Produženje roka za podnošenje PDV prijava sa elektronskim potpisom

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine je objavilo obavijest o  produženju roka za podnošenje prijava sa elektronskim potpisom.

Porezni obveznici koji imaju status „velikih obveznika indirektnih poreza“ dužni su PDV prijavu dostavljati UIO elektronskim putem upotrebom kvalificirane potvrde od poreznog perioda juni 2023. godine.

U cilju blagovremenog informiranja poreznih obveznika, a u skladu sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, kojim je izmijenjen član 78. stav 5), porezni obveznici koji imaju status “velikih obveznika indirektnih poreza” dužni su PDV prijavu dostavljati UIO elektronskim putem upotrebom kvalificirane  potvrde od poreznog perioda juni 2023. godine.


Objavljene izmjene Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za privredna društva, banke i neprofitne organizacije

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 102/22 od 23.12.2022. godine objavljene su Izmjene Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za privredna društva, za banke i druge finansijske organizacije i neprofitne organizacije.

Izmjenama su izvršene korekcije na obrascima finansijskih izvještaja.

U nastavku možete preuzeti sve izmjene Pravilnika.


Izmjene i dopune kolektivnih ugovora

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 101/22 od 21.12.2022. godine objavljene su izmjene i dopune kolektivnih ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije, za djelatnost građevinarstva, za djelatnost trgovine, u oblasti cestovnog prometa i kolektivni ugovor za djelatnost tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrije obuće u federaciji Bosne i Hercegovine.

Izmjene preuzmite OVDJE.

 


Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći zaposlenih u FBiH za oktobar/listopad 2022. godine.

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 101/22 od 21.12.2022. godine objavljeno je Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći zaposlenih u FBiH za oktobar/listopad 2022. godine.

Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za oktobar 2022. godine iznosi 1.139 KM.

Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za period august 2022. godine - oktobar 2022. godine iznosi 1.139 KM.

Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za oktobar 2022. godine iznosi 1.766 KM.

 


Objavljene osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2023. godinu

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 100/22 od 16.12.2022. godine objavljene su osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2023. godinu.

OSNOVICE
ZA OBRAČUN DOPRINOSA ODREĐENIH OBVEZNIKA ZA 2023. GODINU

1. Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. st. 2., 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) koji utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga u skladu sa članom 19. istog Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je:

a) 1.869,00 KM - za slobodna zanimanja,

b) 1.104,00 KM - za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti,

c) 493,00 KM - za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu,

d) 493,00 KM - za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.

2. Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, koji dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu u skladu sa članom 31. istog Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je:

a) 934,00 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti,

b) 425,00 KM – za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata,

c) 425,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu,

d) 425,00 KM – za samostalnu djelatnost taxi prijevoza,

e) 493,00 KM – za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.

3. Za obveznike doprinosa iz člana 6. tačka 10. Zakona o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 425,00 KM.

4. Prosječna plaća u periodu I-IX 2022. godine je 1.699,00 KM.

5. Ove osnovice će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".


Izmjena Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 99/22 od 14.12.2022. godine objavljena je izmjena Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće.

UREDBA
O IZMJENI UREDBE O NAKNADAMA KOJE NEMAJU KARAKTER PLAĆE

Član 1.

U Uredbi o naknadama koje nemaju karakter plaće ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12), član 4. mijenja se i glasi:

"Član 4.

(1) Rukovodeći državni službenik čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 70 kilometara od mjesta organa državne službe u kojem vrši službenu dužnost ima pravo na naknadu troškova za odvojeni život od porodice u visini od 250 KM mjesečno.

(2) Državni službenik i namještenik, čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 70 kilometara od mjesta organa državne službe u kojem vrši službenu dužnost, ima pravo na naknadu troškova smještaja u mjestu rada u visini od 299 KM mjesečno.

(3) Osobe iz st. (1) i (2) ovog člana, koje imaju osiguran službeni smještaj, ali za smještaj plaćaju naknadu za zakup stana, imaju pravo na naknadu troškova smještaja u visini od 149 KM mjesečno.

(4) Za ostvarivanje prava iz st. (1) i (2) ovog člana, državni službenik i namještenik podnose zahtjev o kojem rješenjem odlučuje rukovodilac organa državne službe.

(5) Za odlučivanje o zahtjevu iz stava (4) ovog člana, organ državne službe po službenoj dužnosti pribavlja uvjerenje o prebivalištu i uvjerenje o vlasništvu nad stambenom jedinicom u mjestu rada za osobu koja je podnijela takav zahtjev.

