Kako na web stranici CBBiH pronaći tržišne kamatne stope?
Zbog čestih pitanja u vezi sa tržišnom kamatnom stopom na date/primljene zajmove, u nastavku donosimo instrukciju kako pristupiti web portalu CBBiH na kojem se nalazi podatak o tržišnim kamatnim stopama.
Svi podaci o kamatnim stopama objavljeni su na statističkom web portalu CBBiH, kojem možete pristupiti putem sljedećeg linka http://statistics.cbbh.ba/Panorama/novaview/SimpleLogin_bs_html.aspx
Nakon dvoklika na polje "Kamatne stope banaka" otvori se prikaz svih tržišnih kamatnih stopa datih fizičkim i pravnim licima. Ukoliko se radi o pozajmici koja je data (ili primljena) fizičkom ili pravnom licu bez valutne klauzule, potrebno je pristupiti polju "Kamatne stope na kredite stanovništvu u KM" (za fizička lica) ili "Kamatne stope na kredite nefinansijskim preduzećima u KM" (za pravna lica).
Nakon dvoklika na jednu od dvije navedene pozicije, slijedi prikaz tržišnih kamatnih stopa. Kamatna stopa se određuje na osnovu vrijednosti zajma i perioda otplate zajma. Primjer: data je pozajmica pravnom licu u iznosu od 600.000,00 KM, na rok otplate od 2 godine. Tržišna kamatna stopa iznosi 3,115%.
Promijenjen depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda u Kantonu Sarajevo
Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo na svojoj web stranici dana 26.03.2019. godine, dalo je obavijest u vezi sa promjenom depozitnog računa javnih prihoda Kantona Sarajevo. Obavijest vam dostavljamo u nastavku:
Iz Ministarstva finansija Kantona Sarajevo obavještavaju sve fizičke i pravne osobe, budžetske korisnike Kantona Sarajevo i ostale institucije da je došlo do promjene depozitnog računa za prikupljanje javnih prihoda KS.
Od danas, 26. marta 2019.godine sve uplate potrebno je vršiti na novi depozitni račun broj: 141 1965320008 475 otvoren kod BBI banke D.D. Sarajevo.
Federalno ministarstvo finansija - financija će izvršiti objavu izmjene računa u skladu sa Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji FBiH, dok će Kanton Sarajevo u skladu sa istim Pravilnikom zadržati i operativnost dosadašnjeg računa do objave izmjena u Pravilniku .
Rok za otpis zateznih kamata 5. maj 2019. godine
Poštovani porezni obveznici,
do isteka roka za otpis zateznih kamata ostalo je još 40 dana, zbog toga Porezna uprava Federacije BiH poziva obveznike koji imaju dugovanja po osnovu javnih prihoda nastala sa 31.12.2016. godine, da do 5. maja 2019. godine iskoriste pogodnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode (“Službene novine FBiH”, broj: 34/18) i oslobode se zateznih kamata.
Prema odredbama ovog zakona, kamata koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31.12.2016. godine otpisuje se u cijelosti ako obveznik glavni dug izmiri najkasnije do 5. maja 2019. godine. Također, porezni obveznici koji su u potpunosti izmirili svoj glavni dug u periodu od 1. januara 2017. godine do 30. juna 2017. godine, i koji imaju pravosnažno rješenje o otpisu obračunate, a neplaćene kamate u visini od 50%, preostala obračunata, a neplaćena kamata će se otpisati u cjelokupnom iznosu.
Zahtjev za otpis zatezne kamate na javne prihode podnosi se na Obrascu ZAOK, neposredno ili putem pošte nadležnoj poreznoj ispostavi kod koje se podnosilac zahtjeva vodi kao porezni obveznik, odnosno gdje je sjedište ili adresa podnosioca zahtjeva.
Obrazac ZAOK popunjava se prema Pravilniku o formi i sadržaju obrasca zahtjeva za otpis zatezne kamate na javne prihode i potrebnoj dokumentaciji (“Službene novine FBiH”, broj: 29/13). Porezni obveznici Zahtjev za otpis zatezne kamate – Obrazac ZAOK mogu preuzeti na web stranici Porezne uprave Federacije BiH: www.pufbih.ba u dijelu „Obrasci“.
