POREZNA AKADEMIJA-online edukacija
Konsultantska kuća FEB d.d. Sarajevo organizuje drugi ciklus „Porezne akademije“. Edukacija će se održati u vidu online interaktivnog predavanja.
Dopustite da vas učinimo malim stručnjacima u poznavanju i praktičnoj primjeni poreznih propisa. Steknite i usavršite svoje znanje iz oblasti direktnih i indirektnih poreza.
Za vas smo pripremili sljedeće vrste edukacija:
- Primjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima
- Primjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Broj mjesta je ograničen, te je potrebna online prijava. Prijave traju do 15.5.2020. godine.
👩🎓👨🎓U nastavku prenosimo utiske naših polaznika:
“U moru nekih certifikata i diploma, meni je Porezna akademija najdraža obuka. Sa lakoćom sam i išla i vraćala se, bez obzira na radni dan. Konkretni problemi s kojima se susreće računovoda u svakodnevnom radu, informacije do kojih nije lako doći a da su dovoljno pouzdane. Mnogo korisno, dobro organizovano. Sve pohvale timu i predavaču.”
“Vezano za Poreznu akademiju, želim da Vam se zahvalim na dobro pripremljenim prezentacijama i još boljem izlaganju. Super je osmišljen koncept, gdje se izlažu teme i daju odgovori na situacije koje se dešavaju u praksi. S obzirom da sam početnik u ovoj oblasti oko poreza i doprinosa sada nakon završetka mogu reći da sam obogatila svoje znanje i radno iskustvo saznanjima iz ovih oblasti. Takođe grupa je bila super, mix ljudi iz raznih oblasti.”
“Porezna akademija je jedno super iskustvo za mene. Predavač jasno i koncizno izlaže,te je jako susretljiv u davanju odgovora.Nadam se da ćemo imati priliku opet da se družimo na nekim sličnim i jednako ineteresantnim edukacijama.”
EDUKACIJE
Edukacija – Primjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima
- Obračun plaće za redovan rad
- Obračun plaće u različitim okolnostima (bolovanje, porodiljsko odsustvo, godišnji odmor, prekovremeni rad, rad u vrijeme sedmičnog odmora...)
- Način popunjavanja i podnošenja obrazaca (MIP-1023, GIP-1021, Specifikacije uz obračun plaće)
- Neoporezive isplate (dnevnice za službeni put, topli obrok, prevoz, regres, liječenje, donacije, pokloni...)
- Mogućnost gotovinskih isplata i gotovinsko poslovanje
- Obračun ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu
- Obračun naknade za članove skupštine, nadzornog i upravnog odbora
- Obračun naknade za direktora koji nije u radnom odnosu (menadžerski ugovor)
- Način popunjavanja i podnošenja obrazaca (AUG-1031 i ASD-1032)
- Oporezivanje prihoda po osnovu nesamostalne djelatnosti, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, ulaganja kapitala i igara na sreću
- Oporezivanje freelancer-a
- Obračuni, refundacije i subvencije za vrijeme trajanja pandemije COVID-19
Edukacija – Primjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV)
- Obveznici poreza na dodanu vrijednost
- Isporuke na koje se obračunava PDV
- Promet robe vs promet usluga
- Osnovica za obračun PDV-a
- Period nastanka porezne obaveze
- Oporezivanje ino usluga
- Oporezivanje prodaje ili najma nekretnina
- Porezni tretman davanja poklona male vrijednosti, davanja uzoraka, manjka, korištenja dobara u vanposlovne svrhe...
- Porezni tretman izvoza i uvoza robe
- Obaveze prilikom avansnih plaćanja
- Posebni postupci oporezivanja (turističke agencije, građevinska shema, posebna shema dužnika...)
- Isporuke oslobođene plaćanja PDV-a
- Porezni tretman isporuka koje se finansiraju iz IPA fonda
- Pravo korištenja ulaznog PDV-a
- Obaveza ispravke korištenog ulaznog PDV-a
- Povrat PDV-a
- Praktičan prikaz popunjavanja PDV i DPDV prijave
- Obračuni i oslobađanja za vrijeme trajanja pandemije COVID-19
OSTALE INFORMACIJE
Cijena po edukaciji: 250,00 KM sa PDV-om
Datum održavanja: 18.5.2020. godine
Trajanje po edukaciji: pet dana, po danu dva školska sata
Mjesto održavanja: Online
Prijava je moguća na jednu ili više edukacija.
Broj polaznika je ograničen.
Sve potrebne informacije na telefone:
060/340-9368 i 033/ 215-802
email: feb@feb.ba
UINO: Bez izmjene rokova za predaju PDV prijava
Na web stranici Uprave za indirektno oporezivanje, objavljeno je Saopštenje koje vam donosimo u nastavku:
Poštovani porezni obveznici,
Imajući u vidu činjenicu da je medijski prostor uglavnom ispunjen informacijama o bolesti COVID 19, koju uzrokuje Corona virus te da svakodnevno primamo informacije o mjerama koje preduzimaju vlade brojnih država kako bi se ublažili negativni efekti krize na ekonomiju svake od zemalja, a cijeneći i činjenicu da je isti taj medijski prostor ispunjen i različitim netačnim vijestima u vezi sa indirektnim porezima, dužni smo Vas informirati o sljedećem:
Odredbom člana 38. stav 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“ br.9/05, 35/05, 100/08 i 33/17) definirano je da je obveznik dužan obračunati PDV za odgovarajući porezni period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreznom periodu. Dalje je članom 39. koji definira podnošenje prijave za plaćanje PDV-a i plaćanje poreza, propisano da su obveznici dužni svoju PDV obavezu obračunatu za određeni porezni period navesti u mjesečnoj PDV prijavi i takvu PDV prijavu podnijeti do 10-og u mjesecu po isteku poreznog perioda. Dalje je odredbama člana 79. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik BiH” br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08, 65/10 i 85/17) koji definira plaćanje PDV-a, određeno da porezni obveznici plaćaju PDV najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec.
