Aktuelnosti

Časopis Juni 2024

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 06/24

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

 

1.Fuad Balta

Komentar aktuelnih uputa i podzakonskih propisa u vezi sa poreznim obavezama

Pravilnikom o načinu uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 54/20, 55/20-isp, 63/20, 88/20, 28/21, 56/21, 83/21, 1/22, 34/22, 57/22, 76/22, 93/22, 94/22, 10/23, 37/23, 81/23, 23/24 i 36/24) propisuju sve vrste javnih prihoda, depozitni računi u bankama, način uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Javni prihodi koji se uplaćuju na depozitne račune propisane ovim pravilnikom, na kraju radnog dana raspoređuju se na transakcijske račune navedenih korisnika (zavisno od budžetske pripadnosti) pa sastavni dio ovog pravilnika čine šifre općina i organizacioni kodovi federalnih budžetskih korisnika. Tako je Federalno ministarstvo finansija 10.05.2024. godine u formi „NOVOSTI“ objavilo Obavijest u vezi sa Priručnikom o načinu uplate novčanih kazni u Federaciji BiH. Ministarstvo navodi da je Priručnik… namijenjen svim osobama koje imaju obavezu plaćanja novčanih kazni u Federaciji Bosne i Hercegovine, svim organima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji daju upute o načinu plaćanja ovih prihoda, kao i svim službenim i ovlaštenim osobama koji izriču novčane kazne. Tokom izrade Priručnika…, Federalno ministarstvo finansija vršilo je konsultacije sa kantonalnim ministarstvima finansija i jedinicama lokalne samouprave putem Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine kako bi dobivali tačne podatke koji su neophodni radi popunjavanja polja platnog naloga kod plaćanja novčanih kazni. Činjenica je da su u Priručniku date jasne upute i pojašnjenja u vezi s načinom uplate novčanih kazni u Federaciji Bosne i Hercegovine i osigurano ujednačeno postupanje svih sudionika u procesu.

2.Mirnes Tanjić mr. iur.

Specifičnosti poreznih prekršaja iz nadležnosti Porezne uprave Federacije BiH

Porezne prekršaje propisuju kaznene odredbe većeg broja zakona koje se odnose na poreze, doprinose ili druga davanja državi. Porezni prekršaji se svrstaju u grupu finansijskih prekršaja u koje se pored poreznih ubrajaju i devizni prekršaji i prekršaji iz oblasti carina. Kao pokretač prekršajnog postupka iz oblasti poreznih prekršaja, direktnih poreza, javlja se Porezna uprava Federacije BiH u čiju nadležnost pripada neposredno provođenje ili nadzor nad provođenjem propisa kojim se propisuju porezni prekršaji. Riječ je uglavnom o prekršajima za koje su zaprijećene visoke novčane kazne što nam govori o značaju zaštićenog dobra koje se štiti. Visokim novčanim kaznama ukazuje se i važnost poreznih prekršaja za finansiranje javnih potreba i stabilnost poreznog sistema. Posebno se ističe specifičnost poreznih prekršaja i novčanih kazni za porezne prekršaje. Poštivanje poreznih zakona je ključno za održavanje stabilnosti i pravednosti poreznog sistema. Nepridržavanje poreznih zakona narušava povjerenje u porezni sistem i može dovesti do povećane percepcije nepravde među građanima. Posljedice nepridržavanja poreznih zakona mogu uključivati novčane kazne, kamate na zaostale poreze, pa čak i da se takvo nepoštivanje poreznih zakona podvede pod krivične sankcije ukoliko se ispune objektivni element inkriminacije. Efikasan porezni nadzor igra ključnu ulogu u otkrivanju i kažnjavanju poreznih prekršaja. Kroz redovite i detaljne porezne provjere, porezne vlasti mogu identificirati nepravilnosti, neusklađenosti i potencijalne prevare u poreznom plaćanju.

3.Bernard Iljazović

Institut Prethodno porezno mišljenje u poreznom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Institut Prethodnog poreznog mišljenja jedan je od načina primjene i ostvarenja načela postupanja u dobroj vjeri. Postupanje u dobroj vjeri znači savjesno i pošteno postupanje u skladu sa zakonom. Naime, porezno tijelo postupa u dobroj vjeri na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom tako da u slučajevima predviđenim zakonskim propisima donosi Prethodno porezno mišljenje. S druge strane, porezni obveznik postupa u dobroj vjeri na način da daje istinite i potpune podatke o svim činjenicama koje su poreznom tijelu potrebne za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza. Također, porezni obveznik postupa u dobroj vjeri na način da obračunava i plaća porez u iznosu, na način i u roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela.

