U prva dva mjeseca snažan pad prihoda od PDV-a

PDVRazlog za niži rast neto naplate u odnosu na rast bruto naplate od 2,1 posto je u povećanju isplate povrata PDV-a.

Na nivou prva dva mjeseca 2015. ostvaren je rast bruto naplate prihoda od indirektnih poreza od 0,9 posto.

Međutim, zbog rasta povrata od 8,3 posto, neto naplata je u konačnici manja za 0,6 posto ili za 4,9 miliona KM.

U prva dva mjeseca zabilježen je snažan pad naplate prihoda od PDV-a od 38 miliona KM, dok je na ostalim grupama zabilježen rast, a najviše kod prihoda od akciza.

Analiza strukture bruto PDV-a ukazuje da je osnovni razlog za negativni trend PDV u januaru 2015. bio pad PDV-a na uvoz, a u februaru pad domaće potrošnje.

Pad PDV na uvoz u januaru je bio daleko veći od pada uvoza robe, koji je prema izvještaju Agencije za statistiku BiH iznosio -2,8 posto.

S druge strane, nakon visokih stopa rasta domaćeg PDV u drugoj polovini 2014., primjetno je jenjavanje potrošnje.

"Osim makroekonomskih faktora, razlog za negativne trendove kod PDV-a može biti i viša statistička osnovica za poređenje, jer je početkom prošle godine zabilježen historijski maksimum i u bruto i u neto naplati PDV-a", stoji u informaciji Odjela za makroekonomsku analizu UIO.

Akcize predstavljaju jedinu grupu prihoda kod koje je zabilježen rastući trend naplate u prva dva mjeseca 2015.
Nakon slabije naplate u januaru, već u februaru akcize na derivate bilježe snažni rast od 31 posto.

Rastući trend bilježe i akcize na duhan, kako na uvezeni, tako i na domaći duhan.

Ukupni dvomjesečni efekti na prihode od akciza na derivate iznosi 8,3 miliona KM, a kod akciza na duhan 16,1 miliona KM.

Izvor:  FENA


Savjet ministara BiH donio odluku o privremenom finansiranju - U kasi 237,5 mil KM

kmSavjet ministara BiH donio je danas odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period april – juni, koje je utvrđeno u iznosu od 237,5 mil KM.
Ovaj iznos na nivou je četvrtine sredstava odobrenih za finansiranje institucija u skladu sa Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2014. godinu.

Odluka je donesena, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, zbog nastavka redovnog servisiranja spoljnog duga, te finansiranja višegodišnjih projekata i drugih obaveza na nivou institucija BiH, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

Raspored rashoda po budžetskim korisnicima u ovom periodu vršiće se na osnovi budžeta korisnika utvrđenih Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2014. godinu u iznosima kojima se omogućava obavljanje aktivnosti za zakonom utvrđene nadležnosti budžetskih korisnika.

Ministarstvo finansija i trezora sa budžetskim korisnicima usaglašava operativne planove dok je na snazi odluka o privremenom finansiranju.

IZVOR:  Capital.ba

PRAVILNIK O FINANSIJSKOM IZVJEŠTAVANJU INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

U „Službenom glasniku“ BiH, broj 25/15 od 24.03.2015. godine, objavljen je Pravilnik o finansijskom izvještavanju institucija Bosne i Hercegovine.

Ovim Pravilnikom propisuje se oblik i sadržaj finansijskih izvještaja, uputstva za sačinjavanje periodičnih finansijskih izvještaja i godišnjeg finansijskog izvještaja, periodi za koja se sastavljaju, te način i rokovi izrade periodičnih i godišnjeg finansijskog izvještaja institucija Bosne i Hercegovine.

Odredbe ovog pravilnika odnose se na Budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i iste su dužni provoditi institucije Bosne i Hercegovine upisane u Registar budžetskih korisnika u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: budžetski korisnici).

Pravilnik će se primjenjivati od 01.01.2015. godine, počev od dana objave na web stranici ovog ministarstva.


Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj neto/bruto plaći za januar 2015. godine

U “Službenim novinama FBiH”, broj 21/15 od 18.03.2015. godine, objavljeno je Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj neto i bruto plaći za januar 2015. godine. Podatke dajemo u nastavku:

Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za januar/siječanj 2015. godine iznosi 834 KM.

Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za period novembar/studeni 2014. - januar/siječanj 2015. godine iznosi 834 KM.

Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za januar/siječanj 2015. godine iznosi 1.275 KM.


Časopis mart 2015

casopis mart 2015

S A D R Ž A J

 

1. Autor:  Jasenko Hadžiahmetović, dipl. oec

Naziv članka: Oporezivanje dobiti poslovnih jedinica firmi iz FBiH ostvarene na području RS i BDBiH u 2014. godini

Poslovna jedinica pravnog lica iz Federacije BiH koja djelatnost obavlja na području RS i/ili BDBiH je porezni obveznik poreza na dobit koju ostvari na području RS/BDBiH. Stoga je i poslovna jedinica dužna da Poreskoj upravi RS/BD  podnose godišnju prijavu poreza na dobit za 2014. godinu najkasnije do 31. marta 2015. godine, te da u istom roku plati obračunati porez na dobit.Specifičnost porezne 2014. u odnosu na 2013. godinu je u pojavi rashoda uzrokovanih poplavama koje su RS i BDBiH zadesile tokom 2014. godine, pa je bitno pojasniti porezni tretman štete koju su obveznici poreza na dobit pretrpjeli u poplavama.  Godišnja prijava poreza na dobit se sastavlja na osnovu istoimenih zakona o porezu na dobit RS i BDBiH, koji su po svojoj strukturi i sadržaju slični, s tim da su određena pitanja, ipak, tretirana na drugačiji način, o čemu će biti više govora u ovom članku (komparacijom oba Zakona).

 2. Autor: Dr. sc. Jozo Piljić

Naziv članka: Transferne cijene između povezanih društava

Transferna cijena (transfer pricingje cijena koju društvo naplaćuje za dobra, usluge ili nematerijalnu imovinu društvu kćeri ili drugom povezanom društvu. Kako te cijene nisu ugovorene na slobodnom, otvorenom tržištu, one mogu odstupati od cijena što ih ugovore nepovezani trgovinski partneri u usporedivoj transakciji u jednakim okolnostima. Ako su dobra, usluge ili nematerijalna imovina u transakciji između povezanih strana precijenjeni, prodavateljeva je dobit povećana, a kupčeva smanjena. Obrnuto, ako su dobra, usluge ili nematerijalna imovina podcijenjeni, kupčeva je dobit povećana, a prodavateljeva smanjena.Zloupotreba transferne politike cijena postoji ako su dobit i rashodi alocirani radi smanjenja oporezive dobiti. Manipuliranje transfernim cijenama, npr. praksa "parkiranja dobiti", tj. osiguranje da se dobit oporezuje u jurisdikciji sa što je moguće nižim poreznim stopama, čemu pribjegavaju multinacionalne kompanije, privukla je pozornost poreznih vlasti diljem svijeta. U mnogim slučajevima porezne vlasti nastoje prilagoditi cijene postignute u tim transakcijama s cijenama u nepristranim transakcijama. Međutim, to nije uvijek lako utvrditi jer često ne postoji usporediva transakcija na otvorenom tržištu. U takvim okolnostima porezne vlasti nastoje utvrditi cijenu u nepristranoj transakciji primjenom različitih metoda. U tom se smislu često uvodi i načelo nepristrane transakcije ili "načelo nadohvat ruke" (arm's length principle). Cijena u skladu s "načelom nadohvat ruke" jest cijena koju bi neovisne strane ugovorile u nepristranim, usporedivim transakcijama. Takvu cijenu, a ne transfernu cijenu koju su ugovorila povezana društva, uzimaju u obzir porezne vlasti pri razrezu poreza.Posebnu ulogu transferne cijene dobivaju razvojem poslovnih kombinacija. Transakcijama akvizicija poslovnih subjekata nastaju velike grupe čiju organizaciju čine matice i podružnice. Matice su subjekti koji kontroliraju podružnice jer imaju više od 50% glasačkih prava. Podružnice jesu subjekti koji su kontrolirani, a mogu biti bilo u državi matice ili u drugim državama. U posljednje vrijeme, posebno je značajna uloga transfernih cijena u složenim holding kompanijama na međunarodnoj razini. Zbog trgovine između matica i podružnica smještenih u različitim državama sve više su izražajnije porezne implikacije transfernih cijena.

