FEB dd

Časopis Mart 2023

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 3/23

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

1.Mirela Mašić

Porezna olakšica po osnovu novouposlenih radnika

Zakonom o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 15/16 i 15/20) u Federaciji BiH je, od porezne prijave za 2016. godinu, uvedeno pravo poreznih obveznika na korištenje poreznog poticaja po osnovu novog zapošljavanja, i to u vidu priznavanja prava na umanjenje porezne osnovice u dvostrukom iznosu troška bruto plaće novouposlenih radnika, pod propisanim uslovima. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/16, 11/17, 96/17, 94/19, 87/20 i 33/22) su precizirani određeni detalji u vezi korištenja ovog poreznog poticaja. Naime, bliže se definiše ko se smatra "novoprimljenim zaposlenikom", tj. pojašnjava se da je to ono lice koje je zasnovalo radni odnos sa poreznim obveznikom minimalno u kontinuitetu na 12 mjeseci sa punim radnim vremenom. Pri tome, nije neophodno da ugovor o radu sa novozaposlenim radnikom bude odmah zaključen na period od 12 mjeseci, odnosno, u obzir dolaze i ugovori o radu zaključeni i na kraći vremenski period koji se produžavaju u kontinuitetu (bez prekida) najmanje u periodu od 12 mjeseci. Ukoliko je period radnog odnosa i duži od 12 mjeseci, priznaje se umanjenje porezne osnovice za ukupan period trajanja radnog odnosa u poreznom periodu u kojem nastanu troškovi bruto plaće tog uposlenog. Naime, upravo ovdje se "krije" odgovor na jedno od osnovnih pitanja koje se logično nameće: do kada porezni obveznik može koristiti pravo na porezni poticaj za novouposlene radnike, odnosno da li je ovo pravo ograničeno na period od 12 mjeseci rada novouposlenih radnika i njima isplaćenih plaća, ili se pravo na umanjenje porezne osnovice može koristiti i poslije?

2.Jasenko Hadžiahmetović

Godišnja prijava poreza na dobit za 2022. godinu u Brčko distriktu BiH

Sistem oporezivanja dobiti u Brčko distriktu BiH (BD) u značajnoj mjeri nije usaglašen sa entitetskim propisima o porezu na dobit. O ovome moraju voditi računa posebno pravna lica iz FBiH koja su registrovala podružnicu u BD koja je obveznik poreza na dobit za dobit ostvarenu (samo) na teritoriji BD. Obveznici poreza na dobit u BD obavezni su podnijeti Godišnju prijavu poreza na dobit za 2022. godinu najkasnije do 31.03.2023. godine, te u istom roku uplatiti obračunati godišnji porez na dobit. Prijavu mogu podnijeti u papirnom ili elektronskom obliku. Ukoliko se obveznik registruje za korištenje e-portala, poreznu prijavu podnosi Poreznoj upravi BD isključivo elektronskim putem. Naime, od 01.01.2023. godine u primjeni je nova odredba kojom se kao porezni rashod priznaju donacije za sportske svrhe u visini od 10% (ranije do 3%) od ukupnog prihoda. Druga izmjena se odnosi na pravo na porezno oslobađanje po osnovu izvoza robe koje sada ima samo obveznik koji se bavi proizvodnjom kao pretežnom djelatnošću, i koji ima sjedište u Distriktu (tj. ovu beneficiju NE mogu koristiti stalne poslovne jedinice).Ranije je donošen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak BD, s ciljem da se detaljnije pojasne prethodne izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak BD koje su objavljene u 2020. godini. Pomenuti propisi o porezu na dohodak imaju direktnog uticaja na visinu porezno dopustivih rashoda prilikom sastavljanja godišnjeg poreznog bilansa obveznika poreza na dobit u BD.

3.Goran Šćepanović

Instrukcija o postupku oslobađanja od plaćanja  carine  i poreza  u okviru provođenje finansijske pomoći Unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) i  drugih instrumenata  pomoći Evropske unije

Novi Okvirni sporazum o finansijskom partnerstvu između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine o posebnim aranžmanima za provođenje finansijske pomoći Unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III)  je objavljen u "Službenom glasniku BiH - Međunarodni ugovori", broj 7/22, (u daljnjem tekstu: Okvirni sporazum IPA III).  Okvirni sporazum IPA III potpisan je u Briselu  20.04. 2022.godine, a ratifikovan je na redovnoj  sjednici Predsjedništva  Bosne i Hercegovine, održanoj 24. avgusta 2022. godine. Najznačajnija razlika u odnosu na prethodna dva okvirna sporazuma - Okvirni sporazum između Bosne i Hercegovine i Komisije Evropskih  zajednica o pravilima saradnje koja se odnosi na finansijsku pomoć EZ-a Bosni i Hercegovini u okviru implementacije pomoći putem instrumenta pretpristupne pomoći – IPA fonda, („Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori", broj 6/08) i Okvirni sporazum između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije o aranžmanima za provedbu  finansijske pomoći Unije  Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II),  („Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori", broj 6/15), je u tome što je Okvirnim sporazumom IPA III ugovoreno i oslobađanje od plaćanja  poreza, carine i uvoznih dažbina i nameta i naknada sa istim efektom i za druge instrumente koji finansira Unija u okviru kojih sporazume ugovara  Evropska komisija i njena tijela ili druga tijela Evropske unije.