(6) Osoba iz st. (1) i (2) ovog člana nema pravo na troškove smještaja u mjestu rada ako ona, njen bračni ili vanbračni partner ili njihovo maloljetno dijete u tom mjestu imaju u vlasništvu stambenu jedinicu (kuću ili stan)."

Član 2.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 01.01.2023. godine.


Pravilnik o objavljivanju informacija i izvještavanju na tržištu vrijednosnih papira

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 99/22 od 14.12.2022. godine objavljen je Pravilnik o objavljivanju informacija i izvještavanju na tržištu vrijednosnih papira.

Ovim Pravilnikom bliže se propisuje sadržaj, način i rokovi dostavljanja izvještaja, objavljivanja izvještaja i informacija emitenata, ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira, berze odnosno drugog uređenog javnog tržišta, Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH i samoregulirajuće organizacije kao i sadržaj obavještenja o transakcijama na osnovu povlaštenih informacija.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" i primjenjivati će se od 1.1.2023. godine.

Danom primjene ovoga Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o objavljivanju informacija i izvještavanju na tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/13 i 65/19).

Pravilnik o objavljivanju informacija i izvještavanju na tržištu vrijednosnih papira

 

 


Časopis Decembar 2022

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 12/22

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

1.Mr Safija Žilić, dipl.oec

Profesionalna regulativa procjene vrijednosti

Profesionalnu regulativu čine principi, pravila i smjernice koje pomažu procjeniteljima da unificiraju način procjenjivanja da bi rezultat procjene srodnih preduzeća bio usporediv, a njihova vrijednost pravilno iskazana. Određene zemlje u svijetu su, shodno postojećim uslovima poslovanja i važećim zakonskim propisima, uvele svoje standarde prilikom procjenjivanja. Poslovni subjekti se prodaju u potpunosti ili djelomično, članovi društva ulaze ili izlaze iz društva i te promjene u vlasničkoj strukturi često stvaraju potrebu za procjenom vrijednosti istih. Procjena vrijednosti preduzeća pretpostavlja razumijevanje svih faktora koji čine njegovu ekonomsku vrijednost. Ipak, preduzeće se ne može u cijelosti sagledati isključivo kroz ekonomska mjerila, nego moraju biti uključene i metode drugih vezanih struka. Principi i metodologije procjene vrijednosti preduzeća u našem zakonodavstvu nisu regulisani u dovoljnoj mjeri. Moderno tržište i opći principi funkcionisanja savremenih društvenih odnosa kao i sama praksa doveli su do uspostavljanja neophodnih okvira pravila struke. Ipak, oni su nedovoljno standardizirani da bismo mogli reći da imamo u potpunosti uspostavljen institucionalni okvira procjene vrijednosti i imovine privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine. Poseban problem na državnom nivou u Bosni i Hercegovini predstavlja nepostojanje jedinstvenog pravnog i ekonomskog prostora te će radi toga trebati dosta vremena da se uspostavi i adekvatan okvir djelatnosti procjene vrijednosti i imovine harmoniziran na nivou Bosne i Hercegovine.

2.Jasmin Omeragić

Kvalitet finansijskih izvještaja v.s. poslovne prevare

Finansijski izvještaji mogu ostvariti svoju namjensku ulogu samo onda kada se radi o istinitima, fer, korektnim i nadasve poštenim izvještajima, mada „situacija na terenu“ pokazuje da i nije baš uvijek tako. Poslovna kompleksnost čak i najmanje firme, kao i određene aktuelne okolnosti često su „kočničari“ stabilnog računovodstvenog sistema, što u datom trenutku dovodi računovođe do  poražavajućeg saznanja da se time zapravo otvaraju manevarski prostori za kreiranje finansijskih izvještaja koji mogu odstupati od stvarnog stanja. Sama činjenica da je najveći broj prevara bio praćen manipulacijama u izvještavanju, bila je i ostala je alarmantan signal da finansijsko izvještavanje mora biti u stalnom fokusu kao prvi i osnovni prioritet na ljestvici prioriteta stvaranja zdrave  ekonomije. Ako, dakle, sublimiramo svu širinu i dubinu poslovnih prevara, moramo priznati da je i na računovodstvenoj profesiji značajan dio odgovornosti, pogotovo ako postoje određene sumnje ili saznanja, a pritome se propusti adekvatno reagirati na uočene nepravilnosti u poslovanju firme. Isto tako, nedosljednosti ostalih učesnika u poslovanju zbog njihovog neodgovornog pristupa u pravovremenom obezbjeđivanju odgovarajuće dokumentarne osnove za knjiženja koja provodimo u poslovnim knjigama firme, mora se od strane računovođe na vrijeme markirati i prijaviti odgovornim strukturama u firmi. Samo takvo djelovanje računovođa može se s pravom smatrati preventivnim djelovanjem i uspostavom djelotvornog regulatornog sistema u primjeni zakona i ostalih podzakonskih akata u poslovanju firme.