 3. Autor: Fuad Balta, dipl. oec

Naziv članka: Oporezivanje naslijeđa, poklona i otuđenja nekretnina u Federaciji BiH

Još od davnih osamdesetih godina prošlog vijeka pa sve do 8. januara tekuće godine bile su primjenjivane odredbe bivšeg Zakona o nasljeđivanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, koje su, između ostalog, propisivale nasljedne redove, što je imalo direktnog odraza i na  oporezivanje naslijeđa i poklona.Poznato je da se navedeni propis, polazeći od člana IX.5. ustava Federacije BiH, primjenjivao kao federalni zakon sve dok Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 8. oktobra 2014. godine, nije počeo da se primjenjuje od gore navedenog datuma.S tim u vezi, potrebno je podsjetiti da su sve vrste tzv. poreza građana, uključujući i oporezivanje nepokretnosti prilikom njihovog otuđenja na području Federacije BiH, zaključno sa krajem 2008. godine, bile utvrđivane i naplaćivane isključivo prema kantonalnim zakonima o porezima.Međutim, federalni Zakon o porezu na dohodak, koji je počeo da se primjenjuje  od 1. januara 2009. godine, na jedinstven način uredio je oblast direktnih poreza i dotadašnje poreze građana svrstao pod oporezivanje dohotka pojedinca, s tim što se kantonima ostavilo u nadležnost donošenje propisa o oporezivanju imovine, te naslijeđa i poklona (darova).Ovdje treba posebno istaći i da se određene odredbe Zakona o porezu na dohodak, također, dotiču oporezivanja naslijeđa i poklona, te otuđenja nepokretne imovine, a prema svim kantonalnim i federalnim propisima obračun i naplatu poreza na naslijeđe i poklon  bila je i sada je nadležan porezni organ, bez obzira kako se isti nazivao i u čije ima je prikupljao prihode od naslijeđa/poklona i otuđenja nekretnina u tom smislu.Sve dok ne “zaživi” u svakodnevnoj praksi, uključujući izmjene propisa o nasljeđivanju, te oporezivanja naslijeđa i poklona (darova) i dalje će se, prilikom obračuna i naplate poreza iz ove oblasti, primjenjivati raznolika uređenost te problematike u kantonima.

 4. Autor:Dr. sc. Dinka Antić

Naziv članka: Incijative za povećanje poreza na derivate u BiH u svjetlu implikacije tekuće politike akciza

Dosadašnje inicijative za povećanje poreza na derivate nafte uglavnom su se odnosile na uvođenje namjenske akcize za financiranje željeznica. Najnovije inicijative entitetskih vlada podrazumijevaju (i) povećanje namjenske putarine za autoceste sa 0,10 KM/l na 0,15 KM/l i (ii) uvođenje namjenske akcize za uspostavljane obaveznih rezervi derivata u visini od 0,03 KM/l. U savremenim državama svijeta akcize se koriste kao instrument za ostvarenje ciljeva politike zaštite okoline, socijalne i zdravstvene politike. U kompleksnoj fiskalnoj arhitekturi BiH,u kojoj nadležnosti za navedene politike pripadaju entitetima, politika oporezivanja energenata je nužno u funkciji ostvarenja fiskalnih ciljeva. Tek je uvođenjem namjenske putarine iz cijene naftnih derivata financiranje izgradnje autocesta povezano sa oporezivanjem potrošnje derivata. Međutim, selektivna politika, koja je podrazumijevala  plaćanje namjenske putarine isključivo na dizel i benzine potaknula je nelegalno korištenje lož-ulja za pogon vozila. Time su umanjeni očekivani fiskalni  efekti i stvorene distorzije na tržištu energenata. Ukoliko se prihvate inicijative za povećanje namjenske putarine za autoceste još više će se produbiti postojeći jaz u oporezivanju između dizela i lož-ulja. Imajući to u vidu, kao bolja opcija se nameće  povećanje akciza na sve derivate u istom nominalnom iznosu i redefiniranje raspodjele u entitetima u korist direkcija za autoceste. Iako se i u tom slučaju može očekivati pojačana potrošnja lož-ulja zbog općenito povoljnijeg poreznog aranžmana u odnosu na dizel fiskalni gubici i distorzije  na tržištu će biti manje nego u slučaju povećanja namjenske putarine za autoceste.

