Month: Maj 2024

Časopis Maj 2024

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 05/24

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

 

1.Dr. sc. Dinka Antić

Politike malih firmi i sistem PDV-a

Uvođenje praga za registraciju obveznika za PDV-e proizvodi isti efekat na ekonomski položaj firmi koje su ispod praga kao oslobađanje plaćanja od PDV-a. S druge strane, prag za registraciju utječe i na troškove administriranja koje snosi porezna administracija. Administriranje većeg broja obveznika u uvjetima nižeg praga za registraciju zahtijeva veće kadrovske, financijske i materijalno-tehničke resurse, što dodatno opterećuje državni budžet i smanjuje neto efekat ubiranja prihoda. Suprotno, visok prag za registraciju relaksira troškove administriranja, ali stvara prostor za izbjegavanje plaćanja PDV-a, što predstavlja indirektni udar na prihode budžeta države. Određivanje optimalnog iznosa praga za registraciju podrazumijeva trade-off između koristi i troškova koje snosi porezna administracija i firme koje mogu biti pogođene takvom politikom. Rano je za donošenje zaključaka u vezi efekata novog praga za registraciju u BiH, u smislu broja firmi koje će se isključiti iz sistema ili dobrovoljno registrirati, imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da se okončaju procedure deregistracije za one koji izlaze iz sistema PDV–a.

2.Mehmed Budić

Računovodstveni i porezni tretman dugoročnih rezerviranja

Rezerviranje je obveza neizvjesnoga vremena ili iznosa, čija priroda je jasno određena i za koju je na datum bilance vjerojatno ili sigurno da će nastati, ali postoji neizvjesnost u pogledu iznosa ili datuma kada će nastati, tj. postoji neizvjesnost vezana uz vrijeme nastanka ili iznos budućih izdataka potrebnih za njihovo podmirenje. Pri tome, rezerviranje treba priznati u iznosu koji predstavlja najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum bilance. S računovodstvenog aspekta, rezerviranja su definirana odredbama MRS-a 37 – Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina. Međutim, određene vrste rezerviranja također su obrađene i u drugim standardima, primjerice MRS 19 – Primanja zaposlenih. S poreznog aspekta, rezerviranja su definirana Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dobit. Kao podlogu za računovodstveno evidentiranje rezerviranja subjekt mora osigurati vjerodostojnu knjigovodstvenu ispravu, tj. odgovarajuću odluku o dugoročnom rezerviranju koja uključuje pregled osnove i iznos za koji se provodi dugoročno rezerviranje. U kasnijim razdobljima, kada nastane stvarni trošak (ili kada više nema osnove za rezerviranje) priznaje se prihod od ukidanja rezerviranja. Prihodi nastali na osnovu ukidanja rezerviranja koja su bila porezno nepriznat rashod u poreznom periodu u kojem su iskazana, ne ulaze u poreznu osnovicu, dok prihodi nastali na osnovu ukidanja rezerviranja koja su bila porezno priznat rashod u poreznom periodu u kojem su iskazana, ulaze u poreznu osnovicu.

3.Dr. sc. Suzi Mikulić

Objavljivanje nefinancijskih informacija – dobiva li sve veću važnost?

Gledano kroz povijest, definiranju pojma nefinancijskih informacija pristupalo se na različite načine, a kao uzrok može se navesti sljedeće: (a) nedostatak standardizacije koji je doprinio raznolikosti pristupa i interpretaciji pojma; (b) različite vrste znanja i kompetencija onih koji ih tumače - različite struke i područja ekspertize, poput ekonomije, ekologije, sociologije, etike itd., imaju različite perspektive i pristupe tumačenju nefinancijskih informacija, što je rezultiralo heterogenošću definicija;  (c) profesionalna i društvena pozadina onih koji ih kreiraju ili koriste. Unatoč tim izazovima, koncepti nefinancijskih informacija i njihovo zajedničko razumijevanje imaju važnu ulogu ne samo u akademskim istraživanjima već su relevantni i za poslovne subjekte kao i za primjenu u praksi. Rastuća važnost nefinancijskih informacija odražava promjene u percepciji poslovanja i potrebu za transparentnošću i odgovornošću u današnjem globalnom poslovnom okruženju obilježenom brojnim neizvjesnostima. Objavljivanje ovih informacija treba omogućiti različitim dionicima, uključujući investitore, zaposlenike, kupce, dobavljače, banke, regulatorna tijela, ali i širu javnost, da bolje razumiju kako subjekt upravlja resursima koji su mu povjereni na upravljanje ali i svojim društvenim, ekološkim i ekonomskim utjecajem. Top of Form