3.Prof. dr Kristina Peštović

Analiza finansijskih izvještaja u funkciji ocjene ostvarenog i budućeg poslovnog uspjeha preduzeća

Značaj problematike pouzdane projekcije budućeg poslovanja preduzeća doveo je do razvoja brojnih modela. Iz prethodnog pregleda modela za projekciju poslovne uspješnosti uviđa se da modeli nisu statične prirode nego se oni periodično unapređuju. Potreba za ispitivanjem pouzdanosti i unapređenjem modela postoji iz razloga što promjene brojnih internih i eksternih faktora (kao što je npr. promjena zakonskih propisa, promjene stepena privrednog rasta i razvoja, poslovanje u uslovima krize i slično). Modifikacije i unapređenja modela za projekciju poslovne uspješnosti sprovode se sa ciljem da se korisnicima pruže što pouzdanije informacije o budućim performansama poslovanja preduzeća kako bi se minimizirao rizik poslovnog odlučivanja. Sama upotreba modela za projekciju poslovne uspješnosti od strane krajnjih korisnika je relativno jednostavna. Upotreba modela zasniva se na izračunavanju racio pokazatelja koji su primarno bazirana na podacima iz finansijskih izvještaja i dalje na tumačenju rezultata u skladu sa skalama za projekciju poslovne uspješnosti. U svim posmatranim modelima koriste se profitabilnosti i likvidnosti kao najznačajniji racio pokazatelji, dok se pored njih koriste i pokazatelji zaduženosti i efikasnosti imovine.

4.Fatima Budić i Mehmed Budić

Latentne rezerve i skriveni gubici

Latentne rezerve nastaju podcjenjivanjem imovine i precjenjivanjem obaveza u bilansu, u vidu precijenjenih rashoda, odnosno podcijenjenog dobitka u bilansu uspjeha. Stoga latentne rezerve nastaju prvenstveno putem anticipiranja rashoda i odlaganjem prihoda, što ima za posljedicu međuperiodično premetanje dobitka. Mogu nastati kao posljedica podcjenjivanja aktive izborom računovodstvenih opcija koje to omogućavaju, propuštanjem prava aktiviranja knjiženjem rashoda umjesto imovine, precjenjivanjem pravih obaveza, previsokim rezervisanjem, dokapitalizacijom u vidu stvari kada su one podcijenjene, precjenjivanjem troškova restrukturiranja itd. Skriveni gubici nastaju precjenjivanjem pozicija imovine u aktivi i podcjenjivanjem pozicija dugoročnih rezervisanja, obaveza, pasivnih vremenskih razgraničenja u pasivi bilansa. Latentne rezerve i skriveni gubici tranzitorno djeluju na kratkoročne obračune finansijskog rezultata budućih obračunskih perioda tako što latentne rezerve pomjeraju iskazivanje stvarnog – boljeg finansijskog rezultata na buduće obračunske periode, a skriveni gubici, obrnuto pomjeraju stvarne – bolje finansijske rezultate budućih obračunskih perioda na sadašnji obračunski period, ali ni latentne rezerve ni skriveni gubici ne mogu beskonačno ostati nevidljivi.

5.Mr. oec Elman Nadžaković

Vrednovanje marke i izdvajanje iz ostale nematerijalne imovine

Marka kao pojam, uglavnom se posmatra kao marketinška kategorija. Ulaskom u područje vrednovanja marke, ulazi se u područje koje povezuje marketing i finansije. Iako je vrednovanje marke novijeg datuma, svakim danom sve više dobija na značaju. Ipak treba naglasiti da vrednovanje marke na području Bosne i Hercegovine još uvijek nije zaživjelo i vrlo su rijetki primjeri vrednovanja marke domaćih kompanija. Kada bi kompanija kupovala drugu kompaniju, uglavnom bi plaćala materijalnu imovinu, vrijednost marke uglavnom nije bila priznata ili je bila dosta podcijenjena. Danas je realnost da se marke dizajniraju, upravlja se njima i vrednuju se kao poslovna imovina. Ukoliko kompanija iz poslovanja ostvaruje zdrav profit i potrošači se interesuju za njen proizvod ili uslugu, u tom slučaju velika je vjerovatnoća da marka koju kompanija posjeduje vrijedi više nego njena ostala imovina. Na kraju krajeva, istraživanja su pokazala da uspješne organizacije upravljaju svojim markama i vrednuju ih.

