Month: Septembar 2014

Izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama

U "Službenom glasniku BiH", broj 74/14 od 12.09.2014. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini. Izmjene se odnose na obračunavanje akcize na duhanske prerađevine i pivo, kao i na popis zaliha duhanskih prerađevina. U istom "Službenom glasniku BiH", objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o akciznim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kahvu i vino, koji možete preuzeti OVDJE.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", isti dajemo u cijelosti u nastavku. Neslužbeno prečišćeni tekst Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini možete preuzeti OVDJE.

.

Na osnovu člana 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 44/03, 52/04, 34/07, 4/08,49/09 i 32/12), člana 15. stav (1) Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje ("Službeni glasnik BiH", broj 89/05), člana 11., 18. stav (4) i 43. Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 49/09, 49/14 i 60/14), Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na 151. sjednici održanoj dana 05.09.2014. godine donio je

 PRAVILNIK

o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini

Član 1.

U Pravilniku o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegivni (“Službeni glasnik BiH”, broj: 50/09, 80/11 i 48/12), član 7. mijenja se i glasi:

„Član 7.

(Duhanske prerađevine)

Duhanskim prerađevinama, u smislu odredbe člana 6. Zakona, smatraju se:

a)      Cigarete koje sadrže duhan, a svrstavaju se u okviru tarifnih oznaka 2402 20 10 00 i 2402 20 90 00 CT BiH,

b)      Cigare i cigarilosi koji sadrže duhan, a svrstavaju se u okviru tarifne oznake 2402 10 00 00 CT BiH,

c)      Duhan za pušenje koji se svrstava u okviru tarifne oznake 2403 19 10 00 i duhan za pušenje iz tarifne oznake 2403 19 90 00 CT BiH pod uslovom da je priređen za maloprodaju, uključujući i  duhan za vodenu lulu koji se svrstava u tarifnu oznaku 2403 11 00 00 CT BiH

d)     Ostali proizvodi pod uslovima da sadrže duhan i da su priređeni za maloprodaju, a svrstavaju se u okviru tarifne oznake 2403 99 90 00 CT BiH,

e)      Homogenizirani ili rekonstituisani duhan koji se svrstava u tarifnu oznaku 2403 91  00 00 CTBiH pod uvjetom da je priređen za maloprodaju.”

Član 2.

 U članu 14. stav (2) i stav (4) Pravilnika iza riječi „pravnog lica,“ stavlja se zarez i dodaju  se riječi „fizičkog lica“.

Član 3.

Član 19. mijenja se i glasi:

“Član 19.

(Obračunavanje akcize na duhanske prerađevine)

 (1)     Obaveza   obračunavanja   akcize   na   duhanske   prerađevine   nastaje   podnošenjem zahtjeva   za   štampanje   akciznih   markica   za   duhanske   prerađevine.   Prilikom podnošenja   zahtjeva   za   štampanje   obveznik   je   dužan   dostaviti   kalkulaciju maloprodajne cijene.

(2)     Obračunavanje  akcize  na  cigarete,  u  smislu  odredbi  člana  21a. stav (1) tačka a) Zakona, se vrši  tako što se  maloprodajna cijena cigareta u koju je uključen  i PDV  množi sa stopom od 42%.

(3)     Na proizvode iz stava (2) ovog člana obračunava se i specifična akciza na način da se iznos propisane specifične akcize množi sa brojem komada cigareta u pakovanju i dijeli sa 1000.

(4)     Obračunavanje   akcize   na   cigare i cigarilose   vrši   se   na   način   da   se maloprodajna cijena istih u koju je uključen i PDV množi sa stopom akcize od 42%.

(5)     Obračunavanje   akcize   na duhan za pušenje utvrđuje se u iznosu od najmanje 80% minimalne akcize na cigarete iz člana 21b. Zakona o akcizama i istu utvrđuje Upravni odbor UIO.

(6)     Ako je ukupna obračunata akciza na cigarete, koja je obračunata na način propisan u članu 21a. stav (1) tačka a) i b) Zakona, manja od minimalne akcize koju je propisao Upravni odbor UIO, obračunava se iznos minimalne akcize.”

 Član 4.

 Iza člana 22. dodaje se novi član 22a. koji glasi:

 “Član 22a.

(Obračunavanje akcize na pivo)

(1)     Pravo obračuna akcize u iznosu od 0,20 KM/l,  ima proizvođač piva koji je u svojim evidencijama iskazao prosječnu godišnju proizvodnju na nivou prethodne tri kalendarske godine, manju od 400.000 hl.

(2)   Izuzetno od stava (1) ovog člana,  proizvođač piva za kojeg nisu protekle tri godine od početka proizvodnje piva, prosječnu proizvodnju na godišnjem nivou  utvrđuje na osnovu broja kalendarskih godina u kojima je vršio proizvodnju.

(3)   Ukoliko se kontrolom iskazanih podataka  utvrdi da proizvođač iz stava (1) ovog člana nije imao pravo na manju stopu akcize, isti je dužan platiti razliku akcize od 0,05 KM/l na količinu piva oporezovanu akcizom za koju je korištena niža stopa, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.”

Član 5.

 U članu 23. dodaje se novi st. (4), (5), (6) i (7) koji glase:

 “(4) Uvoznik piva ostvaruje pravo na primjenu niže stope akcize propisane članom 18. stav (2) i (3) Zakona o akcizama u BiH u iznosu od 0,20 KM/l pod uslovom da u carinskom postupku priloži izjavu proizvođača ovjerenu od strane nadležnog poreznog organa ili drugog organa nadležnog za obračun i naplatu akcize zemlje izvoznika, ili drugi dokument izdat od strane nadležnog poreznog organa, odnosno drugog organa nadležnog za obračun i naplatu akcize zemlje izvoznika, o proizvedenim količinama piva u hektolitrima u prethodne tri kalendarske godine.

(5) Na osnovu podataka navedenih u dokumentu iz stava (4) ovog člana, carinska ispostava kod koje je prvi put podnijet original tog dokumenta, cijeni ispunjenost uslova za primjenu niže stope akcize. Carinska ispostava prihvaćeni dokument evidentira u posebnu evidenciju i prihvatanje ovjerava na dokumentu uz označenje i kalendarske godine za koju važi, nakon čega isti zadržava uz carinsku prijavu uz koju je prvi put priložen, a njegovu ovjerenu kopiju uručuje uvozniku, koju uvoznik prilaže na uvid u svim sljedećim uvozima piva od tog proizvođača.