4.Dr. sci. Jozo Piljić

Financijske istrage porezno-kaznenih djela

Kada se otkriju početni znakovi prijevare, voditelji istražnog tima u pravilu bi trebali pokrenuti istragu, kako bi se pripremio optimalan plan istrage i analize rizika radi većeg uspjeha istražnog postupka. Plan istrage treba razviti što je prije moguće, da se ne izgubi vjerodostojnost indicija, odnosno naznaka ili pokazatelja o prijevari. Planom se mora utvrditi postojanje dovoljnog broja činjenica što potvrđuju postojanje prijevara. Stoga mora biti rezultatom zajedničkog napora, stručnosti, vještine i sposobnosti svih članova istražnog tima i njegovog voditelja (koordinatora istrage), odnosno stvarno i mjesno nadležnog tužiteljstva. Za definiranje prijevare  najnužnije je osigurati barem fotokopiju podataka kakvi bi potvrdili sumnju u postojanje prijevare, uz navođenje izvora i vremena spoznaje o tome. Važno je upozoriti i na to kako se, u pravilu, zbog moguće usklađenosti činjenica što su ih saznali prijavitelj zaposlenik i/ili njegovi nadređeni, od istražitelja ne bi smjelo dobivati savjete o smjeru provođenja kaznene istrage, jer to mora biti zadaćom nadležnog tužiteljstva koje provodi odnosno usklađuje kaznenu istragu.

5.Prof. dr. sc. Erdin Hasanbegović

Revizija procesa upravljanja poslovanjem organizacije

Revizija procesa upravljanja poslovanjem organizacije je važan dio poslovanja koji ima za cilj procjenu i unaprjeđenje procesa upravljanja kako bi organizacija postigla svoje ciljeve na efikasan i održiv način. Revizija procesa upravljanja uključuje procjenu rizika, procjenu efikasnosti i usklađenosti sa standardima i pravilnicima, kao i identifikaciju problema i preporuka za unaprjeđenje procesa upravljanja. U procesu revizije koriste se različiti alati i tehnike, uključujući intervjuiranje zaposlenika, provjeru dokumenata i evidencija, analizu podataka i druge metode koje su relevantne za procjenu procesa upravljanja. Konačno, revizija procesa upravljanja pruža vrijedne informacije o procesima upravljanja i omogućuje rukovodstvu organizacije da donese bolje odluke i unaprijedi procese upravljanja kako bi se postigao bolji poslovni rezultat.

6.Dr  Mirna Pajević  Rožajac

ESG - Okolišno, društveno i korporativno poslovanje

ESG - Environmental, social and governance (okolišno, društveno i korporativno poslovanje) izraz je koji označava okoliš, društvo i korporativno upravljanje te se koristi za predstavljanje korporativnih finansijskih interesa kompanije koji se uglavnom fokusiraju na održive i etičke učinke. Kriteriji zaštite okoliša razmatra kako kompanija štiti okoliš i postoje li interne korporativne politike koje se bave utjecajem na okoliš. Društveni kriteriji ispituju kako kompanije upravljaju odnosima sa zaposlenicima, dobavljačima i kupcima s kojima posluju. Korporativno upravljanje se bavi pitanjima vodstva, plaćama rukovoditelja, revizijama, internim kontrolama i pravima dioničara. Održivo finansiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih faktora prilikom donošenja odluka o ulaganju ili davanja investicijskog savjeta, a što bi u konačnici trebalo dovesti do dugoročnog povećanja ulaganja u održive ekonomske aktivnosti i projekte. Neki od ESG kriterija/standarda nametnuti su zakonima i propisima zemlje u kojoj preduzeće posluje, a drugi proizlaze iz očekivanja aktera i pritiska investitora zbog sve veće zabrinutosti u pogledu pitanja ljudskih prava i zaštite okoliša.

