U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 2/23

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

1.Uputstva za predaju finansijskih izvještaja i posebnih izvještaja za period I. – XII.  2O22. godine

 

2.Prof. dr Kristina Peštović

Regulativa i praksa finansijskog izvještavanja prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema

MRS 16 definiše obavezne, kao i dodatne zahtjeve za objavljivanjem informacija u vezi nekretnina, postrojenja i opremi. Cilj objavljivanja informacija saglasno profesionalnoj regulativi jeste unapređenje kvaliteta finansijskog izvještavanja, kroz pružanje potpunih, relevantnih i pouzdanih informacija potrebnih za adekvatno poslovno odlučivanje. Ispunjavanje zahtijeva za objavljivanjem informacija prema profesionalnoj regulativi predstavlja dodatni napor računovođama. Razlog tome je činjenica da se ove informacije objavljuju na osnovu pretrage i analize podataka iz računovodstvene baze podataka i da računovođe samostalno kreiraju formu prikaza ovih informacija. Sistem finansijskog izvještavanja unapređuje se i uz pomoć nezavisne revizije finansijskih izvještaja, gdje revizori između ostalog u procesu revizije ukazuju i na nedostatke objavljivanja informacija saglasno regulativi. Ispunjavanjem zahtijeva u pogledu objavljivanja informacija unapređuje se kvalitet finansijskog izvještavanja. Nekretnine, postrojenja i oprema predstavljaju materijalnu poziciju u bilansu stanja. Shodno tome, objavljivanjem informacija u bilješkama uz finansijske izvještaje unapređuje se kvalitet informacione osnove za poslovno odlučivanje. Kao kritična područja u pogledu nedostataka u kvalitetu izvještavanja saglasno MRS 16 može se identifikovati segment objavljivanja usklađivanja vrijednosti kao i segment objavljivanja informacija koje nisu obavezujućeg karaktera ali u značajnoj mjeri utiču na rizik donošenja poslovnih odluka. Prema tome, u cilju unapređenja kvaliteta izvještavanja privredni subjekti treba u potpunosti da odgovore prije svega obaveznim zahtjevima MRS 16, a zatim i dodatnim zahtjevima koji po prirodi nemaju obavezujući karakter.

3.Fatima Budić i  Mehmed Budić

Rezerviranja za troškove zaposlenika

Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja, a naročito na kraju izvještajnog razdoblja, potrebno je obratiti pozornost uključuju li financijski izvještaji sve rashode obračunskog razdoblja. Rezerviranja se iskazuju kao rashod razdoblja samo kada njihovo priznavanje u tekućem razdoblju zadovoljava određene zahtjeve propisane računovodstvenim standardima. Na svaki datum bilance subjekt mora obavezno razmotriti postoje li događaji koji, sukladno računovodstvenim standardima, zadovoljavaju uvjete priznavanja kao troškova rezerviranja. Rezerviranje je obaveza koju je potrebno priznati na datum bilance ako društvo ima sadašnju obavezu kao rezultat prošlog događaja te je vjerovatno da će podmirenje obaveze zahtijevati odljev resursa, a iznos obaveze se može pouzdano procijeniti. Rezerviranje se mora provjeriti na svaki datum bilance te uskladiti tako da odražava najbolju tekuću procjenu. Primanja zaposlenih odnose se na sve oblike naknada koje subjekti isplaćuju u budućnosti s osnove usluga koje im zaposlenici pružaju tijekom obračunskog razdoblja u zamjenu za ta primanja ili  zbog prestanka radnog odnosa. Rezerviranja je potrebno priznati u financijskim izvještajima kao obvezu i rashod, a temeljem zakonskih propisa, drugog propisa (npr. kolektivni ugovor, pravilnik o radu) ili su uvjetovana ugovorima o radu.

4.Jasmin Omeragić

Samo neki detalji koji robno-materijalno knjigovodstvo čine bitnim

Sistem robno-materijalnog knjigovodstva je veoma važan za dobro funkcioniranje i rad kompletne firme. Ako firma nema na zadovoljavajući način uređeno robno-materijalno praćenje i evidentiranje poslovnih promjena koje se unutar njenog svakodnevnog poslovanja dešavaju (a istovremeno po svojoj prirodi ti poslovni događaji zahtijevaju robno-materijalno evidentiranje), onda će rezultati prve inventure ukazati na te probleme. Istina, ima i takvih internih (dez)organizacija poslovanja, kada se menadžment firme ne osvrće posebno na problematiku zaliha i troškova, nego se „radi“ po inerciji, ili na osnovu nekog i/ili nečijeg iskustva. Istina, danas u velikom broju firmi postoji dobra informatička podrška, koja prati robno-materijalne evidencije, no pored svojih dobrih strana (koje se ogledaju u gotovo pa potpunoj automatizaciji svih procesa) ista skriva i određene mogućnosti ljudske greške, propusta, nekoga netačnog unosa, nakon čega će sistem računski i logički pokazivati suglasje svih podataka, no inventura (stanje koje na terenu pokaže popis robe i materijala) alarmirati će na propuste i greške koje se moraju pronaći i otkloniti.