 5. Autor: Denis Zukić, dipl. oec

Naziv članaka: Članarina Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine za 2015. godinu

Propisi koji regulišu obavezu i način plaćanja članarine Vanjskotrgovinskoj komori BiH, jesu Zakon o Vanjskotrgovinskoj komori BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 30/01 i 72/13) i Odluka o članarini Vanjskotrgovinskoj komori BiH za 2015. godinu („Službeni glasnik BiH“, broj 1/15). Zakonom o Vanjskotrgovinskoj komori BiH, uređuju se pitanja koja se odnose na status, članstvo, nadležnosti i sastav komore, te način izbora i nadležnosti njenih organa, sudova pri komori, finansiranja i druga pitanja koja su od značaja za njen rad i funkcionisanje. Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori propisuje se osnovica, stopa i način plaćanja članarine koju članovi plaćaju Komori u 2015. godini.

 6. Autor: Sanela Agačević, dipl. oec; Neven Miličević, IT specijalist

Naziv članka: WEB stranica - potreba, realnost i računovodstveni tretman

Ne može se zamisliti današnje poslovanje bez web stranice. Bar je tako u modernom svijetu. Nije bitno kakva je stranica, statična, dinamična, portal ili nešto treće, svako društvo želi svoj biznis na određen način da predstavi na internetu.Činjenica je da se u Bosni i Hercegovini tome ne pridaje značajna pažnja, počevši od alata koji se koriste, dizajna, sadržaja i komunikacije sa aktivnim i potencijalnim kupcima.Ukoliko ne postoji ponuda na tržištu na internetu onda nekolicina ima ogromne zarade i cijene, ima monopol, a ukoliko postoji ponuda tržište je okrenuto rivalstvu i postoji realna šansa da vaš suparnik u jednom momentu nema određene robe na stanju ili nije u mogućnosti pružiti usluge trenutno, tu ulazite vi sa svojim znanjem mogućnostima i ponudom.Na isti način se pristupa i računovodstvenom aspektu izrade web stranice i oni se uglavnom tretiraju kao troškovi. To nije uvijek ispravan pristup, što ćemo također prikazati u ovom tekstu.

 7. Autor: Mr. oec Mirna Pajević

Naziv članka: Poslovanje sa pravnim i fizičkim licima iz inostranstva

Zakon o deviznom poslovanju („Službene novine FBiH“, br. 47/10) odnosi se, pored ostalog, na oblast plaćanja, naplate i prenosa domaćih i stranih sredstava plaćanja, od strane pravnih i fizičkih lica. Podzakonski akti koji su doneseni kao obaveza proistekla iz Zakona propisuju procedure otvaranja i zatvaranja računa, plaćanja, iznošenja gotovine  kao i  obavljanje, naplatu i prenos sredstava i mjenjačke poslove. Promet u FBiH i RS vrši se u konvertibilnim markama, uz poštovanje izuzetaka navedenih u Zakonu. Promet prema inostranstvu vrši se u devizama, osim ako i kada nadležna Ministarstva ne propišu drugačije. Ova odredba je obavezujuća za rezidente i nerezidente. Zakon insistira na postojanju vjerodostojnog osnova pri izdavanju naloga za plaćanje prema inostranstvu.Ono što je važno naglasiti kada se govori o ovoj tematici da za razliku od prošlog zakonskog rješenja, u kome je kao način bezgotovinskog plaćanja s inostranstvom bilo navedeno samo prebijanje dugovanja i potraživanja (kompenzacija), po trenutnom Zakonu to je prošireno i na ustupanje potraživanja (cesiju), preuzimanje duga i druge oblike namirenja dugovanja i potraživanja.

