Aktuelnosti

Časopis Novembar 2020

ELEKTRONSKI ČASOPIS

1.Dr.sc. Jozo Piljić

Obračun graničnih troškova i tačke pokrića proizvodnog poduzeća

Granični troškovi (engl. marginal costs) definiraju se kao povećanje ukupnih proizvodnih troškova koji nastaju zbog promjene količine proizvodnje (količine proizvoda) po jedinici proizvodnje. Kako se fiksni troškovi ne mijenjaju s promjenom količine proizvodnje, promjena troškova će se isključivo očitovati kroz varijabilne troškove odnosno kroz varijabilnu komponentu mješovitih troškova. Stoga,granični troškovi uključuju samo izravne troškove materijala, rada i varijabilne režijske proizvodne troškove. Sustav obračuna graničnih troškova alternativni je sustav sustavu obračuna ukupnih proizvodnih troškova, kojim se vrijednost proizvedenih jedinica vrednuje prema odredbama MRS-a 2, Zalihe, a prema kojem se u vrijednost zaliha uključuju i fiksni proizvodni troškovi. Za razliku od sustava ukupnih troškova, vrijednost se proizvedenih proizvoda i usluga u sustavu obračuna graničnih troškova prikazuje po vrijednosti dodatnih troškova proizvodnje za proizvodnju jedne dodatne jedinice proizvoda. Suština obračuna graničnih troškova jest u izračunu prinosa ukupnom poslovnom rezultatu koji se izračunava kao razlika prodajne cijene i varijabilnih troškova. Naime, nakon proizvodnje i prodaje količine proizvoda iznad tačke pokrića ukupnih troškova, svaka dodatna proizvedena i prodana jedinica proizvoda prouzročit će povećanje varijabilnih troškova, dok će fiksni troškovi ostati nepromijenjeni. Sustav obračuna graničnih troškova alternativni je sustav, sustavu obračuna ukupnih proizvodnih troškova, s osnovnom idejom izračuna vrijednosti koja je, nakon pokrića jediničnih varijabilnih troškova, raspoloživa za pokriće fiksnih režijskih troškova poduzeća.

 2. Mr.  oec Elman Nadžaković

Amortizacija i metode amortizacije nematerijalnih sredstva

Amortizacijski iznos nematerijalnog sredstva sa ograničenim korisnim vijekom trajanja treba se sistemski rasporediti tokom procijenjenog korisnog vijeka njegove upotrebe. Amortizacija treba započeti kada je sredstvo raspoloživo za upotrebu, tj. kada je ono na lokaciji i u stanju potrebnom za funkcionisanje u skladu s namjerama uprave. Amortizacija prestaje kada se sredstvo klasificira kao namijenjeno prodaji (ili uključi u grupu za otuđenje klasificiranu kao namijenjenu prodaji) u skladu sa MSFI-jem 5 - Dugotrajna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, ili kada se sredstvo prestane priznavati, već prema tome šta je ranije. Korištena metoda amortizacije treba odražavati model po kojem će subjekt ostvarivati buduće ekonomske koristi od sredstva, a ukoliko se taj model ne može pouzdano odrediti, koristit će se proporcionalna (linearna) metoda amortizacije.

3. Dr. sc. Dinka Antić

Gotovinsko računovodstvo u sistemu PDV-a

Osnovni cilj uvođenja sheme gotovinskog računovodstva u EU je zaštita kompanija od nelikvidnosti. Dodatni okidač za širenje primjene sheme u članicama je bila posljednja globalna ekonomska i financijska kriza, koja je u većoj mjeri pogodila manje kompanije. Male kompanije su manje otporne na rizik nelikvidnosti svojih kupaca. U odnosu na velike kompanije one su financijski nestabilnije, nemaju rezervi gotovine, imaju otežan pristup financijskim sredstvima zbog slabijeg boniteta i kredibiliteta za bankarski sektor. U takvim okolnostima, kada je zaduživanje za premoštavanje problema u gotovinskom toku nemoguće ili preskupo za financiranje, svako kašnjenje naplate potraživanja od kupaca može biti pogubno za opstanak male kompanije. U nastojanju da se pomogne malim kompanijama da opstanu i da se oporave od krize EU je promovirala shemu kao mjeru antikrizne porezne politike. Iako je shema gotovinskog računovodstva bila moguća kao opcija i prije reforme fakturiranja interes članica za uvođenjem sheme naglo je porastao tek nakon stupanja na snagu Druge direktive o fakturiranju. Budući da shema dovodi do poremećaja u gotovinskom toku punjenja budžeta moglo se očekivati da će shemu prihvatiti samo one članice koje imaju dovoljno fiskalnog kapaciteta za reforme takve vrste. Stoga, jedna od osnovnih dilema koju treba pažljivo procijeniti kod uvođenja sheme jeste balans između potrebe potpore malim obveznicima i održavanja likvidnosti budžeta države.

