KOZARIĆ: Devizne rezerve najveće od osnivanja Centralne banke

centralna bankaGuverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić rekao je da su devizne rezerve ove banke premašile 8 mlrd KM, što je najveći iznos od osnivanja Centralne banke BiH.

- Deficit od 6% BDP-a ne finansira se iz rezervi - rekao je Kozarić tokom rasprave u Predstavničkom domu Parlamenatarne skupštine BiH o Godišnjem izvještaju i Finansijskom izvještaju Centralne banke BiH za 2014. godinu.

Prema njegovim riječima, Centralna banka raspolaže sa 3,3 mlrd KM keša na računima građana.

- Ugašeno je crno tržište i nema šverca devizama i osigurana je monetarna stabilnost što je prvi cilj Centralne banke - rekao je Kozarić i dodao da je model "Valutnog odbora" omogućio tu vrstu stabilnosti.

On je podsjetio da je BiH makroekonomski nestabilna, na što ukazuje i javni dug i deficit. Kozarić je rekao da je 580 mil KM spoljnog duga koje BiH treba da plati u ovoj godini.

- Oko 9 mlrd KM je štednja u komercijalnim bankama što je najveći iznos do sada i pokazuje značajno povjerenje u domaću valutu - naveo je on.

Prema njegovim riječima, strani kapital preovladava u kapitalu banaka, a visoka je likvidnost komercijalnih banaka.

- Više od 2 mlrd KM komercijalnih banaka dnevno stoji na računima Centralne banke - rekao je Kozarić.

Kozarić je rekao da je 90% sredstava Centralne banke vezano za evro.

IZVOR: Capital


Nezakonita raspodjela poreza - UIO mora da isplati 15 mil KM Vladi RS

upravaVlada RS dobila je spor težak više od 15 mil KM protiv Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji je pokrenula zbog nezakonite raspodjele prihoda od indirektnih poreza za 2009. i 2010. godinu.
Tužbom, koju je 2011. godine podnijela protiv UIO, Vlada je tražila nadoknadu 52,97 mil KM zbog raspodjele prihoda prikupljenih od PDV-a za 2009. i 2010. godinu na štetu RS. Nakon što je taj dug isplaćen, RS je povukla tužbu za glavni dug, ali je pred sudom nastavljen postupak za naplatu zatezne kamate u iznosu oko 15 mil KM.Iz Pravobranilaštva RS u ponedjeljak je saopšteno da je presudom Suda BiH od 7. maja ove godine usvojena revizija kojom je UIO obavezan da Srpskoj isplati 15 mil KM sa zakonskim kamatama počev od 18. novembra 2013. godine do dana isplate. UIO je obavezan i da nadoknadi troškove parničnog postupka od 6.000 KM u roku od 30 dana od prijema presude.Zamjenik pravobranioca RS sa sjedištem u Istočnom Sarajevu Slađana Kosmajac je istakla da je tužba podnesena zbog toga što je RS oštećena prilikom raspodjele prihoda za 2009. i 2010. godinu, jer je novac koji je trebalo da bude prebačen u budžet Srpske završio u kasi FBiH.

– UIO je tokom postupka isplatio glavni dug od 52,97 mil KM, zbog čega je RS povukla tužbu za taj dug, ali je ostala tužba za zatezne kamate. Do vraćanja tog duga RS je trpjela štetu, jer je nezakonito i neosnovano ostala bez svog novca. Zbog toga je nastavljen postupak pred sudom, u kojem je RS tražila plaćanje zakonskih zateznih kamata, koje iznose 15 mil KM i koji je RS na kraju dobila – kazala je Kosmajac i dodala da je i prvostepena i drugostepena presuda bila nepovoljna za RS, ali da je revizijsko odjeljenje Suda BiH usvojilo reviziju i preinačilo te presude.

– Naš zahtjev je u cijelosti prihvaćen kao osnovan i ova presuda je pravosnažna i izvršna – naglasila je ona.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević je rekao da još nisu dobili presudu i da će kada je dobiju razmotriti poteze koje će povući.

– U svakom slučaju, UIO u budžetu nema novac kojim bi isplatio iznos naveden u presudi – kazao je Kovačević.

U UIO su ranije tvrdili da oni nisu mogli da utiču da odlučivanje o raspodjeli prihoda, s obzirom na to da se ona vrši po koeficijentima koje utvrđuje Upravni odbor, a da oni samo sprovode tu odluku.

IZVOR: Capital

Prosječne neto i bruto plate u FBiH, RS i BiH

FBiH  

U "Službenim novinama Federacije BiH", broj 38/15 od 20.5.2015. godine objavljeno je Saopštenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto i bruto plati zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za mjesec mart 2015. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za mart 2015. godine neto plata…………………………..834 KM
  • po zaposlenom za period januar - mart  neto plata……………………….828 KM
  • po zaposlenom za mart 2015. godine bruto plata………………………..1.274 KM.

RS

U "Službenom glasniku RS", broj 33/15 od 30.4.2015. godine objavljeno je Saopštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plati za mart 2015. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za mart 2015. godine bruto plata iznosi………………….1.340 KM
  • po zaposlenom za mart  2015. godine neto plata iznosi………………….…..831 KM
  • po zaposlenom za period januar - mart  bruto plata iznosi………….…… 1.331 KM
  • po zaposlenom za period januar - mart  neto plata iznosi……………….…..826 KM.