(6) Ukoliko se naknadnom kontrolom utvrdi netačnost podataka u izjavi proizvođača iz stava (4) ovog člana po osnovu kojeg je ostvareno pravo  na manju stopu akcize, uvoznik je dužan platiti razliku akcize od 0,05 KM/l na količinu piva uvezenog uz plaćanje manje stope akcize za kojeg su dati netačni podaci.

(7) U slučaju iz stava (6), kontrolni organ UIO provodi postupak obračuna razlike akcize kod svih uvoznika za nabavke od istog proizvođača, uz obračun i pripadajuće zakonske zatezne kamate.”

 Član 6.

Član 67. mijenja se i glasi:

“Član 67.

(Popis zaliha duhanskih prerađevina)

 (1)  Izuzetno od člana 66. stav (2) ovog pravilnika, porezni obveznici i druga lica koja se  bave  prometom  duhanskih  prerađevina,  dostavljaju  popisne  liste  koje  sadržavaju sljedeće podatke:

a)        za cigarete:

1)        vrsta duhanske prerađevine;

2)        količina;

3)        stara maloprodajna cijena;

4)        stara maloprodajna vrijednost { 2) x 3) };

5)        iznos specifične akcize propisane ranije važećim propisima;

6)        iznos proporcionalne akcize { 4) x 42% };

7)        ukupna akciza obračunata prema ranije važećim propisima { 5)+6) };

8)        nova maloprodajna cijena;

9)        nova maloprodajna vrijednost { 2)x 8) };

10)    specifična akciza po važećem propisu;

11)    proporcionalna akciza { 9) x 42%};

12)    ukupni iznos akcize { 10) + 11) };

13)    razlika akcize za uplatu { 12)- 7) }.

b)        za cigare i cigarilose:

1)     vrsta cigara i cigarilosa;

2)     količina;

3)     stara maloprodajna cijena;

4)     stara maloprodajna vrijednost { 2) x 3) };

5)     iznos proporcionalne akcize { 4) x 42% };

6)     nova maloprodajna cijena;

7)     nova maloprodajna vrijednost { 2) x 6) };

8)     proporcionalna akciza { 7) x 42%};

9)     razlika akcize za uplatu { 8) – 5)}.

c)        za duhan za pušenje:

1)   vrsta duhana za pušenje;

2)   količina;

3)   veličina pakovanja izražena u gramima;

4)   količina u kilogramima {2)x3)/1000}

5)   stara maloprodajna cijena;

6)   iznos akcize propisane ranije važećim propisima;

7)   nova maloprodajna cijena;

8)   iznos akcize po važećem propisu;

9)   razlika akcize za uplatu {8) – 6)}

(2) Količina iz stava (1) tačka a) alineja 2) ovog člana upisuje se kao broj pakovanja cigareta  od 20 komada.

(3)  Za pakovanja različita iz stava (2) ovog člana, količina se utvrđuje srazmjerno broju komada u pakovanju.

(4) Porezni obveznici i druga lica koja se bave prometom duhanskih prerađevina dužna su izvršiti popis prilikom svakog  povećanja visine akcize i/ili povećanja maloprodajne cijene za sve duhanske prerađevine koje se nalaze kod istih na stanju u  trenutku povećanja visine akcize i/ili povećanja maloprodajne cijene, sačiniti popisne liste kako je regulisano stavom (1) ovog člana i iste dostaviti UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa,te izvršiti obračun razlike akcize na utvrđene zalihe i istu platiti u roku od 10 dana od dana dostave popisnih lista.

(5)   Proizvođač, odnosno uvoznik koji vrše povećanje maloprodajne cijene duhanskih prerađevina dužan je svakog kupca koji vrši daljni promet istih obavjestiti o promjeni cijena.

(6)   Duhanske prerađevine za koje je plaćena razlika akcize prodavat će se po novim maloprodajnim cijenama koje moraju biti istaknute na vidnom mjestu maloprodajnog objekta.”                                                   

Član 7.

 ( Stupanje na snagu)

 Ovaj  Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku  BiH”.

IZVOR: "Službeni glasnik BiH", broj 74/14 od 12.09.2014. godine

---

by administrator

PREZENTACIJE: XVII MEĐUNARODNI SIMPOZIJ

 

SPONZORI XVII MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA

1. Kemal Kozarić: Potencijalni rizici za finansijsku stabilnost u BiH
2. Ljubo Jurčić: Članstvo i pristupanje EU
3. Miro Džakula, Bojan Danon: Neodrživost budžeta u BiH – prepreka za stabilizaciju
4. Belma Čolaković: Monetarna politika kao bitan element ekonomske politike u BiH – stanje i perspektive
5. Vedad Silajdžić:Pravni mehanizmi kao stvaranje konkurentskih prednosti
6. Hajrudin Hadžimehanović: Mogući pravci reformi direktnih poreza u FBiH
7. Danimir Gulin: Zadaci računovodstvene profesije u malim poduzećima u okviru standarda i direktiva EU
8. Ibrahim Okanović: Inovacije i rukovođenje revizorskim institucijama u 21. stoljeću
9. Silvije Orsag:Korporacijsko upravljanje i stimulacija menadžera
10. Sanela Agačević:Koji stepen odgovornosti i sigurnosti ima računovodstvena profesija u BiH?
11. Fuad Balta: Nova rješenja za efikasniju registraciju i finansijsku konsolidaciju poslovnih subjekata u FBiH
12. Amir Karalić: Mjerenje učinkovitosti porezne administracije
13. Dinka Antić: Nova pravila oporezivanja “usluga na daljinu” od 2015. u funkciji kreiranja jednostavnijeg i pravednijeg sistema PDV-a u EU
14. Adnan Rovčanin, Amir Topalović: Finansijske inovacije (izvedenice) i mogućnosti primjene u zemljama u tranziciji
15. Džafer Alibegović: Tržiste kapitala u BiH i regiji – postkrizne perspektive razvoja
16. Damir Zaklan: Nestandardna monetarna politika u savremenom svijetu
17. Mersud Ferizović: Globalne promjene i promjene na finansijskim tržištima: uticaj na  privredni razvoj i razvoj finansijskih tržišta
18. Đinita Fočo: Primjena novog Zakona o javnim nabavkama i utjecaj na trenutno stanje u ovoj oblasti
19. Velma Pijalović: Mogući pravci reformi u zdravstvenom sektoru BiH
20. Zijad Krnjić: Pravci reformi penzijskog sistema u FBiH u narednom periodu
21. Meliha Bašić, Ševala Isaković-Kaplan:Posljedice neažuriranja MRS i MSFI u FBiH
22. Igor Živko: Globalne promjene u financijskom okruženju – izazovi računovodstvu
23. Boris Tušek: Aktualna pitanja djelovanja interne revizije kao instrumenta korporativnog upravljanja
24. Reuf Kapić: Opravdanost – ne opravdanost primjene koncepta fer vrijednosti i revalorizacije u Bosni i Hercegovini
25. Lajoš Žager, Sanja Sever: Specifičnosti zakonske revizije subjekata od javnog interesa
26. Josipa Grbavac:Trendovi u izvještavanju poslovnih subjekata
27. Jozo Piljić: Modeli za predviđanje poslovnih poteškoća
28. Milić Simić: Valutna klauzula kod ugovora o kreditu