4. Jasmin Omeragić

Dobra priprema – pola urađene inventure

Popis, ili popularna inventura ima vrlo veliki (često neosnovano zanemarivan) značaj za poslovanje firme, njeno finansijsko izvještavanje, te za vjerodostojnost materijalnih podataka o stanju sredstava i izvora sredstava firme. Posebno je pitanje što je taj godišnji popis i zakonski obavezna procedura, što opet u praksi često ima i dvosmjerni efekat: neki, nadamo se većina njih, popis rade da bi i doista utvrdili (i uskladili) fizičko stanje svojih sredstava i izvora sredstava sa stvarnim stanjem evidentiranim u poslovnim knjigama, dok opet (tamo) neki drugi (ali samo zato da bi ispoštovali zakonsku obavezu) popis „urade“ jednostavnim postupkom „prepisivanja“ finansijskih podataka u inventurne liste. Rečeno računovodstvenim žargonskim jezikom: ovi prvi svoja stanja ipak „uštimaju“, dok oni drugi to - „naštimaju“. Pritom, i jedni i drugi savršeno dobro znaju šta su zapravo – uradili, jer za „uštimavanje“ vrlo često zbog utvrđenog manjka greške se plaćaju odmah (i to pošteno), a cijena „naštimavanja“ uglavnom se plati u dvostruko većem iznosu. Međutim, kako god da se poslovi oko popisa urade, najveći i najteži dio uvijek „puca“ po računovođama i računovodstvenoj profesiji. To, između ostalog, i u smislu dobrog i kvalitetnog izvršenja poslova popisa sredstava i izvora sredstava podrazumijeva i činjenicu da računovodstvo, kao jedinstvena uslužno-kreativna funkcija prikupljanja, obrade i prezentacije računovodstvenih informacija o poslovanju firme, od svih učesnika u poslovnom procesu firme zahtijeva informacije koje moraju biti tačne, istinite i podudarne u smislu stvarnog i knjigovodstvenog stanja.

5. Bernard Iljazović

Zakonske izmjene u računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj

Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske donesen je 2015. godine, te je stupio na snagu 24. novembra 2015. godine. Navedenim zakonom, između ostaloga uređena je oblast računovodstva i revizije koja obuhvaća pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje sistema knjigovodstva i računovodstva, pripremu i prezentaciju financijskih izvještaja, organizaciju i rad Savjeta za računovodstvo i reviziju Republike Srpske, reviziju financijskih izvještaja, stjecanje zvanja, certifikaciju i licenciranje… Povod za novim zakonskim izmjenama u tom području proizlazi prvenstveno radi otklanjanja određenih nedostataka koji su se pojavljivali u praksi, a radi lakše primjene zakonskih normi, što bi se u konačnici trebalo pozitivno odraziti na daljnji razvoj računovodstva i revizije. Svrha novih zakonskih izmjena je smanjiti administrativno opterećenje kako u pogledu dokumentacije tako i vremenski za početak obavljanja djelatnosti privrednih društava za reviziju. Uvođenjem rješenja o upisu u registar poduzetnika za pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga i mijenjanjem načina upisa u Registar pridonijeti će boljoj funkcionalnosti Registara i učinkovitijim nadzorom nad djelatnosti tih subjekata, a propisivanjem stručnih uvjeta za ovlaštene osobe nadzora ojačati će se i personalni kapaciteti za poboljšanjem cjelokupnog nadzora.

6. Doc.dr.sc. Semina Škandro

Mišljenja nezavisnog revizora o izvršenoj reviziji

Revizorski izvještaj predstavlja glavni produkt ili output procesa revizije, putem kojeg se korisnicima finansijskih izvještaja prezentiraju nalazi provedene revizije. Pisanje revizorskog izvještaja slijedi nakon završenih faza prikupljanja i procjene dovoljnih i mjerodavnih dokaza u vezi sa fer i objektivnoj prezentaciji informacija u finansijskim izvještajima. Kroz revizorski izvještaj revizori prenose, u sažetom obliku, profesionalni sud o informacijama koje je revidirani subjekt prezentirao u svojim finansijskim izvještajima, te predstavlja izvještaj koji daje određeni pečat vrijednosti i vjerodostojnosti finansijskih izvještaja zbog nezavisnosti kod provođenja postupka revizije. Zadatak revizora je da utvrdi da li privredna društva dosljedno primjenjuju računovodstvena načela, te da u svom izvještaju da mišljenje o tome. Tj. da objavi ako postoje materijalno značajne greške koje utiču na finansijske izvještaje. Izvještaj revizora je glavni produkt revizijskog postupka, a temelji se na dovoljno prikupljanje revizijske dokumentacije, odnosno revizijskih dokaza koji su osnova za davanje mišljenja. Cilj revizije finansijskih izvještaja je da revidira u svim značajnim aspektima izvještaje privrednog društva u skladu sa računovodstvenim standardima i prihvaćenim Okvirom za finansijsko izvještavanje. Revizor može dati modifikovano i nemodifikovano mišljenje o finansijskim izvještajima ovisno o tome šta je u toku postupka revizije utvrdio. Odnosno  može dati pozitivno mišljenje, mišljenje sa rezervom, uzdržati se od mišljenja ili dati negativno mišljenje.

7. Nedim Čustović

Implementacija Strategije razvoja sistema internih finansijskih kontrola sa ključnim rizicima u BiH (I dio)