7.Mr  Safija Žilić, dipl. oec

Emisija vrijednosnih papira kao način finansiranja društva

Za obavljanje djelatnost,društvu su potrebna stalna i tekuća (obrtna) sredstava. U zavisnosti od toga u kojoj fazi poslovanja se društvo nalazi,  društvo se  finansira na različite načine. Odluke o finansiranju i izvorima finansiranja za upravljanje poslovanjem i uspješnost poslovanja  su jako bitne. Odluke o izvori finansiranja su ključni za mnoge aspekte poslovanja. Finansiranje društva je značajan segment upravljanja poslovanjem. Velika društva, posebno ona koja su organizirana kao dionička društva, imaju pristup tržištu kapitala. To im osigurava mogućnost prikupljanja vlasničkih i dužničkih sredstava putem emisije dionica i obveznica. Glavna prednost dionica kao vrijednosnih papira za ulagače, što ih i čini privlačnima jest likvidnost na sekundarnom tržištu kapitala. Investitori u dionice ulažu zbog zarade na dividendi i razlike u cijeni. Obveznice imaju prednosti jer su izvor finansiranja s najmanjim rizicima. Emisija obveznica je olakšana jer je sami plasman obveznica lakši kao plasman vrijednosnih papira koji garantira isplatu kamata i nominale po dospijeću. Osim nižeg troška i jednostavnijeg plasmana obveznice, za razliku od dionica, imaju niže troškove izdavanja.  Društva se finansiraju u periodu prosperiteta ipak više dugom, dok se uperiodu krize finansiraju vlastitim sredstvima.

8.Mr iur. Mirel Mujkanović

Prethodna provjera tržišta prilikom pokretanja postupka javne nabavke

Ispitivanje tržišta je ključni korak u osiguravanju učinkovitog, pravednog i transparentnog procesa javne nabavke, pridonoseći optimalnim rezultatima za ugovorne organe. Ključno je da ugovorni organi temeljito provode provjeru tržišta kako bi osigurali da su procesi nabavke transparentni, pravedni i da se dobiju najbolje moguće vrijednosti za sredstva koja se troše. Ova faza omogućava ugovornim organima da steknu uvid u tržišne uslove prije donošenja odluke o pokretanju postupka javne nabavke. O prethodnoj provjeri tržišta sačinjava se pismena zabilješka o svim radnjama i postupcima i ulaže se u predmet spisa. Tom prilikom može nastati dokumentacija o konkurenciji, istraživački upitnici i ankete, izvještaji o istraživanju tržišta itd. Pravilna provjera tržišta podrazumijeva sistemsko prikupljanje, analizu i interpretaciju informacija o relevantnom tržištu kako bi ugovorni organ  donio informisane poslovne odluke.

9.Nedim Čustović

Izvještaj Evropske komisije za 2023. godinu Poglavlje 32.-Finansijski nadzor (I dio)

Poglavlje 32: Finansijska kontrola EU promoviše reformu nacionalnih sistema za upravljanje kako bi se povećala menadžerska odgovornost, dobro finansijsko upravljanje prihodima i rashodima i vanjska revizija javnih sredstava. Pravila finansijske kontrole dodatno štite finansijske interese EU od prevara u upravljanju sredstvima EU i euro od krivotvorenja.Evropska komisija, u svom Paketu proširenja za 2023. godinu, preporučila je Vijeću EU da sa Bosnom i Hercegovinom otvori pregovore o pristupanju onda kada Bosna i Hercegovina postigne odgovarajući nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji.Bosna i Hercegovina trebala je poduzeti dodatne napore da ispuni ključne prioritete iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu u EU, jer će Komisija nadgledati napredak u svim oblastima bitnim za otvaranje pregovora i izvijestiti Vijeće najkasnije u martu 2024. godine.Institucije na državnom nivou, vlade oba entiteta i Brčko distrikta nastavili su provoditi sveobuhvatni strateški okvir u oblasti unutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) zajedno sa svojim pojedinačnim PIFC strategijama za period 2020 – 2025.

10.Doc. dr. sc. Jasmina Hurić

Zaduženost Bosne i Hercegovine

Prema standardnim pokazateljima zaduženosti koji se koriste u većini zemalja i od strane međunarodnih finansijskih institucija, BiH nije prezadužena zemlja i njena zaduženost je još uvijek u referentnim okvirima, ali je prema drugim pokazateljima zaduženosti i stanju u ovoj oblasti izložena velikim prijetnjama i mogućnosti da se suoči sa ozbiljnim problemima u servisiranju svojih dugova. Kada se uzmu u obzir standardni pokazatelji zaduženosti, BiH se može svrstati u kategorije zemalja koje nisu prezadužene, ali ulazeći dublje u tu problematiku situacija se ne može tako promatrati. Uprkos tome što dugovi iz godine u godinu rastu, ocjenjuje se da BiH nije prezadužena, ali da joj rastući trendovi zaduženosti predstavljaju prijetnju za očuvanje fiskalne održivosti veoma je evidentno. Osnovno pravilo zaduženosti,ukoliko se želi održati likvidnost javnih finansija u jednoj zemlji, je da stopa rasta javnog duga u dugom roku mora biti manja od stope privrednog rasta. U slučaju zaduženosti BiH,nije problem samo u visini zaduženosti, nego u odnosu duga i ključnih makroekonomskih pokazatelja, u velikom dijelu neangažovanih kreditnih sredstava za koja se plaćaju ogromni iznosi po osnovu penala, u prekomjernom korištenju pozajmljenih sredstava za javnu potrošnju i nerentabilnim projektima za koje se zadužuje.