---

by administrator

Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercogovine

U "Službenim novinama FBiH", br 73/14 od 10.09.2014. godine, objavljen je Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovim se zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih organa uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH, radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa, organizacija Federalne uprave za inspekcijske poslove i rukovođenje, prava, obaveze i odgovornosti inspektora, prava i obaveze subjekata  nadzora, odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih organa, preventivno djelovanje  inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema Federacije.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o inspekcijama u FBiH, Zakon o tržišnoj inspekciji FBiH i prestaju važiti svi federalni zakoni u dijelu koji regulira jedinstveni postupak i procesne radnje inspekcijskog nadzora. Također prestaju važiti odredbe federalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju federalnih inspekcija koji se nalaze u sastavu Federalne uprave.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FBiH"

IZVOR:  "Službene novine FBiH"  broj 73/14 od 10.09. 2014. godine

---

by administrator

Postupanje kod promjene cijena duhanskih prerađevina

Stupanjem na snagu  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, koji je u primjeni od 01.08.2014. godine, pojavile su se određene  nejasnoće  koje se tiču prava i obaveza poreskih obveznika  i drugih lica koja se  bave prometom duhanskih prerađevina.

Članom 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH izmjenjen je član 45. Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini kojim je regulisana materija popisa zaliha, obračun i uplata akcize na duhan i duhanske prerađevine.

Postupanje poreskih obveznika i drugih lica koje vrše promet duhanskih prerađevina prilikom bilo koje promjene cijene duhanskih prerađevina regulisano je  odredbama  člana 45. stav (3)  Zakona o akcizama u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj:49/09 i 49/14).

Iz navedene odredbe Zakona proizilazi da su  sva lica (registrovana kao obveznici akcize ili ne) koja se bave prometom  cigareta, cigara, cigarilosa i duhana za pušenje dužna  na dan početka primjene nove maloprodajne cijene da izvrše popis zaliha ovih duhanskih prerađevina. Popisane zalihe ovih duhanskih prerađevina po novim maloprodajnim cijenama sva lica prijavljuju UIO dostavljanjem  popisnih listi u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa.

Za razliku od ovog prijavljivanja stanja zaliha duhanskih prerađevina na dan primjene nove cijene samo prijavljivanje nove maloprodajne cijene  po kojoj će se vršiti prodaja vrše proizvođači ili uvoznici duhanskih prerađevina  najmanje 30 dana prije primjene nove maloprodajne cijene, a u skladu sa odredbama člana 18 stav (2) Pravilnika o akciznim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu priprodnu rakiju, kafu i vino („Službeni glasnik BiH“, broj:50/09).

 Iz navedene zakonske odredbe proizilazi da su poreski obveznici i  sva druga lica koja se bave prometom duhanskih prerađevina  dužna  izvršiti popis u trenutku svakog  povećanja  maloprodajne cijene za  duhanske prerađevine koje se nalaze kod istih na stanju u trenutku primjene povećanja maloprodajne cijene i za koje se vrši promjena cijene, bez obzira kad se prijavi povećanje cijene, sačiniti popisne liste i iste dostaviti UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa, te izvršiti obračun razlike akcize na utvrđene zalihe i istu platiti u roku od 10 dana od dana dostave popisnih lista. Navedena  zakonska odredba takođe obavezuje  sva lica koja vrše prodaju duhanskih prerađevina (cigareta, cigara, cigarilosa i  duhana za pušenje) za koje se vrši promjena cijene da nakon izvršenog popisa duhanske prerađevine moraju  prodavati po novim cijenama, tako da se ne može desiti da se iste duhanske prerađevine, u različitim objektima prodaju po različitim cijenama.

U tom smislu, a imajući u vidu da lica koja vrše prodaju duhanskih prerađevina a nisu poreski obveznici u smislu Zakona o akcizama, imaju isto obavezu povećanja cijene duhanskih prerađevina proizvođač, odnosno uvoznik koji vrši povećanje maloprodajne cijene duhanskih prerađevina dužan je svakog kupca koji vrši daljni promet istih obavjestiti o promjeni cijena i trenutku od kojeg se primjenjuje promjena cijene. Duhanske prerađevine za koje je plaćena razlika akcize nakon izvršenog popisa prodavat će se po novim maloprodajnim cijenama koje moraju biti istaknute na vidnom mjestu maloprodajnog objekta.

Napominjemo da u skladu sa odredbama člana 45. stav (4)  Zakona o akcizama u BiH pri promjeni cijena cigareta u toku 2014.godine pri obračunu razlike akcize za uplatu  vrši se utvrđivanje samo razlike proporcionalne akcize (po stopi od 42 %) dok se utvrđivanje razlike specifične akcize ne vrši obzirom da je ista određena u iznosu koji se primjenjuje za cijelu 2014. godinu.

IZVOR: www.uino.gov.ba

---

by administrator

Pravilnik o finansijskom izvještavanju i godišnjem obračunu budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine

U „Službenim novinama FBiH“, broj 69/14 od 27.08.2014. godine, objavljen je Pravilnik o finansijskom izvještavanju i godišnjem obračunu budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovim Pravilnikom propisuje se oblik i sadržaj finansijskih izvještaja, uputstva za izradu kvartalnih izvještaja i godišnjeg obračuna, periodi za koja se sastavljaju, te način i rokovi njihova podnošenja.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na budžet Federacije Bosne i Hercegovine, budžete kantona, gradova, općina, finansijske planove vanbudžetskih fondova i poslovne planove javnih preduzeća.

Obrasci za kvartalne izvještaje i Obrasci za završne (godišnje) izvještaje i obračune predviđeni ovim Pravilnikom nalaze se u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Danom početka primjene ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o finansijskom izvještavanju i godišnjem obračunu budžeta-proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/12).

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. januara 2015. godine.