Iako postoji zakonsko utemeljenje za upravljačku odgovornost rukovodilaca na svim nivoima, nisu uvedeni mehanizmi za njenu primjenu u konkretnim poslovnim procesima. Rukovodioci trebaju imati jasna uputstva šta kontroliraju, u kojim rokovima i kako se dokazuje djelotvornost provedenih kontrola. Međutim, procedure koje uređuju ključne procese upravljanja javnim finansijama na nivou pojedinačnih institucija ne  sadrže jasna uputstva o suštinskim kontrolama koje su rukovodioci dužni provoditi u svrhu kvalitetnijeg upravljanja resursima i rezultatima. Situaciju komplicira nedovoljna uređenost uloga i odgovornosti , te modaliteta za saradnju među sektorima u kojima se odvijaju poslovni procesi koji proizlaze iz mandata institucije i organizacionim jedinicama za finansije u ključnim procesima budžetskog ciklusa. Posljedica toga je da rukovodioci svojim aktivnostima stvaraju obaveze, iskazuju potrebe za finansijskim sredstvima, koriste nabavljenu imovinu, upravljaju aktivnostima koje generiraju namjenske prihode i slično, a da pri tom nedovoljno usmjeravaju i kontroliraju finansijske efekte koji proizlaze iz njihovih odluka i za koje trebaju preuzeti odgovornost. U praksi, većinu kontrola u procesima upravljanja javnim finansijama provode finansijske službe. Međutim, te kontrole nisu i ne mogu biti dovoljne, niti mogu kompenzirati neprovođenje suštinskih kontrola rukovodstva. Uvedeni mehanizmi za razvoj upravljačke odgovornosti, kao što su Izjava o odgovornosti za ostvarivanje ciljeva institucije i upitnik o samoprocjeni sistema FUK-a, nisu uvezani i percipiraju se kao dodatni administrativni poslovi koje, u pravilu, obavljaju finansijske službe. Dopunjena Odluka o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta u institucijama BiH, kojom se propisuje i obaveza rukovodiocima na svim nivoima upravljanja u institucijama BiH za uspostavu FUK-a, još nije implementirana u svim institucijama BiH.

8. Mr Safija Žilić, dipl oec

Nadzor i regulacija bankarskog sektora

Ozbiljan poremećaj na bankarskom tržištu sedamdesetih godina prošlog vijeka, posebno deviznom, usmjerili su pažnju stručne javnosti na rizik piramidalnog efekta urušavanja bankarske industrije, a s obzirom da su neke velike i ugledne banke morale da obustave dalji rad.Ovakav razvoj događaja stavio je u fokus pitanje adekvatnosti kapitala banaka u odnosu na izloženost rizicima i potrebe uvođenja međunarodnih standarda na planu kalkulacije kapitalnih troškova, te potrebu za unapređenjem bankarskog nadzora na nivou cijelog svijeta.Velika recesija svjetske privrede tokom 2007/2010. godine pokazala je da se regulacija i supervizija banaka i drugih finansijskih institucija mora pooštriti. Naime, postalo je očigledno da banke samoregulacijom, djelovanjem tržišnih kriterija i načinom (stepenom) regulacije i supervizije, koji je do tada postojao, nisu u mogućnosti da finansijski sektor održavaju u zoni stabilnog poslovanja. Internacionalizacija bankarskih komitenata, širenje filijalske mreže, pojačana konkurencija među bankama s jedne strane i nebankarskih finansijskih institucija s druge strane, povećanje cijene bankarskih inputa, te globalizacija svjetske privrede, doveli su do povećanih ulaganja u rizične plasmane. Kako bi se bankarski sektor zaštitio od finansijskih kriza, koje su sve češće, Bazelski komitet donio je regulaciju o standardima poslovanja, poznatija kao Bazelski sporazumi (I, II i III). Prema Bazelu III banke bi uvijek trebale imati dovoljno kapitala da mogu izdržati 30 dana krize likvidnosti te ta kapitalna rezerva treba 100% odgovarati mogućim gubicima banke. Smatra se da Bazel III sadrži dobre smjernice bankama za prilagođavanje promjenama na tržištu i za dugoročni opstanak i profitabilnost te da omogućuje veću stabilnost međunarodnog bankarskog sektora. Također, bitna je njegova uloga u otklanjanju izvora konkurentske nelojalnosti. Zaključna konstatacija, vezana za poslovanje banke, bila bi: poslovne banke ne treba spašavati već ih permanentno kontrolisati i sankcionisati u slučaju da ne ostvaruju dovoljne stope kapitala, kojim treba da pokriju neočekivane (nestandardne) gubitke.

9. Doc. dr Kristina Mijić

Koncentracija tržišta na bazi podataka iz finansijskih izvještaja–teorijski i praktični aspekti u bankarskom sektoru

Konkurencija preduzeća na tržištu od izuzetnog je značaja za opstanak, rast i razvoj preduzeća. Odnos preduzeća na tržištu u pogledu tržišnog učešća određuje stepen koncentracije na tržištu. Stepen koncentracije na tržištu može se kretati od savršene konkurencije, preko oligopola do monopolskog tržišta. Ukoliko preduzeća imaju podjednak položaj na tržištu u pogledu učešća na tržištu, onda je riječ o savršenoj konkurenciji. Takva koncentracija tržišta dovodi do tržišnog nadmetanja između svih preduzeća učesnika na tržištu u pogledu konkurencije cijena, kvaliteta i slično što bi dovelo do povećanja tržišnog učešća. Tržište bankarskih usluga je veoma osjetljivo na pitanje i problem stvaranja oligopolnog tržišta. U situacijama stvaranja merdžera i akvizicija, problem oligopolnog tržišta bankarskih usluga dolazi do izražaja. U cilju obezbjeđivanja konkurentnosti i dobrih, odnosno povoljnih uslova za klijente, neophodno je permanentno analizirati nivo tržišne koncentracije na tržištu bankarskih usluga. Analiza koncentracije tržišta bankarskih usluga zasniva se na primjeni različitih matematičko-statističkih metoda koji kao ulazne podatke koriste podatke iz finansijskih izvještaja banaka. U Bosni i Hercegovini registrovano je ukupno 24 banke, koje posluju uz dobre pokazatelje performansi poslovanja s aspekta profitabilnosti.

10. Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Investicijska ulaganja i mjerenje njihove isplativosti primjenom statičkih metoda

Statičke metode kao način mjerenja isplativosti investicijskih ulaganja podatke crpe iz bilansi na neki određeni datum. Kada je riječ o investicijskim ulaganjima i njihovom isplativosti, podaci iz kojih se izračunavaju statički pokazatelji dobivaju se iz bilanse reprezentativne godine. To je godina kada je investicioni projekat na vrhuncu, tj. kada je postignut optimalan kapacitet realizacije. Ključna stvar u pripremi projektnog prijedloga je kvalitetna analiza isplativosti investiranja. Prilikom izrade investicijskog projekta koriste se razne metode za ocjenu investicijskog projekta, tj. različiti finansijski pokazatelji isplativosti projekta. Neki od tih finansijskih pokazatelja isplativosti projekta nazivamo Statičkim metodama. Ako ti pokazatelji pokažu da projekat nije isplativ ili nije održiv, odustaje se od projekta odmah na početku. Ako pokazatelji budu zadovoljavajući, ulazi se u realizaciju projekta.

11. Emsud Muhadžić

Društvo za sticanje posebne namjene  

Društvo za sticanje posebne namjene (u daljem tekstu: SPAC), koje se ponekad naziva i društvo s praznim čekom, je društvo koje ne posluje, ali planira izaći na tržište s namjerom da preuzme ili spoji društvo koje koristi prihod od SPAC-ove inicijalne javne ponude (IPO). SPAC-ovi omogućavaju malim ulagačima da ulažu u transakcije tipa privatnog kapitala, posebno otkupe s leveridžom. Prema SEC-u (Komisija za vrijednosne papire SAD), "SPAC je stvoren posebno za udruživanje sredstava kako bi se finansirala mogućnost spajanja ili pripajanja u određenom roku. Prilika obično tek treba biti identificirana."Svaki SPAC ima svoj likvidacijski okvir unutar kojeg mora izvršiti spajanje ili pripajanje. Inače je prisiljen raspustiti i vratiti imovinu u povjerenju javnim dioničarima. SPAC obično vodi iskusni menadžerski tim sastavljen od tri ili više članova sa prethodnim privatnim kapitalom, spajanjem i preuzimanjima i/ili operativnim iskustvom.

12. Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi novi Zakon o strancima kod rada i boravka državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

Prijedlogom novog Zakona o strancima na jasniji su način propisane odredbe vezane za ulazak, boravak i rad stranaca, jer za razliku od važećeg Zakona o strancima, novi Zakon o strancima će na drugačiji način regulirati zapošljavanje državljana trećih zemalja. Budući da se više neće utvrđivati godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca, poslodavci će za pronalazak radne snage biti dužni obratiti se nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji će im izdati mišljenje za zapošljavanje stranca. Temeljem prijedloga novog Za­kona o strancima, državljani treće zemlje moći će u Republici Hrvatskoj boraviti i raditi na temelju pribavljene dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Prema tome, u sustavu zapošljavanja državljana trećih zemalja zadr­žavaju se postojeća dozvola za boravak i rad te potvrda o prijavi rada, kao i isprave koje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, putem policijske uprave odnosno postaje, a kojima se državljanima trećih zemalja dopušta obavljanje rada na području Republike Hrvatske. Međutim, određene kategorije državljana trećih zemalja moći će raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, s time da će, u odnosu na važeći Zakon o strancima, biti proširen popis osoba koje će moći raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Uvjeti za ulazak, kretanje i bora­vak državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, te prava upućenih radni­ka propisani Zakonom o strancima („Narodne novine“, br. 130/11., 74/13., 69/17. i 46/18. 53/20) te nizom podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju navedenog zakona.

13. Džana Kadribegović

Usvojen Zakon o zaštiti na radu

Nakon što se godinama nalazio u parlamentarnoj proceduri, Parlament Federacije  Bosne i Hercegovine nedavno je usvojio  Zakon o zaštiti  na radu.  Novim Zakonom se, između ostalog, uređuju   prava, obaveze i  odgovornosti poslodavca i radnika u provođenju i poboljšanju zaštite na radu, odnosno sistem pravila  čijom primjenom se postiže sprječavanje povreda, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi s radom, kao i zaštita radne okoline. Također, Zakonom se predviđa posebna zaštita radi očuvanja duševnog i tjelesnog razvoja mladih, zaštita žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštita osoba sa invaliditetom i profesionalno oboljelih od daljeg oštećenja zdravlja i umanjenja radne sposobnosti, te očuvanja radnih sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi.  Važno je naglasiti da su odredbe ovog zakona  usklađene s Konvencijom o zaštiti na radu i radnoj sredini broj 155 i Preporukom o zaštiti na radu i radnoj sredini broj 164 Međunarodne organizacije rada, kao i odredbama revidirane Evropske socijalne povelje koje se odnose na pravo radnika na sigurne i zdrave uvjete rada, a koje je Bosna i Hercegovina ratificirala.