11.Jasmin Omeragić

Poduzetnik:„to be or not to be”ili – teško je biti fin

Onaj ko želi postati poduzetnikom, a da je pritom spreman učiti i ovladati širokim spektrom znanja i vještina, svakako mora dobro „poznavati i samoga sebe“, kako bi sam sebi mogao odgovoriti na pitanje: da li sam ja uopće sposoban za samostalni posao i kako ću se snalaziti u vođenju posla. Mnogi u tome nisu uspjeli (a nisu lako odustajali), što znači da i promašaj je – očekivani epilog! Neke studije, koje su se bavile temom neuspjeha u poduzetničkom biznisu pokazale su kako većina registriranih poduzetničkih firmi prestane s radom već u prve tri godine, a da se tek jedna polovina uspije održati barem pet godina. To potvrđuje i tezu da nije dovoljno samo biti ambiciozan i uporan, niti samo mnogo raditi i iznalaziti uvijek nove motive, nego treba puno ulagati i u znanje, jer nedostatak adekvatnog znanja, ali i dovoljno raspoloživog novca, najčešći je razlog propadanja poduzetničkih firmi. Istina, s parama ili bez njih, poduzetnik u startu, dakle samim započinjanjem poduzetničke aktivnosti, zapravo ulazi u zonu visokog poslovnog rizika. Naravno, cijena svakog iskušenja (pa i poduzetničkog uzleta ili pada) je upravo moć odupiranja iskušenju.

12.Prof. dr Zorana Agić

Benefiti dobrovoljnog penzionog osiguranja za zaposlene i poslodavce

Dobrovoljni penzioni fondovi igraju ključnu ulogu u osiguranju finansijske sigurnosti pojedinaca tokom njihovih penzionih godina. Oni pružaju mogućnost dodatne uštede i investiranja za penziju, čime omogućavaju veću kontrolu nad budućim finansijskim tokovima. Osim toga, ovi fondovi doprinose široj ekonomiji kroz povećanje investicija i podršku kapitalnim tržištima. Kroz njihovu integraciju u sisteme socijalne zaštite, dobrovoljni penzioni fondovi mogu doprinijeti stabilnosti društva u cjelini, pružajući pojedincima osjećaj sigurnosti i stabilnosti u njihovim penzionim planovima. Dobrovoljni penzioni fondovi donose različite koristi poslodavcima, uključujući povećanu konkurentnost na tržištu rada, fiskalne olakšice, motivaciju zaposlenih, izgradnju pozitivnog imidža kompanije, mogućnost fleksibilnosti i personalizacije, kao i očuvanje kontinuiteta poslovanja i stvaranje pozitivnog korporativnog okruženja. Integracija dobrovoljnih penzionih fondova u strategiju beneficija poslodavca može biti ključna za dugoročni uspjeh kompanije. Preporuke za unapređenje penzionih fondova uključuju kontinuirano obrazovanje i informisanje zaposlenih o njihovim penzionim opcijama, pružanje fleksibilnosti u izboru investicionih strategija, praćenje i prilagođavanje fondova u skladu sa promjenama tržišta, kao i osiguranje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju fondovima. Sve ovo će da doprinese jačanju povjerenja i efikasnosti penzionih sistema, osiguravajući stabilnost i prosperitet kako pojedinaca tako i poslodavaca u dugoročnom periodu.

13.Džana Kadribegović

Institut  radnog  vremena  u Zakonu o radu

Institut radnog vremena propisan Zakonom o radu posebno je značajan, jer se u praksi javljaju određene  dileme i različiti pristupi prilikom ostvarivanja prava koja proističu iz rada u radnom vremenu  ugovorenom  između radnika i poslodavca. Bosna i Hercegovina je 2008. godine ratificirala Evropsku socijalnu povelju koja obavezuje zemlje potpisnice da je implementiraju u svoje radno zakonodavstvo tako što će predvidjeti razumno dnevno i sedmično radno vrijeme i radnu sedmicu koja se progresivno smanjuje u mjeri koju dopušta povećanje produktivnosti i drugi relevantni faktori.  Imajući u vidu značaj radnog vremena za ugovorne strane u radnom odnosu, poslodavci, u skladu sa zakonom, treba da poduzimaju mjere da radno vrijeme svedu na mjeru koja je primjerena poslovima, a što  će istovremeno, očuvati psihičko i fizičko zdravlje radnika.

14.Bernard Iljazović

Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine

Uloga Institucije ombudsmena ima veliki značaj za razvoj i promociju zaštite ljudskih prava, no unatoč tome još uvijek nije dovoljno prepoznat njezin potencijal kako u stručnoj tako i široj javnosti. Stoga je neophodno poduzeti određene korake, prije svega na zakonodavnoj razini reformiranjem zakonodavstva, s ciljem jačanja i osnaživanja njezine uloge. Posebice treba raditi na povećanju svijesti o prevenciji zaštite prava građana, i to osobito kod mlađe dobne skupine kako bi ih se osvijestilo o ljudskim pravima i stjecanju praktičnih znanja u njihovom ostvarivanju i zaštiti. Ključno je provođenje edukacije, a za što je neophodna i učinkovitija suradnja i koordiniranost sa organima vlasti, organizacijama civilnog društva, gender centrima, akademskom zajednicom, te međunarodnim organizacijama. U konačnici, organi vlasti trebaju više uvažavati prijedloge i preporuke Institucije ombudsmena, te ih primjenjivati u praksi, kako bi se i ostvarila sama svrha Institucije ombudsmena.

15.Dr. sci. Asja Gojačić

Upravljanje talentima u suvremenim organizacijama

U današnjoj ekonomiji baziranoj na znanju, vrijednost čini produkt znanja i informacija, stoga organizacije ne mogu generirati profite bez ideja, vještina i talenata svojih zaposlenika i moraju se usmjeravati na njih, a ne na tehnologije, tvornice i kapital. Stoga se pojmovi talent i upravljanje talentima sve više upotrebljavaju u svakodnevnom rječniku stručnjaka ljudskih potencijala, ali i višeg menadžmenta, iako ne postoji jedinstvena definicija talenta niti jedinstven popis obilježja i osobina ličnosti koje bi talenti trebali imati. No, lako je prepoznati kako se od talenata očekuje superiorni radni učinak i kreativnost koji su značajno veći nego kod ostalih zaposlenika i koji organizacijama osiguravaju postizanje boljih rezultata i konkurentsku prednost pred ostalim organizacijama koje ne posjeduju talente. Kada govorimo o upravljanju talentima također je bitno da su procesi za njihovo upravljanje jasno postavljeni od strane ljudskih potencijala, ali i da je odgovornost za razvijanje talenata na strani linijskih voditelja. Važno je napomenuti i kako je predanost upravljanju talentima nužna od vrha do dna organizacije. Od klјučnog  je značaja da talenat predstavlјa potencijal koji traži angažman da bi se manifestirao i pretvorio u kapacitet, jer nije dovolјno samo prepoznati talenat, neophodno je i razvijati ga i angažirati. Da bi organizacije imale izvrsne talente, trebaju razvijati isto takav sustav upravljanja talentima koji će privući i zadržati ljude iznimnih sposobnosti i potencijala.

16.Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima u RH - II dio

Obzirom da se radi o značajnoj intervenciji zakonodavca u trenutno važeći Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.) i to po prvi puta nakon ulaska Republike Hrvatske u schengenski prostor, prikazane su promjene koje će imati direktan utjecaj na uvjete boravka i rada državljana trećih država u Republici Hrvatskoj. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o strancima izbrisan je uvjet da poslodavac koji zapošljava u deficitarnim zanimanjima ne treba ispunjavati uvjet od ¼ broja zaposlenih hrvatskih državljana. Uvedena je novost da državljanin treće zemlje unutar važenja dozvole za boravak i rad može biti nezaposlen određeno vrijeme te za vrijeme nezaposlenosti i mogućnost tražiti zaposlenje i zaposliti se sukladno odredbama Zakona o strancima (najduže do 60 dana, jednokratno ili višekratno unutar važeće dozvole za boravak i rad). Propisani su slučajevi kada se podnosi zahtjev za izdavanje nove dozvole za boravak, odnosno kada Ministarstvo unutarnjih poslova putem nadležne policijske uprave ili postaje izdaje dozvolu boravak i rad. Donesena je promjena kojom se određuje obveza poslodavcu kada osigurava smještaj državljaninu treće zemlje kojem se izdaje dozvola za boravak i rad da takav smještaj mora biti primjeren.

 

 

---

by FEB dd