Za sve dodatne informacije porezni obveznici se mogu obratiti na telefonske brojeve nadležnih kantonalnih poreznih ureda i poreznih ispostava koji se nalaze na web stranici Porezne uprave Federacije BiH: www.pufbih.ba u dijelu „Kontakti“.
Izvor: Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine
Rok za podnošenje poreznih prijava je 1. april 2019. godine
Porezna uprava Federacije BiH podsjeća porezne obveznike i građane da je krajnji rok za podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrasca GPD-1051) i prijave poreza na dobit za 2018. godinu 1. april 2019. godine.
Godišnju prijavu poreza na dohodak za 2018. godinu obavezno podnosi fizičko lice - rezident Federacije BiH (za dohodak ostvaren u i izvan Federacije BiH) i nerezident (samo za dohodak ostvaren na teritoriji Federacije BiH), ako je ostvario:
- dohodak iz dva ili više izvora u poreznom periodu,
- dohodak obavljanjem nesamostalne djelatnosti kod dva ili više poslodavaca,
- dohodak direktno iz inostranstva,
- dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti (obrt i djelatnosti srodne obrtu po Zakonu o obrtu, i druge djelatnosti regulisane posebnim propisima: trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup i sl. i druge samostalne djelatnosti), osim dohotka od samostalnih djelatnosti na koje se porez plaća u paušalnom iznosu,
- dohodak po osnovu nesamostalne djelatnosti kod jednog poslodavca, a poslodavac na sve isplaćene plaće i oporezive naknade nije obustavio i uplatio porez po odbitku.
Osim navedenih slučajeva, porezni obveznici mogu podnijeti Godišnju prijavu poreza na dohodak, i po osnovu:
- neiskorištenih osnovnih ličnih odbitaka u toku poreznog perioda na osnovu važeće porezne kartice, na primjer:
- ukoliko je poslodavac obračunao porez na dohodak što je izuzeto od oporezivanja (npr. na naknadu za bolovanje preko 42 koja je predmet refundacije) ili koristio manji faktor ličnog odbitka od iznosa na poreznoj kartici obveznika ili
- porezni obveznik je u toku poreznog perioda ostvarivao samo dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti (kao što je angažman po ugovoru o djelu) i sl.
- korištenja dodatnih ličnih odbitaka po godišnjoj poreznoj prijavi, i to po osnovu:
- troškova liječenja, nabavki lijekova na recept i ortopedskih pomagala i
- plaćene kamate na kredit kojim se prvi put rješava stambeno pitanje.
Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD –1051) porezni obveznici podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta fizičkog lica, osim ukoliko se radi o obvezniku koji je:
- ostvario samo dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti srodnih obrtu koji Obrazac GPD-1051 predaje prema mjestu registracije samostalne djelatnosti, ili
- fizičko lice sa prebivalištem na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koje ostvaruje dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije, u kom slučaju se Obrazac GPD-1051 treba predati nadležnoj poreznoj ispostavi prema mjestu sjedišta poslodavca.
Za nepodnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) u propisanom roku za fizičko lice propisana je novčana kazna u iznosu od 300,00 do 3.000,00 KM.
Poreznu prijavu koja uključuje Prijavu poreza na dobit, Porezni bilans i drugu dokumentaciju propisanu zakonom podnose: privredna društva i druga pravna lica - rezidenti Federacije BiH, podružnice iz Republike Srpske ili Brčko distrikta za dobit koju ostvare u Federaciji BiH, poslovne jedinice nerezidentnog pravnog lica, pravna lica koja su registrovana u skladu sa posebnim propisima, a obavljaju neku tržišnu djelatnost i ostvaruju i druge prihode na tržištu, matično privredno društvo (koje ima odobreno porezno konsolidovanje).
Za nepodnošenje propisane porezne prijave poreza na dobit propisana je novčana kazna u iznosu od 3.000,00 KM do 100.000,00 KM.
