Časopis April 2022

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 04/22

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

 

1.Mr Safija Žilić, dipl.oec

Izazovi računovodstvene profesije 

Uloga računovođe u 21. stoljeću podrazumijeva proaktivno djelovanje i inovativan pristup pri finansijskom upravljanju i razumijevanju finansijskih pokazatelja i njihovom korištenju za kreiranje dodatne vrijednosti. Računovođe svojim stavom utiču na uspješnost poslovanja i pružanje cjelokupne slike o finansijskom položaju preduzeća ili institucije, a na taj način i o ekonomiji društva u cjelini. Cjeloživotno, kontinuirano učenje danas je osnovna pretpostavka komparativne prednosti za sve profesije, posebno za računovodstvenu profesiju. Ovo je profesija bez koje ne bi bilo kvalitetnih i pouzdanih informacija za odlučivanje i upravljanje poslovnim subjektima. Zbog toga je važno da profesija bude educirana i organizirana na kvalitetan način. Cilj i svrha računovodstvene profesije ispunjeni su ako zadovoljava četiri zahtjeva, a to je: pravovaljanost informacija, profesionalizam, kvalitet pruženih usluga i povjerenje. Noviji izazovi u računovodstvu odnose se na pranje novca i prevare. Mjere i radnje za otkrivanje i sprečavanje pranja novca poduzimaju se pri transakcijama kao što su: ulaganje, preuzimanje i zamjena novca, te sklapanje pravnih poslova kojima se stiče imovina, kao i ostalim oblicima raspolaganja novcem i drugom imovinom,  što može poslužiti za pranje novca. Također, okruženje u kojem djeluju računovođe i revizori zahtjeva etičnost, moral, čast, poštenje, nezavisnost i odgovornost.

2.Tifa Šibonjić

Pojmovno određivanje računovodstva odgovornosti

Savremeno dinamično poslovno okruženje od menadžmenta preduzeća zahtijeva blagovremenu i kvalitetnu reakciju kako bi se ciljevi preduzeća ostvarili. Obzirom da se velika i složena preduzeća sastoje iz više dijelova odnosno centara odgovornosti koji se definišu kao podjedinice ili segmenti preduzeća čiji su menadžeri zaduženi za određeni set aktivnosti, koji obavljajući svoje aktivnosti doprinose ostvarenju osnovnog cilja preduzeća odnosno maksimiziranju dobiti. Kako bi se mogla pratiti i mjeriti zasluga svakog centra odgovornosti pri ostvarenju dobitka, nužno je da preduzeće ima razvijen sistem mjerenja i kontrole performansi centara odgovornosti. Sistem mjerenja i kontrole performansi treba se zasnivati na razvijenom sistemu, u praksi je poznat sistem mjerenja i kontrole performansi pod nazivom računovodstvo odgovornosti. Prilikom uvođenja računovodstva odgovornosti potrebno je izvršiti određena organizacijska prilagođavanja u preduzeću na način na koji menadžment smatra da će osigurati najbolje rezultate. Međutim računovodstvo odgovornosti prvenstveno svoju pažnju usmjerava na centre odgovornost, finansijsku analizu i mjerenje performansi  tih centara.

3.Jasmin Omeragić

Specifičnosti poslovanja ugostiteljstva u aktuelnim okolnostima (primjer modela)

Ugostiteljstvo je, u poslovnom smislu veoma „neugodna“ djelatnost pa se stoga može promatrati kroz niz specifičnosti, a posebno kada je riječ o praćenju troškova ugostiteljskih objekata. Razni (posebni) obračuni, kalkulacije i složeni izvještaji koji se mogu sresti u poslovanju ugostiteljskih firmi, uglavnom nisu uobičajeni u poslovnoj praksi drugih i drugačijih djelatnosti. Centar pažnje svakoga ugostitelja su gosti, odnosno posjetioci – korisnici njegovih usluga koji moraju za svoj novac od ugostitelja dobiti zadovoljavajući nivo tražene usluge, a svaki ugostitelj sve što radi – to radi kako bi ostvario zaradu, ali i kvalitetom svoje usluge ponovno privukao istoga gosta, a putem reklame „od usta do usta“ uslovno prisvojio i novoga korisnika ugostiteljskih usluga. Svaka poslovna djelatnost, a pogotovo ugostiteljska, doslovce je opterećena praćenjem svoje konkurentske pozicije na tržištu, što u cjenovnom smislu dovodi i do izlaganja posebnim troškovima postizanja, održavanja i uvećanja kvaliteta ponude i usluge. Stoga, a kako bi se omogućilo praćenje konkurentske pozicije na tržištu, računovođa bi trebao „sročiti“ izvještaj o troškovima kvaliteta, i to po poslovnim ciklusima. Svi troškovi poslovanja moraju se s velikom pažnjom planirati, zatim sa još većom pažnjom mjeriti, te s najvećom mogućom posvećenošću troškovi se moraju svakodnevno pratiti i analizirati.

4.Fatima Budić i Mehmed Budić

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor – pravni i računovodstveni aspekt

Godišnji odmor nije samo pravo, već i obaveza radnika, što znači da radnik pripadajući godišnji odmor mora i iskoristiti. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće, čija se visina određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Pri utvrđivanju prava na godišnji odmor, Zakon utvrđuje minimum njegovog trajanja na kojeg radnik ima pravo. Veći broj dana od takvog Zakonom utvrđenog minimalnog trajanja, zakonodavac prepušta slobodi ugovaranja i uređivanja podzakonskim aktima, odnosno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Međutim, kako su odredbe Zakona o radu kojim su uređeni odmori radnika od osobite važnosti za obje ugovorne strane, tako u njegovoj primjeni i nadalje postoje nedoumice i veliki interes za tumačenjem norme u svrhu pravilne primjene. To je  u potpunosti za očekivati, jer neomogućavanje korištenja godišnjeg odmora radniku u skladu sa Zakonom o radu, ne oslobađa poslodavca prekršajne odgovornosti, bez obzira na postojanje organizacijskih razloga i bez obzira na njihovu opravdanost. Prema odredbama definisanim MRS-a 19, naknada za neiskorišteni godišnji odmor predstavlja akumulirajuću odsutnost s rada odnosno pravo koje se prenosi u slijedeća razdoblja i može se iskoristiti u budućim razdobljima ako se pravo za tekuće razdoblje ne iskoristi u cijelosti.

 5.Doc.dr.sc.Semina Škandro

  Revizija stalnih sredstava

Stalna sredstva nabavljena za uspješno poslovanje privrednih društava obuhvataju materijalnu, nematerijalnu  i finansijsku imovinu. Prema ekonomskoj suštini stalna sredstva su dugoročno imobilisana finansijska sredstva. Stalna sredstva se u procesu poslovanja postepeno troše, prenoseći svoju vrijednost na gotove proizvode ili usluge, a da pri tome ne mijenjaju svoj prvobitni oblik.  Osnovne karakteristike stalnih sredstava su da im je vijeka trajanja duži od godine dana, da imaju visoku vrijednost i predstavljaju osnovni kapacitet za obavljanje poslovne djelatnosti privrednog društva. Važno je praviti razliku između stalnih sredstava i sredstava za rad, razlika je u pojavnom obliku i stalna sredstva se pored materijalnog pojavljuju i u nematerijalnom i finansijskom obliku. Može se zaključiti da je za revizora manje kompleksno i oduzima dosta manje vremena revizija stalnih sredstava u odnosu na reviziju obrtnih sredstava gdje su prisutnije nezakonite ili kriminalne radnje. Ali revizor nikako ne treba olako shvatiti reviziju stalnih sredstava i treba biti oprezan pri revidiraju ovih stavki finansijskih izvještaja.

6. Dr. sc. Dinka Antić

Specifična pitanja politike oporezivanje derivata nafte u BiH

Da bi se ponudio kvalitetan prijedlog revizije politike oporezivanja derivata nafte potrebno je dubinski poznavati teoriju oporezivanja, taksonomiju namjenskih poreza, te pojavu i ulogu akciza na derivate nafte u savremenim poreznim sistemima. U savremenim ekonomijama primarni cilj naplate akciza na derivate nafte odvraćanje potrošača i proizvođača od korištenja fosilnih goriva koja zagađuju životnu sredinu i njihovo preusmjeravanje na čiste tehnologije i ekološki prihvatljive energente poput električne energije, energije vjetra i sunca i bio-energije korištenjem otpada. Imajući to u vidu ne može se staviti zamjerka na nenamjenski karakter trošenja akciza na derivate nafte u BiH u smislu financiranja budžeta, a ne izgradnje putne mreže. Međutim, imajući u vidu politiku EU u sferi energetike i energetske krize, koje pogađaju i BiH, potrebno je razmotriti novu energetsku strategiju BiH, koja bi trebala da podstakne tranziciju od korištenja fosilnih goriva prema ekološki prihvatljivim pogonskim gorivima.  Promjena akcizne politike, u skladu sa novom politikom oporezivanja energenata u EU, koja podrazumijeva diferencirano oporezivanje u korist ekološki čistih energenata, zajedno sa izmjenom budžetskih prioriteta, u smislu isplate subvencija i stimulisanja investicija u proizvodnju ekološki čiste energije za koje BiH ima resurse (voda, vjetar, sunce, bio-otpad), može imati dugoročan pozitivan učinak na energetski bilans BiH i, posljedično, smanjenje potražnje za derivatima nafte.

7.Nedim Čustović

Usklađenosti integrisanog upravljanja rizikom u javnim preduzećima sa strateškim planiranjem

Upravljanje rizikom preduzeća (ERM) je proces koji integrira strateški menadžment i upravljanje rizicima. Upravljanje rizikom u javnome preduzeću je proces kojeg provodi upravno tijelo, uprava, menadžment i osoblje preduzeća, primjenjuje se na određivanje strategije u cijelom preduzeću, kreiran je da identificira potencijalne događaje koji mogu djelovati/uticati na JP i upravlja rizicima u okviru definirane izloženosti riziku u cilju pružanja razumnog uvjeravanja u pogledu ostvarenja ciljeva. Naročito ističemo vezu i važnost između strateškog planiranja i procesa upravljanja rizikom u preduzeću (ERM).U skladu s tim, rizik se definira kao mogućnost da će se događaj dogoditi i imati negativan učinak na postizanje ciljeva. Događaji sa potencijalno pozitivnim učinkom predstavljaju prilike ili neutraliziraju negativan učinak rizika. Događaji koji predstavljaju prilike trebaju biti usmjereni nazad, ka procesu određivanja strategije ili ciljeva preduzeća, tako da se akcije mogu formulirati kako bi se iskoristile prilike. Savremeno shvatanje rizika, nije da se rizik izbjegne, već da se rizicima upravlja, jer tržište nagrađuje one kompanije koje razumiju i dobro upravljaju rizicima povezanim sa njihovim traženjem prilika za rast.

8.Mr. sci. Emir Durić

COSO MODEL - Interne kontrole

Menadžment savremenog privrednog društva se suočava sa potrebom donošenja poslovnih odluka, kako bi ostvario svoje zacrtane ciljeve. Sistem interne kontrole uključuje sve mjere pažnje i opreza, usmjerene na sprečavanje: pogrešaka, prekomjernih troškova i prevara. Također, obezbjeđuje pouzdanost i tačnost informacija. Osnovni zadatak interne kontrole je da kontroliše sve dijelove preduzeća, da li dosljedno apsorbuju politiku usvojenu na početku poslovnog perioda i da o tome podnose informacije menadžmentu privrednog društva. Postoje razne metode pristupa internoj kontroli preduzeća, kao na primjer: CoCO, CobiT, ISO 9001, ali možemo konstatovati da se najviše koristi COSO okvir interne kontrole. CoCo definiše ciljeve kontrole slično ali ne identično kao COSO, a naglašava da je suština kontrole cilj, obaveza (posvećenost), sposobnost, monitoring i sticanje znanja (iskustva) u okviru tog postavljenog okvira

9.Mr. oec. Elman Nadžaković

Analiza profitabilnosti kupaca: pretpostavka povećanja performansi poslovanja

Danas, u svim preduzećima, s obzirom na orijentaciju prema kupcima, posebna pažnja posvećuje  se analizi profitabilnosti kupaca. Obračun troškova po baznim aktivnostima koristi se ne samo za utvrđivanje troškova proizvoda, već i za determiniranje troškova servisiranja kupaca, kao osnove za procjenu profitabilnosti pojedinačnog kupca ili grupe kupaca. Analiza profitabilnosti kupaca identificira aktivnosti servisiranja kupaca i troškovne izazivače (alokacione ključeve) i utvrđuje profitabilnost za svakog kupca ili grupu kupaca. Potpuno razumijevanje profitabilnosti kupaca može pomoći firmi da poboljša svoje globalne profite i postane više konkurentna, a troškovi kupaca su značajan faktor ukupne profitabilnosti kompanije. Kada poslovanje s različitim kupcima nosi različite troškove, utvrđivanje troškova po pojedinim kupcima daje menadžerima preduzeća vrlo korisne informacije, pa tako najveći kupac nije uvijek i najprofitabilniji kupac, kao što i najmanji kupac nije ujedno i najmanje profitabilni kupac.

10.Dr. sc. Jozo Piljić

Inkrementalne analiza u procesu donošenja poslovnih odluka

Inkrementalna analiza je relativno jednostavan alat za poslovno odlučivanje koji se temelji na konceptu relevantnog troška i konceptu oportunitetnog troška. Ključni problem kod primjene inkrementalne analize je u identifikaciji relevantnih informacija za donošenje određene poslovne odluke. Inkrementalna analiza se može primjenjivati za donošenje poslovnih odluka kao što je prihvaćanje narudžbe kupca po posebnoj cijeni, proizvodnje ili kupnja dijelova koji se ugrađuju u gotovi proizvod, prodaja proizvoda ili njegova daljnja proizvodnja, zadržavanje ili zamjena opreme, ukidanje neprofitabilnog segmenta i alokacija ograničenih resursa. Za efikasnu primjenu inkrementalne analize nužno je da menadžment raspolaže s pouzdanim i pravovremenim informacijama koje mu primarno pruža računovodstvena funkcija. Primjena inkrementalne analize se temelji pretežito na financijskim informacijama koje pruža računovodstvena funkcija poduzeća, iako je potrebno istaknuti da i nefinancijske informacije mogu imati značajan utjecaj na donošenje poslovnih odluka.

11.Elvis Bebaković

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu

Neprestana borba na suzbijanju globalne pandemije virusa Covid-19 s ciljem normalizacije funkcioniranja života i poslovnih aktivnosti, obilježila je prethodne dvije fiskalne godine. Oporavak ekonomije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH od krize izazvane pandemijom spomenutog virusa zahtijevao je poduzimanje mjera fiskalne konsolidacije koje su dovele do finansijske stabilnosti svih nivoa vlasti. Ovim Budžetom Vlada Federacije BiH poduzima mjere na ublažavanju posljedica globalne inflacije, jača ekonomski razvoj i socijalni sektor. U postupku pripreme i izrade Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, planiranje ograničenih sredstava se odvijalo sa posebnom pažnjom da se ne ugrozi finansiranje rashoda i izdataka koji su prije svega utemeljeni na zakonskoj osnovi, kao što su servisiranje duga, plate, naknade i doprinosi, penzije, transferi za boračku populaciju i socijalne kategorije. Također, nastaviće se realizacija mjera i aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, stvaranju povoljnijeg i stabilnijeg poslovnog okruženja i  povećanju priliva domaćih i stranih investicija. Navedene aktivnosti imaju za cilj poticanje ekonomskog rasta i povećanje fiskalnog prostora, kako bi se pružila podrška dugoročnoj makroekonomskoj stabilnosti zemlje.

12.Dr.sc. Jasmina Hurić

Savremena nauka i pojave kriza - efekti aktuelnih kriza

Pitanje ekonomskih kriza je oblast oko koje u ekonomskoj nauci postoji veliki broj stajališta, koja su u svom najvećem dijelu dosta oprečna. Sve teorije su ostale bez jasnih utemeljenja, a ekonomska nauka bez adekvatne teorije koja može da sve nadolazeće krize prevenira i spriječi. Jedno je jasno da je savremena kriza dovela do velike krize ekonomske nauke i nužnosti stvaranja novih teorijskih stajališta koji će svaku nadolazeću krizu moći pravovremeno predvidjeti i adekvatno riješiti. Pokazalo se da izolacije bilo kojeg dijela svjetske ekonomije uvijek imaju  sumarno negativne efekte na cijelu globalnu ekonomiju, jer tržište ne može pojedinačno optimalno alocirati resurse. Bez obzira koliko trajala trenutna ukrajinska kriza, kao i činjenica da je velika neizvjesnost kada je u pitanju kriza pandemije korona virusa, započinje jedan novi trend preorijentacije ruske ekonomije na tržišta izvan zapadnih zemalja kao neka vrsta „sigurnijih“ tržišta i alternativna tržišta u odnosu na ruska posebno u segmentu energetike kao najvažnijem dijelu industrijske proizvodnje. To nisu prirodni ekonomski tokovi nego preusmjeravanja i smanjene negativnih efekata krize u kontekstu geopolitičkih promjena, ali istovremeno preventivno djelovanje u slučaju pojave novih kriza. Također, sve države svijeta i u vremenu pandemije i u ovoj krizi, ali i svim drugim dosadašnjim krizama ponovno su shvatile koliko je koliko je značajno imati vlastite resurse i samoodrživost.

13.Džana Kadribegović

 Radno  vrijeme u Zakonu o radu

U Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18) data je definicija radnog vremena, kako ne bi bilo nedoumica šta se smatra radnim vremenom. Radno vrijeme, prema toj definiciji, je vremenski period  u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.  Naglašeno je da se  u radno vrijeme ne računa vrijeme  u kojem je radnik pripravan, odnosno raspoloživ da se odazove pozivu poslodavca za  obavljanje  poslova, ako se ukaže takva potreba. Ovakvo rješenje predviđeno je, jer u vrijeme pripravnosti radnik ne radi i može da koristi dnevni, nedjeljni ili godišnji odmor, ali je u isto vrijeme  pripravan da se  odazove na svaki poziv poslodavca i da u relativno kratkom roku dođe na posao.

14.Alan Vajda, mag. iur

Obveze državljana trećih država koji obavljaju poslove člana uprave i/ili su članovi društva u Republici Hrvatskoj

Od 1. siječnja 2021. godine na rad članova uprave iz trećih zemalja koji se zapošljavaju u Republici Hrvatskoj primjenjuju se stroži uvjeti nego li je to bilo prije stupanja na sna­gu novog Zakona o strancima („Narodne novine“, br. 133/20.), time da pod državama trećih zemalja podrazumijevamo sve zemlje osim država članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora (Island, Norveška, Lihtenštajn i Švicarska Konfederacija). Osim obveza iz Zakona o strancima, na članove uprave iz trećih zemalja, jednako kao i na članove uprave državljane Republike Hrvatske, odnosi se obveza prijave na obvezno osiguranje, odnosno prijava u mirovinski i zdravstveni sustav Republike Hrvatske uz napomenu da se oni mogu obvezno osigurati kroz radni odnos ili bez radnog odnosa. Dakle, obveza za prijavom na obvezna osiguranja odnosi se i na članove uprave strance ako nisu obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi pa prema tome članovi uprave stranci obvezni su plaćati doprinose prema rješenju Porezne uprave na propisanu osno­vicu kao i članovi uprave državljani Republike Hrvatske. Međutim, važno je istaknuti da član društva (vla­snik) koji nije u radnom odnosu nema obvezu pri­jave u obvezna osiguranja u Republici Hrvatsko niti ima obvezu plaćanja doprinosa u Republici Hrvatskoj. Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju članovi društva nisu navedeni kao obvezni osiguranici, stoga se na njih ne odnosi obveza prijave u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

 

15. Savjetodavni servis

16. Saopštenja za primjenu propisa

17. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 


Časopis Mart 2022

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 03/22

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

1.Mirela Mašić

Porezni poticaji u Federaciji BiH

Zakon o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, br. 15/16 i 15/20), koji je u primjeni od početka 2016. godine, donio je značajne izmjene u sistemu oporezivanja dobiti pravnih lica u Federaciji BiH uključujući i u dijelu koji se odnosi na porezne poticaje koje porezni obveznici na teritoriji Federacije mogu ostvariti, tj. po kojem osnovu mogu biti oslobođeni od obaveze plaćanja poreza na dobit. Najznačajnija izmjena koju je donio trenutno važeći Zakon o porezu na dobit, kada su u pitanju porezni poticaji, jeste ukidanje oslobađanja od obaveze plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza. Ova porezna olakšica se mogla koristiti zaključno sa 2015. godinom, što znači da pravna lica već po predaji poreznog bilansa za 2015. godinu nisu više imala osnov da se oslobode obaveze plaćanja akontacija poreza na dobit za 2016. godinu. Također, osim izvoznika koji više nisu oslobođeni poreza na dobit, Zakonom o porezu na dobit, koji je u primjeni od početka 2016. godine, ukinuto je oslobađanja od poreza na dobit i po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama. Također, ovo oslobađanje se moglo koristiti zaključno sa 2015. godinom. S druge strane, u „novom“ Zakonu o porezu na dobit zadržano je pravo na porezne poticaje po osnovu investicija, s tim da je pravo na ovakvo oslobađanje uređeno na drugačiji način nego što je to bio slučaj ranije. Pri tome, ona pravna lica koja su do 2015. godine započela sa korištenjem ovog poreznog oslobađanja, isto su mogla nastaviti koristiti po "starom" Zakonu do kraja započetog petogodišnjeg ciklusa, što je bilo moguće najkasnije do kraja 2019. godine.

2.Jasenko Hadžiahmetović

Porez na dobit za 2021. godinu poslovnih jedinica pravnih lica iz FBiH koje posluju u RS i BDBiH 

Poslovna jedinica pravnog lica iz Federacije BiH, koja djelatnost obavlja na području RS ili BD, obveznik je poreza na dobit koju ostvari isključivo na području RS/BD. Stoga je  dužna da Poreskoj upravi RS/BD podnese Godišnju prijavu poreza na dobit za 2021. godinu najkasnije do 31.03.2022. godine, te u istom roku plati obračunati godišnji porez na dobit.Godišnja prijava se sastavlja na osnovu istoimenih zakona o porezu na dobit RS i BD, koji se po svojoj strukturi i sadržaju značajno razlikuju. Tokom 2021. godini nije bilo izmjena propisa tako da će, prilikom sastavljanja prijave poreza na dobit za 2021. godinu, porezni obveznici primjenjivati iste propise kao kod sastavljanja prijave za prethodnu godinu.Obveznici iz RS dužni su godišnju prijavu poreza na dobit za 2021. godinu podnijeti Poreskoj upravi RS isključivo u elektronskom obliku, dok obveznici iz BD prijavu mogu podnijeti u papirnom ili elektronskom obliku. Ukoliko se obveznik iz BD registruje za korištenje e-portala, poreznu prijavu podnosi Poreznoj upravi BD isključivo elektronskim putem.