4.Dr. sc. Ankica Čanić

Porezna utaja i mjere za suzbijanje iste u Federaciji BiH

 Porezna utaja je svjesno i protivno zakonu izbjegavanje plaćanja poreznih obveza od strane poreznih obveznika. Porezna utaja je prisutna u  Federaciji BiH u velikoj mjeri. Utajom poreza, dobar dio ostvarenog profita ostaje u džepovima obveznika, umjesto da ide u državni proračun, te time utječe na razvoj gospodarstva i društva u cjelini, te na bolji standard stanovništva. Porezna utaja je globalni problem današnjice. Prisutna je u svim ekonomijama svijeta u manjem ili većem obimu. To je nezakonita aktivnost i različita je od slučaja do slučaja, što za posljedicu povlači prekršajnu ili krivičnu odgovornost obveznika poreza i sankcioniranje u skladu sa zakonom. Porezna utaja predstavlja izuzetno društveno opasna ponašanja pojedinaca i grupa, odnosno pravnih osoba, te se smatra teškom povredom zakonskih ili profesionalnih obveza fizičkih i pravnih osoba kojima se oštećuje državni proračun. U borbi protiv utaje poreza veoma značajnu ulogu ima Porezna uprava Federacije BiH, a posebno porezni inspektori, koji provode inspekcijske nadzore. Porezna uprava provodi mnoge mjere u cilju prevencije, otkrivanja i suzbijanja porezne utaje. Ista također vrši i sankcioniranje osoba koja učestvuju u poreznoj utaji. Ponašanje i postupanje poreznih obveznika je definirano temeljnim poreznim zakonima, a u istim su definirane i sankcije za prekršioce istih.

5.Prof. dr.sc. Jozo Piljić

Određivanje cijene transakcije prema MSFI 15  - Prihodi od ugovora s kupcima

Kada se govori o procesu određivanja cijene transakcije, MSFI 15 - Prihodi od ugovora s kupcima definira kako u okviru tog procesa društvo treba razmotriti same uvjete ugovora kao i svoju uobičajenu poslovnu praksu koju je u prošlosti primjenjivalo prilikom određivanja cijene svojih proizvoda i/ili usluga. Samu cijenu transakcije standard definira kao iznos naknade na koju društvo očekuje da će imati pravo u zamjenu za isporuku obećanih dobara i/ili usluga kupcu, umanjen za iznose naplaćene u ime trećih strana (na primjer, porez na dodanu vrijednost – PDV). Sama naknada obećana ugovorom može sadržavati fiksne iznose, varijabilne iznose ili oboje. Priroda, vremenski raspored i iznos obećane naknade utječu i na samu procjenu cijene transakcije. U svrhu određivanja cijene transakcije, društvo treba pretpostaviti kako će se obećana dobra i/ili usluge kupcu isporučiti prema odredbama postojećeg ugovora te kako ugovor neće biti raskinut, obnovljen ili na bilo koji drugi način izmijenjen. Proces određivanja cijene transakcije prema MSFI-ju 15 je dosta složen i ustvari podrazumijeva detaljnu analizu svakog pojedinačnog ugovora koje društvo ima s kupcima. Svaki ugovor je specifičan te se isti obrasci određivanja cijene transakcije neće moći primjenjivati na različite ugovore. Zbog toga je važna detaljna analiza ugovora kako bi se ispravno odredila cijena transakcije za isporučena dobra ili usluge, i kako bi se odredio ispravan računovodstveni tretman takvih transakcija, prije svega u smislu iznosa priznatog prihoda.