4.Mr. oec Elman Nadžaković

Tehnike i modeli upravljanja gotovinskim tokom

Bez obzira na sektor poslovanja, u toku poslovanja i evolucije, kako finansijskih, tako i nefinansijskih poslovnih subjekata angažman ogromne količine novca predstavlja jednu od osnovnih pretpostavki poslovanja. Dakle, kako uspostaviti ravnotežu između likvidnosti i rentabilnosti? Odgovor na ovo pitanje predstavlja srž problema upravljanja novčanim tokovima.Svako znatno kašnjenje novčanih primitaka može uzrokovati probleme s gotovinom i tako preduzeće dovesti do finansijskih poteškoća. Cilj poslovanja trebao bi biti usmjeren na održavanje konstantnog gotovinskog (novčanog) toka, posebno po pitanju novčanih priliva, kako operativni kapital koji je nužan za normalno poslovanje bio stalno raspoloživ, pa stoga za upravljanje finansijama preduzeća kontrola i upravljanje tokovima gotovine sa ciljem obezbjeđenja normalne novčane reprodukcije utrošenih poslovnih sredstava i isplate dospjelih obveza u rokovima dospijeća od visoke važnosti za preduzeće.

5.Dr.sc. Jozo Piljić

Uljepšavanje bilance

Svjesno bilančno uljepšavanje je kad se postupci ničim ne mogu opravdati jer su proizašli iz nevjerodostojnih i manjkavih knjigovodstvenih isprava, odnosno kad je namjera lažnog prikazivanja unaprijed osmišljena. Profesionalni računovođa ne smije dozvoliti da bude uvučen u pripremu ili izradu financijskih izvještaja na temelju netačnih podataka. Ulagači vjerovnici, poslodavci, kao i država i opća javnost oslanjaju se  na profesionalne računovođe za ispravno financijsko računovodstveno izvještavanje, učinkovit financijski menadžment i za mjerodavan savjet pri različitim poslovnim i poreznim pitanjima. Stav i djelovanje profesionalnih računovođa u pružanju takvih usluga ima utjecaja na ekonomiju zemlje. Kako bi postigli ciljeve računovodstvene profesije, računovođe bi pri svom radu morale primjenjivati načela čestitosti, objektivnosti, profesionalne sposobnosti, povjerljivosti i profesionalnog ponašanja. Posljedica raznih manipulacija računovodstvenim podacima, te posljedica mogućih etičkih sukoba su neistiniti financijski izvještaji koji obmanjuju korisnike i cjelokupnu javnost, usmjeravanje kapitala na projekte koji nisu ekonomski opravdani, iz kojih slijedi gubitak ulaganja za vlasnike kapitala i nepovjerenje u financijsko računovodstveni sustav.

6.Mr  Safija Žilić, dipl. oec

Razumijevanje profesionalne etike u računovodstvu i revizori

Etika ima naglašenu praktičnu dimenziju koja predstavlja okvir za utemeljene etike u različitim područjima, naročito u području poslovnog ponašanja. Etika je proučavanje ponašanja i morala, dok je poslovna etika isto, samo u poslovnoj situaciji. Kroz razne norme i načela poslovna etika određuje što je u poslovanju dobro i etički sa stajališta poslovnog morala, a što je loše. U posljednja dva desetljeća profesionalna etika je dobila na popularnosti više nego ikada. Odnos etike i poslovanja postaje sve interesantniji. Etika kao takva postoji u medicini, školstvu, pravu… Šta je sa računovodstvom? Računovođa mora primjenjivati načela čestitosti, objektivnosti, profesionalne sposobnosti, povjerljivosti i profesionalnog ponašanja. Ovo iz razloga što posljedica raznih manipulacija računovodstvenim podacima, te posljedica mogućih etičkih sukoba su neistiniti finansijski izvještaji koji obmanjuju korisnike i cjelokupnu javnost, usmjeravanje kapitala na projekte koji nisu ekonomski opravdani iz kojih slijedi gubitak ulaganja za vlasnika kapitala i nepovjerenje u finansijsko računovodstveni sistem. Profesionalni računovođa ne smije dozvoliti da bude uvučen u pripremu ili izradu finansijskih izvještaja na osnovu netačnih podataka. S obzirom na navedeno, računovodstvena  profesija je  na sebe preuzela veliku odgovornost zbog čega etika igra veliku ulogu u računovodstvu i reviziji. Računovođe i revizori jednostavno se moraju pridržavati  profesionalnih načela i pravila, te zakona kako bi što pozitivnije uticali na poslovne subjekte i pridonijeli boljim rezultatima i društveno odgovornom poslovanju.