Prema tome, u skladu sa svim predhodno navedenim, a kako nije došlo do izmjene gore navedenih zakonskih odredbi, porezni obveznici su PDV prijavu za određeni porezni period dužni podnijeti do 10. u mjesecu po isteku poreznog perioda, te izvršiti uplatu prijavljene obaveze također do 10. u mjesecu. Na navedeno vam ukazujemo iz razloga što bi, zbog velikog broja u medijskom prostoru plasiranih informacija o mogućem pomjeranju roka za prijavljivanje i/ili plaćanje, pojedini obveznici mogli biti dovedeni u zabludu da su gore pomenuti rokovi pomjereni, što u konkretnom nije slučaj.
Ujedno vas podsjećamo da neplaćanje obaveza u Zakonom definiranom roku odnosno do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, za sobom povlači pokretanje postupka prinudne naplate, odmah narednog dana od isteka doborovoljnog roka, tj. 11. u mjesecu, a kako je propisano članom 11. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“ br. 89/05 i 100/13), a što za sobom povlači potraživanje naknadnog tereta u iznosu od 5 % od dužnog iznosa. Osim toga, odredbom člana 10. istog Zakona, koji definira zateznu kamatu, određeno je da se na iznose indirektnih poreza koji nisu uplaćeni u zakonskom roku i na propisani račun, plaća zatezna kamata po stopi od 0,04 % dnevno za svaki dan zakašnjenja.
Na kraju, obaveza nam je i da Vas podsjetimo da bi svako postupanje suprotno pomenutim zakonskim odredbama, podrazumijevalo i pokretanje odgovarajućeg prekršajnog postupka. Naime, svaki porezni obveznik koji činjenjem ili nečinjenjem napravi prekršaj podliježe novčanoj kazni za učinjeni prekršaj što je određeno odredbama člana 67. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U stavu 1. pod tačkom 4. ovog člana određeno je da će porezni obveznik biti novčano kažnjen u iznosu od 300 KM u slučaju kada ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom roku, u skladu sa stavovima 1. do 4. člana 39. ovog Zakona, izuzev u slučaju kada je prijava negativna. Odredbom stava 2. istog člana ovog Zakona, određeno je da i ovlašteno lice koje radi za pravno lice podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno lice.
Izvor: UINO
Saopćenje za javnost o stanju broja zaposlenih radnika u FBiH na dan 17.04.2020. godine
Porezna Uprava Federacije Bosne i Hercegovine je objavila Saopćenje za javnost o stanju broja zaposlenih radnika u FBiH na dan 17.04.2020. godine.
Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 17.04.2020. godine po prebivalištu osiguranika iznosi 511.892 dok po sjedištu poslodavca ukupan broj zaposlenih iznosi 512.205.
Saopćenje možete preuzeti OVDJE.
Agencija za javne nabavke BiH-Saopštenje za javnost-VRLO HITNO
Povodom aktuelnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa COVID-19 i neophodnih nabavki za sprječavanje širenja i ublažavanja istog, Agencija za javne nabavke BiH izdaje Saopštenje za javnost- VRLO HITNO.
Saopštenje Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine mozete preuzeti preko sljedećeg linka: https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/news/273/saopstenje-za-javnost-vrlo-hitno
Izvor: Agencija za javne nabavke BiH
Nova Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena
U "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovune", broj 25/20 od 17.04.2020.godine, objavljena je Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena. Ovom odlukom utvrđuje se postojanje uslova za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena na području Federacije Bosne i Hercegovine. Kao mjeru neposredne kontrole cijena iz tačke I. ove odluke, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine propisuje za pojedine proizvode utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene).
Pravna i fizička lica iz tačke III. ove odluke obavezna su utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze nivo marži tih proizvoda na dan 5.3.2020. godine.
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/20).
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena možete preuzeti OVDJE.
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći zaposlenih u FBiH za februar/veljaču 2020. godine
U "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", broj 25/20 od 17.04.2020. godine, objavljeno je Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći zaposlenih u FBiH za februar/veljaču 2020. godine.
Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za februar 2020. godine iznosi 934 KM.
Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za period decembar 2019. godine - februar 2020. godine iznosi 950 KM.
Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za februar 2020. godine iznosi 1.436 KM.
Prolongira se primjena Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UINO
Zbog novonastale situacije prouzrokovane pandemijom Covid 19 obavještavamo poreske obveznike i banke da se prolongira primjena Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje.
Obavještenje možete peuzeti http://www.new.uino.gov.ba/bs/clanci/novosti/1/8/15-04-2020-14-12-57/4312/Prolongira-se-primjena-Pravilnika-o-upla%C4%87ivanju-indirektnih-poreza-i-ostalih-prihoda-i-taksi-koje-napla%C4%87uje-Uprava-za-indirektno-oporezivanje
Izvor: UINO
Časopis "Računovodstvo i poslovne finansije" dostavljen na e-mail adrese pretplatnika
Vodeći računa o zdravlju i bezbjednosti naših uposlenika i svih drugi partnera koji su angažovani u pripremi, štampi i distribuciji časopisa ''Računovodstvo i poslovne finansije", donijeli smo odluku da ovo izdanje časopisa dostavimo našim pretplatnicima u elektronskom obliku putem e-maila.
Molimo sve pretplatnike kojima nije dostavljen časopis na njihov e-mail, da nam se jave na mail feb@feb.ba.
S A D R Ž A J
1.Hajrudin Hadžimehanović
Interventne mjereza ublažavanje uticaja Covid-19 na ekonomske aktivnosti u FBiH
U posljednih nekoliko mjeseci pandemija izazvana virusom Covid-19 uzdrmala je ekonomiju citavog svijeta i postala globalni problem. Formiraju se krizni štabovi za utvrđivanje pravila ponašanja u cilju prije svega zaštite zdravlja.Corona virus kao globalno zdravsteno pitanje direktno utiče na zdravlje ljudi zbog čega je zaštita ljudi i najvažnije pitanje. Pored toga pandemija utiče i na ekonomiju širom svijeta, kao što je rečeno korona je globalni problem ali nacionalna borba. To znači da svaka zemlja usvaja metode borbe za sopstveni rast, preduzimajući restriktivne mjere za spas svojih građana. Sve mjere se mogu podijeliti na podsticajne, mjere sigurnosti kao i restriktivne mjere. Restriktivne mjere se odnose na smanjenje budžetskih troškova, na način da se izvrše uštede u okviru budžeta Federacije za 2020. godinu. Podsticajne mjere se usmjeravaju na poboljšanje poslovnog okruženja kako bi se ublažile ove negativne posljedice pandemije. Mjere za socijalnu stabilnost usmjerene su na zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva od negativnih efekata ove krizne situacije (kontrola cijena osnovnih poljoprivrednih proizovda i energenata, osiguranje robnih rezervi, moratorij na kredite pravnih i fizičkih lica, radi podsticanja potrošnje). Zbog značajnijeg smanjenja budžetskih prihoda veoma je važno da se izvrši rebalans budžeta kako bi se obezbijedila sredstva za socijalno – ekonomsku stabilnost. Dizajniranje mjera treba usmjeriti ciljano kao odgovor na negativna ekonomska kretanja u Federaciji BiH.