Porezne prijave mogu se podnijeti i elektronski, korištenjem usluga elektronskih servisa Porezne uprave Federacije BiH - E-usluge/servisi.
Propisani obrasci, kao i uputstvo o korištenju elektronskih servisa nalaze se na web stranici Porezne uprave Federacije BiH - http://www.pufbih.ba
Pozivamo Vas da izvršite zakonom propisane obaveze i podnesete porezne prijave u propisanim rokovima.
Za svaku prijavu koju Porezna uprava Federacije BiH mora sačiniti u ime poreznog obveznika propisana je novčana kazna u iznosu od 500,00 do 50.000,00 KM.
Izvor: www.pufbih.ba
Pravilnik o izmjenama pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine
U "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", broj 18/19 od 22.03.2019. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Pravilnik vam donosimo u nastavku:
PRAVILNIK
O IZMJENAMA PRAVILNIKA O NAČINU UPLATE JAVNIH PRIHODA BUDŽETA I VANBUDŽETSKIH FONDOVA NA TERITORIJI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
- U Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/16, 89/16, 9/17, 33/17, 67/17, 9/18, 27/18, 55/18 i 105/18), u poglavlju IV. NAKNADE I TAKSE, u tački 19. Ostali neporezni prihodi, podtačka 19.1.3 Prihodi od iznajmljivanja, u tabelarnom pregledu, pod rednim brojem 6. naziv prihoda "Prihodi od zakupa korištenja sportsko-privrednih lovišta" zamjenjuje se nazivom: "Prihodi od zakupa sportsko-privrednih lovišta".
- U poglavlju VI. DOPRINOSI, u tački 21. Doprinosi, podtačka 21.2. u stavu 5. riječi: "Odlukom o izdvajanju sredstava u fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine za 2017.godinu ("Službene novine Federacije BiH" broj 13/17) i primjenjuje se od 01.01.2017. godine" zamjenjuju se riječima: "Odlukom o izdvajanju sredstava u fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/19) i primjenjuje se od 01.01.2019. godine".U podtački 21.5. u stavu 3. riječi: "Odlukom o izdvajanju sredstava u fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine za 2017.godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/17) i primjenjuje se od 01.01.2017. godine" zamjenjuju se riječima: "Odlukom o izdvajanju sredstava u fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/19) i primjenjuje se od 01.01.2019. godine".
- Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći za januar 2019. godine
U "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", broj 17/19 od 20.03.2019. godine objavljeno je Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći za januar 2019. godine.
Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za januar 2019. godine iznosi 924 KM.
Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za januar 2019. godine iznosi 1.422 KM.
Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za period novembar 2018. godine - januar 2019. godine iznosi 915 KM
Časopis Mart 2019
ELEKTRONSKI ČASOPIS
S A D R Ž A J
1. Jasenko Hadžiahmetović
Porez na dobit za 2018. godinu poslovnih jedinica pravnih lica iz FBiH koje posluju u RS i BDBiH
Poslovna jedinica pravnog lica iz Federacije BiH koja djelatnost obavlja na području RS i/ili BD, obveznik je poreza na dobit koju ostvari isključivo na području RS/BD.Stoga je i poslovna jedinica dužna da Poreskoj upravi RS/BD podnese godišnju prijavu poreza na dobit za 2018. godinu najkasnije do 31.03.2019. godine, te u istom roku platiti obračunati porez na dobit. Godišnja prijava poreza na dobit se sastavlja na osnovu istoimenih zakona o porezu na dobit RS i BD, koji su po svojoj strukturi i sadržaju ranije bili dosta slični. Međutim, nakon donošenja novog Zakona o porezu na dobit u RS (uključujući i izmjene koje su u primjeni od 1.1.2017. godine), razlike su se značajno produbile. Iz tog razloga se povećao broj poreznih pozicija koje su u RS i BD tretirane na potpuno drugačiji način. Iz izloženog slijedi da porezna osnovica uvijek odstupa od računovodstvene dobiti. Ta odstupanja će biti tim veća što su veće razlike u poreznom tretmanu prihoda i rashoda u odnosu na tretman tih kategorija u smislu računovodstvenih propisa. Stoga je efektivno porezno opterećenje u praksi uvijek više od zakonske stope od 10%. Koliko je to više, uglavnom najviše zavisi od visine porezno NEpriznatih rashoda u svakom konkretnom slučaju, kod svakog konkretnog obveznika.