7.Jasmin Omeragić

Računovodstveno planiranje u funkciji nadzora, revizije i analize poslovanja

Da bismo uspješno upravljali poslovanjem bilo koje firme, moramo prije svega napraviti dobar izbor ciljeva, te  osmisliti način (ili načine) za ostvarenje tih ciljeva. Drugim riječima, to znači da se baš moramo posvetiti sferi poslovnog planiranja, iz čega zaključujemo da bez planiranja zapravo nema uspjeha u vođenju poslovanja bilo koje firme. Većina poznavalaca poslovnog procesa je saglasna da su poslovno odlučivanje i koordiniranje, uz direktnu kontrolu od strane menadžmenta firme, kao i motivacija, upravo ključni ciljevi planskog ponašanja u okvirima poslovanja firme. Uraditi bilo kakav plan je nešto što se tiče kvaliteta naše i/ili nečije budućnosti (pa i opstanka), a kada je u fokusu poslovanje neke firme, planiranje prvenstveno znači razumijevanje tržišnih mogućnosti firme, realno shvatanje svih općih i poslovnih rizika, markiranje kako objektivnih, tako još i više subjektivnih slabosti, te forsiranje maksimalne otvorenosti u suočavanju s tim slabostima. Planiranje je ujedno i baza za donošenje strategijskih odluka s jedne, kao i dobra priprema za operativno odlučivanje top menadžmenta, a i nižih struktura uprave, s druge strane. Nadalje, planiranje je nemoguća misija ukoliko nema dobre konekcije svih činilaca (proizvođača i korisnika) raznih poslovnih informacija. Informiranost je posljedica dobrog planiranja samo onda ako je u firmi uspostavljen koncept kolanja tačnih i svrsishodnih poslovnih informacija u svim segmentima i organizacionim dijelovima firme.

8.Fatima Budić i Mehmed Budić

Poslovni i financijski rizik  - leveridž

Svaka aktivnost, a pogotovo poslovanje poduzeća, stalno je vezana za manju ili veću neizvjesnost. Ta neizvjesnost u vezi s očekivanim ishodom poslovne aktivnosti posljedica je činjenice što se pri donošenju poslovnih odluka ne raspolaže sa dovoljno pouzdanih informacija. Mnoštvo tih odluka je u funkciji ostvarenja budućih rezultata privređivanja, poslovnog i neto dobitka. Otuda u prvi plan izbijaju dva rizika, poslovni i financijski. Poslovni rizik podrazumijeva stalnu neizvjesnost poduzeća u pogledu ostvarivanja određenog poslovnog dobitka i određene stope prinosa na ukupna poslovna sredstva. Financijski rizik podrazumijeva stalnu neizvjesnost poduzeća u pogledu ostvarivanja određenog neto dobitka i određene stope prinosa na vlastita poslovna sredstva. Kombinovano dejstvo ova dva rizika naziva se kombinovanim, totalnim ili ukupnim rizikom. Ovaj se rizik u krajnjoj instanci, ispoljava kroz neizvjesnost očekivanog neto dobitka zbog mogućih fluktuacija poslovne aktivnosti poduzeća, odnosno obima i prihoda od realizacije proizvoda i usluga.

9.Mr. Haris Hadžiosmanović

Sektorska finansijska analiza u funkciji  upravljanja kreditnim rizikom

Sljedeći upute i preporuke koje je Basel Comittee on Banking Supervision propisao, banke bi trebale razviti učinkovit i kvalitetan sistem upravljanja i kontrole rizicima, koji bi trebao postati jedan od kritičnih mehanizama u upravljanju bankama i bankarskim institucijama. Osnovni cilj Bazel II smjernica je podići razinu svijesti (osobito kod izvršnih menadžera) o potrebi jačanja mehanizama upravljanja svim vrstama korporativnih rizika, osobito operativnim i kreditnim rizicima. Dakle, kao što nam je poznato finansijska analiza predstavlja detaljno ispitivanje finansijskih izvještaja preduzeća s ciljem da se ocjeni finansijska situacija, uspješnost poslovanja i sposobnost preduzeća da stvori gotovinu.  Da bi se ostvarila sigurnost u poslovanju, banke moraju upravljati rizicima na adekvatan način. Poznato nam je da se rizici povećavaju zbog nove konkurencije, novih proizvoda, pomjeranja od komercijalnog bankarstva prema univerzalnom bankarstvu i tržištima kapitala, povećane tržišne osjetljivosti, i nestanka starih barijera, koje su ograničavale širinu operacije različitih finansijskih institucija, jer to je bio totalan i radikalan talas promjena u bankarskom sektoru, vođen korak po korak. Dakle, iz navedenog možemo zaključiti da zadatak banaka nije da izbjegavaju rizik, nego da svojim bankarskim rizicima profesionalno upravljaju.

10.Bernard Iljazović

Što donose nove izmjene Zakona o privrednim društvima u Republici Srpskoj?