2. Elma Peštović
Omogućeno oslobađanje od obračuna i plaćanja indirektnoh poreza na donirana opremu i sredstava namijenjena za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije
Veliko broj organizacija i drugih subjekata je i prije proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće Upravi za indiretno oporezivanje uputilo zahtjeve i dalo sugestije za uvođenje oslobađanje od obračuna i plaćanja, odnosno mogućnosti povrata obračunatih indirektnih poreza na doniranu opremu i sredstva (npr.maske za lice, rukavice, sredstva za dezinfekciju, zaštitna odijela, mehanički medicinski ventilatori – respiratori i sl.) od strane različitih međunarodnih odnosno domaćih organizacija i drugih subjekata, a koja sredstva su namijenjenih za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije virusa korona – COVID 19.Imajući u vidu iznešeno u navedenim zahtjevima, te polazeći od toga da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 5. vanrednoj sjednici, održanoj 17.03.2020. godine donijelo Odluku o proglašenju nastanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine Uprava za indirektno oporezivanje je sačinila nacrt odluke o oslobađanju. Uz sačinjeni nacrt odluke Uprava za indirektno oporezivanje je obrazložila i potrebu za donošenjem posebne odluke o oslobađanju. Naime u pogledu mogućnosti ostvarenja prava na povrat prema postojećem odredbama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni glasnik BiH”, broj: 9/05, 35/05 i 100/08) relevantne su odredbe člana 29. stav (1) tačka 4.kojim je regulisnao da povratu podliježe snadbijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorima da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om.
3.Doc. dr sc. Edin Glogić, Mr Denis Zukić
Računovodstvo očekivanih kreditnih gubitaka primjenom MSFI 9 – Finansijski instrumenti u svjetlu trenutne krize koja proizlazi iz pandemije COVID-19
Poznato da je od 01.01.2018. na snazi novi Međunarodni standard finansijskog izvještavanja 9 – Finansijski instrumenti, koji je zamijenio MRS 39 – Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje sa krajnjim ciljem pojednostavljenja priznavanja finansijske imovine, ali i potraživanja od kupaca, koji su u djelokrugu ovih standarda. MSFI 9 određuje način klasifikacija i mjerenja finansijske imovine i finansijskih obaveza za računovodstvene svrhe.MSFI 9 uvodi novi model klasifikacije finansijske imovine koji je više fokusiran na upravljanje rizicima i na svrhu samog poslovanja društva/finansijske institucije u odnosu na zahtjeve MRS 39.Zasigurno je da će razdoblje koje nam slijedi biti itekako izazovno za računovodstvenu profesiju, posebice u dijelu primjene MSFI-a 9. Najveći izazov će sigurno biti u sferi finansija, s obzirom da će najavljeni moratoriji na otplatu kredita imati uticaj na izračune očekivanih kreditnih gubitaka.Odnosno, vrijeme moratorija kao rezultata poduzetih mjere ne znači nužno negativan utjecaj na kreditni rizik vezan uz pojedini zajam. Pritom je važno uzeti u obzir kratkoročnost donesenih mjera i utjecaja pandemije Covid-19 u odnosu na dugoročnost životnog vijeka finansijskog instrumenta.Izuzetno je važna pravovremena objava svih uticaja Covid-19 u skladu s odrednicama MSFI 7 – Finansijski instrumenti: Objavljivanje. Navedeno se odnosi na godišnje finansijske izvještaje, ali posebice i na polugodišnje finansijske izvještaje imajući u vidu pravovremenost informisanja svih interesnih skupina.
4. Sanela Agačević, Neven Miličević
Računovodstvo u doba pandemije COVID 19
Računovodstvene agencije, društva za reviziju, pa i društva koja imaju interno organizovanu računovodstvenu funkciju trebali su da idu ka digitalnoj budućnosti, jer su njihovi klijenti i konkurencija već ušli na to područje. U razvijenim zemljama Zapada ova praksa je uveliko prisutna, ali i u zemljama susjedstva, naročito u postupku pristupanja EU. Napominjemo da EU ima razrađene smjernice za digitalizaciju dokumentacije i arhive. U Bosni i Hercegovini je situacija prilično šarolika, naročito u našoj profesiji koja nije ljubitelj promjene, tehnologije, više voli osjetiti papir pod rukom nego gledati skeniran dokument. Možemo mi voljeti „retro računovodstvo“, ali u situacijama i (ne)prilikama koje su kao ovdašnja pandemija COVID 19, na nas utiču različito.Značajan broj firmi koje rade „udaljeno“ i imaju „vitrualne“ zaposlenike, koriste Skype konferencije, Viber, e-mail korespodenciju i druge slične alate. Postoji čitav niz alata / aplikacija koje su razvijene upravo za timski rad zaposlenika koji su virtuelni, tačnije ne nalaze se u prostorijama firme. Kompanije koje su se opredijelile za online računovodstvo, koje su obezbijedile infrastrukturu, skeniranje i pohranu dokumentacije, omogućile udaljen pristup u radu zaposlenicima, veoma lako će se organizovati i u vrijeme COVID 19 pandemije. Međutim, kompanije koje to nisu uradile još uvijek su ne samo jedan, već više koraka iza, jer moraju koristiti ne tako sigurne servise, softvere i platforme za udaljen pristup, i sve to uspostaviti u najkraćem mogućem roku.Ne treba dopustiti da o ovome razmišljamo tek kada se sve desi. Treba razumno širiti svoje poslovne potrebe u IT segmentu. Dok drugi budu zatvarali društva vi ćete nastaviti poslovanje i baš u tom momentu biti jedan od glavnih igrača na terenu gdje protivnika faktički i nemate.