2. Doc.dr.sc.Semina Škandro
Savremene metode obračuna troškova - primjer ABC model
Menadžmentu svakog pravnog subjekta, bez obzira o kojoj djelatnosti se radi, od velikog značaja su troškovi i način njihovog upravljanja, a posebno način njihovog alociranja na nosioce troškova. Tradicionalni sistem obračuna troškova ne može dati kvalitetne informacije o kretanjima troškova, ne može precizno i jasno definisati kod kojih poslovnih aktivnosti su nastali, te zbog tog razloga preduzeće ne iskorištava raspoložive resurse na produktivan i efikasan načina. Primjena savremenog sistema obračuna troškova na bazi aktivnosti preduzećima bi donijela značajnu uštedu u troškovima i omogućilo pribavljanje kvalitetnih informacija za donošenje optimalnih poslovnih odluka u cilju poboljšanja poslovanja. Savremeni sistem obračuna troškova baziran je na aktivnostima, omogućava bolje razumijevanje ponašanja opštih troškova, daje mehanizam za upravljanje tim istim troškovima, te pruža pouzdane informacije za analizu profitabilnosti.
3. Dr.sc. Jozo Piljić
Izvještavanje po segmentima
Unutarnja organizacija suvremenih poduzeća je dosta složena, bilo da se radi o različitosti proizvodnih programa, bilo da se radi o teritorijalnom principu, o čemu su najbolja ilustracija multinacionalne kompanije. U takvim uvjetima postoje različitosti i u tehničko tehnološkom smislu, ali i u postojanju različitog ambijenta, prije svega zakonskih propisa, različitog nivoa razvijenosti i sl. Osim toga, često i sama veličina poduzeća ne omogućava mjerenje i iskazivanje financijskog položaja i rezultata poslovanja poduzeća kao cjeline. S druge strane specijalizacija manjih organizacijskih cjelina rezultira i boljim poslovnim rezultatima. Otuda se nameće potreba da se rezultati mjere na nivou nižih organizacijskih jedinica koji se za potrebe financijskog izvještavanja, ali i u računovodstvenoj teoriji nazivaju segmentima. Izvještavanje po segmentima propisano je Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja (MSFI) 8 - Poslovni segmenti. Subjekt je dužan objaviti informacije koje korisnicima njegovih financijskih izvještaja omogućuju da ocijene vrstu i financijske učinke poslovnih djelatnosti kojima se bavi te gospodarsko okruženje u kojem posluje.
4. Safija Žilić
Pojam, sadržaj i značaj procesa sekuritizacije
Sekuritizacija je finansijska transakcija koja se ostvaruje prenosom imovine (tzv. sekuritizirane imovine) sa inicijatora (vlasnika) imovine na nositelja sekuritizacije, ili prenosom kreditnog rizika (rizika mogućeg neplaćanja), radi emitovanja vrijednosnih papira ili ugovaranja finansijskih izvedenica. Sekuritizacija je tehnika finansiranja nastala kao rezultat porasta konkurencije, internacionalizacije bankarskog poslovanja, deregulacije, globalizacije i sličnih trendova u savremenom finansijskom sistemu. Sekuritizacija je oblik desintermedijacije gdje institucije mogu bez posredovanja komercijalnih banaka pristupiti sredstvima na finansijskom tržištu. Sekuritizacija, kao i drugi oblici finansijskih inovacija, ima svoje prednosti kao i nedostatke. Postoje uslovi pod kojim sekuritizacija može biti korisna za finansijski sistem i obratno. Sekuritizacija, kao koncept, ne može se unaprijed proglasiti ni dobrom, ni lošom.