6.Dr. sc. Jozo Piljić

Politike dividendi

Dividende predstavljaju raspodjelu dobiti dioničarima na temelju postotnog udjela u vlasništvu. Najčešće društvo dijeli regularne dividende, koje se očekuju i u budućnosti. Pored toga, redovno ili povremeno, društvo može podijeliti ekstra dividende, specijalne dividende, likvidacijske dividende, dividende u dionicama. Pored dividendi vlasnici običnih dionica su zainteresirani i za kapitalne dobitke. Upravo zbog te dvostruke zainteresiranosti ulagača u obične dionice, sva društva moraju se suočiti sa problemom izbora adekvatne politike dividendi, koja se pojednostavljeno može svesti na odlučivanje koji dio raspodjeljive dobiti zadržati (akumulirati) u društvu, a koji dio dobiti kroz dividende podijeliti dioničarima. Empirijska testiranja teorije politike dividendi ne daju jednoznačne zaključke pa se sa sigurnošću ne može procijeniti kako će promjena politike dividendi utjecati na tržišnu cijenu dionice i trošak kapitala. Efekt dividendi u dionicama i diobe dionica na cijenu pozitivan je u vrijeme odmah nakon objave, ali ukoliko ne dođe do porasta zarada ili dividendi u roku od par mjeseci, past će na početnu razinu. U pravilu, pravi smisao dividendi u dionicama i diobe dionica jeste efekt signaliziranja za menadžment i održavanje cijene stabilnom kod tvrtki koje bilježe stabilni/visoki rasta zarada i dividendi.

7.Prof. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Autonomni (spontani) izvori finansiranja

Autonomni (spontani) izvori finansiranja mogu biti od velike pomoći malim preduzećima koja su još u razvoju, ali se mora obratiti pažnja na njihovo raspoređivanje jer bi moglo doći do neželjenih posljedica. Budući da su autonomni (spontani)  izvori besplatni u toku raspoloživosti, za preduzeće je od posebne važnosti da rokovi raspoloživosti budu što duži, naročito kod obaveza prema dobavljačima jer su one dominantne u strukturi autonomnih izvora finansiranja. Izvori finansiranja su načini za mobilizaciju različitih uslova finansiranja industrijskog koncerna. Izvori finansiranja navode kako kompanije mobiliziraju finansije za svoje potrebe. Neki izvori sredstava, koji nastaju u toku normalnog poslovanja, imaju nultu cijenu i nazivaju se spontanim izvorima. Dva važna spontana izvora kratkoročnog finansiranja su: trgovinski kredit i nepodmireni troškovi/obračunati troškovi. Spontani izvori finansiranja jedan je od boljih oblika finansiranja kada su u pitanju mala preduzeća koja su još uvijek u razvoju, za koje je važno da odmah imaju sredstva za plaćanje. Također, važno je naglasiti da je potrebno biti oprezan prilikom korištenja ovih izvora finansiranja.

8.Dr. sc. Dinka Antić

Male firme u sistemu PDV-a u EU

PDV Direktiva omogućuje posebni aranžman oporezivanja za male firme u članicama EU, čiji je godišnji promet ispod praga za oporezivanje kojeg propisuju članice. Za Bosnu i Hercegovinu značajna su četiri  elementa novog koncepta sheme za male obveznike u EU koji će se primjenjivati od 2025. godine. Prvo, skala pragova za oslobađanje, koja je u prošlosti članicama odobravana kao derogacija,  postaje odredbom Direktive. Skala pragova podrazumijeva različite visine praga za oslobađanje  za različite sektore (isporuke dobara/pružanje usluge) i grupacije obveznika unutar njih. Drugo, za razliku od sadašnjeg tretmana malih firmi sve male firme se smatraju „oporezivom osobom“ u svrhu PDV-a, s tim da se one male firme kojima se odobrava oslobađanje smatraju „oslobođenom oporezivom osobom“. Treće, novi tretman oslobođene male firme kao oslobođene oporezive osobe ima za posljedicu obvezu evidentiranja svih ekonomskih operatora u sistemu PDV-a, pa i onih čiji je promet ispod praga za registraciju. Iako se ne radi o standardnoj registraciji za PDV-e sve male firme trebaju biti evidentirane u sistemu PDV-a. EU propisuje i obvezu kvartalnog izvještavanja za sve male firme u članicama gdje imaju sjedište o visini prometa dobara i usluga bez obzira što po visini prometa nisu dužne da se registriraju za PDV-e. Četvrto, evidentiranje malih firmi u sistemu PDV-a bez obzira da li koriste pravo na oslobađanje zahtijeva intenzivnu razmjenu informacija o malim firmama između članica. Da bi se to postiglo nužno je da svaka nacionalna PDV administracija ima u evidenciji sve firme koje obavljaju ekonomsku djelatnost, koja je oporeziva PDV-om, samostalno i u kontinuitetu, bez obzira da li su dužne da se registriraju za PDV-e, te da te informacije razmjenjuje sa drugim članicama.