14. Safeta Lukačević 

Krizne situacije i poslovanje u vanrednim okolnostima (zbrinjavanje tokom kriznog perioda i pravila krizne komunikacije)

Kriza je normalni, sastavni dio života. Svako od nas prolazi kroz različite krize; one se ne posmatraju samo u kontekstu stresa ili problema. Ovako shvaćene, krize zahtijevaju razrješenje, kako se ne bi prenijele u narednu razvojnu fazu. Bez obzira da li pričamo o razvojnim krizama kroz koje prolazi jedan tim, ili o kriznim situacijama kao što su nepovoljni događaji ili izrazito stresne okolnosti, menadžer je taj koji ima moć da u kriznim situacijama, svojim činjenjem ili nečinjenjem, utiče na to kako njegov tim doživljava krizu i kako sa njom izlazi na kraj.Krize sa sobom donose mnoge izazove. Sa jedne strane, tokom kriznog perioda posebno je važno imati neometanu i efikasnu komunikaciju sa timom. Međutim, sa druge strane, baš ovaj period obilježit će najveći problemi u komunikaciji. To je zato što je komunikacija pod velikim uticajem faktora kao što su emocije i percepcija ljudi koji u njoj učestvuju. Ono što menadžer može da uradi tokom krize u svrhe osnaživanja svog tima je nezamjenljivo; niko drugi to ne može da uradi umjesto njega. Kada se nalazimo u kriznom periodu, znači nam kad smo upućeni na ljude koje poznajemo i koji poznaju nas. Isto je i sa timom. Zato menadžer nema taj luksuz da u periodima krize brine samo o sebi i o biznisu; to je nemoguće ukoliko se ne brine o timu, o ljudima koji ga čine i o potrebama koje oni imaju.

  15.Savjetodavni servis

 16. Saopštenja za primjenu propisa

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

by administrator

Časopis Oktobar 2020

Zbog mnogobrojnih zahtjeva naših pretplatnika, odlučili smo se da ponovo distribuiramo štampana izdanja na adrese.

ELEKTRONSKI ČASOPIS

1.Doc. dr sc. Edin Glogić i Mr. Denis Zukić

Računovodstveno obuhvatanje proizvodnih procesa u preduzeću

Proizvodnja je uređen proces stvaranja jednog ili više proizvoda, čiji je primarni cilj stvaranje novog proizvoda. Pravno lice organizuje proizvodnju u zavisnosti od složenosti tehnološkog procesa, obima proizvodnje, stepena tehničke opremljenosti, asortimana proizvoda i sl. Unatoč heterogenosti u organizaciji procesa proizvodnje, velika je sličnost obračuna proizvodnje i knjigovodstvenog obuhvata u svaka od sljedeća tri načina proizvodnje i to u: pojedinačnoj proizvodnji, serijskoj proizvodnji i masovnoj proizvodnji. Pojedinačna proizvodnja je takav tip proizvodnje gdje se izrađuje samo jedan proizvod i gdje radna mjesta nisu specijalizovana. To su, na primjer, tvornice namještaja, brodogradilišta i sl. Serijska proizvodnja je specifična po tome što se u njoj izrađuju jednaki proizvodi u određenom broju koji se naziva serijom. U masovnoj proizvodnji proizvodi  se jedan određeni tip proizvoda u neograničenim količinama. Knjigovodstveno praćenje procesa proizvodnje vrši se na osnovu radnog naloga. Radni nalog je osnovna dokumentacija knjigovodstvene evidencije prilikom obračuna proizvodnje. Proizvodnju možemo definisati kao djelatnost u kojoj se ulaganjem proizvodnih resursa tj. sirovina, materijala, rada i proizvodne režije kroz proces transformacije dobija gotov proizvod. Sirovine i materijal se podvrgavaju procesu konverzije. Konverzija predstavlja proces transformacije sirovina i materijala u kojem se pomoću direktnog rada i proizvodne podrške dobija gotov proizvod. Troškovi konverzije zaliha obuhvataju troškove koji su direktno povezani s jedinicama proizvodnje, kao što je direktni rad. Oni, također, uključuju sistemski raspoređene fiksne i varijabilne opće troškove proizvodnje koji su nastali konverzijom materijala u gotove proizvode. Objavom Pravilnika o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira za privredna društva došlo je do mnogo polemike i nejasnoća oko računovodstvenog evidentiranja proizvodnje. Konfuziju su stvorila „korekciona konta“ 595 – Povećanje vrijednosti zaliha učinaka i 596 – Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka.

 2.Mr. oec Elman Nadžaković

Implementacija MRS 38 – Nematerijalna sredstva

Ako se krene od jedne od mnogobrojnih definicija nematerijalne imovine, prema kojoj nematerijalna imovina predstavlja imovinu bez fizičkih obilježja (nije opipljiva), te koja se može identificirati, teško da se može očekivati da osoba koja nije dublje ušla u analizu, ili se profesionalno ne bavi finansijsko-računovodstvenim poslovima, može sebi predočiti šta sve može i treba biti priznato kao nematerijalna imovina. Nematerijalna (neopipljiva) imovina je dio imovine (sredstava) preduzeća koji nema materijalni (fizički) oblik i spada u grupu stalnih sredstava (fiksne imovine), najčešće nema određenu realno ostvarivu utrživu vrijednost koju imaju ostali oblici imovine. Vrijednost ove imovine se određuje utjecajem na povećanje profitne snage preduzeća (utvrđuje se drugim metodama procjene), a većina ovih oblika imovine se teško može realizirati u novčanom obliku. Nematerijalna imovina se može revalorizirati samo u slučaju kada se njezin vijek trajanja procjenjuje na određeno vrijeme, jer imovina koja ima neodređen vijek trajanja se ne amortizira