 8. Autor: Mr. sci. Haris Kovačević

Naziv članka: Procjena vrijednosti preduzeća

U tržišnoj privredi svako preduzeće se neprestano susreće sa rizicima jer mu svakodnevno sudbinu određuje tržište kapitala, robe i radne snage. Izloženost navedenim rizicima se ispoljava u stalnoj ugroženosti profitabilnosti, solventnosti i likvidnosti preduzeća, odnosno efikasnosti poslovanja pa i opstanka samog preduzeća. To se konačno direktno odražava na vrijednost uloženog kapitala u preduzeće i visinu prihoda (dividende) koju taj kapital obezbjeđuje ulagačima koji su ušli u određeni poslovni poduhvat svjesni rizika koji prihvataju. Promjena vlasništva nad preduzećem odnosno trgovanje uloženim kapitalom je normalna posljedica navedenih faktora što dovodi do toga da kapital prelazi iz ruke u ruku, odnosno dolazi u posjed onih vlasnika koji će njime najefikasnije upravljati. Da bi bila efikasna, preduzeća moraju stalno preduzimati mjere koje se odnose na očuvanje i uvećanje vrijednosti preduzeća a što se, između ostalog, postiže dokapitalizacijom i restrukturiranjem preduzeća.Tokom poslovanja preduzeća, u određenim poslovnim situacijama, neophodno je da se izvrši procjena vrijednosti preduzeća.

9. Autor: Mr. oec Emina Imamović

Naziv članka: Bankoosiguranje

Bankoosiguranje predstavlja strategiju prema kojoj banke i osiguravatelji sarađuju, na manje ili više integrisani način, u nastupu na finansijskim tržištima, i u svojoj suštini uključuje distribuciju proizvoda od strane banke.Finansijska tržišta predstavljaju najznačajniji faktor ukupnog ekonomskog i privrednog sistema u zemljama sa razvijenom tržišnom privredom. Kao organizovana mjesta na kojima dolazi do susretanja ponude i potražnje za različitim oblicima finansijskih instrumenata, omogućavaju povezivanje investicionih subjekata, kojima nedostaju finansijska sredstva, i štednih subjekata, koji raspolažu viškovima finansijskih sredstava.Iz veze banaka i osiguranja “rodilo” se bankoosiguranje.Bankoosiguranje predstavlja strategiju prema kojoj banke i osiguravatelji sarađuju, na manje ili više integrisani način, u nastupu na finansijskim tržištima, i u svojoj suštini uključuje distribuciju proizvoda od strane banke. Banke i osiguravajuća društva imaju u svom poslovanju zajedničke karakteristike, pa ih je bilo lako povezati.

 10. Autor: Safija Žilić, dipl. oec

Naziv članka: Kreditni rejting

Kreditni rejtinzi su u središtu globalne kreditne arhitekture. Na evaluaciju kreditnih agencija i njihove kreditne rejtinge  oduvijek su se oslanjali investitori, zbog činjenice da se, bogatstvo podataka i analiza, svodi na samo jedan jednostavni simbol, koji pruža nezavisnu i apsolutnu evaluaciju sposobnosti države ili drugog entiteta da otplati dug.Postoje razne institucije npr. Moodys Investor Services (Moodys), Standard&Poors (S&P) i Fitch Ratings (Fitch), koje se bave analizom zemalja interesantnih za strana ulaganja, uglavnom nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju.U ovim zemljama postoji velika potreba za prilivom sredstava iz inostranstva, pa one prilagođavaju svoje propise, zakone i uslove poslovanja zahtjevima stranih investitora. Činjenica je da sigurnost zemlje značajno utiče na njen ekonomski razvoj. Također, u izvještajima vodećih svjetskih institucija vezanim za investicije u bilo koju zemlju, rizik zemlje, a posebno politički rizik, predstavlja osnovnu komponentu.Razmatranje kreditnog rejtinga kao pokazatelja kreditne sposobnosti jedne države, nije moguće bez osvrta na tkz. rizik zemlje.

11. Autor: Nedim Čustović, dipl. oec

Naziv članka: Rukovodna odgovornost kao osnovno načelo implementacije PIFC-a na svim nivoima u BiH