5.Irma Muhović
Preraspodjela radnog vremena u trenutnoj situaciji prevencije širenja COVID -19
Moramo naglasiti da je preraspodjela radnog vremena, kako to propisuje Zakon o radu FBiH, samo jedan od načina da se pokuša izbjeći masovno otpuštanje radnika kao i da se dodatno poveća poslovanje poslodavaca tamo gdje je to moguće. Trenutna zakonska rješenja donesena su za period „mirno doba“, pa je poslodavac u takvim okolnostima mogao ispoštovati sve procedure iz Zakona o radu. Međutim, u aktuelnoj situaciji poslodavci se nalaze u veoma teškom položaju, jer ne samo što moraju iznaći načine da se ne obustavi poslovanje zbog smanjenja obima poslova, već moraju voditi računa kako ne bi učinili povrede prava radnika, a propisi ih prisiljavaju da se strogo drže formalnosti da ne bi uskratili ili izmjenili trenutni radno-pravni položaj svojih radnika. Preraspodjela radnog vremena je propisana Zakonom o radu i potvrđena i kolektivnim ugovorima koje smo već naveli, a predstavlja jedan od načina prevazilaženja krize koje je prouzokovala opasnost od širenja korona virusa. Pojedini poslodavci će u svojim djelatnostima imati potrebu za većim angažovanjem radnika, i izvan ugovorenog radnog vremena, što može biti raspoređeno tako da traje tokom jedne sedmice jedan dan duže, a jedan kraće čime će izbjeći dodatno izlaganje materijalnim troškovima izmirivanjem naknade plaće zbog prekovremenog rada. Drugi poslodavci će, pak, zbog smanjenja obima posla, a kako bi izbjegli otpuštanje radnika donijeti odluku da u ovom kriznom periodu se radno vrijeme skrati, pa će to nadoknaditi u nekom drugom vremenskom razdoblju.Pitanje preraspodjele radnog vremena ostavlja mnogo prostora za raspravu jer sadrži određene pravne praznine koje nisu dodatno razrađene kolektivnim ugovorima, a posebno onih koji se tiču plate.
6.Jasmin Omeragić
Poslovanje u krizi – navika ili panika…
Po definiciji, gledano naučno ili empirjski, kriza bilo koje vrste (sada je to COVID-19) u globalnom smislu je specifična pojava i/ili stanje koje od ljudskog roda zahtijeva da se prestroji, svrsta i zbije u redove kako bi se adekvatnim metodama moglo provoditi upravljanja nastalom krizom. Sistem upravljanja krizom je kontinuirani proces predviđanja, planiranja, pripreme i djelovanja u uslovima različitih formi i pojavnih oblika ugrožavanja stanovništva, prirodnih resursa, te proizvodnih, uslužnih i prometnih kapaciteta, kako na nivou pojedinca, porodice, tako i bilo kojeg drugog oblika organiziranog rada i života cjelokupne zajednice. Nadalje, i svaki pokušaj planskog i sistematičnog upravljanje kriznim situacijama kontinuirani je proces upravljanja rizicima s osnovnim ciljem izbjegavanja ili ublažavanja negativnih posljedica određene krizne situacije.Isto tako, upravljanje krizom morao bi biti harmonizirani slijed postupaka, analiza, odlučivanja i realizacije odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja prije svega stanovništva, te lične i zajedničke imovine.Uspješnost upravljanjem krizom uključuje: analizu potencijalnih problema i slabosti, planiranje aktivnosti u slučaju krize, određivanje kriznih timova za sprečavanje i rješavanje krize odnosno za djelotvorno upravljanje krizama i njihovo kontinuirano usavršavanje. Upravljanje krizom uključuje sve funkcije sigurnosti (zaštita, odbrana i spašavanje), kao i sve segmente sigurnosti (zaštita od nekontroliranog širenja zaraznih bolesti, zaštita na radu, zaštita od požara, fizička i tehnička zaštita lica i imovine, civilna zaštita, zaštita proizvodnih kapaciteta, zatim zaštita informacionih sistema, zaštita finansijsko-bankarskog sektora, osiguranje i sl). Značajna je u svemu ovome uloga i funkcija menadžmenta bilo kojeg nivoa upravljanja i rukovođenja proizvodno-prometnim resursima, kao i uvažavanje i poštivanje međunarodnih normi u smislu upravljanja sigurnošću, rizicima i kontinuitetom poslovanja.Krize prouzrokovane pandemijom kakva je COVID-19 predstavljaju događaje koji donose učinke s kojima se cijela zajednica teško može nositi.
7.Mr.oec Medina Mešanović
Uticaj koronavirusa na globalno gospodarstvo
Nedavno izbijanje epidemije koronavirusa dovelo je do velike neizvijesnosti i zabrinutosti na tržištima u pogledu ekonomskog razvoja zbog poprilično dramatičnog porasta broja zaraženih i umrlih osoba. Stručnjaci smatraju da smrtonosni koronavirus može imati daleko ozbiljniji uticaj na svjetsku ekonomiju nego što je to imala epidemija akutnog respiratornog sindroma SARS 2003. godine. Iz prethodno navedenih činjenica slobodno možemo zaključiti da će posljedice koronavirusana globalno gospodarstvo vjerovatno biti značajne, te da će se početi prikazivati u nadolazećim tjednima. Pad osobne potrošnje, obustava rada tvornica i prekinuti lanci dostave samo su neke od posljedica koje predstavljaju problem ne samo za kinesko, nego i za svjetsko gospodarstvo.Uticaj koronavirusa posljedično smanjuje i potencijal bosanskohercegovačkog gospodarstva, u smislu rasta, izvoza, zapošljavanja isl. Samim tim vjerovatno da će smanjiti prognoze ekonomskog rasta naše zemlje. Zabrinjavaju činjenice da je koronavirus i dalje nepoznanica te da niko ne zna kako se može kontrolisati epidemija virusa. U ovom trenutku teško je procijeniti prije svega koliko dugo i daleko taj virus može ići, te koliki će biti njegov utjecaj na globalno gospodarstvo. Sukladno tome postoje oprečna mišljenja svjetskih i naših analitičara. Dok jedni predviđaju da je ovo snažni udar koji će uskoro proći, drugi pak procjenjuju kako će svijet zahvatiti globalna recesija. Na kraju se nameće pitanje da li se propušteno doista može vratiti, te da li će više išta biti isto u funkcionisanju globalne ekonomije, nakon što je cijeli svijet upoznao rizike koje je donijeo jedan virus.