6.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Metode procjene vrijednosti patenta

Za društva koja ulažu u istraživanje i razvoj inovacija je najvažnije sredstvo održavanja konkurentnosti na tržištu, a jedini način da zadrže tu konkurentsku prednost je zaštita inovativnih ideja i sprečavanje drugih društava da ih koriste. Zaštita prava iz patenata pruža nosiocima način da svoje izume zaštite od svih drugih na određeno vrijeme. Patenti predstavljaju vrlo vrijednu imovinu pravnih, ali i fizičkih lica. Nerijetko cjelokupan profit određenog poslovnog subjekta i njegov položaj na tržištu postoji upravo zbog određenog zaštićenog patenta. Možemo reći da patenti spadaju u najvrjedniju nematerijalnu imovinu određenog preduzeća, u slučaju kada generišu značajan prihod ili utiču na buduće novčane tokove. Vrijednost patenta proizlazi iz zaštite koju pruža registrovani patent svom nosiocu, a u bitnom ta se zaštita sastoji od isključenja, odnosno zabrane svakom drugom licu da se koristi tim izumom - registrovanim patentom. Vrijednost patenta je najveća u periodu patentne zaštite u kojem patent nije dostupan za korištenje svima. Upravo tada patent generiše najznačajnije prihode. Iako određene studije pokazuju da je profitabilnost patenta svakako povezana s generisanjem novčanih tokova i profitabilnosti društva, to ne mora uvijek biti slučaj.

7.Dr Mirna Pajević Rožajac

ESG standardi i regulatorni okvir – BiH i EU

ESG standardi (okolišno, društveno i korporativno poslovanje) ocjenjuju održivost preduzeća i njihov utjecaj na pitanja okoliša, društva i upravljanja, te nadilaze njihovu finansijsku uspješnost. Neki od standarda nametnuti su zakonima i propisima zemlje u kojoj preduzeće posluje, a drugi proizlaze iz očekivanja aktera i pritiska investitora zbog sve veće zabrinutosti u pogledu pitanja ljudskih prava i zaštite okoliša. Dugo se vremena na ESG standarde gledalo kao na ambiciju „koju je lijepo imati“ i kojoj bi preduzeća trebala težiti. Preduzeća sada mogu puno toga dobiti ili izgubiti, ovisno o tome da li će uspješno primijeniti ESG standarde i prakse. Preduzeća koja uzimaju u obzir ESG standarde također imaju veću vjerovatnoću da će identificirati i ublažiti rizike povezane s okolišnim, društvenim i pitanjima korporativnog upravljanja te je također vjerovatnije da će inovirati i razvijati nove proizvode i usluge kako bi riješila te probleme. Investitori u regiji i BiH također počinju sve više zastupati ovu agendu, fokusirajući se na poslovnu opravdanost ESG standarda i utjecaj na okoliš i društvo. Bitno je naglasiti da u BiH postoji sve veća svijest o ESG standardima i sve više se usvajaju u poslovnom okruženju. Međutim, nivo njihove primjene varira i na nju utječe nekoliko faktora, uključujući vlasničku strukturu kompanije i regulatorno okruženje.

8.Mr iur. Mirel Mujkanović

Uslovi pod kojima udruženja i fondacije dobijaju status ugovornih organa i obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama

Zakon o javnim nabavkama definisano je subjekte i uslove koji isti moraju zadovoljiti kako bi imali status ugovornog odnosno sektorskog ugovornog organa. Ispunjenjem navedenih uslova, isti postaju obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, odnosno nabavku roba/radova/usluga ostvaruju obaveznim provođenjem nekog od zakonom definiranog postupaka javne nabavke. Sa druge strane zakoni o udruženjima i fondacijama na području Bosne i Hercegovine između ostalog predviđaju da na iste budu prenesena vršenja javnih ovlaštenja u okviru njihove djelatnosti. Navedeno otvara mogućnost da udruženja i fondacije pod pretpostavkom ispunjenja svih općih i posebnih (alternativno postavljenih) uslova dobiju status ugovornog organa, a time i dužnost provođenja Zakona o javnim nabavkama. Na ovaj način dosadašnja percepcija udruženja i fondacija kroz Zakon o javnim nabavkama će biti potpuno promijenjena.

9.Nedim Čustović

Izvještaj Evropske komisije za 2023. godinu Poglavlje 32.-Finansijski nadzor (II dio)