U oblasti interne finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC), centralne harmonizacijske jedinice u ministarstvima finansija na državnom i entitetskom nivou su pripremile provedbene propise, kao što su priručnici za okvirno finansijsko upravljanje i kontrolu, i standardi interne kontrole. Također su usaglasile dokument sa preporukama o šemi certificiranja interne revizije. Ojačano je kadrovsko popunjavanje Centralne harmonizacijske jedinice FBiH. Organi uprave Brčko Distrikta su počeli razvijati vlastiti strateški dokument za PIFC kako bi poboljšali strateško planiranje, finansijsku odgovornost i fiskalnu odgovornost na lokalnom nivou. Izvršene su pilot revizije i obuka o procjeni rizika za internu reviziju, te obuka za novoimenovane revizore.Koordinacioni odbor centralnih harmonizacijskih jedinica nije bio ponovo sazvan radi koordinacije izrade propisa i metodologija. Kao rezultat toga, država, Federacija BiH i Republika Srpska su razvile različite pristupe internoj kontroli. Na državnom nivou, odgovornost budžetskih korisnika je obuhvaćena relevantnim članovima Zakona o finansiranju Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH to je obuhvaćeno provedbenim propisima, a u Republici Srpskoj nacrtom zakona. Zakon o finansijskom upravljanju i kontroli još uvijek nije usvojen u Federaciji BiH.U oblasti vanjske revizije, koordinacioni odbor vrhovnih revizijskih institucija (VRI) nije sazvan. Funkcionalni kapacitet sve četiri VRI je zadovoljavajući, ali njihova finansijska nezavisnost ostaje upitna.Sveukupno gledano, postignut je mali napredak u oblasti finansijske kontrole. U budućnosti je potrebno uložiti značajne napore za provedbu PIFC-a na svim nivoima. Aktivni koordinacijski odbori će značajno doprinijeti napretku u provedbi PIFC-a i standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Pripreme su u početnoj fazi i još nisu ni započete na području zaštite finansijskih interesa EU.“

12. Autor: Mr. sci. Amel Kadić

Naziv članka: Interna revizija sistema sigurnosti i zaštite u bankama u BiH

Interni revizor banke je dužan da osigura efikasno provođenje programa interne revizije, koje kao minimum, mora da obuhvati:  …PRAĆENJE USKLAĐENOSTI POSLOVANJA SA RELEVATNIM ZAKONSKIM PROPISIMA“ (Odluka Agencije za bankarstvo FBiH o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama, član 8. tačka 3. Odluke).Razvoj sistema sigurnosti i zaštite u bankama bio je u potpunosti prepušten volji i brizi vlasnicima i upravljačkim tijelima banaka. Vlada Federacije BiH se odlučila na objavljivanje Uredbe o mjerama zaštite finansijskih institucija u Federaciji BiH. Ovdje je potrebno naglasiti kako je samo zakonodavac u Federaciji BiH regulisao ovu oblast, tj. trenutno nema slične regulative u entitetu Republika Srpska, niti u Distriktu Brčko, što nije dobro.

 13. Autor: Alan Vajda, mag. iur.

Naziv članka: Prikaz bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju - II dio

Osim ostvarivanja prava na mirovinu, koja su obuhvaćena međunarodnim ugovo­rima o socijalnom osiguranju, poznata su i neka druga prava odnosno davanja koja se mogu ostvariti prema zakonodavstvima pojedinih država. Na prvom mjestu, to su prava odnosno davanja u slučaju nesreće na poslu (ozljede na radu) ili profesionalne bolesti, profesi­onalna rehabilitacija (prekvalifikacija), dodatak za pomoć i njegu druge osobe i naknada zbog tjelesnog oštećenja.

 14. Autor: Džana Kadribegović, dipl. pravnik

Naziv članka: Rad vijeća zaposlenika - ovlaštenja i obaveze

U skladu sa  Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.43/99, 32/00 i 29/03), zaposlenici kod poslodavca koji redovno zapošljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa. Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja vijeća zaposlenika, u skladu sa zakonom.Vijeće zaposlenika formira se na zahtjev najmanje 20% zaposlenika ili sindikata.Način i postupak formiranja vijeća zaposlenika kao i druga pitanja vezana za rad i djelovanje vijeća zaposlenika, uređuju se zakonom. S tim u vezi bilo je neophodno donijeti propis kojim će se osigurati učešće zaposlenika u odlučivanju o pitanjima koja se odnose na poslovnu politiku poslodavca kao i pitanja  organiziranja i ovlaštenja tijela koje će pružati zaštitu u ostvarivanju prava i interesa zaposlenika.Tako je Zakon o vijeću zaposlenika donesen i objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 38/04 od 17.07.2004. godine.