3.Dr.sc. Dinka Antić

Nova politika oporezivanja energenata u EU

Protekom vremena i postavljanjem novih ciljeva EU pokazalo se da treba prilagoditi i oporezivanje energenata novim okolnostima, posebno pravnom okviru i međunarodne konvencije vezano za klimatske promjene i korištenje energenata. Novi model oporezivanja energenata i električne energije, kojeg predlaže Evropska komisija, trebao bi doprinijeti smanjenju korištenja fosilnih goriva na dva načina. Propisivanjem viših stopa akcize na fosilna goriva, a nižih stopa akciza na obnovljiva goriva, smanjuje se cjenovna prednost fosilnih goriva nad alternativnim gorivima koja manje zagađuju. Ovo bi trebalo destimulirati povećanu upotrebu fosilnih goriva u narednim godinama. Predlaže se ograničavanje postojećih oslobađanja ili sniženih stopa za fosilna goriva, kao  za upotrebu dizela u poljoprivredi, uglja za zagrijavanje u domaćinstvima ili korištenja fosilnih goriva od  strane energetski intenzivnih industrija, te potpuno ukidanje obaveznih oslobađanja avijacije, riječne i morske plovidbe transporta i sektora ribarstva. Navedene porezne mjere nove akcizne politike trebale bi podstaknuti korištenje ekološki prihvatljivih energenata i postepeno smanjivanje upotrebe fosilnih goriva, na prvom mjestu, dizela i benzina za pogon motora.

4.Mehmed Budić

Obračun amortizacije dugotrajne materijalne imovine

 Amortizacija je sustavni raspored amortizacijskog iznosa imovine tokom njenog korisnog vijeka upotrebe. Obračun amortizacije dugotrajne materijalne imovine i priznavanje troška amortizacije u poslovnim knjigama subjekta uređen je računovodstvenim standardom MRS – om 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema. Iznos amortizacije se za svako razdoblje treba priznati kao rashod u računu dobitka ili gubitka, osim ako je iznos amortizacije uključen u knjigovodstveni iznos neke druge imovine. Osim računovodstvenih propisa, obračun amortizacije uređuju i porezni propisi i to Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o primjeni Zakona poreza na dobit. Razlika u obračunu između iznosa amortizacije po računovodstvenim propisima i amortizacije po poreskim propisima, predstavlja privremenu poresku razliku koja se u poslovnim knjigama subjekta iskazuju kao odložena poreska sredstva ili odložene poreske obaveze. Izbor metode obračuna amortizacije treba da bude zasnovana na stvarnim karakteristikama imovine i njenog korištenja, a ne da se koristi linearni metod za svaku imovinu (ili grupu imovine) zbog toga što je najčešće korištena i najjednostavnija metoda za obračun amortizacije.

 5.Dr. sc. Jozo Piljić

 Postupak konsolidiranja financijskih izvještaja

 Konsolidirani financijski izvještaj je financijski izvještaj grupe pravnih osoba za statusni oblik povezivanja koji čini ekonomsku cjelinu u kome su izdvojeni interni odnosi između tih osoba na temelju kapitala, potraživanja i obveza, prihoda i rashoda, gdje određena osoba (matična) ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama. Glavni cilj konsolidiranih financijskih izvještaja je dobiti jasnu sliku cijele grupe. Poslovne banke najčešće traže konsolidaciju i reviziju kon­solidiranih izvještaja u cilju uvida u cjelokupnu imovinu, a posebno obveze grupe koju kontrolira matica ko­joj se odobrava kredit. Konsolidiranje financijskih izvještaja se sastoji od više faza, gdje se na prvom mjestu vrši priprema za konsolidiranje, zatim se vrši sabiranje istovjetnih pozicija financijskih izvještaja grupe pravnih lica. Nakon toga se vrši eliminacija pozicija koje se odnose na transakcije između pravnih lica koja pripadaju grupi i na kraju se vrši sastavljanje samih konsolidiranih financijskih izvještaja.

 6. Bernard Iljazović

Što donosi Novi Zakon o fiskalizaciji u Republici Srpskoj

Novi zakonodavni okvir o fiskalizaciji u Republici Srpskoj donijeti će pozitivne učinke u svakodnevnoj primjeni. Naime, novi sistem fiskalizacije i novi fiskalni uređaji biti će suvremeniji i sigurniji u pogledu probijanja sigurnosnog sistema i mogućnosti izbjegavanja dostavljanja podataka Poreskoj upravi, što će omogućiti povećanje tržišne ravnopravnosti svih obveznika fiskalizacije i smanjenje neprijavljenog prometa u gotovini.Također, uvođenjem novog sistema fiskalizacije i novih fiskalnih uređaja, prestati će obaveza pojedinačne fiskalizacije svake kase prije stavljanja u upotrebu, te time i obaveza redovnog godišnjeg servisa. Ujedno će prestati i obaveza pribavljanja rješenja o fiskalizaciji, čime će se pojedostaviti proces fiskalizacije. Smanjiti će se operativni troškovi poslovanja, a što je osobito značajno za poslovne subjekte, prije svega male preduzetničke radnje, s obzirom daneće snositi incijalne troškove nabavke novih uređaja.

8. Dr.sci.Jasmina Hurić

Finansijsko upravljanje i kontrola javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine

Cjelokupan sistem javnih internih finansijskih kontrola (PIFC[1]) - je nastao u svrhu unapređenje transparentnosti, finansijske discipline, odgovornosti i namjenskog korištenja javnog novca. Cilj PIFC-a je osigurati usklađenost zakonodavstva, transparentno, ekonomično, efikasno i efektivno upravljanje javnim sredstvima te eksternu i internu kontrolu njihovog korištenja. U tome centralnu ulogu ima upravljačka odgovornost, koju Evropska komisija definira kao „proces na osnovu kojeg su rukovodioci na svim nivoima odgovorni i po potrebi dužni da obrazlože odluke i postupke poduzete u pravcu ostvarivanja ciljeva organizacije kojom upravljaju”. Upravljačka odgovornost podrazumijeva odgovornost za dobro finansijsko upravljanje na svim nivoima, odnosno odgovarajuću organizaciju, procedure i izvještavanje o rezultatima organizacije.Analizirajući dosadašnje konsolidovanje izvještaja o FUK-u na nivou Federacije BiH može se zaključiti da sistem unutrašnjih kontrola kod korisnika u javnom sektoru u Federaciji nije na odgovarajućem nivou i da od samog početka primjene Zakona o FUK-u nije postignut značajniji pozitivan efekat. Za realizaciju zacrtanih ciljeva biće potrebna jaka međuinstitucionalna saradnja u izmjeni postojećih i donošenju novih propisa, nove i ciljane edukacije.

7. Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Javna zaduženost Bosne i Hercegovine u vrijeme pandemije COVID-19

Svaka država bi trebala da vodi računa  o visini svog javnog duga, i o mogućnosti njegove otplate. Korištenje javnog duga radi finansiranja trenutnog deficita ili investicijskih projekata od strane države, negativno utiče na fleksibilnost državnih finansija i uglavnom podrazumijeva usporeni razvoj privrede i u idućim godinama. Glavni cilj države bi trebao biti da javni dug svede na određene optimalne granice. U Bosni i Hercegovini javni dug se dijeli na: unutrašnji javni dug, vanjski javni dug i restituciju. Pokazatelji zaduženosti Bosne i Hercegovine ukazuju da se posmatrani indikatori duga i dalje zadržavaju u okvirima definisanih granica upravljanja duga radi ekonomskog razvoja, međutim opće stanje ekonomije, te privrede u cjelini, upućuju na neophodnost sistemske kontrole daljeg zaduživanja, kao i aktivniju politiku upravljanja dugom. Veoma je važno stalno nadgledanje rizika povezanih sa upravljanjem javnim dugom, a u cilju pravovremenog poduzimanja mjera na suzbijanju negativnih efekata i osiguranju efikasnijeg korištenja kreditnih sredstava.

9.Nedim Čustović

Zakonska obaveza budžetskih korisnika donošenja Pravilnika o internim kontrolama

Shodno članu 86. Zakona o budžetu u FBiH „Službene novine FBiH“, br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19, budžetski korisnici obavezni su urediti sistem interne kontrole u skladu sa međunarodnim standardima interne kontrole kako bi se osiguralo izvršavanje aktivnosti u okviru osnovne djelatnosti, te  donijeti Pravilnik o internim kontrolama.Naime, ova preporuka se kod većine budžetskih korisnika konstanto ponavlja.Cilj sistema internih kontrola je da osigura razumno uvjerenje da Ministarstvo u poslovanju upravlja javnim sredstvima zakonito, transparentno, ekonomično, efikasno i efektivno, odnosno da interne kontrole funkcionišu u skladu s važećom regulativom.Ministarstvo finansija donosi instrukcije za uspostavu i održavanje sistema interne kontrole, a budžetski korisnici obavezni su donijeti Pravilnik o internim kontrolama. Sistem interne kontrole osigurava uspostavu organizacije, politika i procedura koje se koriste za postizanje namjeravanih rezultata u vladinim programima. Praćenje i ocjenjivanje sistema internih kontrola vrši interna revizija u skladu sa propisima kojima se regulira oblast interne revizije.

10.Jasmin Omeragić

Strane investicije uvijek su dobrodošle, ali interna ekonomija jedini je neiscrpni izvor poslovnog prosperiteta

Upravljanje troškovima poslovanja, zapravo je bavljenje planiranjem i kontrolom troškova, i ono mora biti jedna od prioritetnih aktivnosti svake firme. Cilj ove aktivnostije reduciranje troškova poslovanja u okvire optimuma, a da bi se postigao ovaj cilj, firma mora imati jasnu strategiju, i to strategiju s epitetom – ključna i/ili glavna. U ostvarenju ovoga cilja moraju koalirati svi kadrovski resursi firme, jer menadžment jednostavno ne može široko i duboko preispitivati bazne poslove i procese u firmi bez uključivanja svih sudionika.Menadžment jeste odgovoran za stalnu analizu i mjerenje svakog troška pojedinačno, jer ovdje se zapravo i radi o promjenama u obimu i strukturi poslovnih aktivnosti, adaptaciji motivacionih faktora i konstantnom prilagođavanju organizacije potrebama firme. Stavljanje troškova pod kontrolu je imperativ nauke i struke, svijesti i savjesti, kako menadžmenta tako i posljednjeg (ali ne manje važnog) radnika svake firme.

11.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Investicijski fondovi kao oblik ulaganja (štednje) i dugoročni izvor finansiranja privrednog društva

Investicijski fondovi su nebankarske finansijske institucije koje prikupljaju štednju pojedinačnih investitora, a zatim prikupljena sredstva plasiraju na finansijskom tržištu (tržištu novca i tržištu kapitala). Fondovi predstavljaju i alternativu štednji u bankama i kao takvi postaju značajan instrument za prikupljanje i plasiranje viškova kapitala koji postoje i u našoj zemlji. Tako prikupljen kapital, koji je neophodan sektoru privrede, postaje jeftiniji i lakše dostupan alokacijom preko vrijednosnih papira. Investicijski fondovi omogućavaju svima koji imaju višak sredstava da ih plasiraju na tržite kapitala, bez visokog znanja o investiranju i truda oko analiziranja investicijskih mogućnosti, što inače kao prethodnu aktivnost, zahtjeva svaka investiciona odluka. Naime  s obzirom da postoji veliki potencijal za širenje i korištenje privateequity tržišta, potrebno je prepoznati i potaknuti korištenje ovakvog načina finansiranja provođenjem odgovarajućih reformi i prilagođavanjem zakonske regulative, što bi moglo privući veći broj investitora kako bi privreda rasla, a  država postala atraktivna za ulaganje.

12. Dr. sc. Samir Sabljica

Neke specifičnosti sistema inspekcijskih uprava u Bosni i Hercegovini

Inspekcijski nadzor predstavlja oblik kontrole nad zakonitošću rada i postupanja fizičkih i pravnih osoba (i fizičkih osoba – obrtnika). Radi se o izuzetno širokom području određenom kao posao državne uprave, u kojem država, odnosno oni kojima je država prenijela javnu ovlast, osiguravaju da se svi koji obavljaju određene djelatnosti pridržavaju zakonskih odredaba koje reguliraju obavljanje te djelatnosti. Uloga  inspekcijskog nadzora je prisutna u našem svakodnevnom životu, a da nekada i ne obraćamo pažnju, dok se ne stvori situacija da je prekršen propis i zatražimo inspekcijski nadzor. Različite su vrste inspekcija kojima se možemo obratiti ovisno od razloga obraćanja,  zbog sanitarne i zdravstvene ispravnosti (sanitarna inspekcija), građevinske ispravnosti (građevinska inspekcija), zaštite na radu (inspekcija zaštite na radu), itd. Inspekcijski nadzor je od izuzetnog značaja pri osiguravanju kvalitetnog i zakonitog korištenja općih dobara. S finansijskog aspekta je bitno naglasiti da inspekcijski nadzor osigurava i punjenje državnog budžeta. Na osnovu godišnjih izvještaja o radu inspekcija može se uočiti da u manjoj mjeri postoji nedovoljna aktivnost inspekcijskih tijela u različitim oblastima djelovanja zbog nedovoljnog broja inspektora. Inspekcije ističu da su poteškoće, koje se pojavljuju prilikom nadzora nad primjenom propisa, nedovoljna preciznost odnosno dvosmislenost pojedinih odredbi zakona i podzakonskih akata zbog čega postoji potreba za izmjenama važeće regulative.

13.Džana Kadribegović

Uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu

U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom dužan je da odredi jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. Ukoliko ima takvih radnika, poslodavac je dužan da im osigura uvjete za rad, potrebnu opremu i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organizovanje preventivnih i zaštitnih mjera.U cilju konkretnijeg uređivanja ovog pitanja, a na osnovu  pomenutog zakona, Federalni ministar rada i socijalne politike donio je pravilnik kojim se propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu.

14. Savjetodavni servis

15. Saopštenja za primjenu propisa

16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH


Časopis Februar 2022

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 02/22

 

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

 

1.Hajrudin Hadžimehanović

Primjena Zakona  o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima u Federaciji BiH

Donošenjem odluke o utvrđivanju najniže neto plaće za 2022. godinu sigurno predstavlja veoma važan korak u poboljšanju materijalnog položaja zaposlenika u Federaciji BiH. Implementacijom reformi u oblasti fiskalne politike donošenjem novog Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, stvorit će se uslovi za daljnjim povećanjem najniže neto plaće.Međutim treba naglasiti da je sistem plaća u Federaciji BiH zasnovan na bruto principu, a bruto plaća je definisana odredbama člana 6a, stav 1. Zakona o doprinosima i odredbama člana 19. stav 1. Pravilnika o načinima uplate doprinosa. Na osnovu ovih odredbi, bruto plaća predstavlja novčano i svako drugo primanje bez obzira na oblik isplate, oporeziv prema propisima o porezu na dohodak, koji je na osnovu radnog odnosa poslodavac isplatio ili je bio dužan isplatiti zaposleniku prema odredbama Zakona o radu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima iz oblasti rada, a sastoji se od doprinosa i osnovice, poreza na dohodak i iznosa koji se isplaćuje zaposleniku s tog osnova.

2.Dr.sc. Dinka Antić

Politika oporezivanja energenata: EU vs BiH

Direktiva o oporezivanju energenata odražava ciljeve EU prije dva desetljeća. Pored ciljeva zdravstvene politike i politike zaštite okoliša,  EU je nastojala poreznim mjerama stimulirati upotrebu otpadnih materijala i sirovina za proizvodnju energije, kao i korištenje hidropotencijala i ostalih vidova energije (energije vjetra, solarne, termalne, ..), a istovremeno destimulirati dalje iscrpljivanje fosilnih goriva i rudnih bogatstava, nalazišta prirodnog plina i dr.  U fokusu su bili i mikroekonomski i makroekonomski ciljevi, pogotovo što je ubrzo nakon donošenja Direktive EU bila pogođena globalnom  ekonomskom krizom. Svaki vid oslobađanja ili smanjenja poreznog tereta na energiju koju koriste energetski intenzivne kompanije u vrijeme energetskih kriza, kao i u vrijeme sveopće recesije, predstavlja značajan fiskalni stimulans za očuvanje ekonomskih aktivnosti i radnih mjesta, za jačanje konkurentnosti na svjetskom tržištu, i to ne samo kompanijama na koje se olakšica odnosi, već i svim drugim kompanijama i svim građanima. Međutim, protekom vremena ne samo da su iscrpljeni očekivani efekti primjene Direktive, nego se pokazalo da diferencirana politika oporezivanja energenata pogoduje zadržavanju primjene fosilnih goriva, što se dalje negativno reflektira na tržište energenata, blokirajući investicije u čiste tehnologije i usporavajući preustroj automobilske industrije u pravcu upotrebe “zelenih” energenata. Usporedba politike oporezivanja energenata u BiH u odnosu na politiku EU ukazala je na činjenicu da je nivo oporezivanja derivata nafte u BiH iznad sadašnje minimalne akcize u EU, te ne postoji potreba za daljim rastom stopa.

3.Mr.oec Elman Nadžaković

Uloga strateškog računovodstva u kreiranju bolje konkurentske pozicije preduzeća

Prilagođavanjem promjenama u okruženju, upravljačko računovodstvo je prošlo kroz nekoliko faza, koje su u konačnici dovele do nastanka strateškog računovodstva. Svaka faza prilagođavanja je uvodila neku novu promjenu, ali ne na štetu dostignutog napretka prethodnih faza. Ove promjene od preduzeća traže značajan iskorak upravljačkog računovodstva, jer ustaljene prakse upravljačkog računovodstva posmatrane kroz procedure i vrijeme izvještavanja nisu sposobne da zadovolje probleme savremenog okruženja i nastalih promjena, što se prvenstveno odnosi na neblagovremenost agregiranost i iskrivljenost informacija upravljačkog računovodstva. Ova potreba je dovela do dugoročnog strateškog odlučivanja koje strateški utječe na poslovanje, a formira se na osnovu internih i eksternih informacija iz okruženja. Tradicionalno upravljačko računovodstvo je za razliku od strateškog računovodstva više okrenuto ka prošlosti, a od strateškog računovodstva se zahtijeva fokus na budućnost, što predstavlja njihovu najznačajniju razliku.

4.Jasmin Omeragić

Krajnje je vrijeme – da dođe vrijeme računovođa

Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu i reviziji, Federacija je dala podršku podizanju nivoa ove važne profesije, to jest omogućeno je da se Zakonom o računovodstvu uredi ko, kako i pod kojim uslovima može da vodi poslovne knjige, kako da se podigne i učvrsti povjerenje u rad naše struke, ali i da se uvede red i konačno prekine praksa da vrijednost računovodstvenih usluga „obaraju“ upravo neprofesionalne i nestručne računovođe, te da ovaj posao može da radi bilo ko. Od toga i takvog „rada“ najviše štete do sada su imale upravo općinske, kantonalne, te federalna i državna kasa. Jer, cilj zapravo i jeste da svi zajednički radimo i da unapređujemo uslove za rad računovođa i poreskih obveznika u cijeloj BiH, te da iniciramo prijedloge za poboljšanje poslovnog ambijenta i činimo sve što je od značaja za uspješan rad računovođa i poreskih obveznika, kako vezano za računovodstvene i poreske procedure, tako i za saradnju sa drugim institucijama, UIO, Poreskom upravom, vanbudžetskim fondovima i sl. U suštini, svrha dobro organizirane eksterne računovodstvene funkcije i jeste da obavi cjelovitu računovodstvenu uslugu, te da poslodavcu – korisniku te usluge omogući da se on u dovoljnoj mjeri može posvetiti osnovnoj djelatnosti svoje firme.

5.Mehmed Budić

Naknadna ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu

 Dugotrajna materijalna imovina predstavlja po pravilu značajan dio ukupne imovine pravnog lica. Nakon početne nabavke i evidentiranja imovine u poslovnim knjigama, povremeno se javlja potreba za popravkom i održavanjem. U praksi najčešće razlikujemo dvije vrste održavanja, tekuće i investicijsko održavanje. Tekuće održavanje podrazumijeva popravke male vrijednosti. Za razliku od tekućeg održavanja, investicijsko održavanje predstavlja periodično ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, s kojim se  održava postojeći kapacitet i kvalitet. Troškovi dodatnog ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, koje zadovoljavaju uvjete za priznavanje na pozicijama dugotrajne materijalne imovine, kapitaliziraju se odnosno povećavaju vrijednosti dugotrajne materijalne imovine. Za razliku od tekućeg i investicijskog održavanja, troškovi dodatnog ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, koje zadovoljavaju uvjete za priznavanje na pozicijama dugotrajne materijalne imovine, kapitaliziraju se odnosno povećavaju vrijednosti dugotrajne materijalne imovine.

6.Dr. sc. Jozo Piljić

Izvještaj o izvršenju godišnjeg plana poduzeća i korektivne akcije

Godišnjim planom poduzeća detaljno se određuju financijski ciljevi poduzeća za jednu kalendarsku godinu. Uz pomoć godišnjeg plana koordiniraju se aktivnosti i resursi te prihodi i rashodi različitih odjela u poduzeću. Izvještaj o izvršenju godišnjeg plana omogućuje usporedbu ostvarenih i planiranih rezultata pojedinih centara odgovornosti (npr. teritorijalnih poslovnih jedinica poduzeća, djelatnosti kojima se poduzeće bavi i sl.), kao i cijelog poduzeća. Osnovna svrha izvještaja o izvršenju godišnjeg plana je donošenje cjelovitih zaključaka o trendovima kretanja temeljnih financijskih kategorija (prihoda, rashoda, rezultata) u pojedinim centrima odgovornosti na osnovi kojih se provode korektivne akcije u smislu poboljšanja poslovanja poduzeća. Izvještaj o izvršenju godišnjeg plana predstavlja temelj za ocjenu uspješnosti rada poduzeća u jednoj poslovnoj godini. Svrha analize izvještaja o izvršenju godišnjeg plana je otklanjanje negativnih odstupanja u poslovanju. Otklanjanje negativnih odstupanja u poslovanju zadatak je menadžmenta, ali zahtijeva savjetodavnu potporu osoblja financijsko-računovodstvene službe.