9.Dr. sc. Jasmina Hurić

Inflacija u Bosni i Hercegovini i eurozoni

U posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i posljednju godinu dana jedan od najčešće spominjanih izraza je inflacija. Kao i nebrojeno puta do sada inflacija se ponavlja s godinama. Dolazi s krizama, s ratovima, politički i ekonomski neizvjesnim situacijama. Inflacija je jedna od najkompleksnijih makroekonomskih pojava i do sada u istoriji ekonomske misli, uprkos postojanju brojnih teorijskih stavova i objašnjenja nedovoljno razjašnjena. Inflacija generalno nastaje kao posljedica neravnoteže odnosno veće potražnje od ponude u privredi što rezultira porastom cijena. Posebno važno pitanje u uslovima inflacije je pitanje novca, i zato se u zemljama sa visokim stopama inflacije, nominalna kamatna stopa indeksira i ugovori o zajmu uključuju klauzulu o izjednačavanju kamatne stope sa stopom inflacije u čitavom periodu trajanja zajma.

10.Bernard Iljazović

Značaj i uloga forenzične revizije u sprečavanju prijevara

Sve veća prisutnost poslovnih prijevara, kao i sve veći broj korporativnih financijskih skandala u segmentu financijskog izvještavanja na globalnoj razini u posljednjom desetljeću posljedično su doveli do nastanka i razvoja posebne grane revizijske profesije - forenzične revizije u svrhu otkrivanja i sprečavanja prijevara i drugih oblika kriminalnih radnji koje ugrožavaju financijsku stabilnost i poslovanje poduzeća. S modernizacijom tehnoloških dostignuća prijevare su sve sofisticiranije i sve ih je teže otkrivati, stoga forenzična revizija sve više dobiva na značaju kao grana revizijske profesije specijalizirana za detektiranje i otkrivanje različitih oblika financijskih kriminalnih radnji koje se negativno odražavaju na financijsku sliku poduzeća, te financijske izvještaje. Stoga, kako bi se pravovremeno detektirale financijske prijevare i osigurala efikasna zaštita,  neophodna je provedba forenzične revizije u poduzećima od strane certificiranih stručnjaka forenzičnih revizora. Uzimajući u obzir sve navedeno, poduzećima je zasigurno u poslovnom interesu angažirati forenzične revizore, kako bi bez nepotrebnih smetnji koje bi mogle ugroziti njihovu opstojnost, mogli nastaviti poslovanje i ostvarivati poslovne uspjehe, a što će omogućiti daljnji razvoj i bolje materijalne beneficije zaposlenicima.

11.Nedim Čustović

Upravljanje rizicima u FBiH prilagođeno PIFC aplikaciji

Da bi upravljanje rizicima bilo efikasan alat za organizacije javnog sektora, ono ne smije biti svedeno na ad hoc razmišljanje o pojedinim rizicima u povremenim situacijama, već treba biti "podignuto" na nivo cijele organizacije i obuhvatati sve organizacione jedinice. Upravljanje rizicima je kontinuirani proces koji se kroz faze stalno razvija i unaprjeđuje i kao takav treba biti sastavni dio rada i poslovanja organizacije. Zbog toga je neophodan jedinstveni sistematski pristup njegovom razvoju, kako na nivou cijelog javnog sektora u BiH tako i na nivou pojedinačnog korisnika. Cilj je da se na osnovu jedinstvenog metodološkog akta i prateće aplikacije PIFC razvije kultura upravljanja rizicima kod korisnika i poveća stepen kvalitete planiranja i donošenja odluka u organizaciji i unaprijedi ostvarivanje ciljeva organizacije. Upravljanje rizicima za korisnike jeste zakonska obaveza, ali je istovremeno i koristan alat, za koji je neophodno adekvatno radno okruženje i stjecanje i razvoj vještina za upravljanje rizicima kod rukovodilaca i zaposlenih, kao i kontinuirana komunikacija o rizicima u organizaciji.