 

15. Fatima Fazlibegović, dipl. pravnik

Pitanja i odgovori iz penzijskog i invalidskog osiguranja

16. Savjetodavni servis

17. Saopštenja za primjenu propisa


SEMINAR: Godišnje porezne prijave za 2014. godinu

SEMINAR - Kontinuirana edukacija tehničara, računovođa i revizora

Seminar u organizaciji FEB dd se  priznaje kao kontinuirana edukacija certificiranih tehničara, računovođa i ovlaštenih revizora i upisuje u evidencijske knjižice kao 7 bodova.

 

  • poziv martGODIŠNJE POREZNE PRIJAVE ZA 2014.
  • RASPODJELA DOBITI I POKRIĆE GUBITKA
  • PRAKTIČNA PRIMJENA POREZNIH PROPISA – pitanja, greške i posljedice
  • PRIMANJA ZAPOSLENIH - računovodstveni i porezni aspekt 

 

MOSTAR, 16.03.2015., Hotel Ero

ZENICA, 17.03.2015., Hotel Zenica

SARAJEVO, 18.03.2015., UNITIC Amfiteatar

TUZLA, 19.03.2015., Hotel Tuzla

BIHAĆ, 20.03.2015., Hotel Park

 

 

PROGRAM

POREZNI BILANS ZA 2014.

  • Kapitalni dobici/gubici (revalorizacione rezerve, promjene računovodstvenih politika, procjena i greške…)
  • Usklađivanje rashoda kroz porezni bilans, sporna pitanja:
    • koristi zaposlenih, isplate po osnovu bonusa, 13-te plaće…
    • reprezentacija, sponzorstvo i donacije,
    • rezervisanja,
    • otpis sumnjivih i spornih potraživanja,
    • manjak porezno priznat da ili ne,
    • kamate, kazne i penali,
    • tretman obustavljenog poreza po odbitku,
    • amortizacija (dopustive stope, jednokratni otpis dugoročne imovine, otpis hardvera i softvera, ubrzana amortizacija…).
  • Usklađivanje prihoda kroz porezni bilans:
    • prihodi od dividendi i udjela u dobiti drugih pravnih lica,
    • prihod od naplate potraživanja koja su prethodno iskazana kao porezno nepriznata,
    • prihod iz osnova rezervisanja.
  • Transferne cijene (pojam, povezana lica, tržišna kamata vs kamata po kreditima od povezanih lica, tržišna vrijednost vs vrijednost stvarnih transakcija sa povezanim licima…)
  • Način i obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit
  • Korištenje gubitaka iz ranijih godina i specifičnost popunjavanja obrasca GU-DOB
  • Gubitak u poreznom bilansu poslovnih jedinica u RS i BD
  • Plaćeni porez na dobit poslovnih jedinica u RS i BD
  • Korištenje poreznog gubitka pripojenog društva
  • Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit (izvoz, investicije, zapošljavanje lica sa invaliditetom)

 MRS 12 – Porez na dobit kroz računovodstveni i porezni aspekt

  • Potreba i značaj primjene MRS 12
  • Zašto ne primjenjujemo MRS 12?
  • Šta su to stalne porezne razlike?
  • Odložena porezna sredstva/obaveze, primjeri iz prakse
  • Uticaj obračuna amortizacije na efekte formiranja odloženih poreznih sredstava i obaveza
  • Knjiženje odloženih poreznih sredstava i obaveza
  • Negativni efekti tretiranja dugotrajne imovine koja se u porezne svrhe 100% otpisuje kao sitan inventar
  • Kada nam primjena MRS 12 može uticati na smanjenje iskazanog gubitka?

 RASPODJELA DOBITI I POKRIĆE GUBITKA

  • Koliko dugo dobit može biti neraspoređena, a gubitak nepokriven?
  • Da li je dozvoljena isplata dobiti ako nije pokriven gubitak iz ranijih godina?
  • Da li je moguća akontativna isplata iz očekivane dobiti?
  • Isplata dobiti u stvarima: nekretnine, oprema, zalihe…
  • Knjigovodstvena vs tržišna vrijednost prilikom isplate dobiti u stvarima
  • Porezni aspekt isplate dobiti (ne)rezidentu pravnom ili fizičkom licu
  • Prenos prava isplate iz dobiti na drugo pravno ili fizičko lice
  • Knjiženje raspodjele dobiti i pokrića gubitka

 GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA FIZIČKIH LICA I SAMOSTALNIH PODUZETNIKA

  • Ko mora, a kome je u interesu podnijeti godišnju poreznu prijavu?
  • Korištenje ličnih odbitaka
  • Primjena poreznih olakšica – dokazivanje prava
  • Godišnja prijava GPD-1051
  • Specifični slučajevi popunjavanja GPD-1051
  • Porez na dohodak od iznajmljivanja imovine (PRIM -1054)
  • Lični odbici samostalnog poduzetnika, kada i kako ih koristiti
  • Porezno (ne)priznati rashodi i izdaci
  • Popunjavanje obrasce SRP – 1053 i GPZ – 1052
  • Obračun akontacije za naredni period

PRAKTIČNA PRIMJENA POREZNIH PROPISA – pitanja, greške i posljedice

  • Korištenje dobiti koja je bila oslobođena plaćanja poreza
  • Porezni tretman prenosa i pokrića akumuliranog gubitka iz prethodne(ih) godina
  • Porezne posljedice u slučaju statusne promjene pravnog lica
  • Obaveza poreza na dobit kod neprofitnih organizacija
  • Zakonitost  „upotrebe“ ostvarene dobiti iz poslovanja neprofitnih organizacija
  • Kontinuitet oporezivanja pri spajanju, pripajanju i podjeli pravnih lica
  • Obaveza budžetskih korisnika po osnovu oporezivanja dohotka
  • Ko, kada i pod kojim uslovima može koristiti lične odbitke?
  • Povrat poreza na dohodak
  • Pravilna primjena osnovica za oporezivanje i (ne)uplaćivanja doprinosa
  • Samostalna dodatna i dopunska djelatnost kao paušalci
  • Povremena samostalna i povremena nesamostalna djelatnost
  • Popunjavanje MIP-1023 i pojedinačnih MIP-ova u specifičnim situacijama
  • Naknade koje se refundiraju, bolovanje preko 42 dana i porodilje (GIP-1022, MIP-1023 i GPD-1051)
  • Prijava plaća isplaćenih po presudi suda u M-4 i MIP-1023
  • Oporezivanje  naslijeđa, poklona i otuđene imovine
  • Da li se uplatna i prodajna mjesta upisuju u sudski registar?– primjeri  iz porezne i sudske prakse

PRIMANJA ZAPOSLENIH KROZ RAČUNOVODSTVENI I POREZNI ASPEKT

  • Vrste kratkoročnih primanja zaposlenih po MRS 19 i domaćim propisima
  • Računovodstveni i porezni tretman plaća, bolovanja do i preko 42 dana, toplog obroka, regresa,...
  • Računovodstveni i porezni tretman nenovčanih naknada za zdravstvenu zaštitu, premija osiguranja, korištenja kuća, automobila i sl.
  • Kako evidentirati učešće u dobiti i obaveze za bonuse za zaposlenike koji nisu u vlasničkoj strukturi?
  • Plaćeni godišnji odmor vs domaći propisi o radnom pravu
  • Aspekt poreza na dohodak i poreza na dobit navedenih kratkoročnih isplata
  • Otpremnine, tretman po MRS 19 i porezni aspekt
  • Jubilarne nagrade, tretman po MRS 19 i porezni aspekt
  • Rezervisanja za otpremnine i jubilarne nagrade
  • Mogu li se knjižiti rezervisanja za neiskorišteni godišnji odmor?
  • Mjerenja rezervisanja po MRS 19

 

 

INFORMACIJE O SEMINARU

PREDAVAČI:
Elma Peštović                         Fuad Balta
Sanela Agačević                     Denis Zukić
Mirna Pajević

NAKNADA:
Za pretplatnike časopisa                       100,00 KM
Za ostale učesnike sa materijalom          120,00 KM
Za učesnike bez materijala                     80,00 KM

U CIJENU SU URAČUNATI:
Materijal za seminar – Priručnik
Pribor za pisanje

PLAĆANJE:
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo   1610000063300077
Union banka d.d. Sarajevo      1020290000002288
Nova banka A.D.                   5550050000940673
UniCredit bank d.d. Mostar      3389002207884134
ili u gotovini na samom seminaru

POČETAK RADA SEMINARA U 9,30 SATI
Sve potrebne informacije infomacije na telefone:
033/ 21 58 02, 21 48 74, 21 07 14