5.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Manipulacije na finansijskim tržištima kao izvor manipulacije u finansijskim izvještajima

U širem smislu manipulacija je aktivnost gdje jedna osoba ili grupa uglavnom ilegalno podiže ili spušta cijene roba. Na finansijskim tržištima to znači umjetno podizanje ili obaranje cijena vrijednosnih papira. Manipulisanje tržištem obuhvata aktivnosti povezane sa lažnim ili obmanjujućim signalima u pogledu ponude, potražnje i cijene finansijskog instrumenta, upotrebu fiktivnih postupaka ili svaki drugi oblik obmane i prevare. Manipulacije se javljaju u takvim oblicima koje je vrlo teško otkriti. Zemlje razvijenih finansijskih tržišta razvile su mjere za zaštitu protiv berzanskih manipulacija, međutim, one su i dalje neefikasne. Zato se pitanje sprečavanja manipulacija sve više svodi na pitanje kako ublažiti njihov uticaj i vratiti povjerenje u tržišta i finansijske izvještaj. Namjerno iskrivljavanje slike bilansa, uz primjenu načela fer vrijednosti, direktno utiče na raspoloživi finansijski rezultat. Namjerno izazvanim rastom ili padom cijena vrijednosnih  papira manipulanti utiču na dnevni bilans investicijskih fondova, banaka i drugih finansijskih institucija čiju imovinu uglavnom čini portfelj vrijednosnih papira. Berzanske manipulacije se potvrđuju kao instrument za realizaciju kratkoročnih ciljeva pojedinih interesnih grupa.

6.Jasenko Hadžiahmetović                      

Godišnja prijava poreza na dobit za 2022. godinu u Republici Srpskoj

Godišnju prijavu poreza na dobit dužna su podnijeti pravna lica iz RS za dobit koju ostvare iz bilo kog izvora u zemlji ili inostranstvu, kao i poslovne jedinice pravnog lica sa sjedištem u FBiH, BDBiH ili inostranstvu za dobit koju ostvare iz izvora u RS. Navedeni porezni obveznici su dužni (isključivo u elektronskom obliku) Poreskoj upravi RS podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit za 2022. godinu najkasnije do 31.03.2023. godine, te u istom roku platiti obračunati (godišnji) porez na dobit. Godišnja prijava poreza na dobit ima status izvršne isprave, što znači da će se, u slučaju kada obaveza utvrđena poreznom prijavom nije plaćena do 31.3.2023. godine, pokrenuti postupak naplate porezne obaveze prinudnim putem. Grešku u podnošenju prijave porezni obveznici, čija je porezna godina kalendarska godine i koji su registrovali djelatnost u toku 2022. godine, mogu ispraviti podnošenjem izmijenjene porezne prijave najkasnije do 31.3.2024. godine. Porez na dobit se tokom kalendarske 2023. godine plaća akontativno, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, na osnovu podataka iz Godišnje porezne prijave za prethodnu 2022. godinu.

7.Dr sc. Dinka Antić

Oporezivanje digitalne financijske imovine

Posljednjih godina virtualne valute, kao najznačajnija vrsta digitalne financijske imovine, imaju  veliku ekspanziju, kako u upotrebi, tako i u pogledu rastućeg spektra vrsta i oblika kripto imovine. Rastući broj transakcija  i rast vrijednosti tržišta kripto imovine na vrtoglavih 346 mlrd USD koncem 2020, u poreznom smislu otvara niz dilema, ne samo zbog problema identifikacije objekta oporezivanja, definiranja predmeta oporezivanja, utvrđivanja osnovice za oporezivanje, administriranja i kontrole, već i u pogledu primjene odgovarajućeg poreznog oblika. Za razliku od ostalih objekata oporezivanja kripto imovina ima određene specifičnosti, kao što su narav imovine, decentralizacija, anonimnost, vrednovanje transakcija, kao i hibridne karakteristike, zbog preklapanja dva aspekta kripto imovine- kao financijskog instrumenta i  kao nematerijalne imovine. Oporezivanje digitalne financijske imovine je značajno pitanje, ne samo u svjetlu naplate poreza, već i zbog globalnog karaktera virtualnih  valuta, čiji nekonzistentan porezni tretman može pogoditi pojedince i firme koje se bave aktivnostima sa virtualnim valutama i ugroziti ulaganja u tu oblast. Upotreba, trgovina i rastuća tržišna kapitalizacija kripto imovine predstavljaju veliki izazov i za porezne vlasti i administracije. Pojedine zemlje su nastojale autonomno donijeti određena pravila za oporezivanje, no, zbog globalnog karaktera te specifične imovine nužan je i sveobuhvatan pristup i jedinstven okvir za njeno oporezivanje.