Zakon o privrednim društvima (u nastavku teksta:Zakon) je sistemski propis kojim se uređuju osnivanje, upravljanje i druga pitanja od značaja za poslovanje u ovoj privrednoj formi. Opći cilj Zakona je uređivanje načina osnivanja i donošenja poslovnih odluka u ovoj privrednoj formi, a sve radi stvaranja povoljnih pretpostavki za povećanje ekonomske aktivnosti i razvijanje konkurentnosti privrede Republike Srpske. Nesumnjivo je da će donošenje novih zakonskih izmjena u ovom području polučiti brojne pozitivne učinke kao što su smanjivanje administrativnih prepreka u poslovanju privrednih društava, omogućavanje internacionalizacije poslovanja širenjem na međunarodna tržišta, veći pristup međunarodnim financijama kroz investicijske fondove, te u konačnici poboljšavanje poslovnog okruženja u dijelu koji se odnosi na osnivanje društava sa ograničenom odgovornošću i poslovno odlučivanje, a što će za rezultat imati povećanje broja privrednih subjekata, a samim time i ekonomske aktivnosti i konkurentnosti privrede Republike Srpske.

11.Dr. sc. Jasmina Hurić

Naplata javnih prihoda u Bosni i Hercegovini

Porezni sistem Bosne Hercegovine je organizovan na različitim nivoima vlasti, a njegova složena struktura određena je Ustavom Bosne i Hercegovine. Na najvišem državnom nivou uspostavljena je Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, koja je nadležna za praćenje indirektnih poreza, dok su entitetskim nivoima, tj. Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, Poreskoj upravi Republike Srpske i Poreznoj upravi Distrikta Brčko, u nadležnost dati direktni porezi i doprinosi,  a pored toga ove porezne administracije su odgovorne također i za primjenu propisa iz oblasti socijalnih doprinosa. Zakonski okvir za plaćanje javnih prihoda u Bosni i Hercegovini obuhvata veliki broj zakona, pravilnika, uputstava, naredbi itd.

12.Nedim Čustović

Uvođenje preventivnih kontrola i kontrolnih aktivnosti u cilju eliminacije rizika korupcije i sukoba interesa u postupcima javnih nabavki u BiH (II dio)

U provođenju postupaka javne nabavke potrebno je uspostaviti standarde koji su otporni na rizike korupcije i koje imaju adekvatne alate zaštite i nadzora. Kao osnov demokratskog uređenja i osnova za jačanje povjerenja u državne institucije, svakako je pravedno i pošteno djelovanje javnih institucija i njihovih uposlenika, koje bi trebale nepristrasno štititi javni interes. Javna služba stavlja u fokus javni interes pa je svaka, pa i najmanja težnja ka narušavanju integriteta od institucija i njihovih zaposlenih, direktni ili indirektni atak na kvalitetan i prosperitetan napredak države i društva. Integritet u postupcima javnih nabavki uspostavlja se kvalitetnim propisima, otpornim na korupciju i zloupotrebe, jasno definisanim pravima, obavezama i odgovornosti svih učesnika u postupku javne nabavke. Integritet postupka javnih nabavki zasnovan je na transparentnom postupanju ugovornih organa, jednakom i nediskriminatornom tretmanu svih zainteresovanih kandidata/ponuđača i obezbjeđenju njihove aktivne i pravične konkurencije, a sve s ciljem obezbjeđenja najveće moguće protivvrijednost nabavljene robe, radova i usluga za budžetski novac. Obavljanje javne dužnosti samo u javnom interesu je imperativ stabilnog državnog uređenja te osnova za pravedno, objektivno i transparentno djelovanje javnih institucija

13.Dr sci. Asja Gojačić

Pregovaranje i korupcija u poslovnim pregovorima

Pregovaranje možemo posmatrati kao svojevrsnu borbu mišljenja. Proces pregovaranja zahtjeva dobru odabranu, obrazloženu i utemeljenu strategiju, raspoloživo vrijeme, strpljenje i toleranciju. U toku pregovaranja jedna strana može postići verbalnu pobjedu, ali to nikako ne znači da je ta strana u pravu i da je komunikacijski proces uspješno okončan. Ova vrsta verbalnog takmičenja nije sama po sebi svrha niti cilj. Cilj pregovaračkog procesa je: razmjena mišljenja i ideja, težnja za sporazumom, kreativno i pozitivno komuniciranje. Korupcija predstavlja direktan put povezivanja kriminalaca i ljudi sklonih brzom bogaćenju sa ljudima na vlasti, zbog čega je veoma opasna. Kao spona političara sa kriminalcima, korupcija dalje postaje osnova za organizovani kriminal. Korupcija je postojala i postoji u svakom društvu i državi, ali u različitom obimu. Međutim, uglavnom se sreće u društvima sa visokim stepenom diskrecionog prava u odlučivanju državnih zvaničnika, uključujući i autokratske državne strukture sa odsustvom pravne države i neke veće kontrole. Posebno joj pogoduju razni tranzicioni procesi u kojima se još nije uspostavio sistem pravnih vrijednosti i izgradile sve institucije sistema.