5. Doc.dr.sc Mirza Čaušević
Poreska reforma u Evropskoj uniji
Kada se govori o poreskoj reformi u Evropskoj uniji, Evropska komisija kontinuirano objavljuje dokument, koji se odnosi na pitanja poreskih reformi u državama članicama, te determiniše sve izazove poreske politike za privredni rast i fiskalnu održivost. Dakle, kada govorimo o poreskoj reformi, Evropska komisija detaljno raščlanjuje poreske osnovice, kao važan faktor poboljšanja poreskih sistema, uključivši oporezivanje nekretnina, poticaje finansiranja zaduživanjem u oporezivanju dobiti, porezne rashode u direktnom oporezivanju i osnovicu poreza na dodatnu vrijednost. Mnoge države članice povećale su poreze na potrošnju, uglavnom povećanjem smanjene poreske stope ili širom primjenom standardne stope, iako su provedene brojne reforme suprotno rečenome trendu. U vrlo malenom broju država članica mijenjani su porezi na imovinu, a sve su, u pravilu, uvele mjere za borbu protiv poreskih prijevara i utaja te poboljšanje poreske discipline.
6. Goran Peštović
Ugovor o djelu- pravni aspekt i porezni tretman
Ugovor o djelu je često korištena forma ugovornog odnosa u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan. Kao obavezno pravni ugovor, ugovor o djelu regulisan je Zakonom o obligacionim odnosima. Njime se izvođač obavezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručilac se obavezuje za to platiti mu određenu naknadu. S druge strane, prava i obaveze iz radnog odnosa uređeni su Zakonom o radu. U radnom odnosu poslodavac je obavezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu s prirodom i vrstom rada, lično obavljati preuzeti posao.
7. Nedim Čustović
Nadzor funkcionisanja sistema finansijskog upravljanja i kontrola kroz provjeru sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti
Izjava o fiskalnoj odgovornosti mora se posmatrati kao jedan od instrumenta nadzora trošenja budžetskih sredstava, provjera ispravnosti, namjenske, zakonske i svrsishodne upotrebe budžetskih sredstava radi efikasnoga funkcionisanja sistema financijskog upravljanja i kontrole utroška sredstava utvrđenih u budžetu odnosno financijskom planu. Svrha ovog zakonodavnog okvira je ojačati fiskalnu odgovornost rukovodioca korisnika budžetskih sredstava, što je tek djelomično uspjelo propisivanjem zakonskih odredba na osnovu kojih rukovodilac korisnika budžetskih sredstava pri povredi pravila podliježe prekršajnim odredbama što propisuju novčane kazne za neprovođenje propisa. Odgovornost je djelomično umanjena, radi nepostojanja političke i krivične odgovornost kakva bi, da postoji, imala cilj dodatno povećati važnost same Izjave. Potrebne su što skorije izmjene i dopune zakonodavnog okvira fiskalne odgovornosti, što se može jednostavno uraditi na način da obveznici primjene zakonodavnog okvira finansijskog upravljanja i kontrola budu i obveznici podnošenja izjave o fiskalnoj odgovornosti. Izjavu o fiskalnoj odgovornosti treba konstantno razvijati i usklađivati sa krajnjim ciljem njenog pretvaranja u ključni dokument kojim će se pratiti primjena i uspostava sistema finansijskog upravljanja i kontrola, te utvrđenih fiskalnih pravila.
8. Elman Nadžaković
Budžetska politika – temeljni faktor javnih finansija
Budžet je izuzetno značajan politički akt zemlje, odnosno svake državne političko teritorijalne zajednice za čije su ostvarenje zainteresovani svi politički subjekti. Struktura prihoda otkriva ko snosi teret formiranja prihoda, a struktura rashoda predstavlja ekonomske, socijalne i druge ciljeve, odnosno politiku vlasti. U savremenom društvu, država sve više interveniše u privredi i socijalnoj politici, dok dokument budžeta donosi politička većina i predstavlja zakon koji izvršna vlast ne smije, odnosno ne bi smjela da mijenja bez parlamenta ili da troši drugačije od plana. Integrirana u ciklična kretanja privrede, Budžetska politika ima za cilj stabilizaciju privrede, a ponašanje prihoda i rashoda u cjelokupnom budžetskom ciklusu pokazuje njegovu ekonomsku funkciju, pa se postavlja pitanje: Da li Budžetska politika, kao „dio makroekonomske politike“ u Bosni i Hercegovini ima ekonomsku ili socijalnu funkciju?