8.Jasenko Hadžiahmetović
Porezni tretman rashoda rezervisanja kod bh. banaka nakon zadnjih izmjena entitetskih zakona o porezu na dobit
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit FBiH, koje su stupile na snagu 27.2.2020. godine, odnose se na: izmijenjeni porezni tretman ispravke vrijednosti potraživanja kod banaka, izuzimanje lizing društava od odredbe o “istanjenoj kapitalizaciji”, porezni tretman amortizacije imovine s pravom korištenja u skladu sa MSFI 16 – Najmovi, te prestanak obaveze prilaganja Bilansa uspjeha uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi PU FBiH. Banka je dužna da svaku izloženost kreditnom riziku rasporedi u jednu od sljedećih kategorija: nivo kreditnog rizika 1 (nizak nivo rizika), nivo kreditnog rizika 2 (povećan nivo rizika) i nivo kreditnog rizika 3 (izloženosti u statusu NEizmirenja obaveza). I pored identičnog sadržaja pomenutih entitetskih odluka, entitetski zakoni o porezu na dobit nisu harmonizirani na način da sva tri nivoa kreditnog rizika budu jednoobrazno porezno tretirana. Entitetska razlika se odgleda u različitom poreznom priznavanju rashoda za izloženosti u nivou kreditnog rizika 2, koji su u RS-u porezno priznat rashod, dok su u FBiH porezno NEpriznat rashod. Na kraju članka dat je prijedlog načina izmjene odgovarajuće zakonske odredbe kojom bi se eliminisala predmetna neusklađenost.Izloženi porezni tretman rashoda po osnovu očekivanih kreditnih gubitaka kod finansijskih institucija na teritoriji FBiH se razlikuje od njihovog poreznog tretmana u RS-u, a što jasno proizilazi iz posljednjih izmjena i dopuna oba entitetska Zakona.
9. Mr Safija Žilić, dipl.ecc
Internet ekonomija u XXI vijeku
Razvoj Internet tehnologija je svuda u svijetu, pa i u našoj zemlji osigurao mogućnost da se poslovanje obavlja elektronskim putem. To je kompleksan zahvat koji zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih oblasti i znatne novčane investicije.Internet ekonomija je fenomen novijeg datuma, koji se odvija, bržim ili sporijim tempom, posljednjih desetljeća. Struktura ekonomije je nerazdvojna od tehnološkog razvoja, historije civilizacije, društvenog uređenja, geografije i ekologije (u smislu mogućnosti korištenja prirodnih dobara).Internet kao globalni multimedijalni resurs doživio je svoju revoluciju u dvije posljednje decenije 20-tog vijeka, prekinuo dotadašnji kontinuitet u razvoju, doveo do radikalnih promjena, stvaranja nove tehnološko – ekonomske paradigme i postao temelj nove (informatičke) ekonomije.Pojava Interneta je riješila mnoge probleme u povezivanju udaljenih odjeljenja kompanije, povezivanju računara različitih proizvođača sa različitim softverskim platformama, povezivanju kompanija koje poslovno sarađuju i čiji je istovremeni pristup informacijama od neprocjenjivog značaja. Postulati klasične ekonomije – zemlje i kompanije iz regiona najviše sarađuju, proizvode izvoze sa najbližim susjedima postaju nerelevantni. Nova informatička ekonomija se suštinski razlikuje od tradicionalne ekonomije. Radikalne i brze promjene koje su nastale u posljednjoj deceniji ukazuju na novu etapu razvoja koji konceptualno i historijski mijenja ekonomski i društveni okvir. Informatička revolucija i komunikaciona tehnologija utiču na razvoj nove ekonomije u globalnim razmjerama, a ne na nacionalnim osnovama kao u tradicionalnoj ekonomiji.
10. Mr sci Samra Gabeljić
Novi Zakon o radu u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
Novi Zakon o radu Brčko distrikta proizašao je iz reformske agende za Bosnu i Hercegovinu kojim su se uredili i precizirali odnosi između radnika i poslodavaca. Definisane su mnoge odredbe kojih nije bilo u prijašnjem Zakonu. Radnici su više zaštićeni, propisan je postupak utvrđivanja diskriminacije kod poslodavaca, zabrana diskriminacije i neprimjerenog ponašanja prema radnicima i licima koja traže zaposlenje. Mnoge odredbe u smislu trajanja godišnjeg odmora, radnog vremena te plaćenog odsustva definisane su u korist radnika. Značajne izmjene sadržane su i u odredbama koje se odnose na zaštitu žena. U biti, usvajanjem novog Zakona napravljen je jedan veliki pozitivan iskorak u oblasti rada i radnih odnosa.
11. Saopštenja
Saopštenja iz Porezne uprave Federacije BiH
Saopštenja iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
Saopštenja iz Federalnog ministarstva zdravstva
Saopštenja iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH
Saopštenja iz Agencije za javne nabavke BiH
12. Savjetodavni servis
13. Saopštenja za primjenu propisa
Pravilnik o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje
U "Službenim glasniku BiH", broj 21/ 20 objavljen je Pravilnik o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje.
Ovim Pravilnikom uređuje se način uplate indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje (u dalјnjem tekstu: UIO) i bliže određuju pojedinosti za svako plaćanje koje se odnosi na indirektne poreze i ostale prihode i takse, vrsta platnog naloga koja se koristi i sadržaj platnog naloga, pravila za prijenos platnih naloga, postupaka i pravila za prijem platnih naloga i izvršenje platnih transakcija, elemente ugovora o računima i podacima koje su banke dužne dostaviti Upravi.
Ovim Pravilnikom se također uređuje i način plaćanja gotovinskog depozita za potrebe osiguranja carinskog duga kao i za potrebe upisa u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Pravilnik možete preuzeti Ovdje.
Časopis April 2020
ELEKTRONSKI ČASOPIS
Vodeći računa o zdravlju i bezbjednosti naših uposlenika i svih drugi partnera koji su angažovani u pripremi, štampi i distribuciji časopisa ''Računovodstvo i poslovne finansije", donijeli smo odluku da ovo izdanje časopisa dostavimo našim pretplatnicima u elektronskom obliku putem e-maila.