14.Džana Kadribegović

 Otkaz ugovora o radu iz poslovnih razloga 

Zakonom o radu predviđena je, između ostalog, mogućnost otkaza iz poslovnih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). To znači  da poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da radnika zaposli  na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje   za rad na drugim poslovima (član 96. stav 1. tačka a. i stav 2.). Činjenica da za ovaj otkaz moraju postojati opravdani razlozi zahtijevaće  od nadležnih sudova da procijene da li je poslovno uvjetovani otkaz, bio zakonit. Uloga suda veoma je značajna. U cilju njegove zaštite, radnik koji osporava dopuštenost odluke o otkazu, može tražiti da sud, privremeno, do okončanja spora, naredi njegovo vraćanje na posao.

 

15. Savjetodavni servis

16. Saopštenja za primjenu propisa

17. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

---

by FEB dd

Časopis Februar 2023

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 2/23

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

1.Uputstva za predaju finansijskih izvještaja i posebnih izvještaja za period I. - XII.  2O22. godine

 

2.Prof. dr Kristina Peštović

Regulativa i praksa finansijskog izvještavanja prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema

MRS 16 definiše obavezne, kao i dodatne zahtjeve za objavljivanjem informacija u vezi nekretnina, postrojenja i opremi. Cilj objavljivanja informacija saglasno profesionalnoj regulativi jeste unapređenje kvaliteta finansijskog izvještavanja, kroz pružanje potpunih, relevantnih i pouzdanih informacija potrebnih za adekvatno poslovno odlučivanje. Ispunjavanje zahtijeva za objavljivanjem informacija prema profesionalnoj regulativi predstavlja dodatni napor računovođama. Razlog tome je činjenica da se ove informacije objavljuju na osnovu pretrage i analize podataka iz računovodstvene baze podataka i da računovođe samostalno kreiraju formu prikaza ovih informacija. Sistem finansijskog izvještavanja unapređuje se i uz pomoć nezavisne revizije finansijskih izvještaja, gdje revizori između ostalog u procesu revizije ukazuju i na nedostatke objavljivanja informacija saglasno regulativi. Ispunjavanjem zahtijeva u pogledu objavljivanja informacija unapređuje se kvalitet finansijskog izvještavanja. Nekretnine, postrojenja i oprema predstavljaju materijalnu poziciju u bilansu stanja. Shodno tome, objavljivanjem informacija u bilješkama uz finansijske izvještaje unapređuje se kvalitet informacione osnove za poslovno odlučivanje. Kao kritična područja u pogledu nedostataka u kvalitetu izvještavanja saglasno MRS 16 može se identifikovati segment objavljivanja usklađivanja vrijednosti kao i segment objavljivanja informacija koje nisu obavezujućeg karaktera ali u značajnoj mjeri utiču na rizik donošenja poslovnih odluka. Prema tome, u cilju unapređenja kvaliteta izvještavanja privredni subjekti treba u potpunosti da odgovore prije svega obaveznim zahtjevima MRS 16, a zatim i dodatnim zahtjevima koji po prirodi nemaju obavezujući karakter.

3.Fatima Budić i  Mehmed Budić

Rezerviranja za troškove zaposlenika

Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja, a naročito na kraju izvještajnog razdoblja, potrebno je obratiti pozornost uključuju li financijski izvještaji sve rashode obračunskog razdoblja. Rezerviranja se iskazuju kao rashod razdoblja samo kada njihovo priznavanje u tekućem razdoblju zadovoljava određene zahtjeve propisane računovodstvenim standardima. Na svaki datum bilance subjekt mora obavezno razmotriti postoje li događaji koji, sukladno računovodstvenim standardima, zadovoljavaju uvjete priznavanja kao troškova rezerviranja. Rezerviranje je obaveza koju je potrebno priznati na datum bilance ako društvo ima sadašnju obavezu kao rezultat prošlog događaja te je vjerovatno da će podmirenje obaveze zahtijevati odljev resursa, a iznos obaveze se može pouzdano procijeniti. Rezerviranje se mora provjeriti na svaki datum bilance te uskladiti tako da odražava najbolju tekuću procjenu. Primanja zaposlenih odnose se na sve oblike naknada koje subjekti isplaćuju u budućnosti s osnove usluga koje im zaposlenici pružaju tijekom obračunskog razdoblja u zamjenu za ta primanja ili  zbog prestanka radnog odnosa. Rezerviranja je potrebno priznati u financijskim izvještajima kao obvezu i rashod, a temeljem zakonskih propisa, drugog propisa (npr. kolektivni ugovor, pravilnik o radu) ili su uvjetovana ugovorima o radu.