---

by administrator

UREDBA O POSTUPKU FINANSIJSKE KONSOLIDACIJE PRIVREDNIH DRUŠTAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

 Na osnovu člana 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i člana 18. Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici, održanoj 20.08.2014. godine, donosi

UREDBU

O POSTUPKU FINANSIJSKE KONSOLIDACIJE

PRIVREDNIH DRUŠTAVA U FEDERACIJI BOSNE I

HERCEGOVINE

POGLAVLJE I. (OPĆE ODREDBE)

Član 1.

(Predmet Uredbe)

Ovom uredbom uređuje se postupak i način izmirenja dugovanja po osnovu kojih se vrši finansijska konsolidacija privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), broj i iznos rata, rokovi plaćanja, iznos umanjenja duga i druga pitanja koja se odnose na finansijsku konsolidaciju propisano Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14) (u daljem tekstu: Zakon).

Član 2.

(Principi postupka finansijske konsolidacije)

Finansijska konsolidacija zasniva se na slijedećim principima:

a) princip dobrovoljnosti koje podrazumijeva da postupak finansijske konsolidacije nije obavezujući, već zavisi od odluke nadležnog organa privrednog društva i zasniva se na sporazumu dužnika i povjerioca;

b) princip jednakog postupanja prema svim povjeriocima jednakog položaja posebno po osnovu više vrsta duga; i

c) princip pristupa podacima prema kojem je dužnik obavezan obezbijediti pristup podacima i dokumentaciji od značaja za finansijsku konsolidaciju a koji se posebno odnose na njegove obaveze, imovinu, capital i poslovne planove.

Član 3.

(Definicije)

a) "finansijska konsolidacija" - predstavlja niz neophodnih radnji, postupaka i aktivnosti koje treba poduzeti privredno društvo, pojedinci i institucije definisane Zakonom, s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti privrednog društva;

b) privredna društva obuhvataju:

1) "društva sa većinskim učešćem državnog kapitala" – u čijem osnovnom kapitalu je državni capital zastupljen sa više od 50% i njihova zavisna društva;

2) "društva sa učešćem državnog kapitala" - u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen do 50%;

3) "privatna društva" - u čijem osnovnom kapitalu je učešće privatnog kapitala 100%;

 c) "državni kapital" - kapital privrednog društva čiji je vlasnik Federacija, kanton, grad ili općina, odnosno nakon postupka finansijske konsolidacije i povjerioci čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina;

d) "dužnik" - privredno društvo kod kojeg se provodi finansijska konsolidacija i koje ima dug po osnovu: doprinosa, poreza, isporučene vode, struje, gasa, grijanja, i ostalih komunalnih usluga, dug prema zaposlenim i dug prema dobavljačima za isporučene robe i usluge;

e) "doprinosi" - obaveze po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti;

f) "porezi, isključujući porez na dodatu vrijednost" – obaveze po osnovu poreza na promet proizvoda i poreza na promet usluga zaključno sa 31.12.2004. godine u skladu sa Odlukom Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje broj UO-140705/08 od 14.2.2005. godine i Odlukom o odgovornosti za kontrolu i naplatu akcize i poreza na promet ("Službeni glasnik BiH", broj 89/05);

g) "dug prema zaposlenim" - obaveze po osnovu neto plaća;

h) "povjerilac" - privredno društvo, organ vlasti, institucija i zaposlenik kojem se duguje;

i) "prioriteti kod izvršavanja finansijske konsolidacije dužnika" - prvo izmirenje duga obveznicama, a ako se ukupan dug ne može namiriti obveznicama onda i na teret kapitala dužnika;

j) "obveznice" - ranije izdati vrijednosni papiri na ime dužnika po osnovu ratnih potraživanja čiji emitent je Federacija, a koje su verifikovane od strane Komisije za konačnu verifikaciju ratnih potraživanja pravnih i fizičkih lica Federacije Bosne i Hercegovine i upisane u sistem registracije kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine, dioničko društvo Sarajevo (u daljem tekstu: Registar vrijednosnih papira);

k) "kapital" - obuhvata osnovni kapital, rezerve i neraspoređenu dobit - gubitak, utvrđen po godišnjem obračunu za godinu koja prethodi godini od koje se počinje primjenjivati ova uredba;

l) "na teret kapitala" - kapital dužnika uvećava se za obaveze koje su predmet konsolidacije;

m) "Odluka o finansijskoj konsolidaciji društva sa većinskim učešćem ili sa učešćem državnog kapitala" - odluka koju donosi Vlada Federacije, vlada kantona, gradsko ili općinsko vijeće u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva koji podnosi odgovorno lice dužnika;

n) "Odluka o finansijskoj konsolidaciji privatnog društva" - odluka koju donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministarstva nadležnog prema pretežnoj djelatnosti privatnog društva koje se konsoliduje;

o) "reprogramiranje dugovanja" - način finansijske konsolidacije dugovanja društva sa većinskim učešćem

državnog kapitala, društva sa učešćem državnog kapitala i privatnog društva za dugovanja po osnovu isporučene vode, struje, gasa, grijanja i ostalih komunalnih usluga radi izmirenja dugovanja pod povoljnijm uslovima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanje dugovanja na rate;

p) "nadležni organ vlasti" - organi federalnog, kantonalnog, gradskog i općinskog nivoa vlasti koji vrše ovlaštenja po osnovu učešća državnog kapitala;

r) "prethodna saglasnost za reprogamiranje dugovanja" - saglasnost koju dužnik prilaže uz zahtjev za finansijsku konsolidaciju, a izdaje je nadležno privredno društvo koje je

izvršilo pružanje usluga za isporučenu struju, vodu, gas, grijanje i ostale komunalne usluge;

s) "prethodna saglasnost zaposlenika" - saglasnost zaposlenika društava kojom zaposlenik potvrđuje da je saglasan da se izmirenje dugovanja prema njemu može izvršiti promjenom strukture kapitala društva u njegovu korist, u iznosu jednakom dugovanju dužnika;

t) "sporazum" - sporazum o dogovorenom postupku i načinu izmirenja dugovanja;

u) "tekuće finansijske obaveze" - čine jedna ili više kratkoročnih obaveza čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih kratkoročnih obaveza objavljenih u godišnjem finansijskom izvještaju za proteklu finansijsku godinu te obaveze za plate sa pripadajućim porezom i doprinosima koje je društvo dužno obračunati i uplatiti zajedno sa plaćom.

POGLAVLJE II. (POSTUPAK FINANSIJSKE KONSOLIDACIJE DRUŠTVA SA VEĆINSKIM UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPITALA) 

Član 4.