S A D R Ž A J
1.Hajrudin Hadžimehanović
Interventne mjereza ublažavanje uticaja Covid-19 na ekonomske aktivnosti u FBiH
U posljednih nekoliko mjeseci pandemija izazvana virusom Covid-19 uzdrmala je ekonomiju citavog svijeta i postala globalni problem. Formiraju se krizni štabovi za utvrđivanje pravila ponašanja u cilju prije svega zaštite zdravlja.Corona virus kao globalno zdravsteno pitanje direktno utiče na zdravlje ljudi zbog čega je zaštita ljudi i najvažnije pitanje. Pored toga pandemija utiče i na ekonomiju širom svijeta, kao što je rečeno korona je globalni problem ali nacionalna borba. To znači da svaka zemlja usvaja metode borbe za sopstveni rast, preduzimajući restriktivne mjere za spas svojih građana. Sve mjere se mogu podijeliti na podsticajne, mjere sigurnosti kao i restriktivne mjere. Restriktivne mjere se odnose na smanjenje budžetskih troškova, na način da se izvrše uštede u okviru budžeta Federacije za 2020. godinu. Podsticajne mjere se usmjeravaju na poboljšanje poslovnog okruženja kako bi se ublažile ove negativne posljedice pandemije. Mjere za socijalnu stabilnost usmjerene su na zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva od negativnih efekata ove krizne situacije (kontrola cijena osnovnih poljoprivrednih proizovda i energenata, osiguranje robnih rezervi, moratorij na kredite pravnih i fizičkih lica, radi podsticanja potrošnje). Zbog značajnijeg smanjenja budžetskih prihoda veoma je važno da se izvrši rebalans budžeta kako bi se obezbijedila sredstva za socijalno – ekonomsku stabilnost. Dizajniranje mjera treba usmjeriti ciljano kao odgovor na negativna ekonomska kretanja u Federaciji BiH.
2. Elma Peštović
Omogućeno oslobađanje od obračuna i plaćanja indirektnoh poreza na donirana opremu i sredstava namijenjena za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije
Veliko broj organizacija i drugih subjekata je i prije proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće Upravi za indiretno oporezivanje uputilo zahtjeve i dalo sugestije za uvođenje oslobađanje od obračuna i plaćanja, odnosno mogućnosti povrata obračunatih indirektnih poreza na doniranu opremu i sredstva (npr.maske za lice, rukavice, sredstva za dezinfekciju, zaštitna odijela, mehanički medicinski ventilatori – respiratori i sl.) od strane različitih međunarodnih odnosno domaćih organizacija i drugih subjekata, a koja sredstva su namijenjenih za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije virusa korona – COVID 19.Imajući u vidu iznešeno u navedenim zahtjevima, te polazeći od toga da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 5. vanrednoj sjednici, održanoj 17.03.2020. godine donijelo Odluku o proglašenju nastanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine Uprava za indirektno oporezivanje je sačinila nacrt odluke o oslobađanju. Uz sačinjeni nacrt odluke Uprava za indirektno oporezivanje je obrazložila i potrebu za donošenjem posebne odluke o oslobađanju. Naime u pogledu mogućnosti ostvarenja prava na povrat prema postojećem odredbama Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj: 9/05, 35/05 i 100/08) relevantne su odredbe člana 29. stav (1) tačka 4.kojim je regulisnao da povratu podliježe snadbijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorima da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om.
3.Doc. dr sc. Edin Glogić
Mr Denis Zukić
Računovodstvo očekivanih kreditnih gubitaka primjenom MSFI 9 - Finansijski instrumenti u svjetlu trenutne krize koja proizlazi iz pandemije COVID-19
Poznato da je od 01.01.2018. na snazi novi Međunarodni standard finansijskog izvještavanja 9 – Finansijski instrumenti, koji je zamijenio MRS 39 – Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje sa krajnjim ciljem pojednostavljenja priznavanja finansijske imovine, ali i potraživanja od kupaca, koji su u djelokrugu ovih standarda. MSFI 9 određuje način klasifikacija i mjerenja finansijske imovine i finansijskih obaveza za računovodstvene svrhe.MSFI 9 uvodi novi model klasifikacije finansijske imovine koji je više fokusiran na upravljanje rizicima i na svrhu samog poslovanja društva/finansijske institucije u odnosu na zahtjeve MRS 39.Zasigurno je da će razdoblje koje nam slijedi biti itekako izazovno za računovodstvenu profesiju, posebice u dijelu primjene MSFI-a 9. Najveći izazov će sigurno biti u sferi finansija, s obzirom da će najavljeni moratoriji na otplatu kredita imati uticaj na izračune očekivanih kreditnih gubitaka.Odnosno, vrijeme moratorija kao rezultata poduzetih mjere ne znači nužno negativan utjecaj na kreditni rizik vezan uz pojedini zajam. Pritom je važno uzeti u obzir kratkoročnost donesenih mjera i utjecaja pandemije Covid-19 u odnosu na dugoročnost životnog vijeka finansijskog instrumenta.Izuzetno je važna pravovremena objava svih uticaja Covid-19 u skladu s odrednicama MSFI 7 - Finansijski instrumenti: Objavljivanje. Navedeno se odnosi na godišnje finansijske izvještaje, ali posebice i na polugodišnje finansijske izvještaje imajući u vidu pravovremenost informisanja svih interesnih skupina.