4.Jasmin Omeragić

Samo neki detalji koji robno-materijalno knjigovodstvo čine bitnim

Sistem robno-materijalnog knjigovodstva je veoma važan za dobro funkcioniranje i rad kompletne firme. Ako firma nema na zadovoljavajući način uređeno robno-materijalno praćenje i evidentiranje poslovnih promjena koje se unutar njenog svakodnevnog poslovanja dešavaju (a istovremeno po svojoj prirodi ti poslovni događaji zahtijevaju robno-materijalno evidentiranje), onda će rezultati prve inventure ukazati na te probleme. Istina, ima i takvih internih (dez)organizacija poslovanja, kada se menadžment firme ne osvrće posebno na problematiku zaliha i troškova, nego se „radi“ po inerciji, ili na osnovu nekog i/ili nečijeg iskustva. Istina, danas u velikom broju firmi postoji dobra informatička podrška, koja prati robno-materijalne evidencije, no pored svojih dobrih strana (koje se ogledaju u gotovo pa potpunoj automatizaciji svih procesa) ista skriva i određene mogućnosti ljudske greške, propusta, nekoga netačnog unosa, nakon čega će sistem računski i logički pokazivati suglasje svih podataka, no inventura (stanje koje na terenu pokaže popis robe i materijala) alarmirati će na propuste i greške koje se moraju pronaći i otkloniti.

5.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Manipulacije na finansijskim tržištima kao izvor manipulacije u finansijskim izvještajima

U širem smislu manipulacija je aktivnost gdje jedna osoba ili grupa uglavnom ilegalno podiže ili spušta cijene roba. Na finansijskim tržištima to znači umjetno podizanje ili obaranje cijena vrijednosnih papira. Manipulisanje tržištem obuhvata aktivnosti povezane sa lažnim ili obmanjujućim signalima u pogledu ponude, potražnje i cijene finansijskog instrumenta, upotrebu fiktivnih postupaka ili svaki drugi oblik obmane i prevare. Manipulacije se javljaju u takvim oblicima koje je vrlo teško otkriti. Zemlje razvijenih finansijskih tržišta razvile su mjere za zaštitu protiv berzanskih manipulacija, međutim, one su i dalje neefikasne. Zato se pitanje sprečavanja manipulacija sve više svodi na pitanje kako ublažiti njihov uticaj i vratiti povjerenje u tržišta i finansijske izvještaj. Namjerno iskrivljavanje slike bilansa, uz primjenu načela fer vrijednosti, direktno utiče na raspoloživi finansijski rezultat. Namjerno izazvanim rastom ili padom cijena vrijednosnih  papira manipulanti utiču na dnevni bilans investicijskih fondova, banaka i drugih finansijskih institucija čiju imovinu uglavnom čini portfelj vrijednosnih papira. Berzanske manipulacije se potvrđuju kao instrument za realizaciju kratkoročnih ciljeva pojedinih interesnih grupa.

6.Jasenko Hadžiahmetović                      

Godišnja prijava poreza na dobit za 2022. godinu u Republici Srpskoj

Godišnju prijavu poreza na dobit dužna su podnijeti pravna lica iz RS za dobit koju ostvare iz bilo kog izvora u zemlji ili inostranstvu, kao i poslovne jedinice pravnog lica sa sjedištem u FBiH, BDBiH ili inostranstvu za dobit koju ostvare iz izvora u RS. Navedeni porezni obveznici su dužni (isključivo u elektronskom obliku) Poreskoj upravi RS podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit za 2022. godinu najkasnije do 31.03.2023. godine, te u istom roku platiti obračunati (godišnji) porez na dobit. Godišnja prijava poreza na dobit ima status izvršne isprave, što znači da će se, u slučaju kada obaveza utvrđena poreznom prijavom nije plaćena do 31.3.2023. godine, pokrenuti postupak naplate porezne obaveze prinudnim putem. Grešku u podnošenju prijave porezni obveznici, čija je porezna godina kalendarska godine i koji su registrovali djelatnost u toku 2022. godine, mogu ispraviti podnošenjem izmijenjene porezne prijave najkasnije do 31.3.2024. godine. Porez na dobit se tokom kalendarske 2023. godine plaća akontativno, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, na osnovu podataka iz Godišnje porezne prijave za prethodnu 2022. godinu.

7.Dr sc. Dinka Antić

Oporezivanje digitalne financijske imovine

Posljednjih godina virtualne valute, kao najznačajnija vrsta digitalne financijske imovine, imaju  veliku ekspanziju, kako u upotrebi, tako i u pogledu rastućeg spektra vrsta i oblika kripto imovine. Rastući broj transakcija  i rast vrijednosti tržišta kripto imovine na vrtoglavih 346 mlrd USD koncem 2020, u poreznom smislu otvara niz dilema, ne samo zbog problema identifikacije objekta oporezivanja, definiranja predmeta oporezivanja, utvrđivanja osnovice za oporezivanje, administriranja i kontrole, već i u pogledu primjene odgovarajućeg poreznog oblika. Za razliku od ostalih objekata oporezivanja kripto imovina ima određene specifičnosti, kao što su narav imovine, decentralizacija, anonimnost, vrednovanje transakcija, kao i hibridne karakteristike, zbog preklapanja dva aspekta kripto imovine- kao financijskog instrumenta i  kao nematerijalne imovine. Oporezivanje digitalne financijske imovine je značajno pitanje, ne samo u svjetlu naplate poreza, već i zbog globalnog karaktera virtualnih  valuta, čiji nekonzistentan porezni tretman može pogoditi pojedince i firme koje se bave aktivnostima sa virtualnim valutama i ugroziti ulaganja u tu oblast. Upotreba, trgovina i rastuća tržišna kapitalizacija kripto imovine predstavljaju veliki izazov i za porezne vlasti i administracije. Pojedine zemlje su nastojale autonomno donijeti određena pravila za oporezivanje, no, zbog globalnog karaktera te specifične imovine nužan je i sveobuhvatan pristup i jedinstven okvir za njeno oporezivanje.