BiH

Na web stranici Agencije za statistiku BiH objavljeno je Saopštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plati zaposlenih u BiH za mart 2015. godine i iznosi:

  • po zaposlenom za mjesec mart  2015. godine neto plata iznosi………………..832 KM
  • po zaposlenom za mart  2015. godine bruto plata iznosi……………….........1.293 KM.

Usvojen budžet institucija BiH

201501201040580276_konvertibilna_markaDelegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojili su danas, po hitnom postupku, Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2015. godinu, prema kojem budžet BiH za ovu godinu iznosi 1.563.580.625 KM.

Na prijedlog Savjeta ministara, Predsjedništvo BiH utvrdilo je 4. maja Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2015. godinu, kojim je predviđeno da ukupni prihodi za finansiranje institucija i primanja budu na nivou 2014. godine i iznose 950 mil KM, dok bi prihodi za servisiranje spoljnog duga iznosili 613.580.625 KM, što je za 232.812.343 KM manje u odnosu na prethodni budžet.

U strukturi prihoda dominira zahvatanje sa Jedinstvenog računa u identičnom iznosu kao i 2014. godine od 750 mil KM, a ukupna javna potrošnja svodi se na nivo koji omogućavaju realni prihodi bez zastoja u provođenju reformi.

IZVOR:  ekapija

Časopis maj 2015

omot maj 2015

 S A D R Ž A J

1. Autor:  Denis Zukić, dipl. oec

Naziv članka: Proizvodnja

  • Proizvodnja se definiše kao djelatnost u kojoj se ulaganjem proizvodnih resursa tj. sirovina, materijala, rada i proizvodne režije kroz proces transformacije dobija gotov proizvod. Pravno lice organizuje proizvodnju u zavisnosti od složenosti tehnološkog procesa, obima proizvodnje, stepena tehničke opremljenosti, asortimana proizvoda i sl. Knjigovodstveno praćenje procesa proizvodnje vrši se na osnovu radnog naloga. Radni nalog je osnovna dokumentacija knjigovodstvene evidencije prilikom obračuna proizvodnje. U proizvodnom procesu nastaju dva tipa troškova: uskladištivi i neuskladištivi troškovi. Uskladištivi troškovi su oni troškovi koji ulaze u cijenu koštanja zalihe proizvodnje (gotovog proizvoda), dok neuksladištivi troškovi ne ulaze u cijenu koštanja zalihe gotovog proizvoda i koji se tretiraju kao rashodi perioda u kojem su nastali. Računovodstveno evidentiranje proizvodnje vrši se na kontima grupe 11 i 12, kao i preko tzv. korekcionih konta grupe 59 (konta 595 i 596). Proces knjiženja proizvodnje je u suštini vrlo jednostavan. Svaki put kada se računovodstveno evidentira povećanje vrijednosti na kontima grupe 11 i 12, odnosno kada se dugovno knjiži na tim kontima, kao protustavka knjiži konto 595 – Povećanje vrijednosti zaliha učinaka. U slučajevima kada se knjiži umanjenje vrijednosti (na potražnoj strani) na kontima grupe 11 i 12, kao protustavka knjižit će se konto 596 – Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka.

2. Autor:  Mr Edin Glogić dipl. oec 

Naziv članka:  Računovodstvo poljoprivrednih zadruga

  • Poljoprivredne zadruge su pravna lica koja obavljaju registrovanu djelatnost u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun zadrugara. Računovodstvo poljoprivrednih zadruga mora biti ustrojeno prema Zakonu o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, 83/09) ukoliko je mjesto poslovanja Federacija Bosne i Hercegovine ili prema Zakonu o računovodstvu i reviziji Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 36/09 i 52/11) ukoliko je mjesto poslovanja, odnosno sjedište zadruge u Republici Srpskoj. Shodno odredbama navedenih Zakona računovodstvena funkcija u poljoprivrednim zadrugama se uspostavlja prema modelu računovodstvenog sistema privrednih društava sa određenim specifičnostima. Poljoprivredne zadruge su obavezne primjenjivati u svom poslovanju relevantne MRS i MSFI. S obzirom da zakonskim odredbama nije propisan poseban kontni okvir za poljoprivredne zadruge niti u Federaciji BiH niti u Republici Srpskoj, zadruge su obavezne da primjenjuju kontni okvir za privredna društva. Model računovodstvenog sistema u poljoprivrednim zadrugama ima određene specifičnosti u odnosu na klasična preduzeća što je jednim dijelom prikazano u ovom radu. Zadruge se još u odnosu na preduzeća razlikuju po tome što u zadrugama moraju biti uspostavljana zadružna pravila i prema usvojenim zadružnim pravilima zadruge su obavezne da posluju.

3. Autor:  Safija Žilić, dipl. oec

 Naziv članka: Društveno odgovorno poslovanje i transparentnost u objavi godišnjeg izvještaja o poslovanju

  • Nijedna kompanija ne posluje u izdvojenom, praznom prostoru, već su kompanije dio društva. Uslijed odgovornog djelovanja kompanije prema zajednici, okolini, svojim zaposlenima ili tržištu, društvo kreira jedan od najsigurnijih načina stvaranja pozitivnog imidža, koji veoma često predstavlja granicu između uspješnog i neuspješnog poslovanja. Osim toga, za društvo nema boljeg „ambasadora“ od zadovoljnog kupca i sretnog zaposlenika.U bosanskohercegovačkim uslovima poslovanja veoma je važno izgraditi imidž društveno odgovorne kompanije, prvenstveno zbog prevladavajućeg negativnog stava prema privatnom sektoru, kao nemilosrdnom i korumpiranom.Društveno odgovorno poslovanje je potrebno formulisati, ne samo kao dio vizije i misije društva, već i kao eksplicitne i mjerljive poslovne ciljeve. Njegova implementacija treba da rezultira u daljnjoj motivaciji i podsticaju za ovakvim vidom poslovanja. To će se postići samo ako se dobiju konkretni pokazatelji o isplativosti odgovornog poslovanja. Rezultati na ovom području trebali bi postati dijelom sistema ocjenjivanja uspješnosti svih zaposlenih, posebno menadžera na kojima leži i najveća odgovornost. O programima i rezultatima odgovornog poslovanja potrebno je izvještavati. Uključivanje kompanija u promociju društveno odgovornog poslovanja, s ciljem širenja pozitivnog stava o „novom“ načinu poslovanja stvara se neophodan lanac održivosti svake privrede, prvenstveno male i zavisne, kakva je bosanskohercegovačka.

4. Autor: Fuad Balta, dipl. oec                       

 Naziv članka:  Prijava-odjava zaposlenika u Jedinstveni sistem

  •  Od početka 2011. godine, Porezna uprava Federacije BiH ima jedinstvenu bazu podataka o svim obveznicima uplate doprinosa i osiguranim licima, neophodnim za kontrolu i naplatu doprinosa kao i za ostvarivanje prava na osnovu obaveznog i dobrovoljnog osiguranja, budući da se tada započelo sa praktičnom primjenom Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 42/09 i 109/12“ – u nastavku: Jedinstveni sistem). Prilikom registracije poreznih obveznika u Poreznoj upravi, isti se, istovremeno, registriraju kao obveznici uplate doprinosa i u zavodima socijalnog osiguranja (PIO, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti) kao korisnicima Jedinstvenog sistema, za razliku od ranije uspostavljenih rješenja, kada su odvojene evidencije u tom smislu imali su Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i Federalni zavod za zapošljavanje. Radi pojašnjavanja procedura u vezi sa prijavom i odjavom zaposlenika u(iz) Jedinstveni(og) sistem(a),donesen  je Pravilnik o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa  (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 73/09, 38/10, 77/10, 9/11, 1/13, 83/14 i 1/15). Prijavljivanje i odjavljivanje zaposlenika odvija se na znatno efikasniji način u posljednjih nekoliko godina u odnosu na vrijeme koje je prethodilo donošenju Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa i Pravilnik o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa.U odnosu na propisanu regulativu, ipak postoje dileme i problemi koje je potrebno što prije otkloniti kako bi Jedinstveni sistem funkcionisao besprijekorno i automatizovano.

5. Autor:  Sanela Agačević, dipl. oec

 Naziv članka: Varamo li u sistemu PDV-a?

  • Prevara je namjerno varanje druge osobe, lažan čin radi dovođenja u zabludu drugog, obmana. Veoma često se poistovjećuje sa utajom, međutim, postoje značajne razlike. Utaja predstavlja skrivanje, prešućivanje nečega sa namjerom da se što ne čuje ili ne sazna.Porezne prevare su usmjerene prema državi, ona je „institucija“ koja se vara sa ciljem da obveznik ostvari protivpravnu korist. Porezne prevare predstavljaju prvi korak do utaje i drugih radnji koje su kažnjive krivičnim zakonom.Prema nekim procjenama, nakon uvođenja PDV-a u Bosni i Hercegovini je došlo do porasta poreskih prevara, što je rezultiralo povećanjem broja otkrivanja i prosljeđivanja nadležnim tužiocima krivičnih djela poreske utaje, neplaćanja poreza i pranja novca.Ovakva tendencija nije očekivana, jer se sa uvođenjem sistema PDV-a očekivao i veći stepen porezne discipline. Prema informacijama koje dolaze iz Sektora za provođenje i poštivanje carinskih i poreznih zakonskih propisa koji djeluje u okviru UINO, porezna nedisciplina je nastavljena i u sistemu PDV-a.

 6. Autor: Dr. sci. Dinka Antić

Naziv članka: Oporezivanje digitalnih usluga u EU od o1.o1.2015. prema mjestu potrošnje usluga

  •  Telekomunikacijske usluge, usluge emitiranja i elektronske usluge popularno se nazivaju  „digitalnim uslugama“. Reforma oporezivanja digitalnih usluga podrazumijeva prelazak na primjenu novog pravila oporezivanja prema mjestu potrošnje usluga. Činjenica da ključni moment oporezivanja postaje mjesto potrošnje usluge zahtijeva i pravilno utvrđivanje lokacije kupca - primatelja usluge, dok specifičan karakter digitalnih usluga, s obzirom na narav usluga, način pružanja i primitka, zahtijeva propisivanje jedinstvenih pravila za identifikaciju isporučitelja i primatelja usluga.Prema odredbama Direktive 2006/112/EC („Direktiva“) od 1.1.2015. za oporezivanje digitalnih usluga primjenjuje se načelo oporezivanja prema odredištu. Načelo podrazumijeva da su ove usluge, bez izuzetaka, oporezive u državi kojoj pripada kupac-primatelj usluge, bez obzira na državu iz koje je prodavac-isporučitelj usluge. Primjena načela odredišta dovodi do obračuna PDV-a u članici u kojoj je nastala potrošnja dobara i usluga.Pravilno utvrđivanje lokacije kupca – primatelja, odnosno mjesta potrošnje usluge, značajna je za ostvarenje neutralnosti oporezivanja PDV-om na globalnoj razini,  eliminaciju dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja i fer alokaciju prihoda državi u kojoj se desila potrošnja. Na taj način se realni sistemi PDV-a u savremenim državama svijetu dovode u sklad  sa osnovnom karakteristikom PDV-a kao poreza na potrošnju.

7. Autor:  Dr. sc. Jozo Piljić

 Naziv članka: Transportne klauzule i njihov utjecaj na osnovicu PDV-a

  • Pri ugovaranju međunarodne prodaje robe ugovorne strane žele da osiguraju svoje interese. Kako bi ugovorne strane realizirale kupovinu odnosno podaju  na zadovoljavajući način, neophodno je da međusobna prava, obveze i odgovornosti definiraju na siguran, jednostavan i jasan način. Međunarodna trgovačka komora izradila je 1936. godine prvu verziju pravila za korištenje termina  u unutarnjoj i međunarodnoj trgovini INCOTERMS. Incoterms čini skupinu pravila kojima se na jedinstven način definiraju momenti razgraničenja troškova i rizika po ugovorima o kupoprodaji robe. Termini postaju sastavni dio ugovora kada se ugovorne strane dobrovoljno pozovu na njih, odnosno uvrste ih u svoj ugovor. Ako ugovorne strane žele nekom terminu dati drukčije značenje, to moraju posebno ugovoriti.Danas, kada se teži ostvarenju konkurentskih prednosti na tržištu pružanjem racionalne proizvodnje usluga, kada se sve više primjenjuju suvremene tehnologije transporta da bi se dostavio pravi proizvod/usluga u pravo vrijeme i na pravome mjestu kako to kupac želi, veoma značajnu ulogu imaju Incoterms-termini koji unaprijed točno definiraju koja prava i koje obveze ima kupac, a koja prodavatelj.Koji ovisni troškovi će se obračunati u ovisne  troškove nabavke ovisi o primijenjenoj i dogovorenoj klauzuli Incoterms.Incoterms pravila predstavljaju preporučena pravila i služe olakšanju samih odnosa između kupca i prodavatelja, ali ne postoji obveza korištenja istih.
8. Autor:  Mr. oec Mirna Pajević

Naziv članka:  TRANSFERNE CIJENE – specifičnosti propisa
  • Transferne cijene su cijene po kojima se robe,usluge ili prava intelektualnog vlasništva prenose (transferiraju) između povezanih lica.Povezano lice prema Zakonu o porezu na dobit FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 97/07, 14/08 i 39/09) je fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke. Zakon je propisao obavezu prikazivanja transakcija između povezanih lica u poreznom bilansu poreznog obveznika, gdje se uspoređuje stvarna cijena i cijena utvrđena prema principu „van dohvata ruke”.Pravila vezana za transferne cijene postoje kako u propisima iz oblasti direktnih poreza tako i u propisima iz oblasti PDV-a. U propisima iz oblasti PDV-a vidljivo je da pravila postoje, ali su znatno slobodnija u primjeni u odnosu na slična pravila iz oblasti direktnih poreza i računovodstvenih propisa. Nekada ta sloboda ide na štetu poreskog obveznika, a nekada u njegovu korist. Kako je sve slučajeve nemoguće predvidjeti zakonskim i podzakonskim propisima, izgledno je da će u budućnosti o ovim pitanjima biti itekako mnogo rasprave. Da se zaključiti da postoji prostor i za zakonodavca da izvrši unapređenje ovih pravila i usklađivanje sa ostalim propisima, nadamo se da upravo to donosi „novi“ Zakon o porezu na dobit FBiH.
9. Autor:  Dr. sc. Ramiz Kikanović,  Mr. Selma Vidimlić,  Mr. Mirza  Kikanović

Naziv članka: Portfolio teorija u funkciji optimizacije aktive banke
  • Banke plasiraju raspoloživa sredstva u dvije osnovne skupine prihodonosnih dijelova aktive: kredite i vrijednosne papire. Obim ulaganja u ove dvije skupine prije svega zavisi od strategije pojedine banke, uvažavajući rizike koje preuzimaju, i prihode koje mogu ostvariti po istim. Poredeći stepen ulaganja koja banke u razvijenim zemljama ulažu u vrijednosne papire, sa procentima koje domaće banke izdvajaju za ulaganja u iste, može se uočiti velika razlika. Iako se u prvi mah može učiniti da su banke motivisane prinosima koje mogu ostvariti plasirajući raspoloživa sredstva u kredite, razlika u profitabilnosti jednih i drugih oblika imovine i nije tako velika, ali je rizik koji pri tome banke preuzimaju znatno veći kod plasiranja u kredite nego plasiranjem slobodnih sredstava u obveznice država. Za razliku od kreditnih plasmana kojim banke na duge rokove ulažu sredstva, ulaganja u vrijednosne papire su fleksibilniji ulozi, jer ih banke, u slučaju potrebe, lako mogu prodati na finansijskim tržištima. Na drugoj strani veliki dio sredstava je neprihodonosan, ili se po njima ne ostvaruju nikakva ili vrlo mala zarada. Razvijajući dilersku funkciju, banke bi ostvarile nešto nižu dobit, ali pozitivni efekti bi se ogledali u kvalitetu plasmana, manjoj ukupnoj rizičnosti portfolija, kao i manjim izdvajanjima za potencijalne gubitke. Primjenjujući načela portfolio teorije, banke bi, uz nepromijenjen iznos aktive, alociranjem sredstava unutar iste, mogle ostvariti dodatne prihode, uz preuzimanje vrlo malih dodatnih rizika. Koristeći se alatima porfolio teorije, menadžeri mogu preciznije utvrditi strategiju banke koju vode, i time se približiti načelima koje vode banke u razvijenim zemljama.

 10. Autor:  Bogoljub Raffaelli, dipl. iur.

Naziv članka:  Značaj inovacija u tržišnom gospodarstvu

  • U svijetu u kojem su tržišta, proizvodi, propisi, pa i čitava društva izuzetno brzo mijenjaju, bogatstvo prirodnim resursima više ne određuje konkurentnost tvrtke, već njihova sposobnost stvoriti i iskoristiti napredno znanje. Ovo novo stanje društva često se označava kao društvo znanja  i ono počiva na mogućnosti i sposobnosti da se stvori novo znanje, da se kroz inovacije proizvoda, usluga i procesa transformira u ekonomsku vrijednost i bogatstvo. U ovakvom društvu inovacije zajedno sa znanjem koje ih omogućuje postaju najvažniji izvor tržišnog uspjeha  i održive konkurentske sposobnosti. Inovacija se javlja kao neophodnost organiziranja suvremenog gospodarstva. Tvrtke da bi opstale u danim uvjetima  i okruženju moraju neprestano inovirati svoje proizvode, procese i usluge. Realizaciju inovacija koja se mora provesti organizirano i uz stalni nadzor smatraju ključnim pokretačem poslovnog uspjeha, kao i cjelokupnog gospodarskog razvoja. U današnjem vremenu globalizacije i poslovanja na tržištu Europske unije, tvrtka može ostati konkurentna jedino ukoliko ima razvijenu snažnu kulturu inovativnosti koja joj omogućuje konstantan razvoj inovativnih proizvoda i usluga. Svaka tvrtka može biti inovativna jer inovacija nije nužno plod slučajnosti ili rezultat rada briljantnog pojedinca. Izvrsnost Europe u pogledu inovacija i znanosti postići će se uklanjanjem uskih grla kao što su pravila i zakoni država članica koji se međusobno razlikuju od države članice do države članice, te uklanjanjem zastarjelih standarda.

11. Autor:  Mr. sc. Jasmina Hurić-Bjelan

   Naziv članka: Uticaj budžetskih deficita na makroekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine

  • Budžetski deficit se definiše kao višak državnih rashoda nad državnim prihodima, nastao u određenom vremenskom periodu, najčešće godini dana. Makroekonomski efekti budžetskih deficita uglavnom zavise od vrste deficita. U tom smislu veoma je važna distinkcija između uticaja trajnih i privremenih deficita. Privremeni deficiti mogu imati stabilizirajuće efekte i pozitivno djelovati na privredu, dok trajni deficiti imaju najčešće negativan uticaj. S druge strane, budžetski deficit može nastati na tekućim prihodima i rashodima odnosno na tekućem dijelu budžeta kao razlika tekućih prihoda i rashoda ili kao razlika kapitalnih prihoda i rashoda na tzv. kapitalnom budžetu. Ako se deficit javlja na budžetu tekućih prihoda i rashoda onda on nema ekonomsku opravdanost, jer to znači da se sredstva javnog duga koriste za potrošnju iz koje se neće stvoriti nove vrijednosti koje će služiti za njegovu otplatu u budućnosti. Ako se, pak, javlja u budžetu kapitalnih prihoda i rashoda situacija je drugačija, jer deficit tada nastaje kao posljedica povećanja društvenog kapitala koji ostaje na raspolaganju i budućim generacijama. Pored svih makroekonomskih politika koje ima na raspolaganju za postizanje makroekonomske stabilnosti, BiH ima najviše mogućnosti u domenu fiskalne politike, to više iz razloga što su zbog politike valutnog odbora mjere monetarne politike ograničene. Loša fiskalna pozicija BiH, između ostalog, rezultat je samostalne i nekoordinirane politike entiteta, kantona i lokalnih nivoa vlasti, kao i donošenja niza nekonzistentnih fiskalnih mjera. U vezi s tim potrebno je čim prije ojačati ulogu Fiskalnog vijeća BiH, što će obezbijediti ekonomsku i fiskalnu koordinaciju na nivou države.

12. Autor:  Alan Vajda, mag. iur.

Naziv članka:Privremeni boravak i rad državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji-I dio

  • Navedeni tekst daje detaljan prikaz propisanih uvjeta za privremeno zapošljavanje državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji, što je definirano odredbama Sporazuma o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji koji je sklopljen između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije.Obzirom da je Republika Slovenija 1. svibnja 2004. godine zajedno sa skupinom tadašnjih država kandidata poput Češke Republike, Estonije, Latvije, Litve, Republike Mađarske, Republike Poljske i Slovačke Republike postala punopravnom članicom Europske unije, odnosno da je Bosna i Hercegovina 16. lipnja 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom ukazala se potreba za reguliranjem međusobnih odnosa na području zapošljavanja stranaca radi omogućavanja privremenog zapošljavanja državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji.Navedeno privremeno zapošljavanje državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji provodi se sukladno odredbama potpisanog Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji, odnosno Protokola o provođenju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji od 22. lipnja 2011. godine,time da je navedeni Sporazum o zapošljavanju radnika stupio na snagu dana 1. marta 2013. godine.