8.Bernard Iljazović

Porez na nepokretnosti u Republici Srpskoj – de lege lata i de lege ferenda

Porezni sustav Republike Srpske čine porezi koji za svoj izvor imaju prihod, porezi koji za objekt oporezivanja imaju imovinu, doprinosi, takse i naknade utvrđene određenim materijalnim propisima. Sastavni dio poreznog sustava Republike Srpske čini i porez na nepokretnosti, a koji je u Republici Srpskoj reguliran zakonskim i podzakonskim aktima. Porez na nepokretnosti predstavlja izdašan prihod jedinicama lokalne samouprave, odnosno općinama i gradovima za njihov lokalni razvoj. Stoga je potrebno proširiti opseg naplate poreza na nepokretnosti, posebice iz razloga što oko 40% nepokretnosti još uvijek nije upisano u Fiskalni registar nepokretnosti, što znači da 40% poreznih obveznika ne plaća propisanu poreznu obvezu. Također, potrebno je uspostaviti efikasniju međusobnu koordinaciju i povezanost između svih sudionika u procesu naplate poreza na nepokretnosti, a kako bi se identificirale nepokretnosti poreznih obveznika koji još uvijek nisu u sustavu Fiskalnog registra, te platio pripadajući porez na te nepokretnosti.

9.Dr. sc. Jozo Piljić, vanredni profesor

Kontroling u funkciji upravljanja poslovnim rezultatom poduzeća

Kontroling – kao jedna od pet temeljnih funkcija upravljanja uključuje sve aktivnosti koje menadžer poduzima s namjerom osiguranja ostvarenja rezultata, što bližih planiranom rezultatu. U suvremenim uvjetima poslovanja rastuće kompleksnosti i dinamike javlja se sve veća potreba za kontrolingom kao stručnom podrškom menadžmentu. Kontroling pomoću svojih načela koordinacije i integracije te korištenjem različitih instrumenata operativnog i strategijskog upravljanja pomaže menadžmentu u bržem i boljem prilagođavanju unutarnjim i vanjskim promjenama. Kontroler je, kao inovator, suvremena generacija kontrolinga kojom se uvode novi instrumenti i metode, prikladni za rješavanje suvremenih problema. Uspješan kontroling podrazumijeva na prvom mjestu je znanje, i to svih zaposlenih. Kontroling je nužnost i imperativ svakog uspješnog poduzeća, upravljačka ideja s jasno definiranim alatima, bez koje je kvalitetno upravljanje iluzija. Uvjeti poslovanja neprekidno se mijenjaju i postaju sve složeniji, a promjene traže sve brže reakcije. Da bi mogao kvalitetno upravljati, menadžmentu trebaju kvalitetne informacije, usmjerene k upravljanju, koje potiču na aktivnost. Takve informacije isporučuje kontroling. On je lučonoša uspjeha.

10. Elvis Bebaković

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH obavio raspravu, prihvatio je Prijedlog Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, uz 50 amandmana, koji su ugrađeni i kao takvi postali sastavni dio Prijedloga Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu i Prijedlog Zakona o izvršenju Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, a koji su potom usvojeni u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Nakon objave u „Službenim novinama Federacije BiH“, Budžet Federacije BiH za 2023. godinu i Zakon o izvršenju Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu stupili su na snagu 28.1.2022. godine, a primjenjivat će se za fiskalnu 2023. godinu. U postupku pripreme i izrade Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, planiranje ograničenih sredstava se odvijalo sa posebnom pažnjom da se ne ugrozi finansiranje rashoda i izdataka koji su prije svega utemeljeni na zakonskoj osnovi, kao što su servisiranje duga, plate, naknade i doprinosi, penzije, transferi za boračku populaciju, socijalne kategorije i zdravstveni sektor. Jasno je da ovaj Budžet, osim socijalnog elementa, ima i razvojni karakter, jer će značajan iznos sredstava biti usmjeren za finansiranje infrastrukturnih i kapitalnih projekata.