8.Bernard Iljazović

Porez na nepokretnosti u Republici Srpskoj – de lege lata i de lege ferenda

Porezni sustav Republike Srpske čine porezi koji za svoj izvor imaju prihod, porezi koji za objekt oporezivanja imaju imovinu, doprinosi, takse i naknade utvrđene određenim materijalnim propisima. Sastavni dio poreznog sustava Republike Srpske čini i porez na nepokretnosti, a koji je u Republici Srpskoj reguliran zakonskim i podzakonskim aktima. Porez na nepokretnosti predstavlja izdašan prihod jedinicama lokalne samouprave, odnosno općinama i gradovima za njihov lokalni razvoj. Stoga je potrebno proširiti opseg naplate poreza na nepokretnosti, posebice iz razloga što oko 40% nepokretnosti još uvijek nije upisano u Fiskalni registar nepokretnosti, što znači da 40% poreznih obveznika ne plaća propisanu poreznu obvezu. Također, potrebno je uspostaviti efikasniju međusobnu koordinaciju i povezanost između svih sudionika u procesu naplate poreza na nepokretnosti, a kako bi se identificirale nepokretnosti poreznih obveznika koji još uvijek nisu u sustavu Fiskalnog registra, te platio pripadajući porez na te nepokretnosti.

9.Dr. sc. Jozo Piljić, vanredni profesor

Kontroling u funkciji upravljanja poslovnim rezultatom poduzeća

Kontroling – kao jedna od pet temeljnih funkcija upravljanja uključuje sve aktivnosti koje menadžer poduzima s namjerom osiguranja ostvarenja rezultata, što bližih planiranom rezultatu. U suvremenim uvjetima poslovanja rastuće kompleksnosti i dinamike javlja se sve veća potreba za kontrolingom kao stručnom podrškom menadžmentu. Kontroling pomoću svojih načela koordinacije i integracije te korištenjem različitih instrumenata operativnog i strategijskog upravljanja pomaže menadžmentu u bržem i boljem prilagođavanju unutarnjim i vanjskim promjenama. Kontroler je, kao inovator, suvremena generacija kontrolinga kojom se uvode novi instrumenti i metode, prikladni za rješavanje suvremenih problema. Uspješan kontroling podrazumijeva na prvom mjestu je znanje, i to svih zaposlenih. Kontroling je nužnost i imperativ svakog uspješnog poduzeća, upravljačka ideja s jasno definiranim alatima, bez koje je kvalitetno upravljanje iluzija. Uvjeti poslovanja neprekidno se mijenjaju i postaju sve složeniji, a promjene traže sve brže reakcije. Da bi mogao kvalitetno upravljati, menadžmentu trebaju kvalitetne informacije, usmjerene k upravljanju, koje potiču na aktivnost. Takve informacije isporučuje kontroling. On je lučonoša uspjeha.

10. Elvis Bebaković

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH obavio raspravu, prihvatio je Prijedlog Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, uz 50 amandmana, koji su ugrađeni i kao takvi postali sastavni dio Prijedloga Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu i Prijedlog Zakona o izvršenju Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, a koji su potom usvojeni u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Nakon objave u „Službenim novinama Federacije BiH“, Budžet Federacije BiH za 2023. godinu i Zakon o izvršenju Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu stupili su na snagu 28.1.2022. godine, a primjenjivat će se za fiskalnu 2023. godinu. U postupku pripreme i izrade Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, planiranje ograničenih sredstava se odvijalo sa posebnom pažnjom da se ne ugrozi finansiranje rashoda i izdataka koji su prije svega utemeljeni na zakonskoj osnovi, kao što su servisiranje duga, plate, naknade i doprinosi, penzije, transferi za boračku populaciju, socijalne kategorije i zdravstveni sektor. Jasno je da ovaj Budžet, osim socijalnog elementa, ima i razvojni karakter, jer će značajan iznos sredstava biti usmjeren za finansiranje infrastrukturnih i kapitalnih projekata.