 13. Autor:  Safeta Lukačević, diplomirani psiholog

Naziv članka: Rad -  kao preduslov uspješnog poslovanja

  • Za obavljanje procesa poslovanja preduzeća potreban je, prvenstveno, rad, odnosno radna snaga. Ljudski rad predstavlja proces svrsishodnog trošenja čovjekovih fizičkih i umnih sposobnosti. Taj skup sposobnosti nazivamo radnom snagom. Dakle, može se zapravo reći da je rad trošenje radne snage, ali samo u ekonomskom smislu, takvo trošenje koje ima za cilj proizvodnju materijalnih dobara ili usluga.Bitna osobina ljudskog rada je njegova svrsishodnost. To je ono što bitno razlikuje čovjeka od rada drugih živih bića, jer čovjekov rad je svjesno, unaprijed određen i zamišljen cilj rada kojeg čovjek obavlja. Čovjek kao jedino svjesno biće unaprijed stvara predmet koji će da proizvede, a tek potom pristupa njegovoj realizaciji.Dakle, rad je svjesna i unaprijed smišljena čovjekova djelatnost usmjerena ka ostvarivanju određenog svrsishodnog i korisnog cilja na bilo kojem području života. Centralni faktor poslovanja preduzeća  su ljudi koji posjeduju stvaralačku sposobnost,dakle radnu snagu. Preduzeće koje uspješno kombinuje slobodu, odgovornost, rizik, tržišnu konkurenciju s efikasnošću privređivanja sa svim resursima, elementima procesa reprodukcije, razvojem demokratskog političkog sistema, razvijenom socijalnom zaštitom i sigurnošću čovjeka u njemu je pozitivno preduzeće.

 14. Autor:  Džana Kadribegović, dipl. pravnik

Naziv članka: Ugovor o radu s osvrtom na plaću i naknadu plaće

  • Zakonom  o radu, definisano je da se radni odnos  zasniva, isključivo, na osnovu zaključenog  ugovora o radu, s tim što je predviđena mogućnost da se  drugim (posebnim) zakonom ovo pitanje drugačije uredi.Ugovor o radu predstavlja dvostrani pravni akt i  pretpostavka za njegovu valjanost je saglasnost volja ugovornih strana o  bitnim sastojcima tog ugovora. Pismena forma ugovora nije pretpostavka  njegove valjanosti, te se stoga radi o neformalnom ugovoru, jer Zakonom o radu nije  propisana obavezna pismena forma.Iako pismena  forma ugovora nije pretpostavka njegove valjanosti, u cilju izbjegavanja zloupotreba, zakonodavac je predvidio obavezu poslodavca da, u slučaju zaključivanja usmenog ugovora, zaposleniku obavezno uruči pismenu izjavu koja treba da sadrži sve podatke,  odnosno elemente koje sadrži i pismeni ugovor o radu. Ovu izjavu poslodavac je dužan uručiti zaposleniku u roku od jednog  mjeseca od dana kada zaposlenik počne da radi kod poslodavca ( kada se radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme), odnosno najkasnije na dan kada počne da radi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na određeno vrijeme.Osnovna pravila u pogledu uređivanja visine  plaće i naknade plaće uređena su Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 54/05 i 62/08) kojeg su zaključili Vlada Federacije BiH, Savez samostalnih sindikata BiH i Udruženje poslodavaca Federacije  BiH.

15. Autor: Fatima Fazlibegović, dipl. pravnik

               Pitanja i odgovori iz penzijskog i invalidskog osiguranja

16. Savjetodavni servis

17. Saopštenja za primjenu propisa

 


SEMINAR: PDV/DPDV PRIJAVA, PROMET I KORIŠTENJE SLUŽBENIH AUTOMOBILA, TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, NEPROFITNE ORGANIZACIJE…

SEMINAR - Kontinuirana edukacija računovođa i revizora

Seminar u organizaciji FEB dd se  priznaje kao kontinuirana edukacija certificiranih računovođa i ovlaštenih revizora i upisuje u evidencijske knjižice kao 7 bodova.

 

  • PDV/DPDV PRIJAVA
  • PROMET I KORIŠTENJE SLUŽBENIH AUTOMOBILA
  • TURIZAM I UGOSTITELJSTVO
  • NEPROFITNE ORGANIZACIJE 

 

MOSTAR, 18.05.2015., Hotel Ero

SARAJEVO, 19.05.2015., UNITIC Amfiteatar

TUZLA, 20.05.2015., Hotel Tuzla

ZENICA, 21.05.2015., Hotel Zenica

BIHAĆ, 22.05.2015., Hotel Park

 

 poziv maj 2015

CILJ SEMINARA

Učesnicima majskog seminara u organizaciji FEB-a nudimo praktična i primjenljiva znanja i rješenja iz prakse, uz interesantnu diskusiju u skladu sa važećim propisima, kako bi se došlo do aktivne razmjene iskustva i znanja iz posebnih i zahtjevnih područja.

Ukazat ćemo na specifične događaje i dati način popunjavanja PDV/DPDV prijave. Na koji način popuniti PDV/DPDV prijavu u slučaju vršenja neoporezivog prometa, ili isporuka koje se ne smatraju prometom? Da li se sve neoporezive isporuke unose u polje broj 13 PDV prijave? Da li se neoporezive usluge izvršene ino licu unose u polje izvoza?Ovo su samo niz pitanja na koja će se dati odgovor na ovom seminaru.