Poglavlje 32: Finansijska kontrola EU promoviše reformu nacionalnih sistema za upravljanje kako bi se povećala menadžerska odgovornost, dobro finansijsko upravljanje prihodima i rashodima i vanjska revizija javnih sredstava. Pravila finansijske kontrole dodatno štite finansijske interese EU od prevara u upravljanju sredstvima EU i euro od krivotvorenja.Bosna i Hercegovina je dostigla određeni nivo pripremljenosti u ovoj oblasti. Postignut je određeni napredak u provedbi strategija unutraš­nje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) na državnom nivou i u oba entiteta, pravljenju kon­solidovanih izvještaja uz poboljšanje kapaciteta za online izvještavanje i unapređenju obuka državnih službenika zaduženih za PIFC. Upravljačka odgo­vornost je i dalje slaba i ne poduzimaju se napo­ri za poboljšanje praksi ili pravnog okvira u ovoj oblasti. Sve centralne harmonizacijske jedinice treba da nastave jačati svoje kapacitete i pratiti efikasnost funkcija unutrašnje kontrole u javnom sektoru, posvećujući posebnu pažnju upravljanju rizicima i funkciji interne revizije, uključujući i javna poduzeća. Finansijska i operativna nezavi­snost vrhovnih revizorskih institucija mora biti osi­gurana u praksi. Bosna i Hercegovina treba da po­pravi kvalitet revizorskih izvještaja i da intenzivira napore u oblasti komunikacije kako bi se ojačala svijest javnosti. Budući da su prošlogodišnje pre­poruke samo djelomično provedene, one u velikoj mjeri i dalje vrijede.

10.Doc. dr. sc. Jasmina Hurić

Analiza fiskalne održivosti i stabilnosti duga

Svaka država treba da posveti poseban značaj pitanju fiskalne održivosti, kao ključnoj sponi u postizanju i očuvanju makroekonomske stabilnosti. Problem fiskalne održivosti uvijek se aktuelizira u periodu pojave kriza. Održivost fiskalne politike ogleda se u stabilnom javnom dugu i mogućnosti ekonomije da uredno servisira sve dospjele obaveze. Ona je određena nivoom zaduženosti, visinom stope rasta BDP-a i realnom kamatnom stopom na javni dug.Prema široko prihvaćenom stajalištu fiskalna politika je održiva ako je kamatna stopa na javni dug manja od stope privrednog rasta i ako su stope rasta zaduženosti niže od kamatnih stopa. U definisanju fiskalne održivosti važno je određivanje granice prihvatljivog nivoa zaduženosti i mjera kojima se to postiže. Ključne makroekonomske varijable u determinisanju fiskalne održivosti su budžetski saldo, javni dug, kamatne stope i stope rasta privrede. Kada posmatramo ove pokazatelje BiH, a naročito odnos duga i BDP-a može se zaključiti da BiH nije prezadužena zemlja, ali pri tom treba imati u vidu činjenicu da ova kategorizacija podrazumijeva podatke o zaduženosti BiH u koje nisu uključeni podaci o privatnom vanjskom dugu kompanija i stanovništva. Taj dio vanjskog duga BiH je izuzetno bitan i u ukupnoj zaduženosti ima značajno učešće.

11.Mehmed Budić

Inkrementalna analiza – temelj za donošenje menadžerskih odluka

Inkrementalna analiza predstavlja jednostavan alat koji se koristi u poslovnom odlučivanju, a temelji se na konceptu relevantnih troškova i konceptu oportunitetnih troškova. Uspješnost menadžera u donošenju poslovnih odluka zahtijeva njihovu preciznost u razlikovanju relevantnih i irelevantnih informacija te sposobnost i vještinu korištenja relevantnih podataka u analizi različitih alternativa. U donošenju različitih odluka primjenjuju se različiti modeli odlučivanja te različite informacije budući da se odluke razlikuju po obuhvatu, značajnosti i hitnosti u njihovom donošenju. Troškovi i prihodi koji su relevantni u jednoj situaciji, u procesu donošenja neke druge odluke mogu biti irelevantni. Tipične poslovne odluke koje se donose na temelju inkrementalne analize su odluke o prihvaćanju narudžbe kupca po posebnoj cijeni, odluke o proizvodnji ili nabavi određenog dijela proizvoda, odlučivanje o proizvodnom miksu u uvjetima ograničenih resursa, odlučivanje o zadržavanju ili zamjeni opreme, ukidanju neprofitabilnog segmenta poslovanja te odlučivanje o prodaji proizvoda ili njegovoj daljnjoj proizvodnji. Za efikasnu primjenu inkrementalne analize neophodno je menadžere opskrbiti pravovremenim i pouzdanim informacijama pri čemu se naglašava uloga računovodstvene funkcije u poduzeću. U primjeni inkrementalne analize naglašava se upotreba financijskih informacija (prihoda i troškova), no neophodno je naglasiti da brojne nefinancijske informacije mogu značajno utjecati na konačnu odluku menadžmenta.

12.Džana Kadribegović

Uredba o prijemu u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji  Bosne i Hercegovine

U Zakonu o radu kao općem propisu iz oblasti rada, nije propisano obavezno objavljivanje konkursa prilikom zasnivanja radnog odnosa. Naime, prema navedenom zakonu radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i radnika. Međutim, izmjenama i dopunama Zakona o radu propisano je da u  zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Federacija), kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima Federacija,  kanton, grad ili općina učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja.  Također, navedenim zakonom je propisano da će Vlada Federacije donijeti propis kojim će propisati postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru.

13.Dr. sci. Asja Gojačić

Osobine uspješnih menadžera

Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojem pojedinci, radeći zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve. Temeljni zadatak menadžmenta je uspostavljanje organizacije koja bi poslužila za obavljanje svih aktivnosti o kojima ovisi ostvarenje postavljenih ciljeva organizacije. Jedan od pojedinaca iz grupe je određen (izabran ili nametnut) da osigura izvršenje ciljeva grupe odabirom njezinih članova, planiranjem budućih događaja, organizacijom i koordinacijom rada grupe te kontrolom njihovih aktivnosti. Za menadžment je od izuzetne važnosti da odabere suradnike, motivira ih, odnosno inspirira da izvršavaju radne zadatke koji vode ostvarivanju postavljenih organizacijskih ciljeva, uz istovremeno zadovoljenje i individualnih potreba izvršilaca. Ove aktivnosti često ovise o karizmi menadžera i njegovim osobnim karakteristikama. Kroz obavljanje poslovnih procesa, menadžeri obavljaju širok set različitih poslovnih aktivnosti. Da bi se bolje razumjele menadžerske uloge, teoretičari menadžmenta su grupirali srodne poslovne aktivnosti u zasebne tzv. menadžerske funkcije. Unatoč brojnim klasifikacijama, danas dominira klasifikacija menadžerskih funkcija na: planiranje, organiziranje, kadroviranje, vođenje i kontrolu. Menadžerske funkcije su međusobno uvjetovane i tako isprepletene aktivnosti, da je gotovo nemoguće izvršiti jasnu distinkciju među njima. Prilikom izbora kandidata za menadžerske pozicije, kao i pri utvrđivanju menadžerskih potencijala pri napredovanju, posebnu pažnju treba posvetiti osobinama ličnosti jer su one ključne za diferenciranje neuspješnih od uspješnih menadžera.

 

 

 

 

---

by FEB dd

Časopis Maj 2024

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 05/24

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

 

1.Dr. sc. Dinka Antić

Politike malih firmi i sistem PDV-a

Uvođenje praga za registraciju obveznika za PDV-e proizvodi isti efekat na ekonomski položaj firmi koje su ispod praga kao oslobađanje plaćanja od PDV-a. S druge strane, prag za registraciju utječe i na troškove administriranja koje snosi porezna administracija. Administriranje većeg broja obveznika u uvjetima nižeg praga za registraciju zahtijeva veće kadrovske, financijske i materijalno-tehničke resurse, što dodatno opterećuje državni budžet i smanjuje neto efekat ubiranja prihoda. Suprotno, visok prag za registraciju relaksira troškove administriranja, ali stvara prostor za izbjegavanje plaćanja PDV-a, što predstavlja indirektni udar na prihode budžeta države. Određivanje optimalnog iznosa praga za registraciju podrazumijeva trade-off između koristi i troškova koje snosi porezna administracija i firme koje mogu biti pogođene takvom politikom. Rano je za donošenje zaključaka u vezi efekata novog praga za registraciju u BiH, u smislu broja firmi koje će se isključiti iz sistema ili dobrovoljno registrirati, imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da se okončaju procedure deregistracije za one koji izlaze iz sistema PDV–a.