11.Dr. sc. Jasmina Hurić

Naplata javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

Porezni sistem Bosne i Hercegovine određen je složenom strukturom vlasti koja je definisana Ustavom Bosne i Hercegovine. Iz toga proizlazi specifična institucionalna osnova oporezivanja, odnosno podjela fiskalnih i poreznih ovlaštenja, koje karakterizira decentralizirana porezna vlast različitih nivoa. Na najvišem državnom nivou uspostavljena je Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine koja je nadležna za naplatu indirektnih poreza, dok su entitetskim nivoima, tj. Poreznoj upravi Federacije BiH, Poreskoj upravi RS i Poreznoj upravi Distrikta Brčko u nadležnost dati direktni porezi i doprinosi. Ovakva organizacijska struktura poreznog sistema unutar Bosne i Hercegovine je vrlo specifična i različita od zemalja okruženja i zemalja članica Evropske unije. Pod takvim okolnostima, uređenje zakonodavnog okvira poreznog sistema Bosne i Hercegovine nije jedinstveno, već je postavljeno dihotomno, kako vertikalno tako i horizontalno na oba entitetska nivoa. Pod uticajem međunarodne zajednice u prethodnim godinama značajno se radilo na pitanju porezne harmonizacije odnosno međusobnog usklađivanja poreznih propisa entiteta i Brčko Distrikta. Unatoč  tome, disharmoničnost u mnogim aspektima je još uvijek vrlo prisutna, što je prije svega, isključivo posljedica neusaglašene političke volje da Bosna i Hercegovina postane jedinstven ekonomski prostor.

12.Nedim Čustović

Ublažavanja  rizika korupcije javnih nabavki kroz uvođenje kontrolnih i antikoruptivnih mjera i kroz doneseni novi Zakon o javnim nabavkama u BiH

Javne nabavke su izuzetno specifična oblast koju obilježava veliki obim transakcija i kompleksnost uloga svih učesnika. Javne nabavke, kao takve, nose sa sobom  visoke rizike, posebno visoke rizike korupcije. Rizici korupcija u javnim nabavkama izvlače ionako nedovoljna sredstva iz javnih izvora, rezultirajući nekvalitetnim robama, uslugama i radovima, koji se vrše za potrebe države, te, svakako, potkopavaju povjerenje građana i ponuđača u državu. U javnoj nabavci su suprotstavljeni javni i privatni interesi. Javni interes je na strani države i građana. Naime, građani kao poreski obveznici očekuju zakonito, pravilno i efikasno trošenje budžetskih sredstava u postupcima javnih nabavki. Međutim, poreski obveznici vrlo teško mogu adekvatno ocijeniti kvalitet raspolaganja javnim sredstvima. Ovo, naročito, radi ograničenog pristupa podacima i informacijama, s jedne strane, odnosno deficitarnosti stepena kompetencija, s druge strane. Izvor korupcije u javnoj nabavci je privatni interes. S tim u vezi novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama možemo posmatrati u kontekstu, kao prvo usklađenostima sa direktivama EU sa Zakonom i podzakonskim aktima, drugo kao i svim operativnim benefitima i koristima za direktne korisnike javnih nabavki, posebno za dobavljače, proizvođače, uslužne djelatnike, mala i srednja preduzeća (MSP), i ugovorne organe,  koji kao direktne zainteresovane strane (javni i privatni interesi) učestvuju sa svojim nabavkama i ponudama, koje bi trebalo kreirati i dostavljati ekspeditivnije, jednostavnije, brže i efikasnije, ekonomičnije uz transparentnost ugovornih organa i jednostavnije procedure vodeći računa o načelu “vrijednosti za novac”.

13.Džana Kadribegović  

Prava  radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad i  promijenjene  radne sposobnosti

U Zakonu o radu posebno poglavlje posvećeno je zaštiti   radnika, odnosno ostvarivanju njihovih  prava. Polazeći od ove činjenice može se konstatovati da je zaštita radnika u radnom procesu kod poslodavca  jedan  od  osnovnih ciljeva radnog zakonodavstva što je, svakako,  značajno, ne samo sa aspekta ostvarivanja prava radnika, već i za same poslodavce, jer se na taj način osigurava veća produktivnost i uspješnije poslovanje poslodavca. Zakonom je izričito propisano da radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važećim propisima. Zakonom o radu predviđen  je  institut zaštite radnika u slučaju  privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.

14.Alan Vajda, mag. iur

Promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu - 2 dio

Navedeni Zakon predstavlja prve značajne i velike izmjene i dopune sveobuhvatno bitnog propisa kojim je obuhvaćen ne samo iznimno velik broj aktivno i radno sposobnog stanovništva nego i ostale skupine (npr. umirovljenici koji su ujedno i zaposleni, tražitelji posla i dr.). Ne treba posebno isticati potrebu donošenja sveobuhvat­no značajnih novela Zakona o radu, što potvrđuje i zakonodavac, ističući kako postojeće stanje iziskuje reformske promjene navedenog zakona. Zakon o izmjenama i dopuna­ma Zakona o radu stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine, osim članka 55. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. srpnja 2023. i članka 56. ovoga Zakona, koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama izmijenjenog Zakona o radu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o radu, odnosno do 1. srpnja 2023. godine.

 

15. Savjetodavni servis

16. Saopštenja za primjenu propisa

17. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

---

by FEB dd