 3.Dr. sc. Jozo Piljić

Financijsko-računovodstveni i porezni aspekt faktoringa

Fаktоring је prаvni pоsао kupoprodaje postojeće nedospjele ili buduće kratkoročne novčane tražbine nаstаle iz osnove ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnjа uslugа u zеmlјi i inоzemstvu, koja se prеnоsi na faktora ugovorom i koji preuzima tražbinu od prodavatelja da je naplati u svoje ime i za svoj račun. Faktor je, u pravilu, specijalizirana ustanova koja otkupljuje potraživanja od prodavatelja temeljem računa ili druge isprave prema kojoj isporučitelj dobara, ili davatelj usluga, odnosno osoba kojoj on naredi, obračunava isporučena dobra i obavljene usluge, svejedno kako se tu ispravu naziva u poslovnom prometu - u obliku pisanog dokumenta, ili elektroničkog zapisa, sukladno propisima. Može se zaključiti kako faktoring, kao posebna vrsta financijskog i pravnog posla, društvu poboljšava vlastitu likvidnost tako što omogućuje pretvaranje potraživanja u gotovinu putem avansiranja prije stvarne naplate. Smanjuju se i operativni troškovi, jer se kreditna funkcija premješta iz poduzeća u faktoring-društvo što pridonosi smanjenju fiksnih troškova. Faktoring u poslovanju društva utječe i na rast rentabilnosti, jer novcem dobivenim od faktora društvo može isplatiti vlastite dobavljače. Sredstva dobivena kao isplata u faktoringu ne tretiraju se kao zaduženje čime se čuva kreditna sposobnosti postiže bolji bonitet poduzetnika. U razdoblju teže naplate potraživanja, poduzetnici prepoznaju ovakav način financiranja i njegove prednosti u odnosu na kreditiranje.

 4.Dr. sc. Dinka Antić

E-arhiviranje PDV faktura u Europskoj uniji

Pravila čuvanja PDV faktura su propisana čl. 244-248. Direktive Vijeća 2006/112/EC. „Arhiviranje faktura elektronskim putem“ podrazumijeva pohranjivanje podataka putem opreme za elektronsku obradu podataka (uključujući digitalnu kompresiju) i pohranjivanje, koristeći žičano, radio, optičko ili neko drugo elektromagnetno sredstvo. Iako je Direktiva o fakturiranju donesena u cilju snaženja procesa harmonizacije pravila pohrane PDV faktura na razini EU studija Komisije (EC, 2019) je pokazala veliku kompleksnost nacionalnih pravila arhiviranja PDV faktura i regulatornu fragmentaciju, čiji stepen varira od članice od članice. Jedno od mogućih rješenja problema kompleksnosti pravila arhiviranja PDV faktura s kojim bi se moglo premostiti razdoblje u kojem bi se cjelovito rješavao problem arhiviranja fiskalne i računovodstvene dokumentacije jeste kreiranje standarda za Europsku uslugu oblaka u kojem bi se pohranjivale e-fakture koje su u skladu sa PDV direktivom, a  koji bi zadovoljio i nacionalne režime arhiviranja. Radi se o tehničkom rješenju koje pogoduje svim ključnim stranama – obveznicima, poreznim administracijama i provajderima usluga e-faktura i e-arhiviranja, a  kojim bi se mogao prevazići problem dalje pravne harmonizacije pravila na razini EU. U situaciji kada još uvijek ne postoje jedinstvena pravila arhiviranja na razini EU nužno je primijeniti najbolju praksu najrazvijenijih članica, koja ima za cilj da smanji obveznicima troškove poštivanja propisa i da osnaži njihovu konkurentnost, za razliku od novih članica, koje su imale za cilj prvenstveno da usklade nacionalne propise sa propisima EU u vrijeme kada su ulazile u EU.

 5.Jasmin Omeragić

Kooperativna uloga računovodstva u odnosima sa organima nadzora i kontrole poslovanja

Kontrola poslovanja u smislu uspostavljanja kvalitetnog kooperativnog odnosa svih učesnika u procesu privređivanja, kao i poštivanje provođenja zakonskih propisa u poslovanju se mora obavljati, prije svega, zbog činjenice da vlasnik kapitala i menadžment firme nije u stanju bez kontroliranog poslovanja niti zbrajati rezultate iz proteklog perioda, a niti planirati svoju budućnost. Važna karika u lancu kontrole svakako pripada računovodstvenim profesionalcima, revizorima, kao i organima nadzora i kontrole.  Kada bi svaki biznismen mogao da balansirano vodi poslovanje svoje firme i da elementarne stvari poslovanja, kao što su potražnja na tržištu, opći ekonomski uvjeti, dostupnost novčanih sredstava, bankarski sistem, investiranje i troškovi resursa, te na koncu i angažman potrebnih ljudskih potencijala u tehnološkim procesima, - potreba za kontroliranjem  bila bi suvišna aktivnost. Pošto sve nabrojano nije i ne može biti tako, a kako  se u poslovnom svijetu kreće i mnogo onih koji su skloni manipuliranju svake vrste, potreba za kontrolom poslovanja, kako internom tako i eksternom, je sasvim jasna i opravdana.

 6.Mr. Denis Zukić

Kreditni poslovi sa inostranstvom, osvrt na izmjene i dopune pravilnika

Sam pojam „kreditni poslovi“  često navodi na zaključak da se takvim poslovima smatraju isključivo finansijske transakcije između pravnih lica. Ovakvo razmišljanje je samo djelimično tačno, iz razloga što se kreditnim poslovima smatraju i poslovi koji su vezani za izvoz i uvoz roba ili usluga. Kreditni poslovi su, prema odredbama Zakona o deviznom poslovanju, pravni poslovi između rezidenta i nerezidenta zaključeni u devizama. U kreditne poslove ubrajaju se komercijalni i finansijski krediti, garancije i jamstva te druge vrste poslova između rezidenata i nerezidenata koji su po ekonomskoj namjeni jednaki namjeni kreditnog posla. Za svaki kreditni posao obveznici izvještavanja dostavljaju Federalnom ministarstvu finansija jedan ovjeren i potpisan obrazac, kao i elektronski popunjen obrazac. Obveznik izvještavanja odgovara za tačnost podataka u obrascima izvještavanja kojima se prijavljuje kreditni posao.