9. Adnan Balvanović
Korporativno upravljanje posmatrano kroz un train de vie stvarnopravnog uređenja realnih tereta u Federaciji Bosne i Hercegovine
Stvarnopravno uređenje realnih tereta na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od ključnih elemenata uspostavljanja imovinskih odnosa, kada je u pitanju stvaranje i izgradnja stakeholderskog okvira za korporativno upravljanje. Na taj se način znatno unapređuje samo korporativno upravljanje, ali i povezanost sa ostalim eksternim korporativnim konstituentima određene kompanije u pitanju. Također, realne terete bi bilo neophodno ugraditi i u pojedina interna akta kompanije, kojima se regulišu procedure rada vezane za imovinske odnose (uspostavljanje, donošenje poslovnih odluka vezanih za realne terete i sl.). Edukacija iz oblasti stvarnopravnog uređenja realnih tereta u Federaciji Bosne i Hercegovine, onako kako je to određeno citiranim odredbama Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH je još jedan od uvjeta koje je neophodno osigurati kako bi se što adekvatnije prihvatila ova materija, pogotovo kada su u pitanju ključni interni korporativni konstituenti (na prvom mjestu radnici, zaposleni na regulisanji imovinskih odnosa, ali i menadžment kompanije). Time se direktno utiče na poboljšanje okvira rada kompanija u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i dodatno razvija stakeholderski oblik korporativnog upravljanja kompanijama u ovom bh entitetu.
10. Jasmin Omeragić
Uloga računovodstva u procesu poslovnog odlučivanja
„Zdravu“ firmu karakterizira dobar finansijski položaj, rentabilno poslovanje i adekvatna zarađivačka sposobnost. No, u praksi je vrlo mali broj takvih poslovnih subjekata, pogotovo ako uzmemo u obzir i činjenicu da svaka firma tokom svoga poslovanja neminovno prolazi kroz različite razvojne faze, većina firmi bezuslovno se suočava i sa teškim, izazvanim raznim krizama, periodima. Tu se posebno ističe značaj računovodstva, koje putem internog finansijskog izvještavanja može i treba da bude informaciona podrška u odlučivanju u svim fazama razvoja jedne firme. Računovođe u svaka doba, a posebno u kriznim poslovnim situacijama, moraju ukazivati menadžmentu i vlasnicima kapitala koliki je to zapravo informacioni domet upravljačkog računovodstva i koliko je važna uloga računovođe. Za menadžera, koji želi biti uspješan, računovodstveno-finansijska analiza bi morala biti glavni alat za donošenje poslovnih odluka, jer kvalitetne poslovne odluke polučit će uspješno poslovanje, smanjiti troškove finansiranja, olakšati procjenu isplativosti ulaganja, što sve skupa ima značajan uticaj na profitabilnost i likvidnost firme, to jest osigurat će odvijanje poslovnih procesa, uspješnost i sigurnosti poslovanja firme i njen razvoj. Računovodstveno i finansijsko izvještavanje, i računovođa kao glavni nosilac tih poslova, u svakoj firmi ključni su faktori za dobro poslovno odlučivanje i trebalo bi da budu permanentno podržavani i adekvatno vrednovani od strane menadžmenta i vlasnika kapitala.
11. Irma Muhović
Nezakonit otkaz ugovora o radu kao osnov za pokretanje parnice
Nezakonit otkaz ugovora o radu je samo jedna u nizu povreda prava iz Zakona o radu koja radniku daje pravo da zaštitu i ostvarenje svojih prava zahtijeva pred sudom. Ranijim zakonskim rješenjem postojala je obaveza radnika da se prije pokretanja parničnog postupka za zaštitu svojih prava najprije obrati poslodavcu. Međutim, posljednje izmjene Zakona o radu idu u prilog radniku imajući u vidu da je predviđeno da radnik, u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu, može podnijeti tužbu pred stvarno i mjesno nadležnim sudom bez da se prethodno obrati poslodavcu.