12.Mr iur. Mirel Mujkanović

Pregovarački postupak bez prethodne objave obavještenja u slučajevima krajnje hitnosti kroz Direktive EU i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama

Uspješno i brzo reagovanje ugovornog organa u nepredvidivim slučajevima koji se teško mogu kontrolisati ili znati, direktno ovise od poznavanja i sposobnosti ugovornog organa da provede pregovarački postupak bez objave obavještenja u razlozima krajnje hitnosti. Zbog navedenog, neophodno je poznavanje suštine nepredvidivih događaja koje ugovorni organ mora imati načina dokazati kako bi odabranu vrstu postupka mogao opravdati. Bitnost dokazivanja leži u činjenici da samo takav dokazivi nepredvidivi događaj može biti osnova za provođenje pregovaračkog postupka bez objave obavještenja u razlozima krajnje hitnosti. Hitnost zahtijeva brzo reagovanje ugovornog organa, tako da isti neće poštovati propisane rokove na koji način će moći obezbjediti nabavku u najkraćem mogućem roku.

13.Džana Kadribegović

Naknada štete na osnovu Zakona o radu

Prema osnovama odgovornosti predviđenim Zakonom o obligacionim odnosima koji se shodno primjenjuje kada je u pitanju institut prouzrokovanja i naknade štete iz Zakona o radu, ko drugome prouzrokuje štetu dužan je naknaditi je, ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice. Šteta može nastati na radu ili u vezi sa radom, a rezultat je namjere ili  krajnje nepažnje koju mora dokazivati poslodavac. Ako poslodavac ne uspije dokazati namjeru ili krajnju nepažnju, smatraće se da je u pitanju obična nepažnja.  U radnom zakonodavstvu nije određen pojam štete, međutim, ista je utvrđena općim pravilima obligacionog prava o naknadi štete, prema kojima šteta predstavlja umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). Radi se, dakle, o imovinskoj i neimovinskoj odnosno nematerijalnoj šteti. Zakon o radu   ne  obavezuje  poslodavca da provede postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu niti je  to propisano kao uvjet za ostvarivanje prava na naknadu štete sudskim putem, ali bilo bi korisno da se to pitanje uredi opštim aktima  kao npr. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu poslodavca.

14.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti stjecanja prava vlasništva na nekretninama od strane stranih fizičkih i pravnih osoba u Republici Hrvatskoj

Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao općim zakonskim propisom, izmijenjen je način na koji strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati vlasništvo nad nekretninama na području Republike Hrvatske, odnosno njime su propisane sve opće i posebne pravne pretpostavke koje moraju biti ispunjene za stjecanje prava vlasništva za strane i za domaće fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao poseban uvjet stjecanja prava vlasništva nekretnina za stranu fizičku i pravnu osobu definira uzajamnost - reciprocitet. Stoga je potrebno  napomenuti da strana osoba može steći vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske pod uvjetom da hrvatske osobe mogu steći vlasništvo nekretnina prema pravu one države čiji je pripadnik strana osoba koja bi u Republici Hrvatskoj stjecala vlasništvo nekretnine. Po citiranom Zakonu, strane osobe su one osobe koje nemaju državljanstvo Republike Hrvatske, osim ako je drugačiji određeno zakonom. Međutim, nisu strane osobe one fizičke osobe koje temeljem rođenja ili po nekoj drugoj pravnoj osnovi imaju državljanstvo neke druge države, ako imaju i hrvatsko državljanstvo, bez obzira u kojoj državi imaju prebivalište ili boravište. Obrnuto, strana osoba je ona osoba koja nema hrvatsko državljanstvo iako ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira ima li državljanstvo neke druge države ili je bez državljanstva (apatrid).