2.Mehmed Budić

Računovodstveni i porezni tretman dugoročnih rezerviranja

Rezerviranje je obveza neizvjesnoga vremena ili iznosa, čija priroda je jasno određena i za koju je na datum bilance vjerojatno ili sigurno da će nastati, ali postoji neizvjesnost u pogledu iznosa ili datuma kada će nastati, tj. postoji neizvjesnost vezana uz vrijeme nastanka ili iznos budućih izdataka potrebnih za njihovo podmirenje. Pri tome, rezerviranje treba priznati u iznosu koji predstavlja najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum bilance. S računovodstvenog aspekta, rezerviranja su definirana odredbama MRS-a 37 – Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina. Međutim, određene vrste rezerviranja također su obrađene i u drugim standardima, primjerice MRS 19 – Primanja zaposlenih. S poreznog aspekta, rezerviranja su definirana Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dobit. Kao podlogu za računovodstveno evidentiranje rezerviranja subjekt mora osigurati vjerodostojnu knjigovodstvenu ispravu, tj. odgovarajuću odluku o dugoročnom rezerviranju koja uključuje pregled osnove i iznos za koji se provodi dugoročno rezerviranje. U kasnijim razdobljima, kada nastane stvarni trošak (ili kada više nema osnove za rezerviranje) priznaje se prihod od ukidanja rezerviranja. Prihodi nastali na osnovu ukidanja rezerviranja koja su bila porezno nepriznat rashod u poreznom periodu u kojem su iskazana, ne ulaze u poreznu osnovicu, dok prihodi nastali na osnovu ukidanja rezerviranja koja su bila porezno priznat rashod u poreznom periodu u kojem su iskazana, ulaze u poreznu osnovicu.

3.Dr. sc. Suzi Mikulić

Objavljivanje nefinancijskih informacija – dobiva li sve veću važnost?

Gledano kroz povijest, definiranju pojma nefinancijskih informacija pristupalo se na različite načine, a kao uzrok može se navesti sljedeće: (a) nedostatak standardizacije koji je doprinio raznolikosti pristupa i interpretaciji pojma; (b) različite vrste znanja i kompetencija onih koji ih tumače - različite struke i područja ekspertize, poput ekonomije, ekologije, sociologije, etike itd., imaju različite perspektive i pristupe tumačenju nefinancijskih informacija, što je rezultiralo heterogenošću definicija;  (c) profesionalna i društvena pozadina onih koji ih kreiraju ili koriste. Unatoč tim izazovima, koncepti nefinancijskih informacija i njihovo zajedničko razumijevanje imaju važnu ulogu ne samo u akademskim istraživanjima već su relevantni i za poslovne subjekte kao i za primjenu u praksi. Rastuća važnost nefinancijskih informacija odražava promjene u percepciji poslovanja i potrebu za transparentnošću i odgovornošću u današnjem globalnom poslovnom okruženju obilježenom brojnim neizvjesnostima. Objavljivanje ovih informacija treba omogućiti različitim dionicima, uključujući investitore, zaposlenike, kupce, dobavljače, banke, regulatorna tijela, ali i širu javnost, da bolje razumiju kako subjekt upravlja resursima koji su mu povjereni na upravljanje ali i svojim društvenim, ekološkim i ekonomskim utjecajem. Top of Form

4.Dr. sci. Jozo Piljić

Financijske istrage porezno-kaznenih djela

Kada se otkriju početni znakovi prijevare, voditelji istražnog tima u pravilu bi trebali pokrenuti istragu, kako bi se pripremio optimalan plan istrage i analize rizika radi većeg uspjeha istražnog postupka. Plan istrage treba razviti što je prije moguće, da se ne izgubi vjerodostojnost indicija, odnosno naznaka ili pokazatelja o prijevari. Planom se mora utvrditi postojanje dovoljnog broja činjenica što potvrđuju postojanje prijevara. Stoga mora biti rezultatom zajedničkog napora, stručnosti, vještine i sposobnosti svih članova istražnog tima i njegovog voditelja (koordinatora istrage), odnosno stvarno i mjesno nadležnog tužiteljstva. Za definiranje prijevare  najnužnije je osigurati barem fotokopiju podataka kakvi bi potvrdili sumnju u postojanje prijevare, uz navođenje izvora i vremena spoznaje o tome. Važno je upozoriti i na to kako se, u pravilu, zbog moguće usklađenosti činjenica što su ih saznali prijavitelj zaposlenik i/ili njegovi nadređeni, od istražitelja ne bi smjelo dobivati savjete o smjeru provođenja kaznene istrage, jer to mora biti zadaćom nadležnog tužiteljstva koje provodi odnosno usklađuje kaznenu istragu.