4. Sanela Agačević
Neven Miličević
Računovodstvo u doba pandemije COVID 19
Računovodstvene agencije, društva za reviziju, pa i društva koja imaju interno organizovanu računovodstvenu funkciju trebali su da idu ka digitalnoj budućnosti, jer su njihovi klijenti i konkurencija već ušli na to područje. U razvijenim zemljama Zapada ova praksa je uveliko prisutna, ali i u zemljama susjedstva, naročito u postupku pristupanja EU. Napominjemo da EU ima razrađene smjernice za digitalizaciju dokumentacije i arhive. U Bosni i Hercegovini je situacija prilično šarolika, naročito u našoj profesiji koja nije ljubitelj promjene, tehnologije, više voli osjetiti papir pod rukom nego gledati skeniran dokument. Možemo mi voljeti „retro računovodstvo“, ali u situacijama i (ne)prilikama koje su kao ovdašnja pandemija COVID 19, na nas utiču različito.Značajan broj firmi koje rade „udaljeno“ i imaju „vitrualne“ zaposlenike, koriste Skype konferencije, Viber, e-mail korespodenciju i druge slične alate. Postoji čitav niz alata / aplikacija koje su razvijene upravo za timski rad zaposlenika koji su virtuelni, tačnije ne nalaze se u prostorijama firme. Kompanije koje su se opredijelile za online računovodstvo, koje su obezbijedile infrastrukturu, skeniranje i pohranu dokumentacije, omogućile udaljen pristup u radu zaposlenicima, veoma lako će se organizovati i u vrijeme COVID 19 pandemije. Međutim, kompanije koje to nisu uradile još uvijek su ne samo jedan, već više koraka iza, jer moraju koristiti ne tako sigurne servise, softvere i platforme za udaljen pristup, i sve to uspostaviti u najkraćem mogućem roku.Ne treba dopustiti da o ovome razmišljamo tek kada se sve desi. Treba razumno širiti svoje poslovne potrebe u IT segmentu. Dok drugi budu zatvarali društva vi ćete nastaviti poslovanje i baš u tom momentu biti jedan od glavnih igrača na terenu gdje protivnika faktički i nemate.
5.Irma Muhović
Preraspodjela radnog vremena u trenutnoj situaciji prevencije širenja COVID -19
Moramo naglasiti da je preraspodjela radnog vremena, kako to propisuje Zakon o radu FBiH, samo jedan od načina da se pokuša izbjeći masovno otpuštanje radnika kao i da se dodatno poveća poslovanje poslodavaca tamo gdje je to moguće. Trenutna zakonska rješenja donesena su za period „mirno doba“, pa je poslodavac u takvim okolnostima mogao ispoštovati sve procedure iz Zakona o radu. Međutim, u aktuelnoj situaciji poslodavci se nalaze u veoma teškom položaju, jer ne samo što moraju iznaći načine da se ne obustavi poslovanje zbog smanjenja obima poslova, već moraju voditi računa kako ne bi učinili povrede prava radnika, a propisi ih prisiljavaju da se strogo drže formalnosti da ne bi uskratili ili izmjenili trenutni radno-pravni položaj svojih radnika. Preraspodjela radnog vremena je propisana Zakonom o radu i potvrđena i kolektivnim ugovorima koje smo već naveli, a predstavlja jedan od načina prevazilaženja krize koje je prouzokovala opasnost od širenja korona virusa. Pojedini poslodavci će u svojim djelatnostima imati potrebu za većim angažovanjem radnika, i izvan ugovorenog radnog vremena, što može biti raspoređeno tako da traje tokom jedne sedmice jedan dan duže, a jedan kraće čime će izbjeći dodatno izlaganje materijalnim troškovima izmirivanjem naknade plaće zbog prekovremenog rada. Drugi poslodavci će, pak, zbog smanjenja obima posla, a kako bi izbjegli otpuštanje radnika donijeti odluku da u ovom kriznom periodu se radno vrijeme skrati, pa će to nadoknaditi u nekom drugom vremenskom razdoblju.Pitanje preraspodjele radnog vremena ostavlja mnogo prostora za raspravu jer sadrži određene pravne praznine koje nisu dodatno razrađene kolektivnim ugovorima, a posebno onih koji se tiču plate.
6.Jasmin Omeragić
Poslovanje u krizi – navika ili panika...
Po definiciji, gledano naučno ili empirjski, kriza bilo koje vrste (sada je to COVID-19) u globalnom smislu je specifična pojava i/ili stanje koje od ljudskog roda zahtijeva da se prestroji, svrsta i zbije u redove kako bi se adekvatnim metodama moglo provoditi upravljanja nastalom krizom. Sistem upravljanja krizom je kontinuirani proces predviđanja, planiranja, pripreme i djelovanja u uslovima različitih formi i pojavnih oblika ugrožavanja stanovništva, prirodnih resursa, te proizvodnih, uslužnih i prometnih kapaciteta, kako na nivou pojedinca, porodice, tako i bilo kojeg drugog oblika organiziranog rada i života cjelokupne zajednice. Nadalje, i svaki pokušaj planskog i sistematičnog upravljanje kriznim situacijama kontinuirani je proces upravljanja rizicima s osnovnim ciljem izbjegavanja ili ublažavanja negativnih posljedica određene krizne situacije.Isto tako, upravljanje krizom morao bi biti harmonizirani slijed postupaka, analiza, odlučivanja i realizacije odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja prije svega stanovništva, te lične i zajedničke imovine.Uspješnost upravljanjem krizom uključuje: analizu potencijalnih problema i slabosti, planiranje aktivnosti u slučaju krize, određivanje kriznih timova za sprečavanje i rješavanje krize odnosno za djelotvorno upravljanje krizama i njihovo kontinuirano usavršavanje. Upravljanje krizom uključuje sve funkcije sigurnosti (zaštita, odbrana i spašavanje), kao i sve segmente sigurnosti (zaštita od nekontroliranog širenja zaraznih bolesti, zaštita na radu, zaštita od požara, fizička i tehnička zaštita lica i imovine, civilna zaštita, zaštita proizvodnih kapaciteta, zatim zaštita informacionih sistema, zaštita finansijsko-bankarskog sektora, osiguranje i sl). Značajna je u svemu ovome uloga i funkcija menadžmenta bilo kojeg nivoa upravljanja i rukovođenja proizvodno-prometnim resursima, kao i uvažavanje i poštivanje međunarodnih normi u smislu upravljanja sigurnošću, rizicima i kontinuitetom poslovanja.Krize prouzrokovane pandemijom kakva je COVID-19 predstavljaju događaje koji donose učinke s kojima se cijela zajednica teško može nositi.