 7.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Značaj forenzičkog računovodstvo i revizije

Forenzičke računovođe se bave otkrivanjem i sprečavanjem organizovanog kriminala, poput pranja novca, poreznih utaja, prevara u finansijskim izvještajima i sl. Razvijanje ovog novog pristupa u borbi protiv organiziranog kriminala je i preporuka Evropske unije i Ujedinjenih naroda. Za razliku od revizora koji je odgovoran za dato mišljenje o finansijskim izvještajima pravnih lica, forenzički revizor je odgovoran za istragu i otkrivanje prevare. Zadatak forenzičnih računovođa/revizora nije samo da ispituju prijevare u finansijskim izvještajima, nego i sve ostale vrste prevara – prijevare sa porezima, radnicima, izazivanje stečaja i likvidacije, organizovani kriminal, pranje novca, korupciju, ali i mnoge druge prevare. Forenzičko računovodstvo i forenzička revizija nije zakonska obaveza, već se obavlja na zahtjev klijenta kod redovnih provjera poslovanja privrednog društva, na osnovu pojave internih ili eksternih sumnji o poslovanju društva i sl. Potreba za dodatnom edukacijom računovođa i revizora u cilju sprječavanja i otkrivanja prevara i manipulacija finanasijskim izvještajima, kao i otkrivanje primjene kreativnog računovodstva u Bosni i Hercegovini je velika, u očuvanju reputacije države, kao i u mogućnosti za privlačenje investicija. Forenzičko računovodstvo i forenzička revizija će u teoriji i praksi zauzeti mjesto koje joj i pripada. One postaju preventivne discipline, čije postojanje bi trebalo doprinijeti smanjivanju kriminalnih radnji u privrednom poslovanju.

8.Nedim Čustović

Provođenje revizorskih postupaka dokumentovanih u programu revizije u cilju prikupljanja dokaza o operativnoj efektivnosti ključnih kontrola

Revizorski postupci provode se radi utvrđivanja informacija koje su dovoljne, pouzdane,relevantne i korisne za postizanje ciljeva revizije, na osnovu kojih interna revizija utvrđujestvarno stanje, eventualna odstupanja stvarnog od očekivanog stanja, uzroke odstupanja,odnosno uzroke utvrđenih slabosti, nedostataka i uočenih problema, te učinke utvrđenih slabostii nedostataka kao posljedice nefunkcionalnih i/ili nedovoljno funkcionalnih kontrola ilinepostojanja kontrola.Revizorski postupci uključuju postupke analize i procjene, testiranje, te razgovore s revidiranimsubjektima i ostalim relevantnim stranama povezanim s procesom koji se revidira.Interni revizori moraju svoje zaključke i rezultate revizije temeljiti na odgovarajućim analizama i procjenama.Kroz analize i procjene prikupljaju se informacije radi utvrđivanja veza između nedostatakakontrola, njihovih uzroka, posljedica i efekata. Analize i procjene započinju već u fazi planiranjarevizije i usmjeravaju testiranje kontrola. U fazi obavljanja revizije, analize i procjene dopunjavajurezultate provedenog testiranja, naročito kada je potrebno provesti analize uzroka nastankaproblema kako bi se utvrdio izvorni razlog pojavljivanja grešaka, propusta ili neusklađenosti.

9.Doc. dr Nezir Huseinspahić

Kako održati realnu vrijednosti sopstvenog  kapitala preduzeća u inflatornim uslovima

Finansijski položaj preduzeća izražava se obimom i strukturom sredstava i kapitala, kao i njihovim međuodnosima koji se iskazuju u bilansu stanja preduzeća. Finansijska politika, koju vodi finansijski menadžment preduzeća, kreira strategiju i taktiku finansijskog upravljanja na bazi načela i pravila finansiranja, kako bi se sa poslovno-finansijskog aspekta osigurao rast i razvoj preduzeća kao i maksimalno iskoristili pozitivni konjukturni trendovi na finansijskom tržištu. Opstanak, rast i razvoj preduzeća, a samim tim i mogućnost finansiranja preduzeća, određeni su prije svega finansijskim ugledom koje ono uživa, kao i njegovim finansijskim položajem. Bez dobrog finansijskog položaja, svakako da nema dobrog finansijskog ugleda preduzeća. Od finansijskog ugleda, ili šire rečeno njegovog boniteta, zavisit će mogućnost preduzeća odnosno društva[1] da pribavi izvore finansiranja za svoju tekuću i razvojnu aktivnost. Finansijski položaj preduzeća uslovljavaju brojni činioci koji međusobno mogu biti kontradiktorni, što dodatno otežava konačno sagledavanje finansijskog položaja preduzeća. Ovaj problem se rješava vremenskim i prostornim upoređivanjem finansijskog položaja preduzeća. Vremensko upoređivanje omogućava sagledavanje dinamike, to jest kretanja ili razvoja finansijskog položaja preduzeća. Prostorno upoređivanje omogućava upoređivanje finansijskog položaja preduzeća u odnosu na finansijski položaj konkurencije, što pruža solidnu osnovu za zaključivanje o izgledima preduzeća za opstanak, rast i razvoj. Pri prostornom upoređivanju finansijskog položaja preduzeća treba voditi računa o izboru reprezenta ili grupe preduzeća sa kojima se vrši upoređivanje, da bi se izbjegla opasnost pogrešnog zaključivanja.

10.Dr. sci. Jasmina Hurić

Makroekonomska pozicija Bosne i Hercegovine

Za proučavanje i analizu makroekonomskih pokazatelja potrebno je dobro poznavanje makroekonomije, njenih teorija i modela koje je razvila. Makroekonomija je po definiciji grana ekonomske nauke koja se bavi cjelokupnom privredom neke zemlje proučavajući međusobne odnose ukupne (agregatne) proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, cijena i drugih varijabli. Uspjeh, kretanje i stanje jedne nacionalne ekonomije se ocjenjuje na bazi dinamičkog kretanja skupine izabranih makroekonomskih pokazatelja. Na bazi svih podataka koji su prikazani i analizirani u ovom radu može se zaključiti da je makroekonomska pozicija Bosne i Hercegovine tokom 2020. i 2021. bila znatno ugrožena svim dešavanjima koje je izazvala pandemija uzrokovana virusom COVID-19, te da s obzirom da oporavak bh. ekonomije u pandemijskom periodu zavisi od opravka u zemljama Evropske unije i ponovne povezanosti sa proizvodnim i tržišnim lancima zemalja Unije, situacija u narednom period će uveliko ovisiti o tim trendovima.

11.Bernard Iljazović

Pravni okvir za javno-privatno partnerstvo u FBiH

Novim zakonskim okvirom postaviti će se pravni temelji za provedbu projekata javno-privatnog partnerstva u FBIH. Uspješna provedba javno privatnog partnerstva ovisi o brojnim čimbenicima, a jedan od njih je i stvaranje transparentnog, nediskriminativnog i jasnog pravnog okvira u zakonom određenom postupku, radi utvrđivanja uvjeta pod kojima domaća i/ili strana privatna lica mogu realizirati projekte JPP-a sa javnim partnerima, te uspješnog ugovaranja i izvođenja projekata JPP-a radi efikasnijeg korištenja javnog i općeg dobra. S obzirom da se ugovori o javno- privatnom partnerstvu zaključuju na duže vremensko razdoblje pravi učinci primjene u praksi, vidjeti će se zapravo nakon proteka tog razdoblja. Kod takve vrste ugovornog odnosa potrebno je održavati i visoku razinu transparentnosti i etičnosti kako bi se pravovremeno prevenirali mogući štetni učinci, a koji bi se negativno odrazili na realizaciju projekta, a samim time i na proračunski budžet. U konačnici, pri ugovaranju javno-privatnog partnerstva posebice treba voditi računa o interesima građana, odnosno krajnjih korisnika javnih usluga. Tu se prvenstveno misli na to da korisnici ne smiju plaćati skuplje javne usluge, nego što su ih plaćali, te da im se mora osigurati jednaka razina kvalitete, ako ne i veća.

12.Džana Kadribegović

Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad

Brze promjene u oblasti rada kao i promjene u tehničko-tehnološkom razvoju prate i promjene u obrazovnom sistemu i cjeloživotnom učenju. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad je kontinuiran proces i od  izuzetnog je značaja koji treba da doprinese, kako boljem poslovanju samog poslodavca, tako i boljem radno-pravnom statusu radnika, a u konačnici i ukupnom  tehničko-tehnološkom razvoju svakog društva. Na taj način poslodavac i radnik će na efikasniji način ostvarivati svoje ciljeve. Zakonom nije posebno određen način na koji će se  obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje urediti tako da se u praksi ova pitanja i druge aktivnosti u vezi sa tim, trebaju posebno definirati kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

13.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu članova obitelji državljana Bosne i Hercegovine koji rade u Republici Hrvatskoj

Ukoliko državljanin Bosne i Hercegovine boravi i radi na teritoriju Republike Hrvatske, dužan se je zdravstveno  osigurati u Republici Hrvatskoj jer na taj način državljanin Bosne i Hercegovine stječe pravo na punu zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj, kao i članovi njegove obitelji u određenim situacijama. Naime, navedeno ovisi isključivo o činjenici gdje senalazi pre­bivalište ili boravište članova obiteljidržavljanina Bosne i Hercegovine, a o čemu ovise i prava iz zdravstvenog osiguranja koja ostvaruju navedeni članovi obitelji.Prijava pojedinca na obvezno zdravstveno osigura­nje, pa tako i članova obitelji osobe koja je zaposlena kod poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i koja s osnove navedenoga radnog odno­sa ima utvrđen status osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (skraćeno: HZZO), ovisi o više okolnosti, time da je najbitnija činjenica da navedena osoba ima uređen građan­ski status osobe u svojoj matičnoj državi, a posredno i dru­ge okolnosti.U smislu Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osoba može biti obvezno zdravstveno osigurana samo u jednoj državi ugovornici, neovisno tome da li je to Bosna i Hercegovina ili Republika Hrvatska.

 

14. Savjetodavni servis

15. Saopštenja za primjenu propisa

16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.


Časopis Januar 2022

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 01/22

 

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

 

1.Jasmin Omeragić

Računovodstveni tretman formiranja i „kolanja“ poslovne dokumentacije(praktični primjer Uputstva)

Smisao i značaj poslovne dokumentacije sa računovodstvenog aspekta uvijek ima svoj ciljni efekat, a posebno prilikom provođenja interne računovodstvene kontrole jer doslovce omogućuje zadovoljavajuće ispunjavanje sve opsežnijih zakonskih zahtjeva koji su nametnuti (i permanentno se nameću) računovodstvenoj funkciji. Isto tako svaka aktivnost kojom se istrajava na jasnom definiranju ovlaštenja, a samim time i odgovornosti (kako menadžmenta, tako i svih zaposlenika) u sticanju i trošenju finansijskih, materijalnih i ostalih sredstava firme, uvijek je dobro došla i od strane računovodstvenih profesionalaca sigurno će biti prihvaćena i podržana. Realizacijom poslovnih aktivnosti, kako u velikim i složenim kompanijama, tako i u malim i srednjim firmama, uspostavljaju se razni poslovni odnosi, kako interni između organizacionih cjelina, tako i oni eksterni odnosi sa kupcima, dobavljačima, kreditorima, lokalnom zajednicom, javnom upravom itd. Kretanja poslovne dokumentacije predstavlja pretpostavku i polazište obračuna između organizacionih cjelina i obračuna ostvarenja svake organizacione cjeline pojedinačno, kao i cjelokupne firme. Kreiranje poslovne dokumentacije i dobro osmišljavanje njenog toka kretanja temelj je kvaliteta računovodstvenih evidencija.

2.Mr. Nejra Branković

Izazovi pripreme finansijskih izvještaja u uslovima pandemije Covid-19

Pandemija Covid-19 drastično je promijenila okolnosti u kojima većina kompanija posluje. Budućnost je i dalje neizvjesna i trenutno ne postoji mogućnost da se sa sigurnošću ustanoviti kako će se stvari odvijati i u kojem pravcu će se kretati svjetska ekonomija. Moguće je zaključiti da je odgovornost na menadžmentu da procjeni da li događaji ili uslovi u kojim trenutno posluje njegova kompanija bilo pojedinačno ili zajedno mogu voditi do značajne sumnje u sposobnost te kompanije da nastavi sa neograničenim poslovanjem ili čak u težim slučajevima da li je pretpostavka o neograničenosti poslovanja još uvijek prikladna kao osnova za pripremu finansijskih izvještaja. Kada kompanije počinju pripremati svoje finansijske izvještaje na kraju poslovne godine uvažavajući računovodstvene standardima, objavljivanja u vezi sa neograničenosti poslovanja biti će posebno važna za postizanje transparentnosti i pružanje pouzdanih i relevantnih informacija korisnicima tih finansijskih izvještaja.

3.Nedim Čustović

 Savjetodavni (konsultantski) i nerevizorski angažmani interne revizije i njihova usklađenost sa međunarodnim standardima

Savjetodavne (konsultantske) usluge su usluge funkcije interne revizije čiji se sadržaj i obim određuje u dogovoru s klijentom te je namijenjena stvaranju dodane vrijednosti i unaprjeđenju korporativnoga upravljanja, upravljanja rizicima te kontrolnih procesa, a da interni revizor pritom ne preuzima odgovornosti menadžmenta. Interni revizori se bave pitanjima koji su izuzetno značajni za opstanak i prosperitet bilo koje organizacije. Za razliku od eksternih revizora, oni se bave i pitanjima koji se ne tiču samo finansijskih rizika i izvještaja, kako bi uzeli u obzir i šira pitanja i probleme kao što su reputacija organizacije, rast i razvoj, njen uticaj na okruženje, kao i način na koji organizacija tretira svoje uposlenike. Interni revizori pružaju usluge savjetovanja kako procesi i sistemi trebaju biti dizajnirani kako bi se osiguralo da organizacija posluje u skladu sa standardima i dobrim praksama poslovanja. Interni revizori imaju i savjetodavnu ulogu s ciljem unaprjeđenja sistema i procesa organizacije, kada je to neophodno. Općenito, interni revizori pomažu organizaciji u ostvarivanju njenih ciljeva kombinacijom osiguranja kvaliteta i savjetovanja.Interni revizori imaju profesionalnu obavezu da osiguraju nepristrasan i objektivan pregled. Moraju biti nezavisni od poslovnih procesa koje procjenjuju i izvještavati prema najvišem nivou organizacije Upravi i Nadzornom odboru ili putem Odbora za reviziju. Da bi bili efikasni, interni revizori moraju biti etični, kvalificirani, vješti i iskusni  koji mogu obavljati svoj posao u skladu sa Kodeksom etike i Međunarodnim standardima za profesionalno obavljanje interne revizije.

4.Mr Safija Žilić, dipl. oec

 Revizija postupka stečaja

Kod ugovaranja revizije u stečajnom postupku potrebno je definisati predmet revizije i sve elemente ugovora, te odrediti  rok izrade izvještaja i iznos naknade za reviziju. Revizija stečajnog postupka nije revizija finansijskih  izvještaja. Revizor ne izražava mišljenje o provedenom postupku, kao kod revizije finansijskih izvještaja. Kod angažovanja revizije odnosno definisanja predmeta revizije potrebno je poći od cilja stečajnog postupka, a to je grupno namirenje povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Iz navedenog proizilazi da stečajnim povjeriocima, kao jednoj od zainteresovanih strana u stečajnom postupku, nije primarno u  interesu da dobiju uvjeravanje o finansijskom stanju stečajnog dužnika, što je, između ostalog, slučaj kod davanja mišljenja o finansijskim izvještajima subjekata nad kojima nije pokrenut  stečajni postupak, iz tog razloga što je isti već u stečaju, odnosno nije u stanju da izmiruje dospjele obaveze, nego im je u interesu da dođu do zaključka (odnosno dobiju ga  od  revizora) u vezi s konkretnim stečajnim postupkom. Također, i ostalim zainteresovanim stranama u stečajnom postupku (stečajnom sudiji, skupštini povjerilaca i odboru povjerilaca) u interesu je da dobiju zaključak odnosno nalaz u vezi s vođenjem stečajnog postupka. Cilj angažmana revizora je izražavanje zaključka u pogledu rezultata mjerenja ili procjene predmetnog pitanja putem pisanog izvještaja kojim se iznosi uvjeravanje u razumnoj mjeri ili uvjeravanje ograničenog stepena i opisuje osnov za zaključak.

5.Mr. oec. Elman Nadžaković

Značajnost, revizijski rizik & revizijski dokazi kao temeljne odrednice revizije

Kako bi se razmatrala, revizija zahtijeva razmatranje tri temeljna koncepta, tj. tri temeljna polazišta: značajnost, revizijski rizik i dokazi. Temeljem stava revizora o značajnosti i revizijskom riziku definiše se vrsta i opseg revizijskih aktivnosti, a temeljem utvrđenog opsega revizije, revizor donosi odluke o vremenskoj dinamici prikupljanja dokaza. Iako, značajnost, revizijski rizik i revizijski dokazi predstavljaju osnovna načela revizije, njihova važnost u Bosni i Hercegovini svakim danom dobiva na značaju, što posebno dolazi do izražaja danas, kada je vrijeme privatizacije, decentralizacije, reforme javnog sektora i borbe protiv korupcije, osiguranja nezavisnosti i stručnosti vrhovnih institucija za reviziju, posebno javnog sektora, kao i resursa potrebnih za vršenje njihovih zadataka

6.Dr. sc. Jasmina Hurić

 Javni prihodi u Bosni Hercegovini – zakonski okvir i naplaćeni prihodi u Federaciji Bosne i Hercegovine

Struktura poreznog sistema Bosne i Hercegovine određena je strukturom vlasti prema Ustavu Bosne i Hercegovine. Ono što je najkarakterističnije za porezni sistem Bosne i Hercegovine je njegova institucionalna osnova oporezivanja, odnosno podjela fiskalnih i poreznih ovlaštenja,  koja podrazumijevaju decentraliziranu poreznu vlast, organiziranu na različitim nivoima vlasti. Na najvišem državnom nivou uspostavljena je Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine koja je nadležna za praćenje indirektnih poreza, dok su entitetskim nivoima, tj. Poreznoj upravi Federacije BiH, Poreskoj upravi RS i  Poreznoj upravi Distrikta Brčko u nadležnost dati direktni porezi i doprinosi. Ovakva organizacijska struktura poreznog sistema unutar Bosne i Hercegovine je vrlo specifična  i različita od zemalja okruženja i zemalja članica Evropske unije. Pod takvim okolnostima, uređenje zakonodavnog okvira poreznog sistema BiH nije jedinstveno, već je postavljeno dihotomno, kako vertikalno tako i horizontalno na entitetskim nivoima.  Pod uticajem međunarodne zajednice u prethodnim godinama radilo se na pitanju porezne harmonizacije odnosno međusobnog usklađivanja poreznih propisa entiteta i Brčko Distrikta. Unatoč  tome, disharmoničnost u mnogim aspektima još uvijek je vrlo prisutna. To je, prije svega, posljedica neusaglašene političke volje da Bosna i Hercegovina postane jedinstven ekonomski prostor.

7.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Koncept upravljanja rizicima investicionog projekta

Proces upravljanja rizikom je vrlo raširen proces upravljanja u poslovnom svijetu, a najčešće korišten u vezi upravljanja rizicima na nivou projekta. Njegova logičnost i jednostavnost su i ovdje značajan razlog njegove široke i česte primjene čak i kad je u pitanju vrlo složena problematika. Projekti su, pojednostavljeno rečeno, složeni poslovni zadatci s mnogo mogućih potencijalnih rizika. Kod takve složene problematike ovaj proces ima svoju osobitu korist i svrhu, što dokazuje svojom čestom prisutnošću i primjenom u poslovnom svijetu. Rizik je neizvjesnošću izazvana mogućnost neostvarenja cilja u realizaciji izabrane varijante odluke. Rizik predstavlja opasnost da se u realizaciji projekta ne uspije ili da se pretrpe gubici. Upravljanje rizikom obuhvata skup upravljačkih metoda i tehnika koje se koriste da bi se smanjila mogućnost ostvarenja neželjenih i štetnih događaja i posljedica i time povećala mogućnost ostvarenja planiranih rezultata. Cilj upravljanja projektnim rizicima jeste minimiziranje ili potpuno uklanjanje negativnih uticaja na projekat, što bi rezultiralo pozitivnim ishodom u toku i nakon aktivizacije projektnog zadatka.

8.Dr. sc. Jozo Piljić

Troškovi i proračun projekta u okviru IPA bespovratnih sredstava

Svi fondovi EU koji su dostupni prijaviteljima iz Bosne i Hercegovine mogu biti od izuzetne pomoći u poboljšanju financijske strukture odnosno proračuna prijavitelja: jedinice lokalne samouprave, udruge, zadruge, fondacije, javna tijela i dr. Svaki prijavitelj sredstvima EU može graditi ili obnoviti infrastrukturu (npr. ceste, kanalizacija), poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, ojačati poduzetništvo, obrazovanje, kulturu, socijalnu i spolnu jednakost, jačati turizam i međunarodnu suradnju. Stoga je iznimno važno pomno planirati proračun svakog pojedinog projekta koji se prijavljuje na različite IPA programe i natječaje. Proračun projekta je spona između funkcije planiranja, provedbe i kontroliranja projektnih aktivnosti. Prije izrade samog proračuna potrebno je detaljno proučiti smjernice za prijavitelje natječaja na koji se prijavljuje projekt (eng. GfA - Guidelines for Applicants), posebno dio koji se odnosi na prihvatljive i neprihvatljive troškove (GfA, dio 2.1.4.). Proračunom se trebaju obuhvatiti svi planirani prihvatljivi troškovi projekta, a ne samo onaj dio koji će se pokriti iz sredstava IPA programa (EU financiranje). Specifikacija troškova treba biti dovoljno detaljna i za svaku je proračunsku stavku potrebno dati informaciju o količini i jediničnoj cijeni. Nije dopušteno raspoređivanje sredstava u paušalnim (skupnim) iznosima (jer to onda nije stvarni jedinični trošak). Jedinične cijene ne bi smjele biti više od uobičajenih cijenama na tržištu, te je potrebno provesti istraživanje tržišta za troškove koji se planiraju staviti u proračun projekta. Predviđene količine trebaju biti realne i u skladu s projektnim aktivnostima.

9.Bernard Iljazović

Strane investicije u Bosni i Hercegovini

Strane investicije zemljama u razvoju, kao što je i Bosna i Hercegovina donose brojne beneficije, ali isto tako i nedostatke čiji se učinci negativno održavaju na konkurentnost domaćeg gospodarstva. Prije svega ulaganje stranih investitora može doprinijeti daljnjem ekonomskom rastu i razvoju, otvaranju novih radnih mjesta, uvođenju novih proizvoda, poticanju inovativnosti, većem izvozu i širenju na druga međunarodna tržišta…S druge strane, prekomjernim priljevom stranih investicijskih sredstava može se kako smo spomenuli i narušiti konkurentnost domaćeg gospodarstva, te bi stoga trebalo napraviti odgovarajući balans. Ključno ulogu u tom pitanju ima centralna država, odnosno nositelji javne vlasti. Naime, država ekonomskim, poreznim i drugim mjerama prvenstveno mora stvarati preduvjete koje će omogućiti povoljno poslovno okruženje, odnosno domaćim privrednicima razvoj poslovanja i postizanje uspješnih poslovnih rezultata, a što će generirati pozitivne učinke za cjelokupni gospodarski sustav, a samim time se odraziti i na napredak države. Naravno, strane investicije su uvijek dobrodošle i poželjne, no nikako ne smiju biti jedini gospodarski pokretač u državi.

10.Safeta Lukačević

Biznis planiranje i važnost biznis plana u preduzetništvu

Preduzetništvo je djelatnost usmjerena na pokretanje, organizovanje i inoviranje poslovanja preduzeća, sa osnovnim ciljem stvaranja novog tržišta i ostvarivanja dobiti. Ono je vezano za sve aspekte ljudskog ponašanja i djelovanja - razvija kreativnost, pospješuje rađanje ideja i obogaćuje ljudske potrebe. Preduzetništvo kao nezaobilazan segment razvoja i napretka svake moderne regije otvara nova radna mjesta i pokretačka je snaga privrede, a razvijanjem preduzetništva snažno  potpomažemo društveni razvoj. Za uspješnog preduzetnika od presudne je važnosti poznavanje zakonodavne regulative i administrativnih uslova, širokog spektra poslovnih disciplina te usvajanje praktičnog preduzetničkog iskustva. Bit preduzetništva je u nemiru, stalnom traženju novih ideja, maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju, pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti. Važnost poslovnog plana je nemjerljiva. Bez njega ne bismo imali pojma u kojoj je fazi izvršavanje radova, niti koliko smo dosljedni vremenskom planu. On također predstavlja oruđe za komunikaciju sa partnerom, sa investitorima i drugim ljudima koji su važni za izvođenje ovog plana.

11.Emsud Muhadžić

Zaštita potrošača u uporednom pravu

Posebnost skandinavskih, a posebno švedskih primjera kontrole općih uvjeta poslovanja, a u tom kontekstu osobito zaštite potrošača, daju za pravo tvrdnjama brojnih pravnih pisaca, o njihovoj djelotvornosti, sistematičnosti i uzornosti. I druge skandinavske zemlje, istovremeno ili sa izvjesnim zakašnjenjem u odnosu na Švedsku, a to znači slijedeći primjer ove visoko razvijene i životnim standardom svojih građana također napredne zemlje, donose propise o zaštiti potrošača, prije svega od zloupotreba  u općim uvjetima poslovanja. Za razliku od zemalja kontinentalnog prava, englesko pravo pristupa kontroli standardnih ugovora, a time i zaštiti potrošača na posve različit način, a to je da se putem zasebnih zakonskih propisa reguliraju standardni ugovori, posebno oni standardni ugovori koji su namijenjeni potrošačima kao krajnjim kupcima  određenih roba ili usluga. Oslanjajući se na tradiciju i rješenja engleskog prava, zemlje Komonvelta i u pogledu zaštite potrošača pokušavaju ovaj problem riješiti kroz određenu kombinaciju rješenja koja se susreću u metropoli, sa prilikama što ih nameću njihovi lokalni uvjeti. Prema ocjeni pojedinih pravnih pisaca, proučavanje zaštite potrošača u američkom pravu  posljednjih stotinu godina, dovodi do zaključka o tri etape razvoja zaštite. Svaka od ovih etapa uzajamno se suštinski razlikuju i na svoj način gotovo neodoljivo upućuju na sustavnost njihovih značajki koji se iz jedne etape prenose u sljedeću.

12.Džana Kadribegović

Vrste ugovora  na osnovu Zakona o radu

Kada je u pitanju zaključivanje ugovora prema Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16 i 89/18) odmah treba naglasiti da ugovor o radu predstavlja, ako ne najvažniji, onda jedan od najvažnijih instituta radnog zakonodavstva. Pored ugovora o radu, Zakon poznaje više vrsta ugovora, a osnovna podjela je na ugovore  kojima se zasniva radni odnos i ugovore na osnovu kojih se ne zasniva radni odnos. Ugovor o radu na osnovu kojeg se zasniva radni odnos, u pogledu njegovog vremenskog trajanja, može biti zaključen na neodređeno i na određeno vrijeme. Zaključeni ugovor o radu podrazumijeva zasnivanje radnog odnosa i treba ga dosljedno koristiti, jer postoji i druga vrsta ugovora na osnovu kojih se ne zasniva radni odnos.

13.Alan Vajda, mag. iur

Prikaz uvjeta rada i boravka upućenih radnika u Republiku Hrvatsku

Upućeni (izaslani) radnik na rad u Republiku Hrvatsku je osoba koju je poslodavac koji ima sjedište u drugoj državi privremeno uputio na rad kod poslodavca koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, radi obavljanja poslova prema međusobnom ugovoru, time da su pravni postupci koji se odnose na inozemnog poslodavca i poslodavca iz Republike Hrvatske regulirani odredbama Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni. Unatoč činjenici da navedene kategorija radnika određeni vremenski period borave u Republici Hrvatskoj, oni i dalje ostaju korisnici socijalnog osiguranja temeljem radnog odnosa zasnovanog kod svojega matičnog poslodavca u drugoj državi pa i doprinose s te osnove njihov poslodavac obračunava i plaća prema propisi­ma te druge države. Međutim, predujam poreza na dohodak se, u pravilu, plaća u državi rezidentnosti, osim ako Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno, time da se navedena pravila analogno primjenjuju i u slučaju kada poslodavac iz Republike Hrvatske upućuje radnika na rad u drugu državu.

 

14. Savjetodavni servis

15. Saopštenja za primjenu propisa

16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

 

 


Časopis Decembar 2021

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 12/21

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

1. Prof. dr Milić Simić

Stečaj: Ozdravljenje   ili  nestanak  poslovnog  subjekta

Kao  što  je  Zakon  o  privrednim  društvima (ZPD) sistemski  zakon  o  osnivanju,poslovanju  i  upravljanju  privrednim  društvima  tako  je  Zakon  o  stečaju (ZoS) također  sistemski  o  razlozima, načinima, procedurama, dejstvima  i  posljedicama prestanka  i  ozdravljenja  privrednih  društava  i  drugih  subjekata  na  koje  se zakon  primjenjuje. Veliki   broj  stečajeva  zahtijeva  snažniju  edukaciju  u  materiji  stečaja  lica  koja obavljaju  fiducijarne  dužnosti – članove  uprave, nadzornog  odbora, prokuratore,  te  članove  sa  značajnim  ulogom  i  kontrolne  članove/dioničare  gdje  je  naglašena  uloga  privrednih  komora.  Predstečajni  postupak, kao  novi  institut  u  ovoj  oblasti, trebao  bi  da  odigra  značajnu  ulogu  u  otklanjanju  nastanka  finansijskih  teškoća  i  prijeteće  insolventnosti, uključujući  snažniju  komunikaciju  na  relaciji: dužnik – povjerioci. U  prednjem  smislu  treba  afirmisati  institut  reorganizacije  kroz  stečajni  plan jer  ZoS  predviđa  fleksibilna  rješenja  primjenom  mjera  različite  prirode statusne promjene, emisija  dionica, prodaja  imovine, konverzija  duga  u  kapital  i  drugo. Stečajne sudije  ističu  problem  plaćanja  troškova u stečaju. Možda bi trebalo razmisliti da  se  u  ZoS  unese  rješenje  za  mala  preduzeća, a  koje  se  nalazi  u  Principima  evropskog  stečajnog  prava: na  osnovu  dozvole  suda  i  pod njegovim nadzorom  sam  stečajni  dužnik  može  upravljati  imovinom  i  vršiti  njenu  prodaju  u  skladu  sa  zakonskim  pravilima.

2.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Popis i procjena imovine i obaveza stečajnog dužnika

Popis i procjena imovine stečajnog dužnika u toku stečajnog postupka su možda jedan od najbitnijih aspekata stečaja. Od kvalitetno obavljenog posla stečajnog upravitelja u fazi popisa predmeta stečajne mase u značajnoj mjeri će zavisiti odluke koje će se donositi u postupku, a tačna procjena vrijednosti tih predmeta skratit će vrijeme potrebno za unovčavanje imovine i omogućit će maksimalno namirenje povjerilaca u stečaju. U toku obavljanja te dužnosti, stečajni upravitelj pokazuje stručnost i sposobnost, a posebno u kontekstu uvećanja stečajne mase. Osnovni značaj poznavanja načina i metoda rada stečajnog upravitelja, a eventualno i vještaka, u postupku popisa i procjene predmeta stečajne mase, ogleda se prvenstveno u povećanju stepena povjerenja u obavljene radnje i izvještaje, a istovremeno omogućava stečajnom sudiji minimum poznavanja ekonomskih aspekata istih, kako bi mogao da vrši kontrolu nad radom upravitelja i vještaka. U krajnjem slučaju, to će unaprijediti provođenje stečajnih postupaka i smanjiti mogućnost malverzacija u postupcima stečaja koji su sami po sebi izazovni.

3.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Analiza tekućih sredstava kompanije

Analiza tekućih sredstava i kratkoročnog finansiranja predstavlja izuzetno značajan postupak u analizi poslovanja kompanije kao i u planiranju budućeg poslovanja. Analiza tekućih sredstava se izražava putem analize likvidnosti i analize solventnosti i zaduženosti određene kompanije u nekom posmatranom periodu. Da bi se  dobila kvalitetna analiza potrebno je uraditi analizu finansijskih izvještaja kao što su: bilans stanja, bilans uspjeha kao i neto novčani tokovi za svaku pojedinačnu posmatranu godinu. Prilikom analize finansijskih izvještaja potrebno je voditi računa o kvaliteti izvještavanja zbog davanja pravih i kvalitetnih informacija svim korisnicima tih izvještaja. Analiza tekućih sredstava je sastavni dio svake zdrave kompanije. Kvalitetna analiza tekućih sredstava i kratkoročnog finansiranja znači i poboljšanje poslovanja i razvoja kompanije.

4.Dr.sc. Jozo Piljić

Offshore financijski centri u uvjetima globalizacije

Procesi deregulacije i liberalizacija kapitalnih i novčanih tokova omogućili su brzu i nesmetanu financijsku fluktuaciju s jedne adrese na drugu. U toj globaliziranoj financijskoj mreži offshore financijski centri predstavljaju sigurna utočišta od nepredvidljivih nameta koje mogu nametati nacionalne države. Zbog toga je poslovanje OFC-a uglavnom obavijeno velom tajne i tako pobuđuje zanimanje mnogih zainteresiranih strana. Naime, poslovna praksa koja prati te malene porezne oaze ne može se sakriti: niskim poreznim stopama, krajnje liberalnom regulacijom i strogom anonimnošću nude utočište bogatoj klijenteli i multinacionalnim korporacijama, ali i organiziranom kriminalu. Novac koji pristiže na bankovne račune u OFC-e često dolazi iz zemalja u razvoju koje uslijed korumpiranog političkog aparata ne mogu kontrolirati izbjegavanje plaćanja poreza i prebacivanje novaca u sigurna utočišta. Problem je također što se zemljama u razvoju nameće i prihvaćanje liberalizacije kapitalnih tokova iako nemaju razvijene mehanizme kontrole, što dodatno olakšava bijeg kapitala. Unatoč svemu tomu, istraživačke studije o OFC-ima vrlo su rijetke. Na važnost OFC-a upozoravaju procjene MMF-a, koji neprestano vrši nadzor nad poslovanjem u OFC-ima i pokušava njihovu poslovnu praksu prilagoditi međunarodnim financijskim standardima.

5.Dr.sc. Dinka Antić

Politika i efekti oporezivanja cigareta: EU vs BiH

Analiza implikacija politike oporezivanja cigareta u BiH u periodu 2009-2021. ukazala je na veliki pad količina oporezovanih cigareta, a, na drugoj strani, na ogroman porast prihoda od naplaćenih akciza, koji je zaustavljen u 2020. godini. Mnogobrojne inicijative i prijedlozi izmjena akcizne politike imaju za cilj da se stabilizira legalno tržište cigareta u BiH, a da se, istovremeno, i naplaćeni prihodi od akciza oporave i povećaju. Analiza je pokazala da veliki pad količina oporezivih cigareta u BiH nije izuzetak, već, naprotiv, pravilo, ne samo u novim članicama EU, koje su prolazile sličan tegobni put povećanja akciza na cigarete, već i u pravno uređenim, razvijenim članicama EU-15. Ni smanjenje akciza na cigarete u pojedinim članicama nije doprinijelo stabilizaciji tržišta cigareta i rastu prihoda od akciza. Analiza trendova u BiH pokazala je da kontinuirani rast akciza, a time i maloprodajnih cijena cigareta, dovodi do segmentacije potrošača na grupaciju sa nižim dohocima, čija je potražnja elastična i time uveliko ovisi o rastu cijena cigareta, i na grupaciju sa višim dohocima, čija je potražnja neelastična i manje podložna promjenama cijena. Analiza trendova u članicama EU je pokazala sličnu pojavu, čiji je rezultat, u konačnici, veliki pad potrošnje cigareta, ali i pad prihoda od akciza, koji se ne mogu oporaviti niti smanjenjem akciznog opterećenja. Konačno, analiza je pokazala i razmjere utjecaja masovnih migracija stanovništva iz novih članica u razvijene članice EU na pad potrošnje cigareta u novim članicama EU. Može se zaključiti da rast prihoda od akciza na cigarete ima svoj maksimum, kako u EU, tako i u BiH.

6.Dr. sc. Jasmina Hurić

Izvještaji o globalnoj konkurentnosti u vrijeme krize uzrokovane pandemijom COVID-19

Konkurentnost po svojoj osnovnoj definiciji podrazumijeva komparativan koncept sposobnosti i uspješnosti preduzeća, sektora, regije ili nacije da nudi dobra i/ili usluge na određenom tržištu, grupi institucija, politika i faktora koji određuju nivo produktivnosti određene države[1]. Prema definiciji OECD-a, konkurentnost je sposobnosti zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uslovima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Stepen konkurentnosti je izuzetno važno pitanje za ekonomiju svake zemlje. Tome moraju biti posvećeni svi nivoi vlasti, privreda, građani, kao i svi ostali segmenti društva. Jačanje konkurentnosti zahtjeva dobro funkcionisanje tržišta, jake i razvijene institucionalne kapacitete, kontinuiranu edukaciju, kreativnost i inovacije. U periodu globalizacije i sveprisutnih turbulencija svjetske ekonomije pitanje konkurentnosti postaje ključan element, jer će se u budućnosti samo konkurentne ekonomije moći prilagoditi velikim izazovima i zahtjevima tržišta.

7.Nedim Čustović    

Novi Model tri linije - stavljanje fokusa na savjetodavne usluge

Novi Model tri linije je revidirana verzija modela Tri linije odbrane koji je profesiji interne revizije te upravljačkim strukturama dobro poznat. Model tri linije je savremeniji i usmjeren je samoj misiji interne revizije gdje se i fokus profesije stavlja na savjetodavnom angažmanu. Novi Model tri linije je jednostavan i praktičan te se temelji na šest ključnih načela dok će značajnu korist same primjene imati mnoge interesne strane, prije svega interni revizori, upravljačke strukture, menadžment i eksterni revizori. Model tri linije, osim što je zasnovan na načelima, modeliran je razumljivim grafičkim prikazom te je fokusiran primarno na organizaciju. Jedan od ključnih ciljeva Modela tri linije je u povećanju vrijednosti funkcije interne revizije, kod koje savjetodavni angažman ne predstavlja prijetnju nezavisnosti jer je osiguran efikasnijim Odborom za reviziju. Jedna od velikih nada za novi Model tri linije jest da će pomoći razjasniti ulogu interne revizije i pružiti profesiji više samopouzdanja, kao i pokazati odgovarajuću fleksibilnost i stabilnost kako bi proširila primjenjivost na sve organizacije. Model neće donijeti samo više povjerenja u vrijednosti interne revizije unutar funkcije interne revizije, već i u upravljačkom tijelu i menadžmentu.

8.Jasmin Omeragić

Računovođe moraju „igrati“ pošteno

Uspješno organizirati bilo kakav rad, a pogotovo rad računovodstvene funkcije, sinhroniziran je skup niza postupaka, koji (pored usklađenosti) moraju međusobno biti i strogo kontrolirani. Računovodstvo, kao važan segment poslovanja, bez obzira na veličinu firme čije poslovanje prati, uvijek ispunjava osnovne procedure, načela, metode rada i uglavnom se dobro služi kvalitetnim IT alatima. Međutim, u eri stalnog razvoja IT tehnologije i kontinuiranih usklađivanja sa savremenim tokovima većina savremenih računovodstvenih aplikacija koncipirana je tako da se najveći broj radnji obavlja programirano, to jest „radi“ automatski uz primjenu računskih, logičkih i drugih kontrola, što je za korisnike tih programa dodatna podrška i prednost, no zabrinjava činjenica da automatizacija postaje i tlo pogodno za poslovne prevare jer ponekad i dobrog i dovoljno obrazovanog (ali ponajčešće mladog i neiskusnog računovođu) to može dovesti u stanje određene indiferencije. No, ipak ne bismo trebali zanemariti, ili smatrati nevažnima neka osnovna “pravila ponašanja” kako bismo baš mi - računovođe eliminirali mogućnost stvaranja situacije kojom ćemo, bez i najmanje namjere ili saučesništva, direktno ili indirektno potpomoći činjenje poslovnih prevara.

9.Džana Kadribegović

Izbor i prestanak mandata člana  vijeća zaposlenika

U Zakonu o radu predviđeno je da radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa. Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca. Prema navedenom  zakonu, zaposlenici kod poslodavca imaju pravo da biraju i da budu birani u vijeće zaposlenika, osim članova upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i članova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim. Vijeće zaposlenika bira se  na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem, na period od tri godine.  Liste kandidata za izbor članova vijeća zaposlenika mogu predložiti sindikat, odnosno jedna ili više grupa zaposlenika. Nekada se može  dogoditi slučaj kada će članu vijeća zaposlenika prestati mandat i prije isteka vremena na koje je izabran. To su slijedeći slučajevi:      prestankom ugovora o radu; isključenjem zbog neizvršavanja obaveza i ovlaštenja koja su utvrđena  Zakonom o vijeću zaposlenika ili drugim zakonom; ako nastupe okolnosti iz člana 7. Zakona koje predstavljaju smetnju da bude u vijeću zaposlenika, ako se broj zaposlenika smanji ispod broja 15 u trajanju dužem od šest mjeseci.

1o.Bernard Iljazović

Novi pravni okvir o utvrđivanju reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca u FBIH

Donošenje Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca predstavlja dio reforme radnog zakonodavstva, s ciljem unaprjeđivanja prava na slobodno organiziranje i udruživanje u sindikate i udruženja poslodavaca, slobodu osnivanja i udruživanja u saveze i udruženja višeg nivoa, a u vezi sa pravom na kolektivno pregovaranje u svrhu unaprjeđivanja ekonomskih i socijalnih interesa. Donošenjem novih pravila u tom segmentu radnog zakonodavstva zasigurno će se uspostaviti jasnija pravila, što će olakšati učinkovitiju primjenu u praksi. Članovi sindikata  se trebaju aktivnije uključivati i sudjelovati u zastupanju određenih ekonomskih i socijalnih interesa, koji se direktno odražavaju na njihov status u radno-pravnom odnosu. Naime, čest je slučaj da vođe sindikata zapravo predstavljaju produženu ruku nositeljima vlasti, te da zastupaju mišljenja samo pojedinog dijela članstva, čime se postižu negativni učinci za položaj radnika, a posebice njihova utvrđena materijalna prava. Stoga bi se u tom pogledu trebala podići razina transparentnosti, nepristranosti, etičnosti, a prije svega jednakosti, kako bi se postigla adekvatna kompromisna rješenja na obostrano zadovoljstvo kako radnika, tako i poslodavaca.

11.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti pod kojima strani državljani mogu biti osnivači trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj

Iako strani državljani mogu slobodno osnivati trgovačka društva na teritoriju Republike Hrvatske, pod jednakim uvjetima koji za osnivanje trgovačkog društva vrijede i za državljane Republike Hrvatske, ipak za strane državljane kao osnivače odnosno članove trgovačkog društva („vlasnike") mogu postojati i određene dodatne obveze koje proizlaze iz odredbi Zakona o strancima i Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji. Naime, dodatne obveze ovise o tome hoće li strani državljanin u društvu koje osniva obavljati rad, odnosno hoće li se u društvu koje osniva samozapošljavati ili će obavljati samo funkcije člana društva („vlasnika") odnosno člana uprave (direktora), bez sklapanja ugovora o radu u društvu koje osniva.Međutim, ako državljanin treće zemlje želi obav­ljati rad (samozaposliti se) u trgovačkom društvu koje je osnovao u Republici Hrvatskoj, mora sklopiti ugovor o radu i priba­viti dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Naime, državljani trećih zemalja, mogu u Republici Hrvatskoj raditi samo na onim poslovima za koje im je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca s kojim su zasnovali radni odnos.

 

12. Savjetodavni servis

13. Šema preknjiženja sa starog na novi kontni plan

14. Saopštenja za primjenu propisa

16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

 

 


Časopis Novembar 2021

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 11/21

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

 

1.Jasmin Omeragić

 Hoće li primjena novog Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH podstaćina ozbiljniji pristup problematici vrednovanja rada profesionalnih računovođa

Novi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, kao i svi (slobodno možemo reći) uzročno-posljedični akti i propisi koji su na temelju navedenog zakona doneseni u ovoj (na izmaku nam) 2021. godini, još jednom su potvrdili konstantnu bremenitost i neprestane „porođajne muke“ računovodstvene profesije i računovodstvene struke, uopće. Aktuelni Zakon o računovodstvu i reviziji donio je i novinu (bolje reći poboljšanje) u smislu uređivanja odnosa kako unutar računovodstvenog profesionalizma, tako i u smislu iniciranja računovodstvenih djelatnika da sami, a i uz pomoć svoje krovne institucije[1] da se zapravo institucionalno odrede prema korisnicima računovodstvenih usluga. Ovdje se ponajviše misli na cijenu računovodstvenih usluga, jer (kako stvari stoje na terenu), čini se da svi drugi proizvođači, pružaoci raznih usluga, trgovci i ine zanatlije,ugostitelji, naftaši, pijačne tezge, pa i dostavljači itekako i svakodnevno se tržišno prilagođavaju te, shodno tome, i cijene svojih proizvoda i usluga – podižu. No, kako god, ali ipak na sreću istinskih pripadnika računovodstvene profesije, kreatori novog Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH na vrijeme i u slučaju mnogo važnih stvari (istina, osim problematike cijena pružanja računovodstvenih usluga) prepoznali druge probleme, tako da se zakonskim odredbama koje „naređuju“ formiranje registara kvalificiranih lica, poduzetnika i pravnih lica za pružanje računovodstvenih usluga–ipak „zavodi red“ koji će se (možda) replicirati i na tržišnu vrijednost računovodstvenih usluga.

2.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Finansijski izvještaji relevantni za stečajni postupak

Finansijski izvještaji imaju za cilj da pruže informacije o imovinskom, finansijskom i prinosnom položaju privrednog subjekta, a koje mogu da posluže širokom krugu korisnika za donošenje ekonomskih odluka. U kontekstu stečajnog postupka, relevantnost finansijskih izvještaja se ogleda u informacijama koje se crpe iz njih radi donošenja odluka svih učesnika u postupku.Prilikom donošenja odluke da li pokrenuti stečajni postupak nad određenim privrednim subjektom koriste se bilans uspjeha i bilans stanja. Nakon otvaranja stečajnog postupka izrađuje se stečajni bilans iz kog može da se vidi kojom imovinom preduzeće raspolaže, kao i kolika su njegova dugovanja i koliki su procijenjeni troškovi samog postupka i stečajne mase, te da se procijeni koliki će biti stepen namirenja povjerilaca prema njihovom redu. Na samom kraju postupka se sačinjava završni račun stečajnog upravnika iz kog mogu da se vide svi efekti stečajnog postupka. Kao bitno nameće se potreba standardizacije obrazaca koji se odnose na sačinjavanje početnog stečajnog bilansa, kao i završnog računa stečajnog dužnika i u Federaciji BiH, a kako bi se olakšao postupak nadzora nad radom stečajnih upravnika.

3.Prof. dr Kristina Peštović

Računovodstveni tretman priznavanja i vrednovanja ulaganja u nekretnine

Nekretnine privrednog društva predstavljaju značajnu kategoriju u bilansu stanja. Zbog toga je neophodno posebnu pažnju usmjeriti na klasifikaciju, vrednovanje nekretnina i adekvatnost primjene računovodstvene regulative. Adekvatna primjena međunarodne profesionalne regulative, zakonske i interne računovodstvene regulative predstavlja ključni preduslov u procesu obezbjeđivanja kvalitetnog sistema finansijskog izvještavanja. Obzirom da nekretnine s aspekta strukture poslovne imovine kod kapitalno intenzivnih preduzeća čine veoma značajnu kategoriju, greška u klasifikaciji i vrednovanju nekretnina može imati materijalne greške na nivou finansijskog izvještaja. Kada je riječ o klasifikaciji nekretnina treba praviti razliku između nekretnina koje koristi vlasnik u poslovanju privrednog društva i nekretnina koje su namijenjene za davanje u najam i sticanje prihoda po tom osnovu. Navedeni tipovi nekretnina podliježu različitoj računovodstvenoj regulativi.

4.Nedim Čustović

Obaveze donošenja akta o organizaciji računovodstvenog informacionog sistema

Donošenjem Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH proistekle su i mnoge obaveze za subjekte od javnoga interesa, (pravna lica), preduzeća i neprofitne organizacije u FBiH po pitanju usklađenosti, kao prvo internih akata, pravilnika, usklađivanja sa MSFI-a 9., 15., i 16., uvođenje novih konta na grupi  sedam (7). Najznačajnije su promjene pravilnika o kontnom okviru i sadržaja konta za privredna društva, pa se tako moraju usklađivati konta nematerijalne imovine i konta nekretnina postrojenja i opreme s odredbama MSFI-ja 16 – Najmovi. Takođe, uvode se  nove grupacije konta 05 - Imovina s pravom korištenja (prema MSFI 16), umjesto ranije grupacije 05 – Ostala (specifična) stalna materijalna sredstva koja se ukida. Ako posmatramo model računovodstvenog informacionog sistema primijetit ćemo da je osnovni zadatak ovog sistema prikupljanje, evidentiranje i obrada poslovnih informacija koje mogu biti finansijske i nefinansijke prirode. Prikupljanje, evidentiranje i obrada poslovnih informacija prema određenim pravilima i propisima ima za rezultat u konačnici prezentaciju obrađenih informacija u vidu finansijskih izvještaja namijenjenih internim ili eksternim korisnicima, s tim da su ovi drugi (izvještaji namijenjeni eksternim korisnicima) zastupljeniji u praksi i više im se posvećuje pažnje jer je izrada ovakvih izvještaja obično propisana zakonskim aktima (npr. Zakon o računovodstvu i reviziji, Zakon o porezu na dobit…) ili naložena od strane neke institucije u zemlji.

5.Dr.sc. Jozo Piljić

Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2022. godine

Porezni obveznici (akcizni) koji se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su dostaviti UINO kalkulaciju maloprodajne cijene formiranu u skladu s Odlukom Upravnog odbora do 30.11.2021. godine. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su popisati zalihe na dan 01.01.2022. godine, obilježene akciznim markicama izdanim od 01.01.2010. do 31.12.2021. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07. 01. 2022. godine. Porezni obveznici koji se bave prometom cigareta i/ili duhana za pušenje dužni su popisati količine akciznih markica za cigarete i duhan za pušenje preuzetih do 31.12.2021. godine, a koje nisu iskorištene za obilježavanje cigareta i duhana za pušenje do 31.12.2021. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07.01.2022. godine. Porezni obveznici koji uvoze duhanske prerađevine nakon 01.01.2022. godine, a za koje su akcizne markice preuzete u periodu do 31.12.2021. godine ne plaćaju razliku akcize pri uvozu, pod uvjetom da nadležnom carinskom organu prilikom carinjenja koje se vrši prilože kopiju dostavljene UINO Popisne liste zaliha neiskorištenih markica na dan 01.01.2022. godine i poslije 17.01.2022. godine, kopiju izvršene uplate razlike akcize iskazane u navedenoj popisnoj listi.

6.Doc.dr.sc. Mirza Čaušević

Pravni okvir za oporezivanje sportista u Evropskoj uniji

Oporezivanje transfera sportista izaziva brojna pitanja s poreznog aspekta poglavito kada je riječ o fudbalskim transferima  budući  da  se  radi  o  pozamašnim  finansijskim  sredstvima  kao rezultatima transfera profesionalnih sportista. Upravo su transferi sportista bili predmetom brojnih rasprava koje su imale i sudski epilog u posljednjih nekoliko godina. Stav poreznih stručnjaka kazuje kako ne samo sportisti već i klubovi koji ostvaruju prihode s osnove transfera igrača trebaju biti obuhvaćeni sistemom oporezivanja budući da oni transferima sportista ostvaruju značajne finansijske koristi. Ključnu ulogu u oporezivanju transfera sportista trebaju imati upravo porezna uprava država članica Evropske unije.Nacionalna zakonodavstva država članica EU uređuju pitanja organizacije i poslovanja sportskih klubova, radnih odnosa i oporezivanja. Pravila kojima se uvodi veća transparentnost transakcija vezanih za transfere, doprinijet će i učinkovitijoj borbi protiv zloupotreba i boljem upravljanju u fudbalu.

7.Dr. sc. Jasmina Hurić

Porezna konkurentnost i porezni poticaji u poreznom sistemu Bosne i Hercegovine

Svaka razvijena država koristi sva moguća sredstava da potakne svoju konkurentnost,  privuče strane investicije i olakša poslovanje domaćim preduzećima. Jedna od mjera za to su sredstva koja stoje na raspolaganju iz oblasti porezne politike odnosno porezni poticaji. Oni su najčešći oblik državne intervencije u funkciji izgradnje konkurentnosti, mada se i drugim sredstvima može pozitivno uticati na konkurentnost. Najvažniji segment konkurentnosti preduzeća su investicije, pa su poticaji u okviru poreza na dobit najzastupljeniji poticaji. Uglavnom se odnose na umanjenje porezne osnovice, umanjenje porezne obaveze, porezna oslobađanja ili smanjenje stope poreza na dobit. Unatoč postojanju određenog broja poreznih poticaja u poreznom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine (BiH) kompleksni porezni propisi, neusklađen, kompleksan i neuređen porezni sistem BiH imaju za posljedicu mali broj stranih investitora i višegodišnju lošu konkurentsku poziciju. Loši porezni propisi i porezna klima su među faktorima koji imaju najveći uticaj na lošu ocjenu konkurentnosti, a trenutna zakonska rješenja ukazuju da se u BiH u sva tri porezna prostora porezni poticaji pojavljuju veoma ograničeno i ne mogu privući niti potaknuti investicije.

8.Hajrudin Hadžimehanović

Raspodjela javnih prihoda u Federaciji BiH

Po osnovu nove metodologije propisane Zakonom o pripadnosti javnih prihoda, a koja je usklađena s metodologijom vođenja Jedinstvenog računa na nivou države utvrđeni su svi kriteriji na osnovu kojih je omogućeno da svi korisnici dobiju prihode od indirektnih poreza koji im pripadaju. Primjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH omogućavaju svim korisnicima javnih prihoda da na efikasan način obezbijede sigurne i dodatne izvore prihoda svim nivoima vlasti u Federaciji BiH. Posebno su zakonom izvršene izmjene u finansiraranju općina budući da su općine dobile izvorne prihode kako u oblasti indirektnih poreza tako i u oblasti direktnih poreza, što u ranijem periodu nije bio slučaj obzirom da su općine bile vezane za kantone i bilo je propisano da „općinama pripadaju prihodi u skladu sa kantonalnim propisima.“Postojećim Zakonom izgrađen je pravičniji sistem raspodjele uz ugradnju kriterija izjednačavanja kako za kantone tako i za općine. Iako su u prethodnom periodu aktivnosti u oblasti raspodjele javnih prihoda kako pripremom dokumentacione osnove tako i radnih verzija Zakona o pripadnosti javnih prihoda većina kantona predlaže da se eliminiše poseban koeficijent za Kanton Sarajevo što bi sigurno uticalo na prihodovnu stranu budžeta Kantona Sarajevo i razilaženje sa političkim kompromisom koji je postignut 2006. godine kada je usvojen Zakon o pripadnosti javnih prihoda.

9.Dr. sc. Samir Sabljica

Elektronska trgovina u Evropskoj uniji – aktuelnosti i problemi

Razvoj ekonomije EU zavisi i od što efikasnije provedbe digitalne transformacije. EU je još krajem 20 stoljeća shvatila da je ubrzan razvoj digitalnog tržišta neizbježan, neophodan i nezaobilazan i da će promijeniti životne i radne navike stanovnika EU. Posljednjih nekoliko godina e-trgovina se nameće kao jedan od vodećih trendova u segmentu maloprodaje gdje i potrošači i trgovci postaju digitalni. Obzirom na to da potencijal unutrašnjeg tržišta i dalje nije u potpunosti iskorišten, jedan od prioriteta EU je ponovno pokretanje ekonomije EU zahvaljujući normativnom okviru koji uređuje jedinstveno digitalno tržište. Evropski parlament, Vijeće EU i Evropska komisija se trude ponovno pokrenuti tržište uslijed pandemije koronavirusa, staviti potrošače te mala i srednja poduzeća u središte politike jedinstvenog tržišta. Jedinstveno digitalno tržište ima centralnu  ulogu u tim naporima. Istraživanja koja je naručio Evropski parlament početkom 2020. godine, pokazala su da jedinstveno digitalno tržište ima znatan potencijal za smanjenje troškova i prepreka u EU za građane i preduzeća, čime ekonomija EU postaje „zelenija” i više socijalno orijentirana.

10.Bernard Iljazović

Sloboda pristupa informacijama u zakonodavnom okviru FBiH

Sloboda informiranja, a time i pravo na dostupnost informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava, koje propisuje Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o pristupu informacijama, te međunarodni ugovori. Postojeći zakonodavni okvir o slobodi pristupa informacijama potrebno je izmijeniti i osuvremeniti kako bi se postiglo učinkovitije ostvarivanje prava na pristup informacijama, kao i osigurala veća razina pravne zaštite u postupku ostvarivanja prava.  S ciljem ostvarivanja prava na pristup informacijama, nužno je stvoriti preduvjete koje bi osigurale lak, brz, efikasan i praktičan pristup takvim informacijama. Iako je bilo određenih zakonodavnih pokušaja u tom smjeru, i dalje nove promjene nisu ugledale svjetlo dana. Pri tome se zakonodavac može poslužiti modelima i praksama drugih europskih država uz prilagodbu bh. zakonodavstvu. Javni organi moraju imati na umu da građani imaju pravo ostvariti pravo na pristup informacijama o djelovanju javnih organa, a posebice o financijskom trošenju namjenskih sredstava, jer je u krajnjoj liniji to novac svih poreznih obveznika/građana. U konačnici, informacije predstavljaju vlasništvo svih bh. građana, a javni organi samo kontroliraju te informacije.

11.Emsud Muhadžić

Jezičko izražavanje u normativnim aktima

Svaki normativni akt ima svoj sadržaj koji se mora izraziti u formi koju određuje jezik, zatim logika i političko uređenje određene zajednice. S obzirom da je jezik jedna spoljno posmatrana građa pravne norme, a s obzirom i na to da se prikazuju sve druge građe, potrebno je da jezik u pravu bude što savršeniji, jasniji i precizniji, kao i da za svaki poseban pojam postoji i poseban jezički izraz-termin koji će se doslovno upotrebljavati, stalno u istom značenju, bez obzira na to što se jezik konstantno mijenja, jer ga upotrebljavaju razni ljudi u raznim vremenima. Da bi se izbjegla svaka mogućnost različitog shvatanja jedne iste riječi, često se u normativnim aktima određuje značenje pojedinih izraza, kao što je najčešći slučaj u krivičnim zakonima. Precizan, pa prema tome i stručni jezik može se sresti samo tamo gdje je pravna nauka i pravna tehnika visoko razvijena, ali se, međutim, u takvim slučajevima jezik udaljuje od narodnog jezika, a time se i pravo distancira od narodnih masa.

12.Džana Kadribegović    

 Obaveze poslodavca i prava i obaveze radnika prema   Zakonu o zaštiti na radu

Zakonom o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 79/20), između ostalog  uređuju se   prava, obaveze i  odgovornosti poslodavca i radnika u provođenju i poboljšanju zaštite na radu. Naime, poslodavac je obavezan da osigura takve uvjete kako bi  radni proces bio prilagođen tjelesnim i psihofizičkim mogućnostima radnika, a da radna okolina, sredstva za rad kao i sredstva i oprema za ličnu zaštitu, budu proizvedeni tako da ne ugrožavaju sigurnost radnika. Od naročitog značaja je i propisana obaveza  radnika da primjenjuju propisane mjere za siguran i zdrav rad, zatim  da namjenski koriste sredstva za rad i opasne materije, da obavezno koriste sredstva i opremu za ličnu zaštitu, te da sa njima pažljivo rukuju da ne bi ugrozili, kako svoju sigurnost i zdravlje, tako i sigurnost i zdravlje  drugih radnika.

13.Safeta Lukačević

Društveni mediji (Social media) i njihov uticaj na potrošače

Društveni mediji (Social media) se najčešće definišu kao „obilje novih izvora online informacija koje se stvaraju, iniciraju, cirkulišu i koriste od strane potrošača s namjerom da međusobno razmjenjuju informacije o proizvodima, markama, uslugama, osobenostima i specifičnostima". Obuhvataju brojne i veoma raznovrsne medije, kao što su, blogovi, od strane kompanije sponzorisani odbori za diskusiju, sobe za četovanje (chat rooms) , e-mail, website-ovi i forumi potrošača za rangiranje proizvoda i usluga, internet odbori i forumi za diskusiju, blogovi (sajtovi koji sadrže digitalni audio, slike, filmove ili fotografije), društveni mrežni website-ovi. Društveni mediji predstavljaju mjesta okupljanja ljudi sa sličnim interesima. Tako se stvaraju virtuelne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija na konkretnoj web lokaciji, od akademskih, do hobija i razonode. Razmjenom ideja i druženjem ljudi u sajber prostoru, prevazilaze se ograničenja koja postoje u svakodnevnoj ljudskoj komunikaciji, kao što su nacionalna, vjerska, politička, polna i starosna ograničenja. Formiranjem

vlastitih diskusionih grupa i tema od strane preduzeća, i praćenje postojećih, efikasan je način istraživanja tržišta, bržeg prevođenja kupaca kroz faze procesa kupovine, jačanja imidža kompanije i online poslovanja. Koncept društvenih medija je danas na vrhu dnevnog reda za mnoge poslovne rukovodioce.

 

14. Savjetodavni servis

15. Saopštenja za primjenu propisa

16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

 

 


Časopis Oktobar 2021

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 10/21

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

 

1.Dr. sci. Jasmina Hurić

Zakon o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH – aktuelnosti i problemi

 Već više od deset godina na snazi je Zakon o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/09). Tačnije od 1. januara 2010. godine. U skladu sa Zakonom o fiskalnim sistemima, fiskalni sistem Federacije BiH predstavlja kombinaciju fiskalnih proizvoda definiranih ovim zakonom. Fiskalizacija je postupak stavljanja fiskalnog uređaja u funkciju evidentiranja prometa, odnosno fiskalnog sistema u funkciju kontrole prometa. Nadzor nad provođenjem ovog Zakona kao i kontrolu instaliranih sistema obavlja Federalno  ministarstvo finansija putem Komisije koju imenuje ministar finansija, Porezne uprave FBiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove i drugih organa propisanih Zakonom. Samim Zakonom se uređuje evidentiranje i kontrola prometa putem fiskalnih sistema, dijelovi, tehničke i funkcionalne osobine fiskalnih sistema, tj. fiskalnih uređaja (fiskalne kase/štampači ili drugi fiskalni uređaji), terminala, softverskih aplikacija i ostalih fiskalnih proizvoda. Zakon propisuje i koji su to fiskalni dokumenti, način stavljanja u promet fiskalnih sistema, postupak fiskalizacije fiskalnih sistema, evidentiranje, storniranje i reklamiranje prometa, način servisiranja fiskalnih sistema, postupak kontrole fiskalnih uređaja i fiskalnih proizvoda, kontrolu evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja, kontrolu ovlaštenih servisa i ovlaštenih servisera, kao i ovlaštenja za donošenje podzakonskih akata i kaznene odredbe.

2.Mehmed Budić

Ispravke greški u financijskim izvještajima u skladu sa MRS 8

Financijski izvještaji predstavljaju strukturirani prikaz financijskog položaja privrednog subjekta i njegovih financijski performansi. Osnovni cilj financijskog izvještavanja jeste pružanje informacija o financijskom položaju, financijskoj uspješnosti, kao i novčanim tokovima privrednog subjekta koje su korisne širem krugu korisnika pri donošenju njihovih  ekonomskih odluka. Financijski izvještaji moraju da pružaju istinit i fer prikaz, odnosno fer prezentaciju informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima privrednog subjekta. Ukoliko financijski izvještaji sadrže značajne greške čije izostavljanje ili pogrešno prikazivanje mogu uticati na ekonomske odluke koje korisnici financijskih izvještaja donose, takvi financijski izvještaji nisu u skladu sa MRS/MSFI. Greške uočene u toku izvještajnog perioda se ispravljaju odmah, odnosno čim je to najranije moguće dok se za greške nastale  u prethodnim razdobljima njihova korekcija vrši na način koji nalaže MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške.

3.Mr Safija Žilić, dipl. oec.

Intelektualni kapital, pojmovno određenje i metode

Intelektualni kapital je relativno nova ekonomska kategorija neopipljivog karaktera i ona uključuje elemente djelovanja organizacija koji nisu eksplicitno izraženi u tradicionalnim finansijskim izvještajima. Važnost intelektualnog kapitala ogleda se u tome što stvara dodatnu vrijednost u organizaciji i značajno utiče na dugoročnu profitabilnost i konkurentnost. Zbog svoje uloge smatra se temeljnim resursom 21. vijeka te je u središtu uspješnog menadžmenta budućnosti. Intelektualni kapital, kao znanje u dinamičnom procesu upravljanja ljudskim potencijalima, objedinjuje procese savremenog menadžmenta, menadžmenta ljudskih potencijala, trendove upravljanja znanjem i koncept cjeloživotnog učenja stvarajući sinergijske efekte. Naglasak se stavlja upravo na ljudske potencijale kao nositelje znanja – ljudskog kapitala, koje uloženo u organizaciju čini najvažniju komponentu intelektualnog kapitala. Stoga, je važno naglasiti važnost intelektualnog kapitala, s obzirom da menadžment budućnosti najavljuje važnost inovativnosti, kreativnosti, znanja i ostalih odrednica ljudskih potencijala kao temelja uspjeha. Znanje je, uz finansijski kapital, postao značajan faktor u svim privrednim djelatnostima i na svim privrednim nivoima. Uticajem globalizacije, razvojem telekomunikacijskih tehnologija te razvojem različitih medija, u 21. vijeku, znanje je postalo glavni pokretač, kako preduzeća, tako i nacionalnih ekonomija.Primjena metoda vrednovanja intelektualnog kapitala omogućavaju preduzeću  prikupljanje potrebnih informacija pomoću kojih bi menadžment lakše shvatio i  kvalitetnije upravljao poslovanjem sa ciljem povećanja dobiti, ali i s ciljem povećanja intelektualnog kapitala.

4.Dr. sc. Jozo Piljić

Rizik naplate potraživanja i analiza profitabilnosti kupaca

Pandemija bolesti COVID-19 izravno je utjecala na smanjenje uobičajenih gospodarskih aktivnosti poslovnih subjekata. Dugotrajna ekonomska kriza koja u BiH traje više  godina praćena je visokom zaduženošću naših poduzeća, što povećava opseg likvidnosnih problema s kojima se svakodnevno susrećemo. U sadašnjim uvjetima rast i profitabilnost u ekonomskim krizama smanjuju, a zaduživanje je otežano zbog slabe profitabilnosti i općenite nesklonosti financijskih institucija za kreditiranjem u kriznim razdobljima. Naime, uslijed rasta nenaplativih kredita banke postaju opreznije i više su usmjerene prema upravljanju rizicima te stoga smanjuju obujam kreditiranja poduzeća. Upravljanje radnim kapitalom i u narednim razdobljima će biti u fokusu upravljanja novčanim tokovima, odnosno presudno za opstanak na tržištu. Najvažniji segment upravljanja radnim kapitalom u otežanim uvjetima poslovanja predstavlja naplata potraživanja koja treba osigurati adekvatan iznos novčanih sredstava i likvidnosti. Naime, efikasno upravljanje potraživanjima predstavlja preduvjet za pravovremeno plaćanje obveza zaposlenicima, dobavljačima i kreditorima te pokretanje novog poslovnog ciklusa - nabave sirovina, roba i drugog. Jedino će se na taj način osigurati stvaranje novih prihoda i kontinuitet poslovanja, dok će u suprotnom i kvalitetni proizvodi/usluge biti osuđeni na propast. Svaka prodaja uz odgodu plaćanja povećava rizik naplate potraživanja, odnosno likvidnosni rizik poslovanja. Stoga poduzeća trebaju samostalno ili uz pomoć stručnjaka, odnosno kombinacijom internih i eksternih resursa, kontinuirano procjenjivati rizik naplate potraživanja svojih postojećih i novih kupaca.

5.Nedim Čustović

Kontrola usklađenosti (compliance), upravljanje rizicima i revizija poslovanja usklađenosti, zakonodavni okvir i trenutne prakse u BiH

Intenzitet promjena u današnjem poslovnom okruženju zahtijeva od društava da upravljaju i koriste snagu proaktivnog upravljanja rizicima društva, kombinirajući inovativne i proaktivne aktivnosti   vezane za upravljanje, rizik i usklađenost (eng. governance, risk and compliance- GRC) u sveobuhvatni program upravljanja rizicima društva koji olakšava iskorištavanje konkurentnih prilika i ispunjavanje očekivanja dioničara. Pojednostavljeno rečeno, usklađenost ili compliance je procjena i nadzor rizika poslovanja. Compliance predstavlja termin usklađenosti sa svim zakonima, propisima, normama, kodeksima i smjernicama koje se primjenjuju na poslovanje. Ako želimo poslovati, određeni rizici uvijek postoje, te moramo poštovati pravne, društvene i tržišne norme. Na primjer, ako imamo otvorenu firmu ili obrt moramo plaćati porez i ne može nas opravdati činjenica da nismo to znali. Takođe, usklađenost je izuzetno važan i zanimljiv koncept za svakog internog revizora, jer je to ključna karakteristika u djelokrugu rada interne revizije i veoma bitna komponenta kompletnog procesa korporativnog upravljanja. Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja podrazumijeva sve poslove koji se odnose na usklađivanje funkcionisanja i poslovanja pravnog lica s pravnom regulativom i internim aktima, procjene rizika u funkcionisanju i poslovanju, pravnog lica i provođenju dobre poslovne prakse, te sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih radnji.

6.Jasmin Omeragić

Neke odlike trgovinske djelatnosti – bitni elementi za računovodstvenu profesiju

Dobro organiziran posao u bilo kojoj sferi poslovnih aktivnosti polučit će, kako radni, tako i životni entuzijazam koji je doista besplatno, a veoma važno sredstvo koje je svakome uvijek na raspolaganju. U biti, svaka trgovinska firma u odnosima sa kupcima i dobavljačima bi trebala odabrati strategijski pristup ovoj problematici. Besmisleno je ulagati energiju, trošiti vrijeme, rabatiti ljudske i tehničke kapacitete ukoliko ne postoji jasna percepcija u smislu razvoja i stvaranja djelotvorne koncepcije dugoročnih nabavno-prodajnih interesa firme. Današnja savremena trgovinska firma mora upošljavati profilirane stručnjake iz sfere komercijale, finansija i savremenog računovodstva, što garantirano povećava objektivnost strateški važnih zaključaka o značaju dobavljača, kao i kupaca - krajnjih potrošača, njihovoj ulozi i očekivanoj zaradi. U razvoju dobrih odnosa sa kupcima, kao i u izgradnji međusobnog povjerenja nema korisnih efekata od samostalnih i nepovezanih aktivnosti pojedinaca ili službi; Za dobru pojedinačnu procjenu svakoga kupca i dobavljača, te planiranje vremena, rada, truda i svakog drugog ulaganja u izgradnju međusobnih odnosa neophodno je uvezivanje svih raspoloživih informacija, kako u pogledu kvaliteta, tako i u pogledu njihovog kvantiteta. Interakcijom takvih saznanja polako se stvara za svakoga kupca i dobavljača dobra baza podataka o pojedinačnom njegovom doprinosu u konačnom poslovnom rezultatu firme.

7. Dr. sc. Dinka Antić

Implikacije oporezivanje duhanskih prerađevina u BiH (2014-2021)

Analiza trendova na tržištu duhanskih prerađevina  u BiH u periodu 2009-2021. ukazala je na veliki pad količina oporezovanih cigareta. Od 2019. godine akcizna  politika u sferi oporezivanja cigareta je nepromijenjena. Mnogobrojne inicijative i prijedlozi izmjena akcizne politike imaju za cilj da se stabilizira legalno tržište cigareta u BiH, a da se, istovremeno, i naplaćeni prihodi od akciza oporave i povećaju. U opticaju u javnosti dominiraju dvije, međusobno suprotstavljene ideje u vezi oporezivanja duhanskih prerađevina. Prva je da se smanje akcize na cigarete, kako bi se reduciralo crno tržište, a druga da se dio prihoda od akciza izdvaja za zdravstvene fondove, kako bi se ublažile negativne posljedice koje pušenje ima na zdravlje građana (tzv. negativne eksternalije) i na zdravstvene fondove. Druga ideja u osnovi se temelji na dodatnom oporezivanju duhanskih prerađevina, jer nije moguće preusmjeriti tekuću naplatu akciza u zdravstvene fondove. Kada se radi o opciji smanjivanja akciza na cigarete treba istaknuti da nema garancija da će duhanske kompanije smanjiti maloprodajne cijene cigareta nakon smanjenja stope akciza. Da je to tako pokazuju studije o smanjivanju stopa PDV-a sprovedene u EU. Osim iskustava EU i BiH ima vlastita iskustva u vezi ponašanjem obveznika u situaciji kada se smanjuju stope poreza, i to obveznika duhanskih kompanija.

8.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Uticaj poreske politike na privredu

Porezi su najvažniji instrumenti prikupljanja javnih prihoda, stoga je bitan značaj i uloga poreza u društveno-ekonomskom i političkom životu zemlje.  Postojeći sistem se značajno oslanja na poreze i doprinose na plate, što snažno potiče i poslodavce i radnike da napuste formalni sektor i na taj način izbjegnu plaćanje poreza. Stranim investitorima i potencijalnim izvoznicima je to teško učiniti, te stoga oni snose, generalno gledano, neproporcionalno veći dio nameta po osnovu oporezivanja rada. To šteti direktnim stranim investicijama, smanjuje konkurentnost privrede i negativno utiče na ekonomski rast.  Smanjenje sive ekonomije značilo bi omogućavanje ravnopravnije tržišne utakmice svim sudionicima na tržištu. Na taj način bi se, od nelojalne konkurencije sklone poreskim utajama, zaštitili privredni subjekti koji posluju u legalnim tokovima, a posebno bi bili zaštićeni strani investitori, što je u današnjem vremenu recesije jedan od najvažnijih ciljeva poreske politike.

9.Mr oec Elman Nadžaković

Siva (neformalna) ekonomija: Stigma svake ekonomije

Siva ekonomija predstavlja svaku protuzakonitu privrednu aktivnost usmjerenu na stjecanje ekonomske koristi za lice ili lica koje je obavlja. To direktno utječe na smanjenje sredstava državnog budžeta, a istovremeno nanosi se šteta drugim pravnim licima koja su u konkurentskim odnosima sa sektorom sive ekonomije. Siva ekonomija se otkriva i može se pronaći u skoro svim segmentima privrede, a u uslovima u kojim se nalazi privreda Bosne i Hercegovine susreće se prije svega u proizvodnji i prometu akciznih roba. Siva ekonomija se pojmovno najčešće definiše kao ekonomska aktivnost mimo odgovarajućih pravnih propisa, te joj se često prilazi kao neformalnoj ekonomiji ili pak ilegalnoj ekonomiji. Svojom ponudom i tražnjom siva ekonomija utječe na odnose na tržištu, a jedina razlika u odnosu na formalnu ekonomiju jeste nemogućnost državnih institucija da imaju uvid u pokazatelje koji određuju njene razmjere.

10.Bernard Iljazović

Novo zakonsko uređenje građevinskog zemljišta u FBiH

Imajući na umu činjenicu da je za ekonomski i društveni napredak svake zajednice od iznimnog značaja učinkovito upravljanje prostorom (a koje čini i građevinsko zemljište kao njegov segment), novim zakonskim reguliranjem građevinskog zemljišta u skladu sa trenutnim društvenim uređenjem u FBiH, u čijoj su izradi aktivno bile uključene jedinice lokalne samouprave (kroz davanje prijedloga i sugestija) stvoriti će se preduvjeti za ostvarenje tih ciljeva, što će imati pozitivne učinke za sve uključene aktere, od vlasnika, investitora, središnje i lokalne vlasti, lokalne zajednice, te u konačnici građana. Iako je jedinicama lokalne samouprave ostavljena veća autonomija u uređenju građevinskog zemljišta na svojem području, to nikako ne znači da se ne moraju pridržavati zakonskih pravila, a posebice vršiti prekomjerne prenamjene poljoprivrednih zemljišta u građevinska, kako bi se zaštitio prostor od nepotrebne gradnje koja ne samo da narušava prirodni okoliš, nego i ne zadovoljava lokalne potrebe građana.

 11.Džana Kadribegović

Objektivni razlozi za otkaz ugovora o radu

Važno je naglasiti da su svi bitni radno-pravni  standardi  sadržani  u konvencijama i preporukama  Međunarodne organizacije rada (MOR) i obavezuju države koje su ih ratificirale.  Dakle, potpisivanjem i ratificiranjem konvencija MOR-a, Bosna i Hercegovina se obavezala da će  uskladiti domaće zakonodavstvo sa standardima definiranim ovim dokumentima. Uostalom, primjena, osiguranje ostvarivanja i zaštita prava prema ovim međunarodnim standardima predstavlja i jedan od uvjeta u okviru procesa pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji.   Implementacija i poštivanje ratificiranih međunarodnih konvencija predstavlja značajan korak, ne samo u smislu postizanja  napretka u ostvarivanju većeg stepena  socijalne pravde, već i u procesu priključenja Evropskoj uniji.   Bosna i Hercegovina je, između ostalih, ratificirala i Konvenciju br. 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu  poslodavca i na taj način je preuzela obavezu da je implementira u domaće radno zakonodavstvo. Navedena konvencija polazi od principa  da radni odnos radnika neće prestati ako za takav prestanak ne postoji valjan razlog vezan za sposobnost ili ponašanje radnika, ili za operativne potrebe poslodavca.

12.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti privremenog boravka i rada digitalnih nomada - državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

Privremeni boravak digitalnih nomada u različitih dijelovima svijeta predstavlja potpuno novi fenomen kojemu se prilago­đava sve više država kako bi privukle visokoobrazovane stručnjake iz područja digitalnih tehnologija, time da njihov životni stil s čestim putovanjima predstavlja izazov kako za porezne, tako i vizne sustave država gdje namjeravaju privremeno boraviti kao digitalni nomadi. Staromodan konvencionalni način rada u uredu polako daje prednost novim oblicima koji su fleksi­bilniji i prilagođeniji suvremenim tehnološkim mogućno­stima. Jedan od njih je svakako digitalno nomadstvo, odnosno rad koji nije vezan niti za jedno mjesto (državu), nego se može obavljati iz različitih država, pri čemu se koristi alatima moderne tehnologije, poput prijenosnog ra­čunala s pristupom internetskoj vezi. S obzirom na činjenicu da digitalni nomadi ostaju raditi u nekoj državi duži vremenski period, potrebna im odgovarajuća vrsta vize koja ima rok važenja duži od turističke vize i koja im omogućuje da rade za (stranog) po­slodavca. Zbog toga su neke države, uključujući Republiku Hrvatsku, pravovremeno uvele posebne oblike viza ili dozvola za boravak i rad koji su prilagođeni potrebama digitalnih nomada.

 

   13. Savjetodavni servis

  14. Saopštenja za primjenu propisa

  15. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.


Časopis Septembar 2021

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 09/21

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

 

1.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Šta donosi novi Zakon o stečaju

Novi Zakon i promjene koje donosi, u odnosu na dosadašnju regulativu u oblasti stečaja,  trebale bi  omogućiti uspješnije provođenje stečajnog postupka, brže i kvalitetnije namirenje povjerilaca. Također, primjena Zakona bi trebala omogućiti privrednim društvima koja imaju finansijske teškoće da, prije nego što nastupi platežna nesposobnost i razlog za stečaj, restrukturiraju svoje finansijske obaveze i otklone mogućnost stečaja i nastave normalan privredni život. Oni koji to ne uspiju, u postupku restrukturiranja imaju, prema Zakonu, mogućnost da to učine u stečajnom postupku reorganizacijom stečajnog dužnika. Zakonom se nastojalo doći do rješenja osnovnog problema u ovoj oblasti, a to je  neblagovremeno pokretanje postupka kada još ima nade da se poslovanje i radna mjesta očuvaju ili, ukoliko govorimo o prodaji imovine, da se stečaj otvori u momentu kada još ima imovine, tj. stečajne mase iz koje se povjerioci, a prevashodno radnici kao povjerioci prvog isplatnog reda, mogu namiriti. Općepoznata činjenica je da najčešće rukovodstvo firme odugovlači sa pokretanjem stečaja. Novim Zakonom o stečaju se intervenisalo baš na ovim odredbama,  da se stečaj mora pokrenuti na vrijeme,  da se mora kazniti onaj ko ne postupi u rokovima propisanim zakonom, a predstečajni postupak se uvodi kao faza „rane dijagnoze“ i djelovanja na vrijeme da se pokušaju otkloniti problemi i nastaviti poslovanje kroz finansijsko i operativno restrukturiranje. Ostaje da se vidi  koliko brzo će doći do primjene Zakona i da li će se njegovom primjenom  desiti najavljene pozitivne promjene u ovoj oblasti.

2.Mr. oec Elman Nadžaković

Likvidacija: Institut prestanka djelatnosti privrednih društava

Instituti prestanka privrednog društva su dvojaki. Privredno društvo može prestati po osnovu insolventnosti tj. nesposobnosti plaćanja i prestanak u specifičnim uslovima i pored postojanja solventnosti. Prestanak privrednog društva po osnovu insolventnosti ima različita terminološka određenja kao: prinudna likvidacija, stečaj (bankrot), insolventna likvidacija, sudska likvidacija, pa se tako u slučaju solventnosti naziva, dobrovoljna likvidacija, redovna likvidacija, ili samo, likvidacija. Likvidaciju insolventnog društva, po pravilu sprovodi sud, a izuzetno i povjerioci uz nadzor suda. Prijedlog za pokretanje postupka likvidacije mogu podnijeti: osnivač, vlasnik, dužnik i povjeritelj. Postupak likvidacije ne provodi se ako postoje uvjeti za provođenje stečajnog postupka. Postupak likvidacije otvara i provodi kantonalni sud. Organi provođenja postupka likvidacije su likvidacijsko vijeće i likvidacijski upravnik. U provođenju postupka likvidacije likvidacijsko vijeće imenuje likvidacijskog upravnika, a odredbe koje se odnose na stečajni postupak, sukladno se primjenjuju i na postupak likvidacije. U postupku likvidacije ne primjenjuju se odredbe stečajnog postupka koje se odnose na odbor povjeritelja, razlučne povjeritelje, vršenje pravnih radnji i ročište za glavnu diobu. Ako se pri zaključenju likvidacijskog bilansa utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, likvidacijski upravnik je dužan da takav prijedlog podnese sudu za provođenje tog postupka. U svakom slučaju, likvidacija privrednog društva, kao oblik prestanka obavljanja privredne djelatnosti, je od takvog značaja da se reguliše osim, Zakonom o privrednim društvima i posebnim zakonom o likvidaciji i stečaju.

3.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

 Utjecaj računovodstvene politike amortizacije na financijski položaj i uspješnost društva

 Amortizacija predstavlja jedan od najznačajnijih troškova u poduzećima, posebice kod onih kojima u strukturi ukupne imovine dominantan udjel čini dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina. Upravo zbog te činjenice računovodstvene politike amortizacije su ujedno jedne od najznačajnijih računovodstvenih politika u poduzećima. Pojedine računovodstvene politike amortizacije mogu značajno utjecati na financijski položaj i poslovni rezultat poduzeća u pojedinim obračunskim razdobljima, iako, kumulativno gledajući, učinci primjene različitih računovodstvenih politika se eliminiraju na kraju vijeka upotrebe pojedine dugotrajne nematerijalne ili materijalne imovine. Okvir za definiranje računovodstvene politike amortizacije predstavljaju Međunarodni računovodstveni standardi/Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MRS/MSFI). Pri tome nužno je istaknuti da MRS/MSFI, koji reguliraju područje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, a samim time i amortizacije, ne propisuju primjenu konkretne metode obračuna amortizacije, već poslovnim subjektima ostavljaju mogućnost primjene najprimjerenije metode obračuna amortizacije. U skladu s relevantnim MRS/MSFI, amortizacija se za računovodstvene svrhe i svrhu eksternog financijskog izvještavanja treba obračunavati u skladu s ekonomskim načelima odnosno treba se primijeniti ona amortizacijska metoda koja najprimjerenije odražava korištenje konkretnog oblika dugotrajne nematerijalne ili materijalne imovine.

4.Jasmin Omeragić

Neki aspekti praktičnog upravljanja zalihama

Zalihe čine ukupnu količinu sirovina, materijala, energenata, ili robe koja je uskladištena do određenog momenta reproduktivne potrošnje, odnosno prodaje. Za razliku od tradicionalnog postupanja sa zalihama, savremeni način poslovanja većine firmi troškovno ne može podnijeti neefikasan tretman kontrole zaliha, jer se poslovanje većine firmi s dinamičnim razvojnim modelom odvija pod znatnim kreditnim (kamatnim) zaduženjima, što se vrlo nepovoljno odražava na stopu ostvarene dobiti. Ako je u firmi, uz navedeno, slaba, nedovoljna ili nikakva kontrola zaliha, to će finansijski ugroziti i najstabilniju firmu, s obzirom da upravo zalihe ponajčešće angažiraju (zarobljavaju) najveći dio obrtnih sredstava. S druge strane, poslovanje bez zaliha je nemoguće, bez obzira što držanje zaliha ima veoma specifične troškove. Zalihama se mora efikasno upravljati, jer angažiranje finansijskih sredstava u zalihe, kao investiranje u buduću dobit, jednako može biti i potencijalni činilac ogromnog i nepopravljivog gubitka u poslovanju, često i sa fatalnim posljedicama po opstanak firme na tržištu. Efikasno upravljanje zalihama, a uporedo sa time i ostvarivanje povoljnih finansijskih rezultata u poslovanju jedne firme nije moguće bez dobrog upravljanja obrtnim sredstvima. Isto tako, efikasnost upravljanja uopće obrtnim sredstvima podrazumijeva konstantni monitoring s ciljem preduzimanja korektivnih mjera po pitanju visine i strukture obrtnih sredstava, dinamike njihovog fluktuiranja (dospijeće i ročnost), kao i brzine naplate potraživanja i obezbjeđivanja adekvatnog priliva novčanih sredstava.

5.Mr oec Emina Imamović

Interna revizija prema direktivi Solvency II

Direktiva Solvency II je najvažniji propis za osiguravatelje u Europskoj uniji. Donesena je 25.11.2009. godine, a nakon mnogo odgađanja njena primjena je počela 01.01.2016. godine. Temeljni ciljevi Solvency II su: zaštita osiguranika, postavljanje granice solventnosti za ukupnu izloženost svim rizicima, anticipiranje tržišnih promjena, utemeljenost na načelima, a ne na strogim pravilima, održavanje finansijske stabilnosti te izbjegavanje procikličnosti regulatornih odredbi.  Usvajanje i implementacija Solvency II složen je i sveobuhvatan proces, otvoren i transparentan svim učesnicima, a zasniva se na aktivnoj saradnji i prijedlozima iz osiguravateljne djelatnosti. Solvency II je baziran na konceptu tri stuba. Prema zahtjevu Solvency II društvo za osiguranje mora imati uspostavljen djelotvoran sistem interne kontrole. Ovaj sistem uključuje upravne i računovodstvene postupke, okvir interne kontrole, adekvatne sisteme izvještavanja na svim nivoima društva, kao i funkciju praćenja usklađenosti (compliance).

6.Merima Kurtić, mag. oec

Finansijska analiza poslovanja revizorskih društava u Bosni i Hercegovini

Bilo da su male svakodnevne, ili velike strateške, poslovne odluke koje donose menadžeri, vlasnici i investitori temelje se na finansijskim informacijama. Da bi bile korisne, informacije pružene u finansijskim izvještajima moraju biti tačne, što je osigurano procesom revizije. Povećanje kvalitete finansijskog izvještavanja i kvalitete revizije dovodi do povećanog povjerenja investitora u menadžment kompanije. Svrha revizije je pružanje objektivnog nezavisnog ispitivanja finansijskih izvještaja, što povećava vrijednost i vjerodostojnost finansijskih izvještaja koje je izradilo rukovodstvo, upravo čime se povećava povjerenje korisnika u finansijske izvještaje, smanjuje rizik investitora i posljedično smanjuje trošak kapitala preduzeća. Revizija kao djelatnost ima tri osnovna zadatka, a to su: pružanje povjerenja vlasnicima u to da se njihov kapital koristi pravilno, podsticaj i pomoć potencijalnim investitorima u donošenju odluke, tj. pružanje sigurnosti da je njihova odluka donesena na osnovu tačnih podataka, te pružanje pouzdane baze podataka za donošenje ispravnih poslovnih odluka. Poslovanje velikih preduzeća zahtjeva svakodnevno donošenje važnih odluka za čiju je ispravnost neophodna pouzdana baza podataka. Ovo, opet, omogućuje revizija.

7.Dr. sc. Dinka Antić

Oporezivanje duhanskih prerađevina u BiH: Trendovi 2014-2021

U posljednje dvije godine naplata akciza na duhanske prerađevine je zabilježila dva oprečna trenda. U 2019. godini ostvaren je historijski maksimum, naplaćen je najveći iznos prihoda od akciza od uspostave sistema oporezivanja akcizom u post-ratnoj BiH, dok je u 2020.  zabilježena najniža naplata u posljednjih deset godina. Značajnost prihoda od akciza na duhanske prerađevine u strukturi ukupno naplaćenih indirektnih poreza je jako velika. S obzirom na nepromijenjenu akciznu politiku, a imajući u vidu da kretanje značajnog iznosa prihoda od indirektnih poreza ovisi o poslovnim politikama velikih multinacionalnih duhanskih kompanija, uz implikacije koje je izazvala pandemija COVID-19 virusa i ostale faktore koji determiniraju naplatu akciza na cigarete, potrebno je sagledati trendove na tržištu cigareta i cjenovnu politiku duhanske industrije u vrijeme mirovanja akcizne politike.