(Vrste duga)

Društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala može imati dug koji je predmet finansijske konsolidacije po osnovu:

a) doprinosa za zdravstveno osiguranje;

b) doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti;

c) poreza;

d) isporučene vode, struje, gasa, grijanja i drugih

komunalnih usluga;

e) prema dobavljačima za isporučenu robu i usluge; i

f) prema zaposlenicima.

Član 5.

(Način konsolidacije duga po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje)

(1) Konsolidacija duga po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje vrši se na osnovu Sporazuma o finansijskoj konsolidaciji između dužnika i nadležnog kantonalnog ili kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja kao povjerilaca.

(2) Sporazumu iz stava (1) ovog člana strane pristupaju tek nakon što dužnik pribavi Odluku o finansijskoj konsolidaciji iz člana 3. tačka m) ove uredbe koja se, po zahtjevu dužnika, donosi u roku od 30 dana.

(3) Sporazumom iz stava (1) ovog člana strane će posebno regulisati:

a) usaglasiti tačan iznos dugovanja na dan 30.9.2013. godine;

b) dužnik mora omogućiti povjeriocu primjenu principa pristupa informacijama;

c) utvrditi učešća svakog prioriteta u izmirivanju obaveza, s tim, da kod više vrsta obaveza svaki prioritet mora biti zastupljen srazmjerno visini svakog duga u ukupnom dugu;

d) utvrditi rok za realizaciju izmirenja duga po svakom prioritetu.

(4) Primjerak sporazuma dužnik dostavlja Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava).

(5) Sporazum iz stava (1) ovog člana strane moraju postići odmah, a najkasnije u roku od 15 dana po dobijanju Odluke iz stava (2) ovog člana.

Član 6.

(Izmirenje duga po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje obveznicama)

(1) Ako se izmirenje duga po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje vrši obveznicama, nominalna vrijednost obveznica uvećana za pripadajuću kamatu može izmiriti dug u omjeru 1:1.

(2) Dužnik vrši prijenos obveznica iz stava (1) ovog člana na povjerioca.

(3) Ako je više povjerilaca, prijenos obveznica vrši se pojedinačno na svakog od njih srazmjerno učešću njihovog potraživanja u ukupnom dugu dužnika.

(4) Vlasništvo nad obveznicama društvo dokazuje Potvrdom o stanju na računu koju izdaje Registar vrijednosnih papira na dan podnošenja zahtjeva za finansijsku konsolidaciju.

Član 7.

(Izmirivanje duga po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret kapitala dužnika)

(1) Ako se dug po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje ne može namiriti na način iz člana 6. ove uredbe, isti se namiruje na teret kapitala dužnika.

(2) Odluku o povećanju kapitala za dio obaveza koje su predmet konsolidacije, donosi Skupština društva. (3) U Odluci iz stave (2) ovog člana, kao i u elaborate opravdanosti finansijske konsolidacije koji podnosi uz

zahtjev iz člana 7. Zakona, dužnik mora posebno dati obrazloženje nalaza revizije o metodama korištenim u utvrđivanju odnosa zamjene duga za povećanje kapitala, odnosno, pojasniti svoju ponudu nadležnom organu o novoj vrijednosti kapitala.

(4) Ako se radi o dioničkom društvu, društvo priprema listu novih dioničara koju zajedno sa Odlukom o povećanju kapitala i nalaza o reviziji dostavlja Komisiji za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine na odobrenje i provodi dalji postupak upisa povećanja kapitala kod drugih nadležnih organa. (5) Ako se radi o društvu sa ograničenom odgovornošću nove vlasnike kapitala društvo upisuje u Knjigu udjela i dostavlja je nadležnom sudu na upis.

Član 8.

(Rok za realizaciju sporazuma)

(1) Dužnik se obavezuje da u roku od godinu dana od dana potpisivanja sporazuma završi sve potrebne aktivnosti i procese kako bi se pristupilo otplati duga na način utvrđen sporazumom.

(2) Ako se sporazum ne provede u roku iz stava (1) ovog člana, povjerilac, zavod ili zavodi zdravstvenog osiguranja obavještava nadležni organ vlasti koji pokreće aktivnosti da Odluka o finansijskoj konsolidaciji prestane važiti.

Član 9.

(Način konsolidacije duga po osnovu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti)

(1) Konsolidacija duga po osnovu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti vrši se na osnovu sporazuma o finansijskoj konsolidaciji između dužnika i Federalnog zavoda za zapošljavanje i nadležne kantonalne ili kantonalnih službi za zapošljavanje kao povjerilaca.

(2) Sporazumu iz stava (1) ovog člana strane pristupaju tek nakon što dužnik pribavi Odluku o finansijskoj konsolidaciji iz člana 3. tačka m) ove uredbe koja se, po zahtjevu dužnika, donosi u roku od 30 dana.

(3) Sporazumom iz stava (1) ovog člana strane će posebno regulisati:

a) usaglasiti tačan iznos dugovanja na dan 30.9.2013. godine;

b) dužnik mora omogućiti povjeriocu primjenu principa pristupa informacijama;

c) utvrditi učešće svakog prioriteta u izmirivanju obaveza;

d) utvrditi rok za realizaciju izmirenja duga po svakom prioritetu.

(4) Primjerak Sporazuma dužnik dostavlja Poreznoj upravi.

(5) Sporazum iz stava (1) ovog člana strane moraju postići odmah, a najkasnije u roku od 15 dana po dobijanju Odluke iz stava (2) ovog člana.

Član 10.

(Shodna primjena)

Odredbe čl. 6., 7. i 8. ove uredbe shodno se primjenjuju na finansijsku konsolidaciju doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.

Član 11.

(Način konsolidacije duga po osnovu poreza)

(1) Predmet finansijske konsolidacije je dug po osnovu poreza na promet proizvoda i poreza na promet usluga zaključno sa stanjem na dan 31.12.2004. godine.

(2) Konsolidacija duga po osnovu poreza vrši se na osnovu sporazuma između dužnika i vlade kantona i općinskog vijeća kojima je pripadao taj porez.

(3) Sporazumu iz stava (2) ovog člana strane pristupaju tek nakon što dužnik pribavi Odluku o finansijskoj konsolidaciji iz člana 3. tačka m) ove uredbe, koja se, po zahtjevu dužnika, donosi u roku od 30 dana.

(4) Sporazumom iz stava (2) ovog člana strane će posebno regulisati:

a) usaglasiti tačan iznos dugovanja na dan 30.9.2013. godine;

b) dužnik mora omogućiti povjeriocu primjenu principa pristupa informacijama;

c) utvrditi mogućnost učešća svakog prioriteta u izmirivanju obaveza;

d) utvrditi rok za realizaciju izmirenja duga po svakom prioritetu.

(5) Primjerak sporazuma dužnik dostavlja Poreznoj upravi.

(6) Sporazum iz stava (2) ovog člana strane moraju postići odmah, a najkasnije u roku od 15 dana po dobijanju Odluke iz stava (3) ovog člana.

Član 12.

(Shodna primjena)

Odredbe čl. 6., 7. i 8. ove uredbe shodno se primjenjuju na finansijsku konsolidaciju po osnovu poreza.

Član 13.

(Način konsolidacije duga po osnovu isporučene struje, vode, gasa, grijanja i drugih komunalnih usluga)

(1)   Finansijska konsolidacija po osnovu duga za isporučenu struju, vodu, gas, grijanje i druge komunalne usluge vrši se između društva dužnika i društva koje je isporučilo struju, vodu, gas, pružilo usluge grijanja ili druge komunalne usluge kao povjerioca putem Ugovora o reprogramiranju duga.

(2)    Ugovor o reprogramiranju duga iz stava (1) ovog člana bazira se na principu dobrovoljnosti, jer povjerilac mora dati prethodnu saglasnost dužniku za provođenje ovog oblika finansijske konsolidacije.

(3)   Predmet Ugovora o reprogramiranju je glavni dug a ugovorom se utvrđuje:

a) priznanje duga na osnovu prethodne saglasnosti povjerilaca;

b) grejs-period za izmirenje duga;

c) otplatni plan koji ne može biti duži od 60 mjeseci u koji se uključuje i grejs-period te broj rata za izmirenje duga;

d) kamate mogu biti otpisane ako nadležni organ povjerioca donese odluku o otpisu kamata.

(4)    Ako nadležni organ povjerioca ne donese odluku o otpisu kamata, ugovorom se propisuje način izmirenja kamata koje su obračunate do početka primjene reprogramiranja i kamata do okončanja reprogramiranja duga.

(5)  Ako dužnik ne počne izvršavati svoje obaveze po isteku ugovorenog grejs-perioda povjerilac obavještava nadležni organ koji je donio odluku o konsolidaciji dužnika koji pokreće aktivnosti da odluka prestane važiti.

Član 14.

(Način izmirenja duga prema dobavljačima za isporučenu robu i usluge i prema zaposlenim)

Finansijska konsolidacija duga prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima vrši se po slijedećim prioritetima:

a) novčanih sredstava ostvarenih prodajom imovine koja nije uslov obavljanja dužnikove osnovne djelatnosti u postupku male privatizacije i prodajom imovine koja se koristila za osnovnu proizvodnu djelatnost društva dužnika ali koja nije bila u funkciji najmanje 36

mjeseci ili je njeno korištenje zbog tehničkotehnološke zastarjelosti nerentabilno za proizvodnu djelatnost društva; i

b) na teret kapitala promjenom njegove strukture u korist povjerilaca.

Član 15.

(Primjena principa dobrovoljnosti)

(1) Finansijska konsolidacija po osnovu duga za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima izvršava se na osnovu Sporazuma između dužnika i svakog pojedinačnog povjerioca po vrsti isporučene robe ili obavljene usluge i Sporazuma između dužnika i svakog zaposlenika, ako se konsolidacija vrši na osnovu člana 14. tačka b) ove uredbe.

(2) Sporazumu iz stava (1) ovog člana strane pristupaju tek nakon što dužnik pribavi Odluku o finansijskoj konsolidaciji iz člana 3. tačka m) ove uredbe koja se, po zahtjevu dužnika, donosi u roku od 30 dana i prethodnu saglasnost svakog povjerioca i svakog zaposlenika sa kojim se zaključuje sporazum.

(3) Primjerak sporazuma dužnik dostavlja Poreznoj upravi.

(4) Sporazum iz stave (1) ovog člana strane moraju postići odmah, a najkasnije u roku od 15 dana po dobijanju Odluke iz stave (2) ovog člana.

Član 16.

(Status duga prema zaposlenicima koji ne prihvate sporazum)

Zaposlenici koji ne prihvate sporazum za rješavanje duga prema njima, svoja prava po osnovu duga za plaće ostvarit će na drugi način u skladu sa propisima u Federaciji.

Član 17.

(Shodna primjena)

Odredbe čl. 6., 7. i 8. ove uredbe shodno se primjenjuju na finansijsku konsolidaciju duga prema dobavljačima i zaposlenicima.

Član 18.

(Zaštita prava vlasništva manjinskih dioničara ili vlasnika udjela)

(1) Ako se finansijska konsolidacija kod dužnika vrši na teret Federacije, u skladu sa članom 3. stav (2) Zakona, obavezno se povećava učešće državnog kapitala kod tog društva.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana učešće državnog kapitala neće se povećati ako manjinski dioničari ili vlasnici udjela u društvu dužniku jednoglasno odluče da uplatom finansijskih sredstava zadrže svoje učešće u strukturi kapitala u istom odnosu koji je bio prije finansijske konsolidacije dužnika na teret kapitala.

(3) Odluku o povećanju kapitala manjinskih dioničara ili vlasnika udjela donosi Skupština društva dužnika.

(4) Odluka iz stava (3) ovog člana mora biti provedena u roku od 90 dana od dana donošenja.

(5) Ako Odluka iz stava (3) ovog člana ne bude provedena u roku iz stava (4) ovog člana, finansijska konsolidacija na teret kapitala bit će provedena putem povećanja državnog kapitala koji obuhvata i povjerioce čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina.

Član 19.

(Okončanje postupka finansijske konsolidacije)

(1) Ako dužnik u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke iz člana 3. tačka m) ove uredbe i Sporazuma o finansijskoj konsolidaciji sa povjeriocem ili povjeriocima, ne započne izvršavati sve svoje tekuće finansijske obaveze, nadležni organ koji je donio Odluku o finansijskoj konsolidaciji, donijet će odluku o stavljanju van snage svoje Odluke o finansijskoj konsolidaciji, čime se postupak finansijske konsolidacije konkretnog dužnika okončava.

(2) Dužnik podnosi izvještaj nadležnom organu kojim dokazuje da izvršava svoje tekuće finansijske obaveze koje su bile predmet finansijske konsolidacije prije isteka roka iz stave (1) ovog člana.

POGLAVLJE III. (POSTUPAK FINANSIJSKE KONSOLIDACIJE DRUŠTVA SA UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPITALA I PRIVATNOG DRUŠTVA)

Član 20.