7.Mr.oec Medina Mešanović
Uticaj koronavirusa na globalno gospodarstvo
Nedavno izbijanje epidemije koronavirusa dovelo je do velike neizvijesnosti i zabrinutosti na tržištima u pogledu ekonomskog razvoja zbog poprilično dramatičnog porasta broja zaraženih i umrlih osoba. Stručnjaci smatraju da smrtonosni koronavirus može imati daleko ozbiljniji uticaj na svjetsku ekonomiju nego što je to imala epidemija akutnog respiratornog sindroma SARS 2003. godine. Iz prethodno navedenih činjenica slobodno možemo zaključiti da će posljedice koronavirusana globalno gospodarstvo vjerovatno biti značajne, te da će se početi prikazivati u nadolazećim tjednima. Pad osobne potrošnje, obustava rada tvornica i prekinuti lanci dostave samo su neke od posljedica koje predstavljaju problem ne samo za kinesko, nego i za svjetsko gospodarstvo.Uticaj koronavirusa posljedično smanjuje i potencijal bosanskohercegovačkog gospodarstva, u smislu rasta, izvoza, zapošljavanja isl. Samim tim vjerovatno da će smanjiti prognoze ekonomskog rasta naše zemlje. Zabrinjavaju činjenice da je koronavirus i dalje nepoznanica te da niko ne zna kako se može kontrolisati epidemija virusa. U ovom trenutku teško je procijeniti prije svega koliko dugo i daleko taj virus može ići, te koliki će biti njegov utjecaj na globalno gospodarstvo. Sukladno tome postoje oprečna mišljenja svjetskih i naših analitičara. Dok jedni predviđaju da je ovo snažni udar koji će uskoro proći, drugi pak procjenjuju kako će svijet zahvatiti globalna recesija. Na kraju se nameće pitanje da li se propušteno doista može vratiti, te da li će više išta biti isto u funkcionisanju globalne ekonomije, nakon što je cijeli svijet upoznao rizike koje je donijeo jedan virus.
8.Jasenko Hadžiahmetović
Porezni tretman rashoda rezervisanja kod bh. banaka nakon zadnjih izmjena entitetskih zakona o porezu na dobit
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit FBiH, koje su stupile na snagu 27.2.2020. godine, odnose se na: izmijenjeni porezni tretman ispravke vrijednosti potraživanja kod banaka, izuzimanje lizing društava od odredbe o “istanjenoj kapitalizaciji”, porezni tretman amortizacije imovine s pravom korištenja u skladu sa MSFI 16 – Najmovi, te prestanak obaveze prilaganja Bilansa uspjeha uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi PU FBiH. Banka je dužna da svaku izloženost kreditnom riziku rasporedi u jednu od sljedećih kategorija: nivo kreditnog rizika 1 (nizak nivo rizika), nivo kreditnog rizika 2 (povećan nivo rizika) i nivo kreditnog rizika 3 (izloženosti u statusu NEizmirenja obaveza). I pored identičnog sadržaja pomenutih entitetskih odluka, entitetski zakoni o porezu na dobit nisu harmonizirani na način da sva tri nivoa kreditnog rizika budu jednoobrazno porezno tretirana. Entitetska razlika se odgleda u različitom poreznom priznavanju rashoda za izloženosti u nivou kreditnog rizika 2, koji su u RS-u porezno priznat rashod, dok su u FBiH porezno NEpriznat rashod. Na kraju članka dat je prijedlog načina izmjene odgovarajuće zakonske odredbe kojom bi se eliminisala predmetna neusklađenost.Izloženi porezni tretman rashoda po osnovu očekivanih kreditnih gubitaka kod finansijskih institucija na teritoriji FBiH se razlikuje od njihovog poreznog tretmana u RS-u, a što jasno proizilazi iz posljednjih izmjena i dopuna oba entitetska Zakona.
9. Mr Safija Žilić, dipl.ecc
Internet ekonomija u XXI vijeku
Razvoj Internet tehnologija je svuda u svijetu, pa i u našoj zemlji osigurao mogućnost da se poslovanje obavlja elektronskim putem. To je kompleksan zahvat koji zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih oblasti i znatne novčane investicije.Internet ekonomija je fenomen novijeg datuma, koji se odvija, bržim ili sporijim tempom, posljednjih desetljeća. Struktura ekonomije je nerazdvojna od tehnološkog razvoja, historije civilizacije, društvenog uređenja, geografije i ekologije (u smislu mogućnosti korištenja prirodnih dobara).Internet kao globalni multimedijalni resurs doživio je svoju revoluciju u dvije posljednje decenije 20-tog vijeka, prekinuo dotadašnji kontinuitet u razvoju, doveo do radikalnih promjena, stvaranja nove tehnološko - ekonomske paradigme i postao temelj nove (informatičke) ekonomije.Pojava Interneta je riješila mnoge probleme u povezivanju udaljenih odjeljenja kompanije, povezivanju računara različitih proizvođača sa različitim softverskim platformama, povezivanju kompanija koje poslovno sarađuju i čiji je istovremeni pristup informacijama od neprocjenjivog značaja. Postulati klasične ekonomije – zemlje i kompanije iz regiona najviše sarađuju, proizvode izvoze sa najbližim susjedima postaju nerelevantni. Nova informatička ekonomija se suštinski razlikuje od tradicionalne ekonomije. Radikalne i brze promjene koje su nastale u posljednjoj deceniji ukazuju na novu etapu razvoja koji konceptualno i historijski mijenja ekonomski i društveni okvir. Informatička revolucija i komunikaciona tehnologija utiču na razvoj nove ekonomije u globalnim razmjerama, a ne na nacionalnim osnovama kao u tradicionalnoj ekonomiji.
10. Mr sci Samra Gabeljić
Novi Zakon o radu u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
Novi Zakon o radu Brčko distrikta proizašao je iz reformske agende za Bosnu i Hercegovinu kojim su se uredili i precizirali odnosi između radnika i poslodavaca. Definisane su mnoge odredbe kojih nije bilo u prijašnjem Zakonu. Radnici su više zaštićeni, propisan je postupak utvrđivanja diskriminacije kod poslodavaca, zabrana diskriminacije i neprimjerenog ponašanja prema radnicima i licima koja traže zaposlenje. Mnoge odredbe u smislu trajanja godišnjeg odmora, radnog vremena te plaćenog odsustva definisane su u korist radnika. Značajne izmjene sadržane su i u odredbama koje se odnose na zaštitu žena. U biti, usvajanjem novog Zakona napravljen je jedan veliki pozitivan iskorak u oblasti rada i radnih odnosa.
11. Saopštenja
Saopštenja iz Porezne uprave Federacije BiH
Saopštenja iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
Saopštenja iz Federalnog ministarstva zdravstva
Saopštenja iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH
Saopštenja iz Agencije za javne nabavke BiH
12. Savjetodavni servis
13. Saopštenja za primjenu propisa