8.Emsud Muhadžić, dipl. pravnik

Komisioni posao u međunarodnom prometu

Komisioni posao u međunarodnom prometu je takav ugovor kojim se jedna osoba komisionar obavezuje da će u svoje ime, a za račun komitenta iz druge zemlje ili domaćeg komitenta u drugoj zemlji zaključiti jedan ili više pravnih poslova, a komitent se obavezuje da mu za to plati određenu nagradu (komisionu proviziju). Komisionim poslom u međunarodnom prometu robe i usluga se bave posebna komisiona preduzeća. To su samostalni trgovci čiji je osnovni posao zaključivanje ugovora  u svoje ime a za tuđi račun. Međutim, pojedine komisione poslove mogu obavljati i druga preduzeća, u prvom redu, druga spoljno-trgovinska preduzeća.Komisioni posao pruža široke mogućnosti da poslovni odnosi ostanu prikriveni, odnosno da komitent neposredno ne stupa u poslovne odnose sa trećim osobama, jer komisionar obavlja  pravne poslove u svoje ime, a za račun komitenta. Za zaključenje ugovora o komisionu u međunarodnom prometu nije predviđena nikakva forma. To je konsensualni ugovor. U međunarodnoj trgovinskoj praksi ovaj ugovor se obično zaključuje na taj način što komitent upućuje nalog komisionaru  da zaključi određeni pravni posao- komisioni nalog. Komisionar dalje zaključuje ugovor sa trećom osobom na osnovu dobijenog naloga od komitenta. U stvari krajnji cilj komisionog naloga je da se sa trećom osobom- inostranim poslovnim partnerom zasnuje određeni pravni odnos.

9.Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Pravni aspekti zaštite prava potrošača u pravu Evropske unije

Pravo zaštite potrošača jedno je od najvažnijih pravnih područja harmonizacije prava EU koje je direktno usmjereno na ostvarivanje cilja stvaranja jedinstvenog evropskog tržišta. Neujednačen nivo zaštite prava potrošača rezultira nepovjerenjem potrošača u prekograničnu trgovinu te se u tom smislu može smatrati direktnom preprekom odvijanju nesmetane trgovine na evropskom privrednom prostoru. S ciljem uklanjanja potonjih prepreka, u posljednjih se nekoliko desetljeća u EU provodi intenzivna regulacija na području zaštite potrošača. Donošenjem smjernica i putem drugih regulatornih mjera izgrađen je kompleksan sklop pravnih pravila koja su posvećena pitanjima zaštite potrošača u EU. No, time se proces izgradnje prava o zaštiti potrošača ne može smatrati dovršenim ili dostatnim. Riječ je o kontinuiranom procesu, koji je u zavisnosti od globalnih, tehnoloških, pravnih i drugih promjena na tržištu, a za koji se može očekivati da će se u dogledno vrijeme i dodatno intenzivirati. Međutim, unatoč do sada uloženim naporima, potrošačko pravo država članica i dalje se značajno razlikuje. To je uglavnom posljedica pravila, zadržanog i u odredbama
Lisabonskog ugovora, kojim se dopušta državama članicama usvajanje različitog nivoa zaštite potrošača.

10.Bernard Iljazović

Sustav volontiranja u FBiH

U današnjem društvenom uređenju volontiranje zauzima sve značajniju ulogu u dobrobiti i napretku društvene zajednice, kao i promicanju temeljnih ljudskih vrijednosti. Posebice volontiranje i uloga volontera dolazi do izražaja kod pružanja humanitarne pomoći i velikih prirodnih nesreća. I Federacija BiH kao i ostale europske države prepoznala je značaj i vrijednost volontiranja za napredak društvene zajednice, te je stvorila zakonski okvir za provođenje volonterskih aktivnosti. Sukladno tome, u Federaciji BiH volontiranje možemo definirati kao dragovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade obavljaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u Federaciji BiH. Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinca, te osobnim izborom i motivacijom, bez želje za financijskom dobiti u organiziranom okruženju (unutar nevladinih, udruga, volonterskih centara…) u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini, pridonoseći zajedničkim vrijednostima, bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira). Stoga je potrebno osigurati uvjete za daljnji razvoj prakse volontiranja s obzirom da je volontiranje kao oblik građanskog sudjelovanja i dalje nedovoljno zastupljen i vrednovan.

11.Džana Kadribegović

Zasnivanje radnog odnosa u javnom sektoru

 Zasnivanje radnog odnosa, odnosno uvjeti koje je potrebno ispuniti  za zasnivanje radnog odnosa predstavlja jedan od najznačajnijih instituta  Zakona o radu („Službene novine  Federacije BiH“, broj  26/16 i 89/18). Navedeni zakon razlikuje zasnivanje radnog odnosa u privatnom od zasnivanja radnog odnosa u javnom sektoru. Ono što se odnosi i na javni i privatni sektor odnosi se na dobnu granicu za zasnivanje radnog odnosa. Naime, izričito je navedeno da se sa licem mlađim od 15 godina života ne može  zaključiti ugovor o radu, niti se ono može zaposliti na bilo koju vrstu poslova. Međutim, zasnivanje radnog odnosa u javnom sektoru dodatno je uvjetovano tako što je  propisano  da se u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima Federacija,  kanton, grad ili općina učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, prijem u radni odnos vrši  nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja..

12.Safeta Lukačević

Obuka i trening zaposlenih – potreba ili zabluda

Obuka ili trening zaposlenih podrazumijeva promjene u specifičnim znanjima, sposobnostima, vještinama, ponašanjima pa i stavovima zaposlenih sa ciljem da se pripreme za kvalitetnije obavljanje sadašnjeg posla. Program obuke unutar preduzeća može biti organizovan na nivou pojedinca, određene službe ili sektora (službe) ili na nivou preduzeća kao cjeline. Iskusni preduzetnici dobro znaju da su obuke zapravo investicije u ljude i zato prilikom planiranja obuke akcenat stavljaju na ona mjesta (pozicije) gdje se očekuje direktan pozitivan doprinos poslovanju tj. povrat na investiciju. Sve više preduzeća danas shvata da je ključ za sticanje i održavanje konkurentske prednosti na tržištu razvoj intelektualnog kapitala ili popularno ljudskih resursa. Uspješne kompanije razlikuju se od ostalih po tome što njihovu organizacionu kulturu karakterišu norme i standardi koji potiču organizacijsko ponašanje usmjereno na kontinuirani rast i razvoj, a ne sigurnost i osrednjost. Obuka i razvoj zaposlenih mogu se smatrati ključnim instrumentom proaktivnog i adaptivnog djelovanja moderne kompanije u odnosu na postojeće okruženje i jednim od bitnih elemenata za formiranje sveukupne strategije razvoja svake kompanije. Sada svaka ozbiljna kompanija nastoji da ima svoj centar za obuku u kojem se zaposlenici i menadžeri obučavaju za rad na sadržajima iz vlastite poslovne politike i prakse ili korištenjem dostupnih novih, profesionalnih znanja. Istovremeno, tržište obrazovnih usluga brzo se razvija, a ovaj trend postepeno utiče na naše okruženje.

13.Alan Vajda, mag. iur.

Provedba zdravstvene zaštite i obveznog zdravstvenog osiguranja stranih državljana u Republici Hrvatskoj

Obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj, opseg na zdravstvenu zaštitu, uvjeti i način ostvarivanja, te financiranje zdravstvene zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj propisani su odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 80/13.,15/18. i 26/21.), time da isti odvojeno regulira područje korištenja obveznog zdravstvenog osiguranja od korištenja zdravstvene zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj. Sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 80/13.,15/18. i 26/21.), propisane su kategorije stranaca koji su obveznici prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj. Stranac je osoba koja ne posjeduje hrvatsko državljanstvo, odnosno koja ima državljanstvo države članice Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva i koja obzirom na svoj status stranca sukladno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20.) podliježe obvezi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj.

 

  14. Savjetodavni servis

  15. Saopštenja za primjenu propisa

  16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

 

 


Časopis Juli-Avgust 2021

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 7-8/21

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

1. Dr. sc. Dinka Antić

Oporezivanje e-trgovine preko digitalnih platformi

E-trgovina dobrima krajnje potrošnje sa fizičkim osobama danas se obično odvija preko Interneta putem velikih online platformi, koje mogu povezati mnoštvo dobavljača iz različitih zemalja sa ogromnim brojem kupaca širom svijeta. Ekspanzija online trgovine otvara niz pitanja iz sfere oporezivanja, posebno kada se radi o situacijama kada dobavljač i kupac nisu iz iste države. Teritorijalna ograničenost nadležnosti porezne jurisdikcije stvara prostor za porezne prevare. U okviru najrazvijenijih zemalja OECD-a  nekoliko godina se razmatra modalitet oporezivanja prekograničnih online prodaja dobara koji bi bio nediskriminatoran sa aspekta dobavljača i efikasan iz ugla poreznih administracija. Budući da danas većina dobavljača potrošnih dobara svoja dobra nudi preko digitalnih platformi, koje im omogućavaju da dopru do kupaca u svakom kutku  planete, kao najpogodniji koncept oporezivanja online prodaja nametnulo se oporezivanje digitalnih platformi. Prema novom konceptu, kojeg EU namjerava primjenjivati od 1.7.2021., polazi se od fikcije da je dobavljač putem e-trgovine isporučio dobra platformi, a da onda platforma isporučuje dobra krajnjem kupcu. Pri tome se isporuka dobra smatra prodajom na daljinu platforme krajnjem kupcu. Posljedica ove pravne fikcije jeste da je smanjen broj obveznika PDV-a, budući da se radi o manjem broju ogromnih platformi, koje preuzimaju obvezu uplate PDV-a. Sa aspekta poreznih administracija manji broj obveznika je lakše kontrolirati, što u konačnici donosi rast prihoda i smanjenje porezne evazije. Veliku korist od navedenog koncepta oporezivanja imaju dobavljači iz trećih zemalja koji se ne moraju registrirati za PDV u članicama EU i poštivati ostale PDV obveze.

2.Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Uloga arbitražne konvencije za rješavanje sporova o transfernim cijenama u EU

Arbitražna konvencija omogućuje brže rješavanje postupaka međusobnog sporazumijevanja članica EU-a, ako ih ne uspiju riješiti u roku dvije godine. Poslije toga predaje
ga se Komisiji u kojoj su kompetentni stručnjaci s iskustvom na području transfernih cijena, a imat će mandat za rješavanje spora i izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u
razdoblju šest mjeseci nakon osnivanja Komisije. Članice EU-a u praksi često nalaze argumente kako sporovi ne zaslužuju da ih se rješava na temelju Arbitražne konvencije, ili se nastoji primijeniti član 7. stav 4. Konvencije, prema kojem su sredstva nadležnih tijela ograničena radi krize globalne ekonomije, pa bi opravdavanje svakoga troška bilo opterećenjem u postupku na osnovi Konvencije. U svakom se slučaju radi o korisnom dokumentu jer omogućuje nužna povećanja dostupnih načina rješavanja poreznih sporova, a poslovna zajednica, nadležna tijela i međunarodne organizacije moraju istraživati načine da se poboljša arbitražne postupke.

 3.Bernard Iljazović

Nove zakonske izmjene u sustavu javne nabavke

Zakonom o javnim nabavkama uređuje se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabavki i to na način da se definiraju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke, te nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Kancelarije za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine. Postupak javne nabavke odnosi se na postupke nabavke robe, usluga ili radova koje sprovodi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama i podzakonskih akata. Nesumnjivo je da će nove izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama polučiti pozitivne učinke i to posebice u pogledu stvaranja zakonskih pretpostavki za provođenje elektronske javne nabavke, povećanja transparentnosti, profesionalnosti, a koja je prijeko potrebna u sustavu javne nabavke. No, negativna strana samog zakonskog prijedloga ogleda se u nedostatku inspekcijskog nadzora, a čija bi svrha između ostaloga bila ojačati ulogu Agencije za javne nabavke u prevenciji nepravilnosti i koruptivnih radnji u sustavu javne nabavke.

4.Prof. dr. sc. Selma Novalija Islambegović   Dr. sc. Nedim Islambegović

Dileme prilikom priznavanja i vrednovanja dugotrajne materijalne imovine

Dugotrajna materijalna imovina, zajedno sa kratkotrajnom imovinom, čini tzv. poslovnu imovinu, pomoću koje izvještajni subjekt ostvaruje svoje unaprijed postavljene poslovne ciljeve. Ona opredjeljuje njegovu poslovnu, ali i proizvodnu moć. Premda je pojam dugotrajne materijalne imovine u računovodstvenoj teoriji poznata od davnina i imanentna je, u većoj ili manjoj mjeri, u ovisnosti od karaktera djelatnosti, skoro svakom subjektu, i danas postoje određene dileme, vezane za njeno priznavanje i mjerenje. Neke nedoumice je moguće relativno lako otkloniti zahvaljujući MRS/MSFI, poput utvrđivanja kriterija, kada troškove posudbe, u vidu kamate kapitalizirati, zatim utvrđivanja troškova nastalih u funkcijama potpore, koji ne čine zavisne troškove nabavke, definisanja šta čini dugotrajnu materijalnu imovinu, utvrđivanja osnovice za obračun amortizacije i slično. Međutim, dileme koje se javljaju kod naknadnog vrednovanja imovine, pogotovu kada je u pitanju primjena koncepta fer vrijednosti, daleko su složenije prirode.

5. Nedim Čustović

Različiti aspekti uspostave interne revizija i „Tri linije odbrane“

Mnogobrojni ciljevi koji se organiziranjem sistema internih kontrola u organizacijama, institucijama, preduzećima žele postići, mogu se svesti pod zajednički nazivnik: osigurati uspješno odvijanje poslovnih procesa i ostvarivanje planovima utvrđenih ciljeva poslovanja organizacija, institucija, preduzeća. U tom sklopu rukovodstva, menadžmenti organiziraju internu reviziju sa zadatkom nadzora i ocjene funkcioniranja sistema internih kontrola u smislu praćenja ostvarivanja njegovih ciljeva i zadataka. Interna revizija utvrđuje pouzdanost, realnost i integritet finansijskih i operativnih informacija koje dolaze iz različitih organizacijskih dijelova, a na osnovu kojih se donose odgovarajuće poslovne odluke na svim nivoima upravljanja. Poslovno odlučivanje tako postaje sigurnije, budući da se zasniva na prethodno verificiranoj informacijskoj podlozi, i to od stručnih i nezavisnih internih revizora. Interna revizija kritički ispituje planove, programe, politike i procedure radi ocjene planiranja u preduzeću, organizaciji, instituciji. Donošenjem Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine FBiH“,  broj 15/21 od 24.2.2021 godine), između ostalog, stupile su na snagu i nove i dodatne zakonske obaveze,  koje se odnose na subjekte od javnoga interesa i njihova obaveza da shodno članu 83. Zakona o  računovodstvu i reviziji u FBiH uvedu internu reviziju u svoje subjekte (subjekte od javnoga interesa).Naime u Zakonu o računovodstvu i reviziji, eksplicitno se objašnjava pojam „subjekti od javnoga interesa“ i interna revizija.

6. Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Pranje novca i njegovo suzbijanje

 Svaki ekonomski sistem prate i određene negativne pojave koje se mijenjaju njegovim razvojem i koje, pod određenim uslovima, djeluju izraženije, pa se čak i ispoljavaju i kroz određene oblike kriminaliteta. Jedna od takvih veoma aktuelnih pojava jeste i pranje novca. Pranje novca je prateća pojava savremenih oblika kriminaliteta, koja učiniocima omogućava da novac koji su stekli kriminalnom djelatnošću, kroz određene transakcije, legalizuju i takvog ga koriste u legalnim tokovima u okviru proizvodnje, trgovine, platnog prometa i slično. Pranje novca je stalni pratilac savremenih oblika kriminaliteta, odnosno svih onih krivičnih dijela kojima se može ostvariti znatna protivpravna imovinska korist, odnosno pribaviti znatne vrijednosti novca ili druge imovine, u koju grupu svakako spadaju i krivična djela privrednog kriminaliteta. Interesi Bosne i Hercegovine kao i procesa EU integracija zahtijevaju efikasno sprečavanje pranja novca. Ova štetna pojava je vezana za širok spektar aktivnosti prisutnih u raznim segmentima društva. Stoga, mehanizam sprečavanja mora biti zasnovan na bliskoj saradnji i koordinaciji između agencija za provođenje zakona, pravosudnih organa i drugih nadležnih organa.

7. Hajrudin Hadžimehanović

Primjena Zakona o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini

Operacionalizacija Zakona o fiskalnom vijeću u Bosni i Herecegovini stvara realne pretpostavke za provođenje fiskalne koordinacije u Bosni i Hercegovini. Prije svega Fiskalno vijeće je nadležno za nadzor ciljeva u vezi izvršenja budžeta, planiranje budžeta i usklađenosti sa budžetskim kalendarom.Veoma važno je napomenuti da su u slučaju nepoštivanja fiskalnog okvira predviđene mjere upozorenja i sankcija. U radu fiskalnog vijeća uočavaju se određeni nedostaci koji se prije svega odnose na mogućnost blokade rada fiskalnog vijeća  obzirom da glasanje uključuje i element nacionalnog (ne)uključivanja ostalih niova vlasti BH (kantoni, jedinice lokalne samouprave), a i predviđene sankcije više se oslanjaju na pritisak vlada jednih na druge (prilikom donošenja budžeta), nego na stvarne sankcije koje su propisane zakonom. Zakonom o fiskalnom vijeću Bosne i Hercegovine utvrđeni su opći budžetski principi i pravila koji garantuju efikasan budžetski proces na nivou Bosne i Hercegovine, kao i fiskalne koordinacije   između države, entiteta i Brčko Distrikta, u cilju osiguranja makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti, kao i nadležnost i sastav fiskalnog vijeća. Osnivanje i funkcionisanje Fiskalnog Vijeća ima veoma važnu ulogu u Bosni i Hercegovini obzirom da je u prethodnom periodu koordinaciju na pripremi budžeta države, entiteta i Brčko Distrikta vršio Kordinacioni odbor na osnovu makroekonomskih projekcija, Direkcije za ekonomsko planiranje i projekciju indirektnih poreza odjeljenja za makroekonomske analize pri Upravnom odborom Uprave za indirektno oporezivanje.

8. Dr. sci. Jasmina Hurić

Trend zaduženosti Bosne i Hercegovine

Uzroci zaduženosti mogu biti unutarnji (endogeni) i vanjski (egzogeni). Endogeni su oni na koje zemlja može uticati i oni su rezultat makroekonomske politike određene zemlje, dok su egzogeni oni koji dolaze iz međunarodnog okruženja i na koje država ne može djelovati. Kad je u pitanju BiH najvažniji unutarnji faktori su neravnoteža agregatne ponude i agregatne tražnje, politički problemi, loš životni standard stanovništva, nedovoljan rast i razvoj zemlje i mnogi drugi. Endogeni faktori su i: loša platno-bilansna pozicija zemlje, politika štednje i investicija, monetarna politika, inflacija i sl. U vanjske faktore se svrstavaju: politika kamatnih stopa na novčanim tržištima i tržištima kapitala, politika razmjene sa drugim zemljama, ekonomska i politička nestabilnost u okruženju i dr. Zaduženost je veoma često posljedica neravnoteže agregatne potražnje i agregatne ponude, odnosno viška agregatne potražnje nad agregatnom ponudom. U slučaju BiH visok javni dug je prije svega posljedica deficita u državnom proračunu i vanjskoj trgovini zemlje. Zbog političke nestabilnosti i loših ekonomskih trendova, kreditni rejting BiH je već dugi niz godina na veoma niskoj razini i jedan je od faktora koji su imali veoma negativan uticaj na politiku zaduživanja, koja je između ostalog i uz ostale makroekonomske loše pokazatelje izazvala rast dugova na svim nivoima.

9.Dr. sc. Jozo Piljić

 Učinkovito upravljanje državnom imovinom

Administrativne i financijske reforme javnog sektora u nekim su razvijenim zemljama započele ranih 1980-ih godina. Glavni razlog pokretanja reformi (bila) je spoznaja o neučinkovitosti javnog sektora u zadovoljavanju javnih potreba. Uloga javnog menadžmenta počela se sagledavati na osnovu prihvaćanja odgovornosti za organizirano i učinkovito upravljanje javnim resursima i poslovanje države. U sklopu reformi uvele su brojne promjene kojima su modernizirale javni sektor i javni menadžment. Koncept novog javnog menadžmenta najbolje opisuje poticanje učinkovitog i odgovornog upravljanja u javnom sektoru radi postizanja boljih rezultata poslovanja. Da bi se postiglo učinkovito korištenje javnom imovinom radi povećanja javnih prihoda, potrebno je ponajprije jasno utvrditi sve postojeće pojavne oblike imovine u portfelju državne imovine, ali i jasno definirati vlasnička i upravljačka prava nad javnom imovinom. Državna imovina u Bosni i Hercegovini se, evidentira i vrednuje na neodgovarajući način. Zanemarivanje činjenice da državna imovina pripada građanima rezultirala je neispunjenim obećanjima javnih vlasti koja su se odnosila na utvrđivanje i osiguravanje “najproduktivnije” upotrebe pojedinih pojavnih oblika imovine u javnom sektoru. Neki oblici državne imovine nikada nisu ni stavljeni u (produktivnu) upotrebu. Drugi su se pak oblici državne imovine i načini njihove upotrebe često povezivali s obilježjima neperspektivnosti i neučinkovitosti, čak i prije nego li je započeta procjena odnosa koristi i troškova od upotrebe te imovine i propitivanje prikladnosti i isplativosti odabranog modaliteta upotrebe.

10.Mr  Safija Žilić, dipl.oec

 Upravljanje krizom u javnom i privatnom sektoru

Danas se u poslovanju susreću brojne krizne situacije koje stvaraju probleme u poslovanju javnih i privatnih preduzeća. Osnovni problem koji se pritom javlja nije samo činjenica da se većina tih događaja ne može predvidjeti, već i nesnalaženje u novonastaloj situaciji kao posljedica nedostatka znanja o kriznom menadžmentu, odnosno znanja o upravljanju krizama. Zbog pojačane pojave raznih vrsta kriza i katastrofa u savremenom društvu jedini način da se ublaži njihov negativan efekat je uvođenje kriznog menadžmenta. Brojni primjeri iz prakse i istraživanja pokazali su odgovornost menadžmenta za pojavu brojnih kriza u poslovnim organizacijama. One su najčešće posljedica njihovih loših i nerealnih poslovnih odluka. Krizne situacije unose nesigurnost, zahtijevaju brzu reakciju i ozbiljno ugrožavaju poslovne organizacije u svim segmentima poslovanja. Međutim, unutar brojnih preduzeća,  bilo javnih ili privatnih i dalje je jako malo zastupljen krizni menadžment. Javna i privatna preduzeća se jednako suprotstavljaju izazovima na tržištu te se zavisno od vrste poslova susreću sa sličnim krizama. Pred menadžmentom poslovnih organizacija nalazi se odgovornost za efikasno upravljanje krizama u smislu prevencije, pravovremenog prepoznavanja te uspješnog rješavanja različitih vrsta kriza sa kojima se poslovne organizacije suočavaju tokom svog životnog ciklusa. To je ono po čemu se danas razlikuje uspješan menadžment i poslovne organizacije, koje ne samo što preživljavaju krizna stanja, već i prosperiraju, od poslovnih organizacija za koje je čak i mala kriza pogubna bez obzira da li je riječ o velikom ili malom, privatnom ili javnom preduzeću.

11.Emsud Muhadžić

Logičko izražavanje u normativnim aktima

Na jezično izražavanje nadovezuje se logičko. Bez logičkog izražavanja normativni akt ne bi mogao nastati niti se primijeniti. Otuda je logičko izražavanje bitno, onako isto kao što je bitno i jezično izražavanje, upravo obje te bitnosti idu kumulativno. Postavke logike su neophodne za stvaranje i obrađivanje normativnih akata jer se bez toga nijedan normativni akt ne bi mogao ni sastaviti niti pak razumjeti. Stoga se i kaže da je logika srž pravnog izražavanja kao i da se na logici zasniva svaki proces mišljenja pa prema tome i pravni. Inače, postavke logike moraju biti jedinstvene za sve oblasti saznanja jer samo tako postavke logike mogu formirati pravilno mišljenje. Otuda nema i ne može biti neke posebne pravne logike.Primjenom logike dovode se normativni akti u vezu ne samo sa jezikom već i sa etikom. Logika je za normativne akte ne samo korektura već i dopuna jezičnog izražavanja. Dok logika operira analitički, izvodeći smisao pojedinosti iz smisla cjeline, dotle jezik određuje smisao cjeline sintetički, tj. iznalazi ga iz smisla pojedinosti. Zato logika ne može da bude isključivi regulator pravnog poretka pa se pribjegava korekciji strogih logičkih zaključaka u skladu sa etičkim kriterijima. Na taj način logika popunjava i korigira jezik i jezičke izraze, a etički principi ispravljaju krute logičke zaključke.

12.Irma Muhović, MA iur

Starosna penzija

Sticanje uslova za starosnu penziju je osnov za prestanak radnog odnosa, definisan članom  94. stav 1. tač. c) i d) Zakona o radu FBiH. Zakon o radu u navedenoj odredbi propisuje da ugovor o radu prestaje, između ostalih načina, i kada: radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore; ili kad navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore. Ako je u interesu poslodavca i radnika nastavak radnog angažmana radnika, poslodavac je dužan donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa zbog sticanja uslova za starosnu penziju i potom sa radnikom zaključiti novi ugovor o radu.  Brisanjem člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH i to zbog odluke Ustavnog suda Federacije broj: 93/19 od 11.12.2019. godine, a posljedica navedenog brisanja dovela je do toga da se korisnicima starosne penzije neće vršiti obustava penzije ukoliko dođe do uspostave statusa osiguranika u obaveznom osiguranju.

13.Mr. oec. Elman Nadžaković

Analiza radnog mjesta – determinanta u dizajniranju radnih mjesta

Oblikovanjem radnog mjesta u okviru različitih disciplina (psihologije, fiziologije, sociologije i medicine rada) nastoji se postići cilj, koji se ogleda u reduciranju pretjeranog i jednostranog fizičkog i psihičkog opterećenja kao i negativnog uticaja okruženja preko klime, zračenja, mehaničkih vibracija, štetnih materija, osvjetljenja, boja i dr., kako bi se obezbijedila što je moguće bolja spremnost i sposobnost saradnika za postizanje rezultata. Od projektiranja (formiranja) radnog mjesta zavisi kako će se i s kakvim uspjehom odvijati proizvodni odnosno poslovni proces, pa zato je on vrlo složen i odgovoran posao. Analiza radnog mjesta treba biti živi dokument koji je dostupan i radnicima i menadžerima na uvid i reviziju, a zbog stalnih promjena u obimu i načinu izvršavanja zadataka na radnom mjestu, mijenjaju se osobine i vještine koje se zahtijevaju od zaposlenika, tako da oni predstavljaju lica koja će najbolje znati šta treba promijeniti u analizi radnog mjesta.

14.Džana Kadribegović

Usvojen  Zakon o mirnom rješavanju radnih   sporova u Federaciji  Bosne i Hercegovine

Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova usvojen je u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i na taj  način je nastavljena dalja reforma radnog zakonodavstva. Cilj ovog zakona je, prije svega, da se što je prije moguće postigne dogovor  u vezi sa predmetom spora, odnosno da se  rješavanje  radnog spora  povjeri mirovnom vijeću.  Potrebno je, također, da se  eventualni radni sporovi, rješavaju  u postupku zasnovanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristrasnosti i neovisnosti, uz stručnu pomoć miritelja i arbitara. Zakonom je propisana nadležnost mirovnog vijeća za teritoriju Federacije BiH, kao i mirovnog vijeća za teritoriju kantona. Također, propisan je postupak mirnog rješavanja radnih sporova, kao i obaveze strana u sporu.

15.Safeta Lukačević

Stres i burnout sindrom  – kako ga prepoznati i prevazići

Sindrom burnout ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smisao vlastitog rada kao posljedice frustracije i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično. Stres je ljudska reakcija koja se očituje kada su pritisci i zahtjevi koji se postavljaju na pojedince toliko intenzivni da ih ne mogu podnijeti i nositi se s njima. Osim toga, intenzitet stresa raste sa zabrinutošću da se s njima ne može riješiti. Stres se ne sastoji od samih događaja i situacija, već je stres zapravo naša reakcija na te događaje ili situacije. Svaka osoba je različita i jedinstvena u svom načinu opažanja, razumijevanja i reagiranja na različite događaje, ljude i stvari. Osjetljivost na stres ovisi o temperamentu koji se uglavnom nasljeđuje i karakteru koji se formira u ranom djetinjstvu, kao i iskustvima koja osoba doživi tokom života (roditelji, škola, religija itd.) Stoga isti nivo stresa neće jednako utjecati na sve ljude. Najčešći uzroci stresa mogu biti različiti pritisci i zahtjevi vanjskog ili unutrašnjeg porijekla.

 

  14. Savjetodavni servis

  15. Saopštenja za primjenu propisa

  16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

 


Časopis Juni 2021

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 06/21

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

 

1.Mr Milica Vidović

Plaćanje indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje

Svaki porezni obveznik koji podliježe plaćanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje ili uplatilac koji uplaćuje obaveze u ime poreznog obveznika, dužan je da sačini platne naloge i da prihode uplaćuje na način propisan  Pravilnikom o uplaćivanju indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO.  Odredbama člana 32. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja  definisano da se dug po osnovu indirektnog poreza smatra plaćenim kada je dužni iznos uplaćen na račun UIO koji je otvoren kod ovlaštene organizacije platnog prometa, a poslovne banke u BiH kod kojih UIO ima otvorene transakcione račune dužne su UIO dnevno obavještavati o svim promjenama po svakom računu. Ukoliko poreski obveznik ne izvrši uplatu indirektnog poreza u Zakonom propisanim dobrovoljnim rokovima, period prinudne naplate počinje narednog dana od dana isteka roka za dobrovoljno plaćanje, a pokretanje postupka prinudne naplate povlači za sobom potraživanje naknadnog tereta u iznosu od 5% od dužnog iznosa, te UIO osim zatezne kamate, potražuje i naknadni teret prinude. Navedene su najznačajnije zakonske odredbe koje regulišu obavezu i način plaćanja indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO, kao i rokovi za plaćanje pojedinih obaveza po osnovu indirektnih poreza, te načini ispravke pogrešno izvršenih uplata i mogućnosti za povrat pogrešno uplaćenih sredstava, kojih se moraju pridržavati poreski obveznici, njihovi predstavnici, računovođe, bankarskim službenici i UIO.

2.Dr. sc. Dinka Antić

Oporezivanje prodaje „na daljinu“ uvezenih dobara

Ekspanzija digitalizacije  u eri globalizacije je dovela do enormnog rasta e-trgovine, ne samo unutar EU već i u razmjeni između EU i trećih zemalja. Budući da pravni propisi nisu pratili tempo rasta e-trgovine stvorio se pravni vakuum, koji najčešće rezultira gubitkom prihoda zbog zakonite porezne evazije. Bilo je nužno prilagoditi propise EU, kako bi se oporezivanje zasnivalo na načelu odredišta, odnosno da se promet “na daljinu”oporezuje u zemlji krajnje potrošnje. To je nužno u skladu sa teorijom oporezivanja, jer je PDV porez na potrošnju. S druge strane, postoji i potreba da se spriječi porezna evazija, te  da se u složenoj integraciji, poput EU, uspostavi sistem pravične raspodjele kako bi naplaćeni prihodi bili dodijeljeni članici u kojoj je nastala potrošnja, a ne članici u kojoj je sjedište obveznika koji plaća PDV-e. Konačno, oporezivanje prema mjestu potrošnje omogućava ravnopravnu konkurenciju na tržištu, uklanjajući postojeće distorzije koje idu na štetu EU kompanija u odnosu na kompanije iz trećih zemalja i minimizirajući troškove poštivanja propisa. Da bi se oporezovale prodaje dobara “na daljinu” uvezenih u EU prema načelu odredišta uvodi se uvozna shema “sve na jednom mjestu” (IOSS). Shema IOSS omogućuje registriranje dobavljača dobara/usluga iz trećih zemalja za PDV-e u samo jednoj članici. Na taj način registracija za PDV postaje validna za e-trgovinu u svim ostalim članicama EU.

3.Hajrudin Hadžimehanović

Redistribucija dohotka

Redistribucija dohotka predstavlja ponovnu distribuciju dohotka koja se provodi administrativno na temelju odluke države. Temelji se na načelu solidarnosti u širem smislu, a vrši se kroz porez na dohodak. U nastojanju prikazivanja kako redistribucija dohotka utiče na stanovništvo, i stopu siromaštva, značajno je prikazati i koliko je siromašno stanovništvo udaljeno od granice siromaštva. Dosta veliki problem mnogih država predstavlja i razgraničavanje između apsolutne granice siromaštva i relativne granice siromaštva, te kako jednima zaista pružiti pomoć koja im je potreba, a drugima ukazati na put izlaska iz siromaštva. Razlika u dohotku koja je prisutna već duži period vremena predstavlja razlog neujednačene raspodjele dohotka i pružanja socijalne pomoći. Činjenica da pitanje preraspodjele dohotka je goruće pitanje na koje se možda nikad neće moći dati konkretan odgovor, barem ne u nekoj skorijoj budućnosti. Jednostavno postoje mnogi faktori koje država i njeni rukovodioci ne mogu predvidjeti kada je u pitanju preraspodjela dohotka. Podaci o tome koji dio stanovništva ima i zašto ima visok dohodak u odnosu na drugi dio stanovništva koji je ili na granici ili ispod granice siromaštva, nikad neće biti tačno utvrđeni da bi država mogla da ravnomjerno rasporedi dohodak.

4.Prof. dr.sc. Jozo Piljić

 Mjerenje fer vrijednost

Fer vrijednost je način vrijednosnog iskazivanja bilančnih pozicija po tržišnim uvjetima. Ne predstavlja nov način mjerenja već je desetljećima prisutan u ekonomskoj praksi. Temelji se na tržišnim konceptima. Kritike vezane za računovodstvo fer vrijednosti ističu da je upotreba „fer vrijednosti” kao mjernog atributa utjecala na nastanak, širenje i jačanje efekata globalne financijske krize. Međutim, fer vrijednost smatra se jedinim načinom prezentiranja potpunih i pouzdanih informacija korisnicima financijskih izvještaja. Izdavanjem standarda za mjerenje fer vrijednosti, MSFI 13- Mjerenje fer vrijednosti postignut je cilj davanja jednostavnijih i konzistentnijih smjernica za mjerenje fer vrijednosti, pojašnjavanjem cilja mjerenja kroz jasniju definiciju fer vrijednosti, i povećanje transparentnosti većim zahtjevima za vezane objave i objavljenim jedinstvenim smjernicama za mjerenje fer vrijednosti na globalnoj razini. Upotreba fer vrijednosti u financijskom izvještavanju, najčešće je opravdana činjenicom da fer vrijednost predstavlja tržišnu vrijednost i da kao mjera jedina omogućava korisnicima financijskih izvještaja potpune i pouzdane informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka.

5.Mr. oec Elman Nadžaković

Računovodstveni okvir temeljnog kapitala

Temeljni kapital je upisani kapital od dioničara ili drugih osoba, što ovisi o pravnom obliku društva i utvrđuje se zakonom pojedine države. Upisani kapital može biti uplaćen u cijelosti ili djelomično. Ako je uplaćen samo dio kapitala, u aktivi se iskazuje potraživanje za upisani, a neuplaćeni kapital, a u pasivi upisani kapital se iskazuje odvojeno za uplaćeni kapital i kapital koji se poziva platiti. Kod različitih oblika privrednih društava propisan je različit iznos temeljnog kapitala. Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM, a nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 (deset) KM. Osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću s jednim ili više osnivača iznosi najmanje 2.000 (dvije hiljade) KM, ako drugim zakonom nije određeno drugačije. Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 (stotinu) KM. Temeljni ulog se može unijeti uplatom novca i ulaganjem stvari i prava.

6.Doc. dr. sc. Semina Škandro

Uloga interne kontrole u reviziji finansijskih izvještaja

Revizija finansijskih izvještaja je postupak ispitivanja i ocjenjivanja realnosti i objektivnosti informacija prezentiranih u finansijskim izvještajima. Planiranje revizije je značajno jer se na taj način postiže efektivnost i efikasnost revizije finansijskih izvještaja. Revizoru je veoma bitno da upozna i razumije funkcionisanje sistema interne kontrole klijenta, a da bi dobio što je moguće više informacija neophodno je da poznaje njegove komponente kao što su; okruženje, uslovi pod kojima se provodi interna kontrola, procjena rizika, kontrolne aktivnosti, komunikacija i monitoring. Ukoliko revizor uoči određene nedostatke i anomalije u funkcionisanju sistema interne kontrole, o tome obavještava upravu, odnosno menadžment kako bi isti blagovremeno reagovali u otklanjanju istih i vratili povjerenje u funkcionisanje sistema interne kontrole.

7. Dr. sc. Jasmina Hurić

Budžetski deficit –teorijska i praktična iskustva

Budžetski deficit je višak državne potrošnje nad državnim prihodima, nastao u određenom vremenskom periodu, najčešće godini dana. U poimanju deficita posebno mjesto zauzima njegova dimenzija. Pa se tako veličina deficita mijenja ovisno o tome o kojem je obuhvatu države riječ - o središnjoj državi, o konsolidovanoj središnjoj državi, koja osim središnje države obuhvata i vanbudžetske fondove, o konsolidovanoj općoj državi, koja u sebi sadrži i lokalne uprave ili se radi o cjelokupnom javnom sektoru koji u sebi sadrži sve nabrojano i saldo finansijskih transakcija javnih preduzeća i fiskalnih transakcija fondova i banaka. U velikom broju teorijskih stavova i empirijskih istraživanja, a na bazi iskustva stečenog pojavom svjetske ekonomske krize, da se zaključiti da u određenim okolnostima izuzetnih potreba za javnim izdacima, pravovremeni i umjereni budžetski deficiti mogu biti opravdani (ali nikako poželjni). Privremeni budžetski deficiti imaju stabilizirajuće dejstvo i samo deficit usmjeren u razvoj investicija, modernizaciju privrede, afirmaciju izvoza ili razvoj kapitalnih projekata neće ugroziti funkcionisanje ekonomskog sistema. Budžetski deficit kao finansijer tekuće potrošnje „razara“ ekonomiju i društvo, što je lekcija koju su mnoge zemlje, među kojima je zasigurno i BiH imale priliku da dobro nauče tokom svih ovih godina. Trenutna fiskalna slika BiH ukazuje da je ova zemlja imala dobre lekcije iz kojih je izvukla pozitivne stvari i u posljednjim godinama ostvaruje pozitivan budžetski saldo.

8.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Društvena odgovornost u finansijskom sektoru

U ovom članku su definisani, prikazani i analizirani različiti oblici društvene odgovornosti u finansijskom sektoru, društveno odgovorno poslovanje finansijskih institucija, društveno odgovorno bankarstvo i društveno odgovorna finansijska ulaganja. Njihova pojava i razvoj pokazuju da društvena odgovornost i finansije mogu biti kompatibilni, i da u određenom, malom segmentu ukupnog finansijskog tržišta postoji, uz finansijski, i nefinansijski interes. Daljnji razvoj ovih fenomena je teško procijeniti, ali ono što je za očekivati u budućnosti je povećanje važnosti i potrebe za većom društvenom odgovornošću i u finansijskom sektoru. Iako želja za stvaranjem pozitivne društvene promjene u poslovnom svijetu nije nova pojava, aktualna društvena, ekonomska, ideološka, politička i ekološka kretanja nameću potrebu za razmatranjem društvene odgovornosti finansijskog sektora upravo danas. Društvenu odgovornost i finansijski sektor povezuju različite pojave, poput društveno odgovornog poslovanja, društveno odgovornog bankarstva ili društveno odgovornih finansijskih ulaganja. Riječ je o pojmovima sličnog značenja, koji imaju zajednički nazivnik tj. društvenu odgovornost, ali ne i isto značenje. Njihovo nepotpuno razumijevanje nerijetko dovodi do njihove neispravne upotrebe, a u konačnici do terminološkog haosa u području društvene odgovornosti finansijskog sektora.

9.Bernard Iljazović

Što donosi novo zakonsko uređenje o sprečavanju nepotizma i stranačkog zapošljavanja u organima javnog sektora u Kantonu Sarajevo

Danas smo svjedoci da se korupcija uvukla u sve pore društva, te se njezini aspekti negativno odražavaju na kvalitetu pružanja javnih usluga, te općenito svakodnevni život građana. Posebice su koruptivne radnje i politički pritisci izraženi u sektoru zapošljavanja, i to pri zasnivanju radnog odnosa kao i tijekom trajanja radnog odnosa. Donošenje novog zakonskog rješenja pridonijeti će povećanju stupnja transparentnosti i isključivanje bilo kojeg oblika sukoba interesa u procesima zapošljavanja u državnoj službi u Kantonu Sarajevo, a što je prijeko potrebno za stvaranje kvalitetne, efikasne, stručne, etične i nadasve depolitizirane državne službe. Uz to potrebno je više poraditi i na prevenciji takvih postupanja, te podići razinu svijesti kod nositelja javnih politika o štetnim učincima korupcije i stranačkog zapošljavanja na cjelokupan razvoj bh gospodarstva, a samim time i Kantona Sarajevo

10.Nedim Čustović

Usvojenom strategijom razvoja Federacije BiH 2021– 2027.  poseban se akcent stavlja  na unaprjeđenje oblasti javnih finansija

Shodno odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o izradi Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021-2027. Prema navedenom Zakonu, Strategija je integrisani, multisektorski strateški dokument Federacije Bosne i Hercegovine koji definiše javne politike i usmjerava razvoj na teritoriji FBiH. Strategija je osnov za izradu Programa rada Vlade FBiH za mandatni period, godišnjeg programa rada Vlade FBiH, programa javnih investicija (PJI), trogodišnjih i godišnjih planova rada federalnih ministarstava i institucija, dokumenta okvirnog budžeta (DOB) i godišnjeg budžeta. Strategija je podloga za usklađivanje i izradu sektorskih strategija, strategija razvoja kantona i jedinica lokalne samouprave, te osnovna platforma socioekonomskog razvoja FBiH.

11.Irma Muhović, MA. iur.

Pravilnik iz oblasti vođenja evidencija zaštite na radu i (novi) Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca

Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SRBiH”, br. 02/91) odnosi se na vođenje evidencija, a čiji je način vođenja isprava, kao i sadržaj godišnjeg izvještaja. Obaveza poslodavca je da vodi evidencije koje se odnose na zaštitu na radu. Evidencije se vode na način kako odredi poslodavac, a vrši se upisivanjem podataka u kartoteke, obrasce, knjige i sl. U „Službenim novinama FBiH“, br. 34/21 od 30.04.2021. godine objavljen je Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca, donesenog na osnovu Zakona o zaštiti na radu FBiH. Naime, ovaj pravilnik je značajan jer ne ostavlja bilo kakve nedoumice u pogledu toga kada poslodavac može zaštitu na radu provoditi sam, odnosno posredstvom svog radnika za zaštitu na radu i kada je poslodavac obavezan da putem ugovora angažira ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu.

12.Džana Kadribegović

Odgovornost radnika i poslodavca na osnovu Zakona o radu

U skladu sa Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH, broj 26/16 i 89/18) zaključivanjem ugovora o radu između ugovornih strana (radnik i poslodavac) zasniva se radni  odnos. Na osnovu tog ugovora radnik i poslodavac preuzimaju i  međusobnu odgovornost  za kvalitetno i efikasno izvršavanje preuzetih  prava i obaveza. Stoga je  veoma  važno da se  ugovorom o radu precizno utvrde prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana, kako  u praksi ne bi bilo dilema i nedoumica. Ranijim propisima iz oblasti radnih odnosa bila je predviđena mogućnost vođenja disciplinskog postupka  za povrede  radnih obaveza,  pri čemu je za povrede radnih  obaveza bilo moguće izreći jednu od  disciplinskih mjera, a između ostalog  i najtežu mjeru- prestanak radnog odnosa.

13.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti rada sezonskih radnika trećih država prema odredbama novog Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj

Sezonski radnik je onaj državljanin treće zemlje koji zadržava prebivalište u trećoj zemlji, a zakonito i privremeno bo­ravi u Republici Hrvatskoj kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba (sezonski rad). Boravak i rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, a što uključuje i sezonske radnike, propisan je odredbama novog Zakona o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, čime je prestao važiti dotadašnji Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.). Prema odredbi članka 104. Zakona o strancima, državljani­nu treće zemlje može se odobriti dozvola za boravak i rad kao sezonskom radniku ako ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj te ako je zatra­žena provedba testa tržišta rada i pozitivno mišlje­nje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o zapošljavanju državljanina treće zemlje. Iznimno, od navedenog, za sezonski rad u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana nije potrebna pro­vedba testa tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ujedno napominjemo da se Zakon o strancima i uvjeti za pribavljanje dozvola za boravak i rad za sezonski rad ne mogu primijeniti kod za­pošljavanja radnika na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi što obuhvaća rad u području: bilinogojstva, stočarstva i ribarstva (rad „na markice" ili „preko kupona" u poljoprivredi), koje je uređeno odredbama članaka 78. - 81. Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, broj 118/18. i 32/20.). Na stranog državljanina rezidenta, ali i nerezidenta, jednako se kao i na ostale radnike koji imaju sklopljene ugovore o radu, primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak, a vezano za isplate neoporezivih primi­taka: potpora, nadoknada i nagrada. Uvjet za neoporezivost je činjenica da je s poslodavcima sklopljen ugovor o radu sa strancima i da se porez plaća u skla­du s propisima Republike Hrvatske.

 

  14. Savjetodavni servis

  15. Saopštenja za primjenu propisa

  16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.