12. Džana Kadribegović
Propisi kojima se uređuje odgovornost radnika i državnih službenika
Prema Zakonu o radu, kao općem propisu, radni odnos zasniva se stupanjem radnika na rad, na osnovu zaključenog ugovora o radu između poslodavca i radnika. Ugovor o radu postaje pravno valjan na osnovu sporazuma stranaka o bitnim elementima tog ugovora. Zaključivanjem ovog ugovora, za ugovorne strane nastaju određena prava i obaveze iz čega proizilazi, što naravno podrazumijeva i međusobnu odgovornost za kvalitetno i efikasno izvršavanje tih prava i obaveza. Odgovornost aktera u radnom odnosu je jedan od najvažnijih instituta koji treba, prije svega, da ima preventivnu ulogu u cilju sprječavanja negativnog ponašanja kao i nastanak eventualne štete za jednu od strana u ugovornom odnosu.
Savjetodavni servis
Saopštenja za primjenu propisa
Odluka o visini i roku za uplatu članarine za 2019. godinu
Upravni odbor Saveza računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH je na sjednici održanoj u 04.03.2019. godine donio Odluku o visini i roku za uplatu članarine za 2019. godinu.
Prema tekstu navedene Odluke, članarina za 2019. godinu iznosi 50,00 KM. Rok za uplatu članarine za 2019. je 31.10.2019.
Osobe koje steknu zvanje u računovodstvenoj profesiji na ispitnom roku koji se provodi u novembru 2019. obvezne su uplatiti članarinu za 2019. najkasnije do 31.12.2019.
Članarina za 2019. godinu uplaćuje se na transakcijski račun Saveza otvoren kod:
- UniCredit Bank BH, broj: 3381002202148245
- Sparkasse Bank BH, broj:1990490058318678
s naznakom imena i prezimena člana, broja evidencijske knjižice dobivene od Saveza i godine za koju se vrši uplata članarine.
Izvor: www.srr-fbih.org
FIA: Pravilnik o uslovima i postupku ustupanja prava na korištenje podataka iz registra finansijskih izvještaja pravnim i fizičkim licima i načinu njihovog korištenja
U "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", broj 15/19 od 06 .03.2019 godine objavljen je Pravilnik o uslovima i postupku ustupanja prava na korištenje podataka iz registra finansijskih izvještaja pravnim i fizičkim licima i načinu njihovog korištenja.
Ovaj Pravilnik propisuje:
- podnošenje zahtjeva za ustupanje prava na korištenje podataka,
- uslove za ustupanje prava na korištenje podataka,
- način ustupanja prava na korištenje podataka,
- vrste izbora ustupanja podataka,
- način korištenja podataka,
- svrhu korištenja podataka,
- ugovor o ustupanju prava na korištenje podataka i druga pitanja od značaja za ustupanje prava na korištenje podataka.
Pravilnik možete preuzeti na slijedećem linku: https://eliteworks.agency/clients/feb/wp-content/uploads/2019/03/PRAVILNIK-O-USLOVIMA-I-POSTUPKU-USTUPANJA-PRAVA-NA-KORISTENJE-PODATAKA-IZ-REGISTRA-FINANSIJSKIH-IZVJESTAJA-PRAVNIM-I-FIZICKIM-LICIMA-I-NACINU-NJIHOVOG-KORISTENJA.pdf
SRRFBiH: Objavljeni su izmijenjeni Međunarodni revizijski standardi
Na web stranici Saveza računovođa i revizora FBiH, objavljeni su izmijenjeni Međunarodni revizijski standardi. Izmjene se odnose na sljedeće standarde:
- MRevS 250 - Razmatranje zakona i regulative u reviziji financijskih izvještaja
- MRevS 800 - Posebna razmatranja – revizije financijskih izvještaja sastavljenih u skladu s okvirima posebne namjene
- MRevS 805 - Posebna razmatranja – revizije pojedinačnih financijskih izvještaja i određenih elemenata, računa ili stavaka financijskih izvještaja
- MRevS 810 - Angažmani radi izvješćivanja o sažetim financijskim izvještajima
Više na: http://www.srr-fbih.org