 7.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Investicijska ulaganja i mjerenje njihove isplativost primjenom dinamičkih metoda

Investiciono ulaganje predstavlja važan faktor za društveni i privredni razvoj jedne nacionalne privrede.  Investicijska ulaganja mogu biti brojna, ali nisu sva jednako važna i nemaju isti prioritet pri odabiru. Stoga, određene potrebe ulaganja mogu se zadovoljiti realizacijom različitih ideja, sa manje ili više kapitala. Investicijski kapital je ograničen resurs i nije moguće zadovoljiti sve investicione potrebe, pa je vrlo bitno znati odrediti određenu strukturu, odnosno ciljeve, aktivnosti i formu rada. Da bi se racionalno pristupilo prema investicijskom kapitalu, neophodno je da se pripremi projekat. Svaka kompanija teži ka ostvarivanju svojih razvojnih ciljeva, stoga je neophodno da kompanija vodi brigu o načinu i obliku investiranja. Investicijski projekti predstavljaju važnu ulogu za svaku kompaniju koja ima za cilj maksimiziranje vrijednosti kompanije. Razlog važnosti investicijskih projekata za kompanije su višestruke, a najznačajniji su: eksploatacija opreme, ostvarivanje prihoda, analizira stanje povrata uloženih sredstava i dr. Projektni pristup je potreban za postizanje utvrđenih ciljeva definisan investicijskim projektom, kao i učinkovitije postizanje strateških ciljeva kompanije. Kompanije koje nemaju investicije održava samo tekuća reprodukcija. Dugoročno gledano, kod kompanija koje nemaju investicije prvobitno dolazi do stagniranja, a kasnije i do faze nestanka.

 8.Mr. Safija Žilić, dipl.oec

Upravljanje strateškim rizicima

Upravljanje rizicima kao područje istraživanja, iako je bilo predmetom naučnog zanimanja i u prošlim vjekovima, posljednjih dvadesetak godina dobilo je snažan zamah i postalo je zanimljivo ne samo u naučnom već i u poslovnom okruženju. Teorija i praksa upravljanja rizicima uče nas da rizike treba identificirati i procijeniti, kvantificirati i rangirati, te primijeniti prikladne mjere za njihovo tretiranje. U osnovi preduzetništva ugrađeno je riskiranje i suočavanje sa neizvjesnošću. Riskiranje u preduzetništvu, ma koliko tome ponekad ličilo, nije ekvivalentno riskiranju kockara. Razlika leži u pristupu okruženju rizika i proaktivnosti. Danas je već banalno reći da živimo u svijetu koji se brzo mijenja, a to nas čak može zavesti na krivi put. Izazov nije razumjeti koliko se brzo svijet mijenja, već kako se mijenja. Brojna promišljanja o upravljanju/menadžmentu, u proteklih pola vijeka, vrti se oko koncepta promjene koja je istovremeno konačna (s početkom i završetkom) i proces kojim je moguće upravljati. Međutim, tradicionalne inicijative promjene, s fiksnim početkom i završetkom, više neće djelovati i, uz to, njihovo postojanje sugeriše osnovnu zabludu da promjena može biti kontrolisana i da se njom može upravljati. Umjesto da upravljamo promjenom, novi koncept zahtjeva da se sa promjenom uporedo krećemo. Pitanje je kako upravljati privrednim subjektom unutar okruženja stalnih promjena. U tome može pomoći koncept “VUCA” jer, osim što nam pomaže da razumijemo promjenu u svijetu, možemo ga koristiti i kao alat, stavljajući ga u jednostavan trostepeni okvir koji će nam pomoći razumjeti: da se promjene događaju, da se promjene događaju sve brže, i koja je priroda promjena.

 9.Nedim Čustović

Revizije učinka u institucijama BiH u  cilju  unaprjeđenja javnog  sektora

U posljednje vrijeme sve je izraženija potreba za većom transparentnošću rada javnog sektora, što svakako uključuje i veću potrebu za ispitivanjem da li institucije unutar javnog sektora izvršavaju svoje dužnosti i odgovornosti na ekonomičan, efikasan i efektivan način. Ishod revizije učinka, koji se ogleda u revizorskim nalazima i preporukama, pomaže da se unaprijedi funkcioniranje javnog sektora. Revizija učinka ispituje da li institucija troši novac štedljivo i pažljivo i da li građani dobijaju vrijednost za svoj novac, odnosno da li institucija djeluje u skladu s pravilima i dogovorenom svrhom, te da li troši više novca nego što je neophodno. Profesionalni standardi i smjernice neophodni su za vjerodostojnost, kvalitet i profesionalnost revizije u javnom sektoru. Međunarodni standardi vrhovnih revizorskih institucija (ISSAI-a), koje razvija Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija (INTOSAI), zamišljeni su radi promovisanja nezavisne i efektivne revizorske djelatnosti i pomoći članicama INTOSAI-a u razvoju vlastitog profesionalnog pristupa u skladu s njihovim djelokrugom, kao i s domaćim zakonima i propisima. Razlika između revizije učinka i revizije sistema, prema Institutu internih revizora (IIA), je minimalna. Obje revizije ispituju korištenje resursa u svrhu ocjene da li se resursi koriste na najefikasniji i najefektivniji način kako bi se postigli ciljevi organizacije. Također, obje revizije nastoje da se postigne organizacijsko poboljšanje u pogledu ekonomičnosti, efektivnosti i efikasnosti (3E). Revizija sistema može obuhvatiti elemente revizije usklađenosti, finansijske revizije i revizije informacionih sistema, fokusirajući se na interne kontrole i upravljanje rizikom, dok je revizija učinka usmjerena na postignutu uspješnost. Revizija sistema koristi se u javnom i u privatnom sektoru, dok se revizija učinka uglavnom koristi u javnom sektoru.