11.Dr. sc. Jasmina Hurić

Naplata javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

Porezni sistem Bosne i Hercegovine određen je složenom strukturom vlasti koja je definisana Ustavom Bosne i Hercegovine. Iz toga proizlazi specifična institucionalna osnova oporezivanja, odnosno podjela fiskalnih i poreznih ovlaštenja, koje karakterizira decentralizirana porezna vlast različitih nivoa. Na najvišem državnom nivou uspostavljena je Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine koja je nadležna za naplatu indirektnih poreza, dok su entitetskim nivoima, tj. Poreznoj upravi Federacije BiH, Poreskoj upravi RS i Poreznoj upravi Distrikta Brčko u nadležnost dati direktni porezi i doprinosi. Ovakva organizacijska struktura poreznog sistema unutar Bosne i Hercegovine je vrlo specifična i različita od zemalja okruženja i zemalja članica Evropske unije. Pod takvim okolnostima, uređenje zakonodavnog okvira poreznog sistema Bosne i Hercegovine nije jedinstveno, već je postavljeno dihotomno, kako vertikalno tako i horizontalno na oba entitetska nivoa. Pod uticajem međunarodne zajednice u prethodnim godinama značajno se radilo na pitanju porezne harmonizacije odnosno međusobnog usklađivanja poreznih propisa entiteta i Brčko Distrikta. Unatoč  tome, disharmoničnost u mnogim aspektima je još uvijek vrlo prisutna, što je prije svega, isključivo posljedica neusaglašene političke volje da Bosna i Hercegovina postane jedinstven ekonomski prostor.

12.Nedim Čustović

Ublažavanja  rizika korupcije javnih nabavki kroz uvođenje kontrolnih i antikoruptivnih mjera i kroz doneseni novi Zakon o javnim nabavkama u BiH

Javne nabavke su izuzetno specifična oblast koju obilježava veliki obim transakcija i kompleksnost uloga svih učesnika. Javne nabavke, kao takve, nose sa sobom  visoke rizike, posebno visoke rizike korupcije. Rizici korupcija u javnim nabavkama izvlače ionako nedovoljna sredstva iz javnih izvora, rezultirajući nekvalitetnim robama, uslugama i radovima, koji se vrše za potrebe države, te, svakako, potkopavaju povjerenje građana i ponuđača u državu. U javnoj nabavci su suprotstavljeni javni i privatni interesi. Javni interes je na strani države i građana. Naime, građani kao poreski obveznici očekuju zakonito, pravilno i efikasno trošenje budžetskih sredstava u postupcima javnih nabavki. Međutim, poreski obveznici vrlo teško mogu adekvatno ocijeniti kvalitet raspolaganja javnim sredstvima. Ovo, naročito, radi ograničenog pristupa podacima i informacijama, s jedne strane, odnosno deficitarnosti stepena kompetencija, s druge strane. Izvor korupcije u javnoj nabavci je privatni interes. S tim u vezi novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama možemo posmatrati u kontekstu, kao prvo usklađenostima sa direktivama EU sa Zakonom i podzakonskim aktima, drugo kao i svim operativnim benefitima i koristima za direktne korisnike javnih nabavki, posebno za dobavljače, proizvođače, uslužne djelatnike, mala i srednja preduzeća (MSP), i ugovorne organe,  koji kao direktne zainteresovane strane (javni i privatni interesi) učestvuju sa svojim nabavkama i ponudama, koje bi trebalo kreirati i dostavljati ekspeditivnije, jednostavnije, brže i efikasnije, ekonomičnije uz transparentnost ugovornih organa i jednostavnije procedure vodeći računa o načelu “vrijednosti za novac”.

13.Džana Kadribegović  

Prava  radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad i  promijenjene  radne sposobnosti

U Zakonu o radu posebno poglavlje posvećeno je zaštiti   radnika, odnosno ostvarivanju njihovih  prava. Polazeći od ove činjenice može se konstatovati da je zaštita radnika u radnom procesu kod poslodavca  jedan  od  osnovnih ciljeva radnog zakonodavstva što je, svakako,  značajno, ne samo sa aspekta ostvarivanja prava radnika, već i za same poslodavce, jer se na taj način osigurava veća produktivnost i uspješnije poslovanje poslodavca. Zakonom je izričito propisano da radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važećim propisima. Zakonom o radu predviđen  je  institut zaštite radnika u slučaju  privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.

14.Alan Vajda, mag. iur

Promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu – 2 dio

Navedeni Zakon predstavlja prve značajne i velike izmjene i dopune sveobuhvatno bitnog propisa kojim je obuhvaćen ne samo iznimno velik broj aktivno i radno sposobnog stanovništva nego i ostale skupine (npr. umirovljenici koji su ujedno i zaposleni, tražitelji posla i dr.). Ne treba posebno isticati potrebu donošenja sveobuhvat­no značajnih novela Zakona o radu, što potvrđuje i zakonodavac, ističući kako postojeće stanje iziskuje reformske promjene navedenog zakona. Zakon o izmjenama i dopuna­ma Zakona o radu stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine, osim članka 55. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. srpnja 2023. i članka 56. ovoga Zakona, koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama izmijenjenog Zakona o radu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o radu, odnosno do 1. srpnja 2023. godine.

 

15. Savjetodavni servis

16. Saopštenja za primjenu propisa

17. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH