U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 04/22

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

 

1.Mr Safija Žilić, dipl.oec

Izazovi računovodstvene profesije 

Uloga računovođe u 21. stoljeću podrazumijeva proaktivno djelovanje i inovativan pristup pri finansijskom upravljanju i razumijevanju finansijskih pokazatelja i njihovom korištenju za kreiranje dodatne vrijednosti. Računovođe svojim stavom utiču na uspješnost poslovanja i pružanje cjelokupne slike o finansijskom položaju preduzeća ili institucije, a na taj način i o ekonomiji društva u cjelini. Cjeloživotno, kontinuirano učenje danas je osnovna pretpostavka komparativne prednosti za sve profesije, posebno za računovodstvenu profesiju. Ovo je profesija bez koje ne bi bilo kvalitetnih i pouzdanih informacija za odlučivanje i upravljanje poslovnim subjektima. Zbog toga je važno da profesija bude educirana i organizirana na kvalitetan način. Cilj i svrha računovodstvene profesije ispunjeni su ako zadovoljava četiri zahtjeva, a to je: pravovaljanost informacija, profesionalizam, kvalitet pruženih usluga i povjerenje. Noviji izazovi u računovodstvu odnose se na pranje novca i prevare. Mjere i radnje za otkrivanje i sprečavanje pranja novca poduzimaju se pri transakcijama kao što su: ulaganje, preuzimanje i zamjena novca, te sklapanje pravnih poslova kojima se stiče imovina, kao i ostalim oblicima raspolaganja novcem i drugom imovinom,  što može poslužiti za pranje novca. Također, okruženje u kojem djeluju računovođe i revizori zahtjeva etičnost, moral, čast, poštenje, nezavisnost i odgovornost.

2.Tifa Šibonjić

Pojmovno određivanje računovodstva odgovornosti

Savremeno dinamično poslovno okruženje od menadžmenta preduzeća zahtijeva blagovremenu i kvalitetnu reakciju kako bi se ciljevi preduzeća ostvarili. Obzirom da se velika i složena preduzeća sastoje iz više dijelova odnosno centara odgovornosti koji se definišu kao podjedinice ili segmenti preduzeća čiji su menadžeri zaduženi za određeni set aktivnosti, koji obavljajući svoje aktivnosti doprinose ostvarenju osnovnog cilja preduzeća odnosno maksimiziranju dobiti. Kako bi se mogla pratiti i mjeriti zasluga svakog centra odgovornosti pri ostvarenju dobitka, nužno je da preduzeće ima razvijen sistem mjerenja i kontrole performansi centara odgovornosti. Sistem mjerenja i kontrole performansi treba se zasnivati na razvijenom sistemu, u praksi je poznat sistem mjerenja i kontrole performansi pod nazivom računovodstvo odgovornosti. Prilikom uvođenja računovodstva odgovornosti potrebno je izvršiti određena organizacijska prilagođavanja u preduzeću na način na koji menadžment smatra da će osigurati najbolje rezultate. Međutim računovodstvo odgovornosti prvenstveno svoju pažnju usmjerava na centre odgovornost, finansijsku analizu i mjerenje performansi  tih centara.

3.Jasmin Omeragić

Specifičnosti poslovanja ugostiteljstva u aktuelnim okolnostima (primjer modela)

Ugostiteljstvo je, u poslovnom smislu veoma „neugodna“ djelatnost pa se stoga može promatrati kroz niz specifičnosti, a posebno kada je riječ o praćenju troškova ugostiteljskih objekata. Razni (posebni) obračuni, kalkulacije i složeni izvještaji koji se mogu sresti u poslovanju ugostiteljskih firmi, uglavnom nisu uobičajeni u poslovnoj praksi drugih i drugačijih djelatnosti. Centar pažnje svakoga ugostitelja su gosti, odnosno posjetioci – korisnici njegovih usluga koji moraju za svoj novac od ugostitelja dobiti zadovoljavajući nivo tražene usluge, a svaki ugostitelj sve što radi – to radi kako bi ostvario zaradu, ali i kvalitetom svoje usluge ponovno privukao istoga gosta, a putem reklame „od usta do usta“ uslovno prisvojio i novoga korisnika ugostiteljskih usluga. Svaka poslovna djelatnost, a pogotovo ugostiteljska, doslovce je opterećena praćenjem svoje konkurentske pozicije na tržištu, što u cjenovnom smislu dovodi i do izlaganja posebnim troškovima postizanja, održavanja i uvećanja kvaliteta ponude i usluge. Stoga, a kako bi se omogućilo praćenje konkurentske pozicije na tržištu, računovođa bi trebao „sročiti“ izvještaj o troškovima kvaliteta, i to po poslovnim ciklusima. Svi troškovi poslovanja moraju se s velikom pažnjom planirati, zatim sa još većom pažnjom mjeriti, te s najvećom mogućom posvećenošću troškovi se moraju svakodnevno pratiti i analizirati.

4.Fatima Budić i Mehmed Budić

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor – pravni i računovodstveni aspekt

Godišnji odmor nije samo pravo, već i obaveza radnika, što znači da radnik pripadajući godišnji odmor mora i iskoristiti. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće, čija se visina određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Pri utvrđivanju prava na godišnji odmor, Zakon utvrđuje minimum njegovog trajanja na kojeg radnik ima pravo. Veći broj dana od takvog Zakonom utvrđenog minimalnog trajanja, zakonodavac prepušta slobodi ugovaranja i uređivanja podzakonskim aktima, odnosno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Međutim, kako su odredbe Zakona o radu kojim su uređeni odmori radnika od osobite važnosti za obje ugovorne strane, tako u njegovoj primjeni i nadalje postoje nedoumice i veliki interes za tumačenjem norme u svrhu pravilne primjene. To je  u potpunosti za očekivati, jer neomogućavanje korištenja godišnjeg odmora radniku u skladu sa Zakonom o radu, ne oslobađa poslodavca prekršajne odgovornosti, bez obzira na postojanje organizacijskih razloga i bez obzira na njihovu opravdanost. Prema odredbama definisanim MRS-a 19, naknada za neiskorišteni godišnji odmor predstavlja akumulirajuću odsutnost s rada odnosno pravo koje se prenosi u slijedeća razdoblja i može se iskoristiti u budućim razdobljima ako se pravo za tekuće razdoblje ne iskoristi u cijelosti.

 5.Doc.dr.sc.Semina Škandro

  Revizija stalnih sredstava

Stalna sredstva nabavljena za uspješno poslovanje privrednih društava obuhvataju materijalnu, nematerijalnu  i finansijsku imovinu. Prema ekonomskoj suštini stalna sredstva su dugoročno imobilisana finansijska sredstva. Stalna sredstva se u procesu poslovanja postepeno troše, prenoseći svoju vrijednost na gotove proizvode ili usluge, a da pri tome ne mijenjaju svoj prvobitni oblik.  Osnovne karakteristike stalnih sredstava su da im je vijeka trajanja duži od godine dana, da imaju visoku vrijednost i predstavljaju osnovni kapacitet za obavljanje poslovne djelatnosti privrednog društva. Važno je praviti razliku između stalnih sredstava i sredstava za rad, razlika je u pojavnom obliku i stalna sredstva se pored materijalnog pojavljuju i u nematerijalnom i finansijskom obliku. Može se zaključiti da je za revizora manje kompleksno i oduzima dosta manje vremena revizija stalnih sredstava u odnosu na reviziju obrtnih sredstava gdje su prisutnije nezakonite ili kriminalne radnje. Ali revizor nikako ne treba olako shvatiti reviziju stalnih sredstava i treba biti oprezan pri revidiraju ovih stavki finansijskih izvještaja.

6. Dr. sc. Dinka Antić

Specifična pitanja politike oporezivanje derivata nafte u BiH

Da bi se ponudio kvalitetan prijedlog revizije politike oporezivanja derivata nafte potrebno je dubinski poznavati teoriju oporezivanja, taksonomiju namjenskih poreza, te pojavu i ulogu akciza na derivate nafte u savremenim poreznim sistemima. U savremenim ekonomijama primarni cilj naplate akciza na derivate nafte odvraćanje potrošača i proizvođača od korištenja fosilnih goriva koja zagađuju životnu sredinu i njihovo preusmjeravanje na čiste tehnologije i ekološki prihvatljive energente poput električne energije, energije vjetra i sunca i bio-energije korištenjem otpada. Imajući to u vidu ne može se staviti zamjerka na nenamjenski karakter trošenja akciza na derivate nafte u BiH u smislu financiranja budžeta, a ne izgradnje putne mreže. Međutim, imajući u vidu politiku EU u sferi energetike i energetske krize, koje pogađaju i BiH, potrebno je razmotriti novu energetsku strategiju BiH, koja bi trebala da podstakne tranziciju od korištenja fosilnih goriva prema ekološki prihvatljivim pogonskim gorivima.  Promjena akcizne politike, u skladu sa novom politikom oporezivanja energenata u EU, koja podrazumijeva diferencirano oporezivanje u korist ekološki čistih energenata, zajedno sa izmjenom budžetskih prioriteta, u smislu isplate subvencija i stimulisanja investicija u proizvodnju ekološki čiste energije za koje BiH ima resurse (voda, vjetar, sunce, bio-otpad), može imati dugoročan pozitivan učinak na energetski bilans BiH i, posljedično, smanjenje potražnje za derivatima nafte.

7.Nedim Čustović

Usklađenosti integrisanog upravljanja rizikom u javnim preduzećima sa strateškim planiranjem

Upravljanje rizikom preduzeća (ERM) je proces koji integrira strateški menadžment i upravljanje rizicima. Upravljanje rizikom u javnome preduzeću je proces kojeg provodi upravno tijelo, uprava, menadžment i osoblje preduzeća, primjenjuje se na određivanje strategije u cijelom preduzeću, kreiran je da identificira potencijalne događaje koji mogu djelovati/uticati na JP i upravlja rizicima u okviru definirane izloženosti riziku u cilju pružanja razumnog uvjeravanja u pogledu ostvarenja ciljeva. Naročito ističemo vezu i važnost između strateškog planiranja i procesa upravljanja rizikom u preduzeću (ERM).U skladu s tim, rizik se definira kao mogućnost da će se događaj dogoditi i imati negativan učinak na postizanje ciljeva. Događaji sa potencijalno pozitivnim učinkom predstavljaju prilike ili neutraliziraju negativan učinak rizika. Događaji koji predstavljaju prilike trebaju biti usmjereni nazad, ka procesu određivanja strategije ili ciljeva preduzeća, tako da se akcije mogu formulirati kako bi se iskoristile prilike. Savremeno shvatanje rizika, nije da se rizik izbjegne, već da se rizicima upravlja, jer tržište nagrađuje one kompanije koje razumiju i dobro upravljaju rizicima povezanim sa njihovim traženjem prilika za rast.

8.Mr. sci. Emir Durić

COSO MODEL – Interne kontrole

Menadžment savremenog privrednog društva se suočava sa potrebom donošenja poslovnih odluka, kako bi ostvario svoje zacrtane ciljeve. Sistem interne kontrole uključuje sve mjere pažnje i opreza, usmjerene na sprečavanje: pogrešaka, prekomjernih troškova i prevara. Također, obezbjeđuje pouzdanost i tačnost informacija. Osnovni zadatak interne kontrole je da kontroliše sve dijelove preduzeća, da li dosljedno apsorbuju politiku usvojenu na početku poslovnog perioda i da o tome podnose informacije menadžmentu privrednog društva. Postoje razne metode pristupa internoj kontroli preduzeća, kao na primjer: CoCO, CobiT, ISO 9001, ali možemo konstatovati da se najviše koristi COSO okvir interne kontrole. CoCo definiše ciljeve kontrole slično ali ne identično kao COSO, a naglašava da je suština kontrole cilj, obaveza (posvećenost), sposobnost, monitoring i sticanje znanja (iskustva) u okviru tog postavljenog okvira

9.Mr. oec. Elman Nadžaković

Analiza profitabilnosti kupaca: pretpostavka povećanja performansi poslovanja

Danas, u svim preduzećima, s obzirom na orijentaciju prema kupcima, posebna pažnja posvećuje  se analizi profitabilnosti kupaca. Obračun troškova po baznim aktivnostima koristi se ne samo za utvrđivanje troškova proizvoda, već i za determiniranje troškova servisiranja kupaca, kao osnove za procjenu profitabilnosti pojedinačnog kupca ili grupe kupaca. Analiza profitabilnosti kupaca identificira aktivnosti servisiranja kupaca i troškovne izazivače (alokacione ključeve) i utvrđuje profitabilnost za svakog kupca ili grupu kupaca. Potpuno razumijevanje profitabilnosti kupaca može pomoći firmi da poboljša svoje globalne profite i postane više konkurentna, a troškovi kupaca su značajan faktor ukupne profitabilnosti kompanije. Kada poslovanje s različitim kupcima nosi različite troškove, utvrđivanje troškova po pojedinim kupcima daje menadžerima preduzeća vrlo korisne informacije, pa tako najveći kupac nije uvijek i najprofitabilniji kupac, kao što i najmanji kupac nije ujedno i najmanje profitabilni kupac.

10.Dr. sc. Jozo Piljić

Inkrementalne analiza u procesu donošenja poslovnih odluka

Inkrementalna analiza je relativno jednostavan alat za poslovno odlučivanje koji se temelji na konceptu relevantnog troška i konceptu oportunitetnog troška. Ključni problem kod primjene inkrementalne analize je u identifikaciji relevantnih informacija za donošenje određene poslovne odluke. Inkrementalna analiza se može primjenjivati za donošenje poslovnih odluka kao što je prihvaćanje narudžbe kupca po posebnoj cijeni, proizvodnje ili kupnja dijelova koji se ugrađuju u gotovi proizvod, prodaja proizvoda ili njegova daljnja proizvodnja, zadržavanje ili zamjena opreme, ukidanje neprofitabilnog segmenta i alokacija ograničenih resursa. Za efikasnu primjenu inkrementalne analize nužno je da menadžment raspolaže s pouzdanim i pravovremenim informacijama koje mu primarno pruža računovodstvena funkcija. Primjena inkrementalne analize se temelji pretežito na financijskim informacijama koje pruža računovodstvena funkcija poduzeća, iako je potrebno istaknuti da i nefinancijske informacije mogu imati značajan utjecaj na donošenje poslovnih odluka.

11.Elvis Bebaković

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu

Neprestana borba na suzbijanju globalne pandemije virusa Covid-19 s ciljem normalizacije funkcioniranja života i poslovnih aktivnosti, obilježila je prethodne dvije fiskalne godine. Oporavak ekonomije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH od krize izazvane pandemijom spomenutog virusa zahtijevao je poduzimanje mjera fiskalne konsolidacije koje su dovele do finansijske stabilnosti svih nivoa vlasti. Ovim Budžetom Vlada Federacije BiH poduzima mjere na ublažavanju posljedica globalne inflacije, jača ekonomski razvoj i socijalni sektor. U postupku pripreme i izrade Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, planiranje ograničenih sredstava se odvijalo sa posebnom pažnjom da se ne ugrozi finansiranje rashoda i izdataka koji su prije svega utemeljeni na zakonskoj osnovi, kao što su servisiranje duga, plate, naknade i doprinosi, penzije, transferi za boračku populaciju i socijalne kategorije. Također, nastaviće se realizacija mjera i aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, stvaranju povoljnijeg i stabilnijeg poslovnog okruženja i  povećanju priliva domaćih i stranih investicija. Navedene aktivnosti imaju za cilj poticanje ekonomskog rasta i povećanje fiskalnog prostora, kako bi se pružila podrška dugoročnoj makroekonomskoj stabilnosti zemlje.

12.Dr.sc. Jasmina Hurić

Savremena nauka i pojave kriza – efekti aktuelnih kriza

Pitanje ekonomskih kriza je oblast oko koje u ekonomskoj nauci postoji veliki broj stajališta, koja su u svom najvećem dijelu dosta oprečna. Sve teorije su ostale bez jasnih utemeljenja, a ekonomska nauka bez adekvatne teorije koja može da sve nadolazeće krize prevenira i spriječi. Jedno je jasno da je savremena kriza dovela do velike krize ekonomske nauke i nužnosti stvaranja novih teorijskih stajališta koji će svaku nadolazeću krizu moći pravovremeno predvidjeti i adekvatno riješiti. Pokazalo se da izolacije bilo kojeg dijela svjetske ekonomije uvijek imaju  sumarno negativne efekte na cijelu globalnu ekonomiju, jer tržište ne može pojedinačno optimalno alocirati resurse. Bez obzira koliko trajala trenutna ukrajinska kriza, kao i činjenica da je velika neizvjesnost kada je u pitanju kriza pandemije korona virusa, započinje jedan novi trend preorijentacije ruske ekonomije na tržišta izvan zapadnih zemalja kao neka vrsta „sigurnijih“ tržišta i alternativna tržišta u odnosu na ruska posebno u segmentu energetike kao najvažnijem dijelu industrijske proizvodnje. To nisu prirodni ekonomski tokovi nego preusmjeravanja i smanjene negativnih efekata krize u kontekstu geopolitičkih promjena, ali istovremeno preventivno djelovanje u slučaju pojave novih kriza. Također, sve države svijeta i u vremenu pandemije i u ovoj krizi, ali i svim drugim dosadašnjim krizama ponovno su shvatile koliko je koliko je značajno imati vlastite resurse i samoodrživost.

13.Džana Kadribegović

 Radno  vrijeme u Zakonu o radu

U Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18) data je definicija radnog vremena, kako ne bi bilo nedoumica šta se smatra radnim vremenom. Radno vrijeme, prema toj definiciji, je vremenski period  u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.  Naglašeno je da se  u radno vrijeme ne računa vrijeme  u kojem je radnik pripravan, odnosno raspoloživ da se odazove pozivu poslodavca za  obavljanje  poslova, ako se ukaže takva potreba. Ovakvo rješenje predviđeno je, jer u vrijeme pripravnosti radnik ne radi i može da koristi dnevni, nedjeljni ili godišnji odmor, ali je u isto vrijeme  pripravan da se  odazove na svaki poziv poslodavca i da u relativno kratkom roku dođe na posao.

14.Alan Vajda, mag. iur

Obveze državljana trećih država koji obavljaju poslove člana uprave i/ili su članovi društva u Republici Hrvatskoj

Od 1. siječnja 2021. godine na rad članova uprave iz trećih zemalja koji se zapošljavaju u Republici Hrvatskoj primjenjuju se stroži uvjeti nego li je to bilo prije stupanja na sna­gu novog Zakona o strancima („Narodne novine“, br. 133/20.), time da pod državama trećih zemalja podrazumijevamo sve zemlje osim država članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora (Island, Norveška, Lihtenštajn i Švicarska Konfederacija). Osim obveza iz Zakona o strancima, na članove uprave iz trećih zemalja, jednako kao i na članove uprave državljane Republike Hrvatske, odnosi se obveza prijave na obvezno osiguranje, odnosno prijava u mirovinski i zdravstveni sustav Republike Hrvatske uz napomenu da se oni mogu obvezno osigurati kroz radni odnos ili bez radnog odnosa. Dakle, obveza za prijavom na obvezna osiguranja odnosi se i na članove uprave strance ako nisu obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi pa prema tome članovi uprave stranci obvezni su plaćati doprinose prema rješenju Porezne uprave na propisanu osno­vicu kao i članovi uprave državljani Republike Hrvatske. Međutim, važno je istaknuti da član društva (vla­snik) koji nije u radnom odnosu nema obvezu pri­jave u obvezna osiguranja u Republici Hrvatsko niti ima obvezu plaćanja doprinosa u Republici Hrvatskoj. Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju članovi društva nisu navedeni kao obvezni osiguranici, stoga se na njih ne odnosi obveza prijave u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

 

15. Savjetodavni servis

16. Saopštenja za primjenu propisa

17. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH