Aktuelnosti

RS: Novim zakonom o radu predviđeno povećanje minimalne plate

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je novim zakonom o radu predviđeno povećanje minimalne plate, dok će proces otpuštanja radnika u slučaju težih povreda radnih obaveza biti pojednostavljen, a prava trudnica bolje zaštićena.

Savanović je rekao da je radna verzija novog zakona o radu pri kraju i da će, nakon što je usvoji Vlada Republike Srpske, biti proslijeđena socijalnim partnerima sa kojima je planiran sastanak 20. novembra.

- Oni će imati nekoliko dana da daju sugestije i primjedbe, nakon toga ćemo ponovo organizovati sastanak i razmotriti primjedbe, a one koje budu osnovane ćemo prihvatiti. Zakon će, najvjerovatnije, biti donesen krajem godine - rekao je Savanović za "Glas Srpske".

On kaže da će se boriti da u radnoj verziji ostane naknada za minuli rad i da bude ugrađena u zakon jer poslodavci i sindikat o tome vjerovatno neće postići konsenzus.

- U sadašnjem zakonu predviđeno je da rad na određeno traje 24 mjeseca, ali sada smo ostavili mogućnost da može da ide i do pet godina, s obzirom na to da neke strateške investicije traju duže od dvije godine - pojasnio je Savanović.

Prema njegovim riječima, nova verzija zakona o radu predviđa kolektivne ugovore koji bi trebalo da budu obnavljani svake tri godine.

- U radnoj verziji predložili smo da minimalna plata bude najmanje 50% od prosjeka u Srpskoj, što bi bilo više od 400 KM - dodao je Savanović.

On je naglasio da niko sebi ne smije dati za pravo da ne zaposli trudnicu ili da joj ne plaća bolovanje zato što će biti godinu ili godinu i po na bolovanju, dodajući da je to pitanje bolje regulisano nego u sadašnjim rješenjima i da će ga Ministarstvo braniti.

- Žene koje rađaju, koje su na prodiljskom i koje imaju djecu do tri godine biće zaštićene. Naći ćemo mehanizam da li će to ići na teret poslodavca ili države - poručio je Savanović.

On je rekao da Vlada Srpske neće dozvoliti da porodiljsko odsustvo bude skraćeno, jer treba da stimuliše rađanje.

- Međunarodne organizacije rada preporučuju da start za godišnji odmor bude 20 radnih dana i da na svake četiri godine ide jedan dan godišnjeg - rekao je Savanović.

IZVOR: Capital

by administrator

Za osam mjeseci rast svih ekonomskih pokazatelja u BiH

Savjet ministara BiH upoznat je o Informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar – avgust u kojoj se naglašava rast svih ekonomskih pokazatelja u BiH.

Nastavljen je pozitivni trend rasta u industriji, pa je u avgustu došlo do povećanja fizičkog obima industrijske proizvodnje od 7,2% u odnosu na isti mjesec 2014. godine.

Najznačajniji doprinos ukupnom rastu industrije ostvaren je u prerađivačkoj industriji, koja je većim dijelom izvozno orijentisana i u kojoj proizvodnja bilježi rast od 10,5% u odnosu na avgust 2014. godine, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

Spoljnotrgovinski deficit roba u avgustu ove godine vrijednosno je smanjen za 9,1% u odnosu na period juli-avgust 2014.

Smanjenje deficita rezultat je izvoznog rasta od 6,5% s jedne te godišnjeg smanjenja uvoza od 1,1% s druge strane.

Blagi rast PDV prihoda prema poreskim prijavama, te snažan realni rast prometa maloprodaje od 8% na godišnjem nivou ukazuju na rast finalne potrošnje.

Broj zaposlenih u BiH u julu ove godine iznosio je 714.000, što predstavlja porast od 1,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Rast depozita od 5,2% nastavljen je u avgustu 2015. godine, tako da su ukupni depoziti dostigli 16 mlrd KM.

IZVOR: Capital

by administrator

Vlada utvrdila nacrte proračuna FBiH za 2016. godinu

Vlada Federacije BiH danas je u Sarajevu utvrdila i u redovitu parlamentarnu proceduru uputila Nacrt proračuna Federacije BiH za 2016. godinu, u planiranom iznosu od 2.533.862.123 konvertibilnih maraka, što je za 185,4 milijuna KM ili 7,9 posto više nego u 2015. godini.

Uzimajući u obzir podatke o izvršenju Proračuna FBiH za prvo polugođe 2015. godine, te na temelju projekcija Federalnog ministarstva financija, prihodi od poreza iznose 1.440,6 milijuna KM i povećani su za oko 129,7 milijuna KM u odnosu na Proračun za 2015. godinu. Neporezni prihodi iznose 381,3 milijuna KM i također su povećani za oko 47,3 milijuna KM.

Planirana su sredstva po osnovu primitaka od financijske imovine i zaduživanja u iznosu od 712 milijuna KM, što predstavlja povećanje ove stavke za 38 milijuna KM u odnosu na Proračun za 2015. godinu.

Kada je riječ o potrošnji, struktura rashodovne strane Proračuna predstavlja odraz provedbe mjera štednje i restrikcije, a kao nove stavke su aktivne mjere u provedbi aktivnosti  koje će doprinijeti ekonomskom i socijalnom snaženju Federacije BiH, odnosno Bosne i Hercegovine.

U 2016. godini bi ukupni rashodi iznosili 1.517,7 milijuna KM i veći su za oko 47,3 milijuna KM u odnosu na ovogodišnje. Za otplate dugova planirano je oko 977,1 milijuna KM, što je za oko 118,4 milijuna KM više u odnosu na sredstva planirana po ovom osnovu za 2015. godinu.

Nacrtom proračuna su transferi drugim razinama vlasti i fondovima planirani u iznosu od 385,4 milijuna KM, odnosno uvećani su za 20 milijuna KM ili pet posto u odnosu na sredstva planirana u Proračunu za 2015. godinu.

Nastavljajući mjere politike aktivnog zapošljavanja, Federalna vlada je planirala 50 milijuna KM vrijedan transfer za financiranje prvog zapošljavanja i samozapošljavanja, što je povećanje za 30 milijuna KM u odnosu na 2015. godinu.

Transfer za raseljene osobe i povratnike planiran je u iznosu od 16,5 milijuna KM, za programe povratka u RS planirana su tri milijuna KM, a za zajedničke međuentitetske i općinske projekte i projekte s nevladinim organizacijama planirana su dva milijuna KM.

Subvencije javnim poduzećima planirane su u Nacrtu proračuna Federacije BiH za 2016. godinu u iznosu od 39,8 milijuna KM, a među ovim transferima je 1,9 milijuna KM sredstva za uplatu doprinosa za MIO u svrhu umirovljenja zaposlenika, a to je za 0,7 milijuna KM više u odnosu na Proračun za 2015. godinu.

Planirane subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima iznose od 71,7 milijuna KM, unutar čega je i 65,8 milijuna KM na ime podsticaja za poljoprivredu.

Federalna vlada danas je utvrdila i Nacrt zakona o izvršavanju Proračuna FBiH za 2016. godinu, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

IZVOR: Akta.ba

by administrator

UIO BiH: Prikupljeno 115 miliona KM više prihoda

BANJALUKA, Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH za deset mjeseci ove godine prikupila je 5,279 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza, što je za 115 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, potvrđeno je danas u ovoj upravi.

Za deset mjeseci ove godine izvršen je povrat PDV-a od 893 miliona KM, što je za 66 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine.

Neto prikupljeni prihodi, koji su otišli u raspodjelu korisnicima, za deset mjeseci ove godine iznosili su 4,386 milijardi KM i veći su za 182 miliona KM u odnosu na prihode koje su korisnici dobili u istom prošlogodišnjem periodu.

Za finansiranje zajedničkih institucija BiH za deset mjeseci ove godine raspoređeno je 625 miliona KM.

Republici Srpskoj je doznačeno 1,024 milijardi KM, Federaciji BiH /FBiH/ 2,06 milijardi KM, a Brčko distriktu 127 miliona KM.

Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva za deset mjeseci ove godine FBiH je dobila dodatnih 55,7 miliona KM, Republika Srpska 36,8 miliona KM i Brčko distrikt 1,9 miliona KM.

IZVOR: Srna

by administrator

Topli obrok, regres i naknade za prijevoz će biti oporezivane

Nakon što budu ispregovarani i potpisani novi kolektivni ugovori, Vlada Federacije priprema novu reformu – poresku. Njenim provođenjem će sve naknade koje nemaju karakter plate – poput toplog obroka, regresa, naknade za prijevoz, jubilarne nagrade – biti ugrađene u poresku osnovu. Sindikati se plaše da će na gubitku biti radnici, objavila je FTV.

Poslodavci koji su radnike prijavljivali na minimalnu platu, na koju su plaćali minimalni doprinos, a ostatak plate im davali kroz topli obrok i druge oblike primanja, na koja se ne plaća porez, ovom reformom to više neće moći raditi. Ipak, iz Vlade tvrde da radnici u čitavoj priči neće biti na gubitku.

“Mi imamo odstupanja da se topli kreće 1-2% prosječne plate – negdje od 8,2 maraka do 16 maraka u nekim firmama. Taj kompletan odnos će biti prijavljen jer će takav biti u poreskoj osnovi. Umjesto sadašnje poreske osnove od 400 KM, imat ćemo 700 KM”, kazao je Goran Miraščić, finansijski savjetnik premijera FBiH.

I dok iz Vlade tvrde da je proširenje poreske osnove neutralnog karaktera, te da se na ovaj način neće nastojati priskrbiti dodatni prihodi vanbudžetskim fondovima, Sindikat izražava bojazan da će ovo zakonsko rješenje biti isključivo preko leđa radnika.”Bilo bi nam drago da se na svaki mogući način pojačaju budžeti države, ali bojimo se da će ovo biti isključivo na način da će postojeći iznos koji danas radnici primaju u netu biti, zapravo, umanjen za taj dio koji će biti odvojen za bruto, odnosno onaj dio koji će biti plaćen za porez”, upozorava Selvedin Šatrorović, potpredsjednik SSS BiH.

Pojedini stručnjaci smatraju kako topli obrok, regres ili izdvajanja za prijevoz svakako treba ukinuti, jer je to socijalistička praksa, a mi težimo kapitalizmu. Ne mora značiti da će oporezivanje stavki koje nemaju karakter plata značiti još teži položaj za radnike.

“Ako je poslodavac kvalitetan i ako ima dobar bonitet, on sve te prinadležnosti – topli obrok, regres, prevoz na posao – može ugraditi u platu. Na taj način podići će platu radnicima, što im je daleko bolje jer sve ide u penzioni osnov”, objašnjava Željko Šain, dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.Vlada planira u okviru poreske reforme, mijenjati i Zakon o porezu na dohodak. Tačnije mijenjat će se stopa poreza, koja je trenutno jedinstvena za sva primanja iznad 300 maraka.”Treba da vidimo da li ćemo ići sa progresivnom stopom oporezivanja, gdje će do određenog iznosa – 500, 600 ili 800 KM – stopa možda biti 5%, a ona preko 800 lomljena na 15 ili 17%”, navodi Miraščić.Poreska reforma je, između ostalog, bila i jedna od tema sastanka ministrice finansija Federacije, Jelke Milićević s predstavnicima MMF-a. Ipak, čitava priča je trenutno tek u početnoj fazi, piše Federalna.ba.

IZVOR: Federalna.ba

by administrator

Objavljena Uputstva vezana za Zakon o platnim transakcijama i Zakon o unutrašnjem platnom prometu

U “Službenim novinama FBiH”, broj 83/15 od 28.10.2015. godine, objavljena su tri uputstva:

          1. Uputstvo o načinu i postupku izvršenja naloga za prinudnu naplatu preko računa kod ovlaštenih organizacija.

• Оvim uputstvоm urеđuје sе nаčin i pоstupаk izvršеnjа nаlоgа zа prinudnu nаplаtu prеkо rаčunа pоslоvnih subјеkаtа оtvоrеnih kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, u sklаdu sа Zаkоnоm о unutrаšnjеm plаtnоm prоmеtu

       2.  Uputstvo o načinu vođenja i sadržaju evidencije računa poslovnih subjekata kod ovlaštenih organizacija

• Оvim uputstvоm urеđuје sе nаčin i sаdržај vоđеnjа еvidеnciје rаčunа pоslоvnih subјеkаtа оtvоrеnih kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, u sklаdu sа Zаkоnоm о unutrаšnjеm plаtnоm prоmеtu

        3.  Uputsvo o otvaranju i zatvaranju računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg platnog prometa.

• Оvim uputstvоm prоpisuјu sе nаčin i uslоvi оtvаrаnjа i zаtvаrаnjа rаčunа učеsnikа u plаtnоm prоmеtu kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја rаdi оbаvlјаnjа pоslоvа unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа i plаtnih trаnsаkciја u sklаdu sа prоpisimа kојi rеgulišu unutrаšnji plаtni prоmеt i plаtnе trаnsаkciје.

Gore navedena uputstva vezana su za Zakon o platnim transakcijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/00 i 28/03),  i  Zakon o unutrašnjem platnom prometu (" Službene novine Federacije BiH", broj 48/15 ) i o njima će se detaljnije govoriti na novembarskom seminaru u organizaciji FEB d.d..

by administrator

Izmjene i dopune Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem

U "Službenim novinama FBiH", broj 82/15 od 23.10.2015. godine, objavljena je Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FBiH", dakle od 24.10.2015. godine.

U nastavku Vam donosimo prečišćen tekst Uredbe

Na osnovu člana 15. stav (2) Zakona o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/15), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 21. sjednici, održanoj 10.09.2015. godine, donosi

 

UREDBU

O USLOVIMA I NAČINU PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM

(“Službene novine FBiH” br. 48/15 i 82/15)

 

Član 1.

(Predmet Uredbe)

(1) Ovom uredbom određuju se uslovi i način plaćanja između učesnika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, a obuhvata plaćanja u gotovom novcu, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa učesnika kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa (u daljem tekstu: ovlaštene organizacije), kao i uslove držanja gotovog novca u blagajni, te uslove i način uplate dnevnog pazara na račun kod ovlaštene organizacije.

(2) Učesnici u platnom prometu su poslovni subjekti i fizička lica koji su definisani Zakonom o unutrašnjem platnom prometu (u daljem tekstu: Zakon).

(3) Odredbe ove uredbe koje se odnose na poslovne subjekte primjenjuju se i na poslovne jedinice stranog pravnog lica koje su registrovane i obavljaju poslovnu djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine.

(4) Gotov novac, u smislu ove uredbe, čine novčanice konvertibilnih maraka i kovanice konvertibilnih maraka i pfeninga.

 

Član 2.

(Obaveza otvaranja računa)

Poslovni subjekti su dužni da za potrebe plaćanja otvore račune u ovlaštenim organizacijama i sva sredstva vode na tim računima, kao i vrše novčana plaćanja preko računa u skladu sa Zakonom i zakonom koji uređuje platne transakcije, osim plaćanja za namjene navedene u članu 3. ove uredbe.

 

Član 3.

(Namjene gotovinskih plaćanja)

(1) U obavljanju djelatnosti poslovni subjekti mogu plaćati gotovim novcem, odnosno vršiti isplate sa svog računa za slijedeće namjene:

a) isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih žrtava rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite,

b) isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu, c) isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju u skladu sa propisima koji regulišu porez na dohodak članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14),

d) otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica,

e) isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM,

f) plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima,

g) plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM,

h) otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova,

i) isplatu sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima i

j) isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija – financija;

k) povrat poreza na dodatu vrijednost u gotovini u skladu sa propisima o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima.

(2) Poslovni subjekti su dužni da sve uplate i isplate u gotovom novcu dokumentuju vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama koje se evidentiraju i čuvaju u rokovima utvrđenim zakonskim propisima i stave na uvid nadležnim kontrolnim organima.

(3) Prilikom plaćanja u gotovom novcu poslovni subjekti su dužni da primjenjuju odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

(4) Zabranjeno je plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu.

 

Član 4.

(Podizanje gotovog novca)

Poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija radi plaćanja namjena iz člana 3. ove uredbe i održavanja blagajničkog maksimuma utvrđenog odlukom organa poslovnog subjekta.

 

Član 5.

(Nalog za plaćanje)

(1) Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca sa računa realizuje se nalogom za plaćanje.

(2) Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama, bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se vrši uplata.

(3) Nalog za isplatu gotovog novca sa računa podnosi se ovlaštenoj organizaciji koja vodi račun učesnika.

Član 6.

(Zabrana)

Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune u skladu sa Zakonom.

 

Član 7.

(Blagajnički maksimum)

(1) Poslovni subjekti mogu u blagajni držati gotov novac do iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom i isti koristiti za gotovinska plaćanja shodno namjenama propisanim članom 3. ove uredbe.

(2) Visinu blagajničkog maksimuma poslovni subjekti utvrđuju odlukom organa, u skladu sa opštim aktom na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni.

(3) U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod ovlaštene organizacije za namjene iz člana 3. ove uredbe, pod uslovom da poslovni subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.

 

Član 8.

(Evidentiranje gotovog novca)

(1) Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana.

(2) Izuzetno, poslovni subjekti čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200,00 KM ili su udaljeni od ovlaštene organizacije 15 i više kilometara, dužni su uplatu gotovog novca izvršiti najkasnije u roku od pet radnih dana, a priređivači igara na sreću, u skladu sa propisom kojim se propisuje priređivanje igara na sreću, dužni su uplatu gotovog novca za proteklih sedam dana, zaključno sa nedjeljom, izvršiti najkasnije u sljedeći utorak.

(3) Ukoliko je dnevni priliv gotovog novca ostvaren u petak, naredni radni dan smatra se sljedeći ponedjeljak, u smislu stava (1) ovog člana.

(4) Uplata gotovog novca na račun kod ovlaštenih organizacija i vođenje blagajne ne odnosi se na poduzetnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu.

 

Član 9.

(Nadzor)

(1) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima i ovlaštenjima, vrši kontrolu primjene ove uredbe kod ovlaštenih organizacija, kao i preduzima potrebne mjere predviđene Zakonom i drugim propisima.

(2) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine i drugi kontrolni organi, vrše kontrolu primjene ove uredbe kod poslovnih subjekata, u skladu sa odredbama Zakona i posebnih propisa kojima se uređuje nadležnost i ovlaštenja ovih kontrolnih organa.

(3) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i kontrolni organi, u okviru svoje nadležnosti, sarađuju u vršenju nadzora nad primjenom odredaba Zakona, ove uredbe i drugih propisa.

 

Član 10.

(Kaznene odredbe)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslovni subjekt ako:

a) vrši plaćanja gotovim novcem suprotno namjenama utvrđenim odredbom člana 3. stav (1) ove uredbe,

b) sve uplate i isplate u gotovom novcu ne dokumentuje vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima u skladu sa odredbom člana 3. stav (2) ove uredbe,

c) prilikom plaćanja u gotovom novcu ne primjenjuje odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, shodno odredbi člana 3. stav (3) ove uredbe,

d) vrši plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu suprotno odredbama člana 3. stav (4) ove uredbe,

e) uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa ne realizuje nalogom za plaćanje, shodno odredbama člana 5. ove uredbe,

f) u blagajni drži gotov novac iznad iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom u skladu sa članom 4. ove uredbe, te ukoliko visinu blagajničkog maksimuma ne utvrđuje na način propisan odredbama člana 7. ove uredbe,

g) gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti ne evidentira i ne uplati u skladu sa odredbom člana 8. ove uredbe.

(2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

 

Član 11.

(Stupanje na snagu)

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

by administrator

Saopštenje o prosječnoj isplaćenoj neto/bruto plaći u FBiH, RS i BiH za avgust 2015. godine

FBiH

1. U "Služžbenim novinama Federacije BiH", broj 81/15 od 21.10.2015. godine objavljeno je Saopšštenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto i bruto plati zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za mjesec avgust 2015. godine i iznosi:

• po zaposlenom za avgust 2015. godine neto plata.........................823 KM
• po zaposlenom za period juni - avgust neto plata..........................831 KM
• po zaposlenom za avgust bruto plata..........................................1.257 KM.

RS

2. U "Služžbenom glasniku RS", broj 79/15 od 29.9.2015. godine objavljeno je Saopšštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plati za avgust 2015. godine i iznosi:

• po zaposlenom za avgust 2015. godine bruto plata iznosi...............1.345 KM
• po zaposlenom za avgust 2015. godine neto plata iznosi....................834 KM
• po zaposlenom za period januar - avgust bruto plata iznosi.............1.341 KM
• po zaposlenom za period januar - avgust neto plata iznosi..................832 KM.

BiH

3. U „Služžbenom glasniku BiH“, broj 77/15 od 5.10.2015. godine objavljeno je Saopšštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plati za juli 2015. godine i iznosi:

• po zaposlenom za juli 2015. godine bruto plata iznosi......................1.301 KM
• po zaposlenom za juli 2015. godine neto plata iznosi..........................838 KM.

by administrator