Nabavka, prodaja i iznajmljivanje automobila često dovodi do nedoumica kako sa poreznog, tako i sa računovodstvenog gledišta. Porezno gledano, nejasnoće se odnose na primjenu Zakona o PDV-u, da li (ne)obračunati PDV pri otuđenju, odnosno da li koristiti ulazni PDV pri nabavci automobila, zatim kada i kako koristiti poseban postupak obračuna PDV-a. Posebnu nedoumicu stvara porezni tretman korištenja automobila od strane zaposlenika. Na koji način evidentirati upotrebu automobila u službeno-privatne svrhe, korištenje vlastitog automobila u službene svrhe, korištenje automobila na 24 sata od strane zaposlenika…

Ugostiteljstvo i turizam uvijek su zanimljiva područja iz razloga nejasnoće propisa koji regulišu iste. Ugostiteljska i turistička djelatnost će se objasniti sa računovodstvenog i poreznog aspekta.  Odgovorit će se na „vječito“ pitanje načina vođenja poslovnih knjiga, i koje su to zakonski propisane obavezne evidencije, kao i razlika između obrta i privrednog društva.

Nevladine organizacije su interesantne sa aspekta registracije jer se osnivaju, registruju i djeluju po posebnim zakonima i propisima koji im nameću posebna pravila. Kako organizovati računovodstvo i na koji način pravilno evidentirati poslovne promjene?  Niz je pitanja i nejasnoća i oko načina zapošljavanja i poreznog tretmana isplata fizičkim licima angažovanim u nevladinom sektoru. Da li i u kojim slučajevima postoji obaveza fiskalizacije, kao i obaveza plaćanja PDV-a? Predstavništva su takođe posebna „priča“, kako sa računovodstvenog, tako i sa poreznog aspekta, tako da ćemo dati pregled osnovnih karakteristika rada predstavništava stranih organizacija.

.

 

PROGRAM

 

POPUNJAVANJE PDV I DPDV PRIJAVE

  • Veza između KIF, KUF, PDV i DPDV
  • Popunjavanje PDV/DPDV prijave kod izlaznih faktura, u slučaju:
    • vanposlovne potrošnje, tranzitne prodaje, prenosa imovine, zadržavanja dobara nakon prestanka poslovanja, pružanja usluga bez naknade,  izvršenih usluga prilikom uvoza, isporuka po osnovu IPA fonda, vršenja neoporezivih isporuka…
  • Popunjavanje PDV prijave za usluge izvršene ino licu, koje nisu oporezive u BiH
  • Polje 13 PDV prijave - u kojim situacijama se koristi?
  • Prodaja nekretnina bez obračuna PDV-a, drugi promet (oprez pri popunjavanje PDV prijave!)
  • Popunjavanje PDV prijave kod ulaznih faktura
  • Mogu li polja ulaza imati negativan predznak?
  • Popunjavanje PDV prijave kod prava na proporcionalni odbitak ulaznog poreza
  • PDV obračunat pri uvozu nije plaćen u mjesecu kada je uvoz nastao, kako postupiti sa PDV prijavom?
  • Specifičnost kod  plaćanja paušalne naknade poljoprivrednicima (polje 23 i 43)
  • Da li se kamate za neblagovremeno plaćanje unose u PDV prijavu?
  • Ispravka izlaznog/ulaznog PDV-a
  • Popunjavanje PDV prijave kod ino usluga oporezivih u BiH (konto 273 i 474)
  • Povrat PDV-a stranim državljanima (PDV-SL-2)
  • Podaci o krajnjoj potrošnji (polje 32, 33, 34)
  • Krajnja potrošnja u slučaju: vanposlovne potrošnje, prijema faktura za koje se PDV ne može odbiti, prodaja dobara i usluga neobveznicima
  • Srazmjerni odbitak ulaznog poreza - popunjavanje polja krajnje potrošnje

  

PROMET I KORIŠTENJE SLUŽBENIH AUTOMOBILA

  •  Trgovina novim automobilima
  • Trgovina rabljenim automobilima, poseban postupak  – kada se može provoditi
  • Način evidentiranja trgovine u posebnom postupku i obračun PDV-a
  • Nabavka automobila preko lizing aranžmana
  • Razmjena automobila “staro za novo“
  • Prodaja automobila zaposlenicima
  • Nabavka i prodaja vozila kao dugoročne imovine
  • Vrši li se ispravka ulaznog PDV-a na prodaju teretnog vozila?
  • Nabavka rabljenog vozila i prodaja u rezervnim dijelovima
  • Obračun PDV-a pri uvozu rabljenih vozila i utvrđivanje nabavne vrijednosti
  • Prodaja vozila kao dugoročne imovine ispod knjigovodstvene vrijednosti
  • Iznajmljivanje automobila – ugovor, obračun poreza na dohodak i visina najma
  • Korištenje automobila u poslovne i neposlovne svrhe  - obračun, putni nalozi  i  evidencije
  • Korištenje automobila u neposlovne svrhe – obračun „koristi“
  • Korištenje automobila za prevoz na posao i sa posla
  • Korištenje automobila 24 sata od strane zaposlenika, korist ili ne?