15. Safeta Lukačević

Lean menadžment - metodologija za povećanje efikasnosti

Lean menadžment je poslovna filozofija koja je usmjerena na stvaranje što veće vrijednosti uz primjenu superiornih poslovnih procesa. Riječ je o najraširenijem menadžerskom konceptu današnjice, primjenjivom gotovo u svakoj industriji. Oni koji razmišljaju na „Lean način“ trude se razumjeti što za klijenta/kupca/potrošača znači vrijednost i svoje napore ulažu u stvaranje vrijednosti koja će imati gotovo nikakvu količinu otpada i nedostataka. Snaga Leana je u tome što obuhvaća cijelu tvrtku i svi alati Leana su primjenjivi u svim djelatnostima i u svim odjelima. Lean je proizvodna filozofija koja, kada se implementira, skraćuje vrijeme od narudžbe kupca do isporuke gotovog proizvoda, eliminišući sve izvore rasipanja, tj. gubitke u proizvodnom procesu. Cilj Lean razmišljanja u prvom redu svog središta ima kreiranje vrijednosti za kupca. Lean načinom razmišljanja reduciramo nepotrebne poteze u aktivnostima koje stvaraju, ali i u aktivnostima koje ne stvaraju vrijednost za kupce.  Iako Lean sistem ima više prednosti nego nedostataka, ipak treba biti oprezan pri implementaciji Leana kako se ti nedostaci ne bi negativno odrazili na poslovanje. Prilikom uvođenja Lean metodologije potrebno je uključiti sve uposlenike od najvišeg menadžmenta do najnižeg ranga u proizvodnji (radnika/uposlenika) koji izvršavaju zadatke proizvodnje i potrebno je poticati radnike da iznose svoje ideje koje mogu još bolje optimizirati procese koji su nužni za zadovoljenje potreba krajnjih korisnika.

16.Doc.dr.sci. Asja Gojačić

Medicinski menadžment u zdravstvenim ustanovama

Da bi se u nepredvidivoj budućnosti, obezbjedio opstanak zdravstvenog sistema uvođenje menadžmenta na svim nivoima je neophodno. Ne radi se o mogućnosti izbora već o jedinom mogućem putu ka održivosti. Sprovođenje menadžmenta u zdravstvu kao sveobuhvatnog procesa neophodno je na svim nivoima globalnom, nacionalnom, institucionalnom i individualnom. Izgradnja cjelovitog sistema menadžmenta u zdravstvenim ustanovama i izgradnja menadžerskih znanja i vještina od ključnih ljudi koji upravljaju moraju biti takva da zadovolje više nego stroge kriterijume sadašnjice. Zaključno se može reći da sve poduzete reforme,  rast troškova u zdravstvu mogu samo usporiti, u najboljem slučaju na nekoliko godina dok privreda i javne financije donekle ne ozdrave da mogu lakše financirati tekuću potrošnju. U dugom roku, zdravstvena potrošnja nastavit će rasti. Zajedno s ubrzanim starenjem stanovništva, financiranje zdravstva u određenom će trenutku gotovo neizbježno postati prioritetno političko pitanje, a kvalitetno upravljanje sustavom zdravstva nužnost.

 

17. Savjetodavni servis

18. Saopštenja za primjenu propisa

19. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

 


WEBINAR: Predbilansne radnje za 2022. godinu i druge aktuelnosti iz prakse

WEBINAR Kontinuirana edukacija računovođa i revizora

  • PRIPREMNE RADNJE ZA IZRADU GODIŠNJIH FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2022. GODINU
  • AMORTIZACIJA, SPECIFIČNOSTI OBRAČUNA
  • VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE IMOVINE
  • PRIPREMNE RADNJE ZA SAČINJAVANJE POREZNIH PRIJAVA FIZIČKIH LICA
  • DRUGE AKTUELNOSTI IZ PRAKSE

Prijava na webinar je obavezna. Prilikom prijave na webinar samostalno određujete korisničko ime i lozinku.

PRIJAVA NA WEBINAR

DATUM ODRŽAVANJA: 13.12.2022. godine

Webinar će biti postavljen na web stranici www.febwebinar.com i isti možete gledati u periodu od 13.12. do 18.12.2022. godine. Svaki učesnik webinara ima mogućnost da neograničen broj puta pregleda snimljeni materijal. Na ovaj način smo omogućili učesnicima da webinar mogu pregledati u bilo kojem periodu od 13.12. do 18.12.2022. godine.

Webinar se priznaje kao 7 bodova/sati kontinuirane edukacije u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji.

 

PROGRAM WEBINARA

PRIPREMNE RADNJE ZA IZRADU GODIŠNJIH FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2022. GODINU

  • Popisne komisije, rokovi, izvještaji i usvajanje
  • Isplate članovima komisije
  • Popis tokom poslovne godine
  • Usklađivanje knjigovodstvene i stvarne vrijednosti imovine i obaveza, TKM i finansijskog knjigovodstva
  • Provjera ispravnosti knjiženja zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u toku
  • Računovodstveni i porezni tretman viškova  i manjkova - oporezivanje, da ili ne?
  • Kalo, rastur, kvar i lom – porezno dopustivi rashod
  • PDV, porez na dohodak i porez na dobit na popisne razlike
  • Rashodi ili potraživanja od radnika za utvrđene manjkove, oprost radniku
  • Popis potraživanja i obaveza, otpis i ispravka vrijednosti i porezni aspekt
  • Otpis obaveza po osnovu javnih prihoda i zastara istih
  • Sravnjenje konta ulaznog i izlaznog PDV-a i prenos u narednu godinu