(Vrste duga)

Društvo sa učešćem državnog kapitala i privatno društvo može imati dug koji je predmet finansijske konsolidacije po osnovu:

a) doprinosa za zdravstveno osiguranje;

b) doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti;

c) poreza;

d) prema zaposlenicima;

e) isporučene vode, struje, gasa, grijanja i drugih

komunalnih usluga.

Član 21.

(Shodna primjena)

Na postupak finansijske konsolidacije dužnika društva sa učešćem državnog kapitala i privatnog društva shodno se primjenjuju odredbe čl. 5., 6., 7., 8., 9., i 11. ove uredbe, s tim, što Odluku o finansijskoj konsolidaciji društva sa učešćem državnog kapitala donosi Vlada Federacije, vlada kantona, gradsko ili općinsko vijeće, a Odluku o finansijskoj konsolidaciji privatnog društva donosi Vlada Federacije.

Član 22.

(Način izmirivanja duga prema zaposlenim)

Finansijska konsolidacija prema zaposlenicima vrši se na teret kapitala promjenom njegove strukture u korist zaposlenika.

Član 23.

(Primjena principa dobrovoljnosti)

(1) Finansijska konsolidacija po osnovu duga za zaposlenike izvršava se na osnovu Sporazuma između dužnika i svakog pojedinačnog zaposlenika kao povjerioca.

(2) Sporazumu iz stava (1) ovog člana strane pristupaju tek nakon što dužnik pribavi Odluku o finansijskoj konsolidaciji iz člana 3. tač. m) i n) i prethodnu saglasnost svakog zaposlenika sa kojim se sporazum zaključuje.

(3) Primjerak sporazuma dužnik dostavlja Poreznoj upravi.

(4) Sporazum iz stava (1) ovog člana strane moraju postići odmah a najkasnije u roku od 15 dana po dobijanju Odluke iz stava (2) ovog člana.

Član 24.

(Zaštita prava vlasništva Federacije u kapitalu privatnog društva)

(1) Dužnik - privatno društvo, obavezan je utvrditi fer vrijednost cjelokupne imovine i za potrebe postupka finansijske konsolidacije izvršiti odgovarajuće evidentiranje kao i odgovarajuće usklađivanje kapitala na dan 30.6.2014. godine.

(2) Nakon provedenog postupka iz stava (1) ovog člana i povećanja kapitala i za obaveze dužnika koje su predmet finansijske konsolidacije, o čemu privredno društvo donosi odluku, finansijska konsolidacija provodi se samo kod dužnika kod kojeg u tako utvrđenom novom kapitalu državni kapital koji obuhvata i povjerioce čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina ima manjinsko učešće.

(3) Odluku o povećanju kapitala iz stava (2) ovog člana donosi Skupština društva dužnika.

(4) Odluka iz stava (2) ovog člana mora biti provedena u roku od 90 dana od dana donošenja.

(5) Ako Odluka iz stava (2) ovog člana ne bude provedena u roku iz stava (4) ovog člana i ako se istom ne obezbjeđuje struktura kapitala iz stava (2) ovog člana, finansijska konsolidacija na teret kapitala neće biti provedena kod dužnika privatnog društva.

POGLAVLJE IV. (UPRAVNI NADZOR)

Član 25.

(Upravni nadzor)

Upravni nadzor koji obuhvata i inspekcijski nadzor nad provođenjem ove uredbe vrše resorna federalna ministarstva svako u okviru svoje nadležnosti. U zapisniku o izvršenom nadzoru potrebno je posebno opisati činjenice i dokaze provedene u postupku po kojima su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti u procesu finansijske konsolidacije.

Član 26.

(Stupanje na snagu)

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

 

IZVOR:  "Službene novine FBiH", broj 70/14 od 28.08.2014. godine

 

---

by administrator

Praktična primjena Zakona o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnim nesrećom

Koji iznos se  „odbija“ od plaće radnika?

Visina naknade/donacije/pomoći koja se „odbija“ od neto plaće radnika, ovisi od mjesta zaposlenja radnika, odnosno da li je zaposlen u organima vlasti i pravnim licima čiji je osnivač organ vlasti ili u „realnom“ sektoru (tzv. ostali zaposleni u skladu sa ovim Zakonom).

Zaposlenicima koji obavljaju nesamostalnu djelatnost u:

-          organima vlasti Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave i

-          pravnim licima čiji je osnivač Federacija, kanton i jedinica lokalne samouprave,

odbija se jedna neto „dnevnica“ (neto dnevna zarada) iz mjesečne neto plaće zaposlenika u narednih šest mjeseci. Pod neto plaćom podrazumijeva se isplata „na ruke“, dakle onaj neto iznos na koji se obračunavaju posebne naknade za zaštitu od prirodnih nesreća (0,5%) i opća vodna naknada (0,5%).

Dakle, u slučaju da zaposlenik u organima vlasti ili pravnim licima čiji je osnivač organ vlasti ima neto plaću (neto „na ruke“) 1.000,00 KM, a mjesec broji 21 radni dan, iz neto plaće izdvaja se 47,62 KM naknade/pomoći/donacije za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće. Radniku se u ovom slučaju isplaćuje neto plaća u iznosu od 952,38 KM.

Iz plaće ostalih zaposlenih u Federaciji izdvojit će se po 1% iz mjesečne neto plaće (neto „na ruke“) zaposlenika u narednih šest mjeseci. Tko su ostali zaposlenici? Pod „ostalim“ smatraju se svi zaposlenici koji obavljaju nesamostalnu djelatnost na području Federacije, bez obzira da li su zaposleni u preduzeću, udruženju, fondaciji, obrtu i sl. Što ukazuje na to da su i zaposlenici udruženja čija je „djelatnost“ prikupljanje pomoći za nastradala područja (na čiji se račun također može uplatiti pomoć ili donacija) također obveznici uplate naknade/donacije/pomoći 1% od svoje neto plaće (neto „na ruke“).

Dakle, u slučaju da „ostali zaposlenik“ ima neto plaću (neto „na ruke“) 1.000,00 KM, iz neto plaće izdvaja se 10,00 KM naknade/pomoći/donacije za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće. Radniku se u ovom slučaju isplaćuje neto plaća u iznosu od 990,00 KM.

Napominjemo, da vlasnici obrta nisu obveznici uplate 1% spomenute naknade, iz razloga što oni nemaju plaću, ali je vlasnik obrta u obavezi uplatiti 1% naknade za svoje uposlenike koji ostvaruju prihod od nesamostalne djelatnosti.

Upravo na osnovu gore navedenih primjera, može se uočiti da naknada za pomoć i obnovu područja zahvaćenih prirodnim nesrećama, ne predstavlja nikakav novi namet na poslodavca. Ova naknada se obustavlja od neto plaće zaposlenika i obračunava se na njegov teret, a ne na teret poslodavca. Tako da će „jedini“ dodatni trošak poslodavcu biti naknada banci, za uplatu ove naknade/pomoći/donacije.