 10.Hajrudin Hadžimehanović

Ostvareni javni prihodi u Federaciji BiH u periodu januar-juli 2020. sa osvrtom na ostvarenje u 2019. godini

Kriza izazvana pandemijom Covid-19 nije zaobišla ni jednu zemlju na svijetu pa ni Bosnu i Hercegovinu. Ekonomska kriza direktno se odražava i na sektor realne privrede razvijenih zemalja, a posebno na privredna kretenja kod tranzicijskih zemalja, a to praktično znači usporavanje svih najvažnijih makroekonomskih indikatora kao posljedica pada proizvodnje, otpuštanja radnika, smanjivanje investicionih aktivnosti i drugo. Aktuelna kriza je nastala istovremeno i sa strane ponude i sa strane tražnje, odnosno direktno je pogodila sektor koji stvara novu vrijednost, što je dodatno uticalo na rigidne restriktivne mjere na strani potražnje. Usporavanje privredne aktivnosti je uticalo i na ostvarenje javnih prihoda svih nivoa vlasti BiH, što je neminovno zahtjevalo novu preraspodjelu sredstava u budžetima odnosno rebalanse orginalnih budžeta usvojenih za 2020. godinu. Dalji pritisak ekonomske krize izazvane Covid – 19 usporava ukupna društveno – ekonomska kretanja i ugrožava makroekonomsku stabilnost BiH. Smanjenje BDP u 2020. godini za 6% u Federaciji BiH ima za posljedicu pogoršanja fiskalnog sistema u Federaciji BiH. Usporenija naplata prihoda od indirektnih i direktnih poreza (poreza na dobit i poreza na dohodak),  zahtijeva dodatne mjere Vlade Federacije odnosno prelaženje u drugu fazu implementacije raspoloživih resursa za stvaranje povoljnijih uslova za privređivanje, prije svega usmjeravanje finansijskih sredstava u sektorima turizma, transporta, izvoza, pljoprivrede i zdravstva. Realizacija svih reformi, kao i dalja operacionalizacija mjera za prevazilaženje posljedica pandemije omogućava održavanje ravnoteže sveukupnih fiskalnih pozicija u 2020. godini, a posebno u 2021. godini. To zahtijeva da se u što kraćem roku usvoje predloženi porezni zakoni (Zakon o doprinsima, Zakon o porezu na dohodak), a sve u cilju smanjenja opterećenja na rad odnosno „poreznog klina“ kroz smanjenje stope doprinosa, uz istovremeno proširenje osnovice oporezivih prihoda.Također vrlo je važno nastaviti restruktuiranje poreznog sistema, kroz unapređenje i organizacije procedura kojim se direktno utiče na suzbijanje sive ekonomije i porezne evazije sa jedne strane te reogranizaciji i jačanju porezne uprave Federacije BiH sa druge strane, što bi sve imalo direktnog uticaja, kako na efikasnijoj ulozi kontrolnog organa, tako i na efikasniju naplatu javnih prihoda.

 11.Bernard Iljazović

Novi zakonodavni okvir za reguliranje rada upućenih radnika u Republiku Hrvatsku

Sloboda pružanja usluga, slobodno kretanje radnika i sloboda poslovnog nastana temeljna su načela unutarnjeg tržišta u Europskoj uniji ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Naime, poduzeća s poslovnim nastanom u Europskoj uniji mogu u drugim državama članicama slobodno pružati usluge, te radi izvršenja usluge upućivati svoje radnike na rad na određeno vrijeme na teritorij druge države članice Europske unije, odnosno Europskoga gospodarskoga prostora. Ukidanje prepreka za slobodno pružanje usluga na temeljima poštenoga tržišnoga natjecanja, uz osiguravanje odgovarajuće razine zaštite prava radnika, trajni je cilj Europske unije. Za očekivati je da će se primjenom novih pravila u praksi postići prvenstveno učinkovitija zaštita radnika u situacijama upućivanja u okviru transnacionalnoga pružanja usluga,  efikasnija prevencija mogućih zloupotreba i prijevara, kao i bolji nadzor u njihovom sankcioniranju kroz razvijanje i unapređenje suradnje nadležnih tijela na međunarodnoj i nacionalnoj razini.

 12.Džana Kadribegović

Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova u skladu sa   Zakonom o radu  

Mirno rješavanje radnih sporova između poslodavca i radnika predstavlja jedan od važnijih instituta Zakona o radu, jer mogućnost mirenja zamjenjuje dugotrajne i skupe sudske sporove. Naime, u pogledu primjene  Zakona o radu, odnosno primjene odredaba koje taj zakon sadrži, česta  je  pojava njihovog  kršenja u praksi. Također, kršenje odredaba prisutno je i kod primjene podzakonskih akata (kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu). Mirno rješavanje sporova, ( u slučaju kolektivnog radnog spora),  može se definirati kao provođenje svih  metoda i procedura čiji je cilj da stranke u sporu  dođu do zadovoljavajućeg rješenja, te na taj način izbjegnu da se  spor rješava od strane nadležnog suda.

  13.Savjetodavni servis

 14. Saopštenja za primjenu propisa

 15. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

by administrator