava (1) tačka (b) ovog člana, sve dok ukupno akcizno opterećenje cigareta s najnižom maloprodajnom cijenom ne dostigne iznos od 176,00 KM za 1.000 komada. Godišnje povećanje specifične akcize ne može biti manje od 7,50 KM za 1.000 komada, odnosno 0,15 KM za pakovanje od 20 komada.

(3) Odluka Upravnog odbora o specifičnoj akcizi iz stava (2) ovog člana primjenjuje se od 1. januaranaredne godine.

(4) Specifična akciza za pakovanja različita od pakovanja koje sadrži 20 cigareta plaća se srazmjerno broju komada u pakovanju.

Član 21b.

(Minimalna akciza na cigarete)

(1) Ako je obračunata akciza na cigarete prema članu 21a. stav (1) ovog zakona manja od minimalne akcize utvrđene ovim zakonom, plaća se minimalna akciza.

(2) Minimalna akciza iz stava (1) ovog člana podrazumijeva ukupnu akcizu (proporcionalnu i specifičnu) za 1.000 komada, odnosno za pakovanje od 20 komada.

(3) Minimalna akciza na cigarete iznosi najmanje 60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine.

(4) Prosječna ponderirana maloprodajna cijena cigareta iz stava (3) ovog člana izračunava se na osnovu podataka UIO o izdatim akciznim markicama za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine. Prosječna ponderirana maloprodajna cijena izračunava se na način da se ukupna vrijednost cigareta, sa svim uključenim porezima, za koje su izdate akcizne markice za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine, podijeli s ukupnom količinom cigareta za koje su izdate akcizne markice za isti period.

(5) Minimalnu akcizu na cigarete iz stava (3) ovog člana, izračunatu na osnovu metodologije iz stava (4) ovog člana, utvrđuje Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra tekuće godine za narednu godinu, a odluka Upravnog odbora o minimalnoj akcizi se primjenjuje od 1. januara naredne godine.

Član 21c.

(Akciza na cigare i cigarilose)

Na cigare i cigarilose plaća se proporcionalna akciza po stopi od 42% na osnovicu utvrđenu u skladu s članom 15. stav (1) tačka b) ovog zakona.

Član 21d.

(Akciza na duhan za pušenje)

(1) Akciza na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od najmanje 80% minimalne akcize na cigarete iz člana 21b. ovog zakona iskazane za 1.000 cigareta.

(2) Akcizu na duhan za pušenje utvrđuje Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra tekuće godine za narednu godinu, a odluka Upravnog odbora o minimalnoj akcizi primjenjuje se od 1. januara naredne godine.

(3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog člana, akciza na duhan za pušenje za 2014. godinu iznosit će 78 KM/kg.”

Član 5.

U članu 41. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi:

“(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM kaznit će se fizičko lice koje stavi u promet duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćne prirodne rakije, vina i/ili kafu, a da akcizni proizvodi nisu na propisan način označeni akciznom markicom i/ili bez vjerodostojne dokumentacije.”

Član 6.

U članu 42. stav (1) mijenja se i glasi:

“(1) Uz novčanu kaznu pravnom licu i poduzetniku izreći će se zaštitna mjera oduzimanja akciznih proizvoda kojim je učinjen prekršaj iz člana 41. stav (1) tačke h) i i) ovog zakona, kao i fizičkom licu za učinjeni prekršaj iz člana 41. stav (5) ovog zakona.”

Član 7.

Član 45. mijenja se i glasi:

“Član 45.

(Popis zaliha, obračun i uplata)

(1) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina iz člana 1. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona dužni su na dan početka primjene ovog zakona popisati zalihe ovih prerađevina i popisne liste dostaviti UIO u roku od sedam dana.

(2) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina iz člana 1. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona dužni su prijaviti nove maloprodajne cijene UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa i na novu osnovicu obračunati i uplatiti razliku akcizе u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista.

(3) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su popisati zalihe duhanskih prerađevina pri svakoj promjeni maloprodajnih cijena koje prijavljuju UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa i na novu osnovicu obračunatu i uplatiti razliku akcize u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista.

(4) Izuzetno za 2014. godinu obračun specifične i minimalne akcize na cigarete vrši se u skladu s Odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za 2014. godinu (“Službeni glasnik BiH”, broj 88/13).

(5) Obračun akcize na duhanske prerađevine koje nisu obuhvaćene Odlukom iz stava (4) ovog člana vršit će se u skladu s odredbama ovog zakona.”

Član 8.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH” a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupanja na snagu ovog zakona.

 Izvor : “Službeni glasnik BiH”, od 24.6.2014. godine broj 49/14