AMORTIZACIJA, SPECIFIČNOSTI OBRAČUNA

  • Početak obračuna amortizacije, razlika u poreznom i računovodstvenom aspektu
  • Da li su propisane stope amortizacije?
  • Da li smijemo mijenjati stopu amortizacije / vijek trajanja sredstva?
  • Da li smijemo mijenjati metod obračuna amortizacije?
  • Promjena stope amortizacije i metode – promjena računovodstvene politike ili procjene?
  • Porezno dopustive stope
  • Amortizacija na iznajmljenu imovinu, leasing aranžman
  • „Porezno otpisivanje“ hardvera, softvera i stalnih sredstava nabavne vrijednosti manje od 1.000 KM, naknadna amortizacija
  • Amortizacija i primjena MRS 12 – Porez na dobit
  • Šta sa obračunom amortizacije na sredstva koja se ne koriste, ili koja se planiraju prodati?
  • Šta za proizvođačka društva može značiti prelazak na funkcionalni metod obračuna amortizacije?

VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE IMOVINE

  • Usklađivanje vrijednosti stalnih sredstava i zaliha
  • Obaveza provjere vrijednosti sredstava radi fer iskazivanja finansijskih izvještaja
  • Činjenice koje ukazuju da je potrebno izvršiti procjenu vrijednosti sredstava
  • Specifičnost evidentiranja usklađivanja vrijednosti stalnih sredstava koja se ne amortizuju
  • Porezni tretman rashoda od umanjenja vrijednosti sredstava
  • Povećanje vrijednosti sredstava, prihod ili revalorizacija
  • Amortizacija nakon povećanja vrijednosti stalnog sredstva
  • „Iskorištavanje“ revalorizacije
  • Kreativno računovodstvo kao instrument za „ušminkavanje“ finansijskih izvještaja

PRIPREMNE RADNJE ZA SAČINJAVANJE POREZNIH PRIJAVA FIZIČKIH LICA

  • Popis zaliha i dugotrajne imovine kod poduzetnika
  • Zaključenje poslovnih knjiga za poduzetnike
  • Ispravke grešaka u poslovnim knjigama poduzetnika
  • Priznavanje troškova automobila, službenog puta, dnevnica, kao i drugih troškova poduzetnika
  • Koje su obaveze „paušalaca“ na dan 31.12.?
  • Porezne prijave fizičkih lica –GIP obrazac i izvještaj o isplatama
  • Ažuriranje i ispravke grešaka u evidencijama i prijavama tokom godine

DRUGE AKTUELNOSTI IZ PRAKSE

  • Promjena uplatnog računa Zavodu za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH
  • Pravilnik o dodatnom računovodstvenom izvještaju za mala, srednja i velika privredna društva- aneksu
  • Obaveza elektronskog potpisa UINO
  • Obavještenje o novim transakcionim računima za uplate indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UINO

INFORMACIJE O WEBINARU

Webinar će biti postavljen na web stranici www.febwebinar.com i isti možete gledati u periodu od 13.12. do 18.12.2022. godine. Svaki učesnik webinara ima mogućnost da neograničen broj puta pregleda snimljeni materijal. Na ovaj način smo omogućili učesnicima da webinar mogu pregledati u bilo kojem periodu od 13.12. do 18.12.2022. godine.

Sva eventualna pitanja koja budete imali, možete postaviti na mail pitanja@feb.ba. Sva pitanja i odgovore ćemo poslati učesnicima na e-maila.

Prijava na webinar je obavezna. Prilikom prijave na webinar samostalno određujete korisničko ime i lozinku.

PRIJAVA NA WEBINAR

Webinar se priznaje kao 7 bodova/sati kontinuirane edukacije u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji.

 

PREDAVAČI:

  • Elma Peštović
  • Sanela Agačević
  • Edin Glogić
  • Denis Zukić

NAKNADA:

  • Za pretplatnike časopisa                        80,00 KM
  • Za ostale učesnike                                  100,00 KM

U CIJENU SU URAČUNATI:

  • Online pristup webinaru
  • Materijal sa webinara– Priručnik

PLAĆANJE:

  • Raiffeisen bank d.d. Sarajevo   1610000063300077
  • Union banka d.d. Sarajevo      1020290000002288
  • UniCredit bank d.d. Mostar      3389002207884134

Sve potrebne informacije na telefone:
033/ 21 58 02, 21 48 74, 21 07 14