 

Na koji račun izvršiti uplatu i pod kojom vrstom prihoda?

Uplata naknade/pomoći/donacije vrši se na račun javnih prihoda:

-          budžeta Federacije BiH i

-          budžeta kantona i jedinica lokalne samouprave, čiji su organi proglasili stanje prirodne nesreće.

Pod područjima zahvaćenim prirodnom nesrećom smatraju se kantoni, općine i naseljena mjesta u općinama u kojima je proglašeno stanje prirodne nesreće uzrokovano poplavama i klizištima, a koje se nalaze u Zeničko-dobojskom kantonu, Tuzlanskom kantonu, Unsko-sanskom kantonu, Posavskom kantonu, Srednjobosanskom kantonu i Kantonu Sarajevo.

 

Račun javnih prihoda Budžeta Federacije:

Union banka d.d. Sarajevo                                                   102-050-00001066-98

 

Račun javnih prihoda kantona čiji su organi proglasili stanje prirodne nesreće:

-          Zeničko-dobojski kanton 

Investiciono-komercijalna banka  d.d. Zenica                      134-010-00000016-72

-          Tuzlanski kanton

NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla                                         132-100-02560000-80

-          Unsko-sanski kanton

UniCredit Bank d.d.                                                             338-000-22100058-77

-          Posavski kanton 

UniCredit Bank d.d                                                              338-000-22104571-21

-          Srednjobosanski kanton

NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla                                         132-010-20125367-50

-          Kanton Sarajevo  

UniCredit Bank d.d.                                                             338-000-22100192-63

 

Uplatu je također moguće izvršiti na račun javnih prihoda jedinica lokalne samouprave, čiji su organi proglasili stanje prirodne nesreće.

Uplata se vrši na vrstu prihoda 733116 – Donacija od domaćih fizičkih i pravnih lica za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom. Ova vrsta prihoda objavljena je u „Službenim novinama FBiH“, broj. 65/14 od 13.8.2014. godine.

U slučaju uplate naknade/pomoći/donacije iz plaće zaposlenih u organima vlasti i pravnih lica čiji je osnivač organ vlasti, uplata se vrši na gore navedeni račun u skladu sa nivoom vlasti.

U slučaju uplate naknade/pomoći/donacije iz plaće ostalih zaposlenih, uplata se vrši na gore navedene račune prema izboru zaposlenika. Dakle, svaki zaposlenik će se ponaosob izjasniti (preporučujemo pismeno) na koji račun će se izvršiti uplata.

U članu 8. Zakona navedeno je da donatorske račune za prikupljanje dobrovoljnih priloga za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu mogu otvoriti Federacija, kantoni i jedinice lokalne samouprave, čiji su organi proglasili stanje prirodne nesreće, i registrirane humanitarne organizacije iz Federacije.

Skrećemo pažnju, da bez obzira što je zakon u članu 8. propisao da donatorske račune može otvoriti i registrovana humanitarna organizacija iz Federacije, uplata naknade/donacije/pomoći može se vršiti isključivo na račune javnih prihoda budžeta Federacije, kantona i lokalne samouprave.

U nastavku dajemo primjer popunjenog platnog naloga za uplatu sredstava na Račun javnih prihoda Federacije BiH:

---

by administrator

Pojašnjenje o postupanju za proizvođače i uvoznike piva

Imajući u vidu da je u pripremi  Prijedlog izmjena Pravilnika o  primjeni Zakona o akcizama u BiH, a da je  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH (“Službeni glasnik BiH”; broj 60/14) u primjeni od 01.09.2014. godine, dajemo pojašnjenja o postupanju proizvođača i uvoznika piva u vezi sa navedenim izmjenama Zakona i Pravilnika.

Prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH (“Službeni glasnik BiH”; broj 60/14), domaće pivare čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hektolitara zadržale bi akcizu  od 0,20 KM po jednom litru, a za pivare koje proizvode više od 400.000 hektolitara godišnje obračunavala bi se akciza od 0,25 KM po jednom litru.
Pravo na smanjenu akcizu može ostvariti i uvoznik pod uslovom da ima dokaz da je pivo nabavio od proizvođača čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hektolitara.

Izmjenom Pravilnika o  primjeni Zakona o akcizama u BiH prediđeno je da ostvarivanje prava na primjenu niže stope propisane članom 18. stav (2) i (3) Zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH u iznosu od 0,20 KM, uvoznik  u carinskom postupku dokazuje  Izjavom ino-proizvođača ovjerenoj od strane nadležnog poreskog organa ili drugog organa nadležnog za obračun i naplatu akcize zemlje izvoznika, ili drugim dokumentom izdatim od strane nadležnog poreskog organa, odnosno drugog organa nadležnog za obračun i naplatu akcize zemlje izvoznika, o proizvedenim količinama piva u hektolitrima u prethodne tri kalendarske godine.

Na osnovu podataka navedenih u dokumentu (izjavi ili drugom dokumentu), carinska ispostava kod koje je prvi put podnijet original tog dokumenta, cijeni ispunjenost uslova za primjenu niže stope akcize. Carinska ispostava prihvaćeni dokument evidentira u posebnu evidenciju i prihvatanje ovjerava na dokumentu uz označenje i kalendarske godine za koju važi, nakon čega isti zadržava uz carinsku prijavu uz koju je prvi put priložen, a njegovu ovjerenu kopiju uručuje uvozniku, koju uvoznik prilaže na uvid u svim sljedećim uvozima piva od tog proizvođača.

Ukoliko se naknadnom kontrolom utvrdi netačnost podataka u dokumentu koji je priložio uvoznik  po osnovu kojeg je ostvareno pravo  na manju stopu akcize, uvoznik je dužan platiti razliku akcize od 0,05 KM/l na količinu piva uvezenog uz plaćanje manje stope akcize za kojeg su dati netačni podaci.

Domaći proizvođači, namaju obavezu dokazivanja prava na nižu stopu akcize, te ukoliko im je na osnovu njihovih podataka o ostvarenoj proizvodnji prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hektolitara vrše obračun akcize po  0,20 KM po jednom litru.

Međutim ukoliko se kontrolom podataka  utvrdi da proizvođač nije imao pravo na manju stopu akcize, isti je dužan platiti razliku akcize od 0,05 KM/l na količinu piva oporezovanu akcizom za koju je korištena niža stopa.

IZVOR: www.uino.gov.ba

---

by administrator