 

TURIZAM  I UGOSTITELJSTVO -  regulatorni okvir, računovodstveni i porezni tretman

  • Zakon o turističkoj djelatnosti - osnovne karakteristike
  • Uslovi za obavljanje turističke djelatnosti
  • Turistička djelatnost kao obrt i kao privredno društvo
  • Obavezne evidencije turističkih djelatnosti
  • Računovodstvo u turističkoj djelatnosti
  • Specifičnost obračuna PDV-a u turističkoj djelatnosti (utvrđivanje osnovice, obračun PDV-a na avanse)
  • Mjesto plaćanja PDV-a - kombinacije
  • Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti - osnovne karakteristike
  • Ugostiteljstvo kao samostalna djelatnost, poslovne knjige i druge specifičnosti
  • Knjiga šanka, (ne)postojanje obaveze vođenja vs potreba za istom
  • Djelatnost ugostiteljstva u pravnom licu
  • Normativi u ugostiteljstvu, praćenje utroška sirovina u proizvodnji hrane i pića
  • Računovodstvene evidencije proizvodnje hrane i pića - proizvodnja ili ...?
  • Zalihe pića u ugostiteljstvu, trgovačka roba ili proizvodi?
  • Kalkulacija zaduženja zaliha u ugostiteljstvu
  • Obavezni interni akti u ugostiteljskoj djelatnosti

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE

  • Registracija udruženja i fondacija - regulatorni okvir
  • Predstavništva stranih nevladinih organizacija, porezni aspekt
  • Zapošljavanje i drugi oblici angažovanja lica od strane NVO
  • Porezni aspekt isplata fizičkim licima u NVO (članovi NO, UO, troškovi službenog puta, troškovi upotrebe vlastitog telefona i sl.)
  • Opšte karakteristike računovodstva NVO
  • Princip sučeljavanja prihoda i rashoda kod dugoročnih projektnih aktivnosti
  • Knjigovodstveno praćenje više projektnih aktivnosti u NVO
  • NVO i PDV, kada postoji obaveza plaćanja PDV-a kada NVO nije u sistemu PDV-a
  • Obaveze fiskalizacije i izdavanje računa

 

IZMJENA PROPISA IZ OBLASTI RADNOG ZAKONODAVSTVA I POREZA

DISKUSIJA I ODGOVORI NA PITANJA

 

 

INFORMACIJE O SEMINARU

PREDAVAČI:
Elma Peštović                   Mirna Pajević
Sanela Agačević               Denis Zukić

NAKNADA:
Za pretplatnike časopisa                       100,00 KM
Za ostale učesnike sa materijalom          120,00 KM
Za učesnike bez materijala                     80,00 KM

U CIJENU SU URAČUNATI:
Materijal za seminar – Priručnik
Pribor za pisanje

PLAĆANJE:
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo   1610000063300077
Union banka d.d. Sarajevo      1020290000002288
Nova banka A.D.                   5550050000940673
UniCredit bank d.d. Mostar      3389002207884134
ili u gotovini na samom seminaru

POČETAK RADA SEMINARA U 9,30 SATI
Sve potrebne informacije infomacije na telefone:
033/ 21 58 02, 21 48 74, 21 07 14


Zaduženje FBiH obveznicama i trezorcima od 50 mil KM

KMFederalno ministarstvo finansija pokušat će se zadužiti u dva navrata na unutrašnjem tržištu emisijom trezorskih zapisa i obveznica u vrijednosti 50 mil KM.

Za 19. maj 2015. zakazana je na Sarajevskoj berzi aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa u planiranom iznosu od 20 mil KM, a za 12. maj 2015. emisija trogodišnjih obveznica u planiranom iznosu od 30 mil KM.

Budžetom Federacije BiH za 2015. godinu planirana su zaduženja putem trezorskih zapisa i obveznica u bruto iznosu od 430 mil KM. Od toga se na trezorske zapise odnosi 320 mil KM, a na obveznice 110 mil KM.

Na prvoj aukciji u ovoj godini trezorskih zapisa 28. aprila, Federalno ministarstvo finansija zadužilo se za 19 mil KM od planiranih 40 mil KM.

Zaduženje nije ostvareno u planiranom iznosu zbog toga što je ukupno pristiglo ponuda u vrijednosti 22,03 mil KM.

IZVOR: Indikator


UIO BiH: U aprilu povećani prihodi od indirektnih poreza

UIOUprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prikupila je u aprilu ove godine 521 milion KM indirektnih poreza, što je za 16 miliona KM više u odnosu na planirane prihode za taj mjesec i dva miliona KM više u odnosu na april prošle godine.

Po osnovu povrata PDV-a, UIO je u aprilu ove godine poreskim obveznicima vratila 91 milion KM, ili 17 miliona KM manje u odnosu na april 2014. godine, tako da su neto prihodi raspoređeni korisnicima u ovom mjesecu iznosili 429 miliona KM, što je 18 miliona KM više u odnosu na sredstva raspoređena državi, entitetima i Distriktu Brčko u aprilu 2014. godine.

Iz UIO BiH naglašavaju da su prihodi od indirektnih poreza u prva četiri mjeseca 2015. godine iznosili milijardu i 964 miliona KM i veći su za 50 miliona KM ili 2,6 posto u odnosu na isti period 2014. godine.

Raspodjela prihoda od indirektnih poreza vrši se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i u skladu s odlukama Upravnog odbora o koeficijentima za raspodjelu prihoda entitetima.

Tako je u prva četiri mjeseca 2015. godine za finansiranje državnih institucija rapoređen isti iznos kao i prethodne godine i to ukupno 254 miliona KM.

Federaciji BiH u prva četiri mjeseca raspoređeno je 875 miliona KM, Republici Srpskoj 437 miliona KM i Distriktu Brčko 48 miliona KM.

Ostatak sredstava predstavlja povrate PDV-a poreskim obveznicima u prva četiri mjeseca 2015. godine i rezerve na računu posebne putarine za izgradnju autoputeva.

 IZVOR:  UIO BiH