5.Prof. dr. sc. Erdin Hasanbegović

Revizija procesa upravljanja poslovanjem organizacije

Revizija procesa upravljanja poslovanjem organizacije je važan dio poslovanja koji ima za cilj procjenu i unaprjeđenje procesa upravljanja kako bi organizacija postigla svoje ciljeve na efikasan i održiv način. Revizija procesa upravljanja uključuje procjenu rizika, procjenu efikasnosti i usklađenosti sa standardima i pravilnicima, kao i identifikaciju problema i preporuka za unaprjeđenje procesa upravljanja. U procesu revizije koriste se različiti alati i tehnike, uključujući intervjuiranje zaposlenika, provjeru dokumenata i evidencija, analizu podataka i druge metode koje su relevantne za procjenu procesa upravljanja. Konačno, revizija procesa upravljanja pruža vrijedne informacije o procesima upravljanja i omogućuje rukovodstvu organizacije da donese bolje odluke i unaprijedi procese upravljanja kako bi se postigao bolji poslovni rezultat.

6.Dr  Mirna Pajević  Rožajac

ESG - Okolišno, društveno i korporativno poslovanje

ESG - Environmental, social and governance (okolišno, društveno i korporativno poslovanje) izraz je koji označava okoliš, društvo i korporativno upravljanje te se koristi za predstavljanje korporativnih finansijskih interesa kompanije koji se uglavnom fokusiraju na održive i etičke učinke. Kriteriji zaštite okoliša razmatra kako kompanija štiti okoliš i postoje li interne korporativne politike koje se bave utjecajem na okoliš. Društveni kriteriji ispituju kako kompanije upravljaju odnosima sa zaposlenicima, dobavljačima i kupcima s kojima posluju. Korporativno upravljanje se bavi pitanjima vodstva, plaćama rukovoditelja, revizijama, internim kontrolama i pravima dioničara. Održivo finansiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih faktora prilikom donošenja odluka o ulaganju ili davanja investicijskog savjeta, a što bi u konačnici trebalo dovesti do dugoročnog povećanja ulaganja u održive ekonomske aktivnosti i projekte. Neki od ESG kriterija/standarda nametnuti su zakonima i propisima zemlje u kojoj preduzeće posluje, a drugi proizlaze iz očekivanja aktera i pritiska investitora zbog sve veće zabrinutosti u pogledu pitanja ljudskih prava i zaštite okoliša.

7.Mr  Safija Žilić, dipl. oec

Emisija vrijednosnih papira kao način finansiranja društva

Za obavljanje djelatnost,društvu su potrebna stalna i tekuća (obrtna) sredstava. U zavisnosti od toga u kojoj fazi poslovanja se društvo nalazi,  društvo se  finansira na različite načine. Odluke o finansiranju i izvorima finansiranja za upravljanje poslovanjem i uspješnost poslovanja  su jako bitne. Odluke o izvori finansiranja su ključni za mnoge aspekte poslovanja. Finansiranje društva je značajan segment upravljanja poslovanjem. Velika društva, posebno ona koja su organizirana kao dionička društva, imaju pristup tržištu kapitala. To im osigurava mogućnost prikupljanja vlasničkih i dužničkih sredstava putem emisije dionica i obveznica. Glavna prednost dionica kao vrijednosnih papira za ulagače, što ih i čini privlačnima jest likvidnost na sekundarnom tržištu kapitala. Investitori u dionice ulažu zbog zarade na dividendi i razlike u cijeni. Obveznice imaju prednosti jer su izvor finansiranja s najmanjim rizicima. Emisija obveznica je olakšana jer je sami plasman obveznica lakši kao plasman vrijednosnih papira koji garantira isplatu kamata i nominale po dospijeću. Osim nižeg troška i jednostavnijeg plasmana obveznice, za razliku od dionica, imaju niže troškove izdavanja.  Društva se finansiraju u periodu prosperiteta ipak više dugom, dok se uperiodu krize finansiraju vlastitim sredstvima.

8.Mr iur. Mirel Mujkanović

Prethodna provjera tržišta prilikom pokretanja postupka javne nabavke

Ispitivanje tržišta je ključni korak u osiguravanju učinkovitog, pravednog i transparentnog procesa javne nabavke, pridonoseći optimalnim rezultatima za ugovorne organe. Ključno je da ugovorni organi temeljito provode provjeru tržišta kako bi osigurali da su procesi nabavke transparentni, pravedni i da se dobiju najbolje moguće vrijednosti za sredstva koja se troše. Ova faza omogućava ugovornim organima da steknu uvid u tržišne uslove prije donošenja odluke o pokretanju postupka javne nabavke. O prethodnoj provjeri tržišta sačinjava se pismena zabilješka o svim radnjama i postupcima i ulaže se u predmet spisa. Tom prilikom može nastati dokumentacija o konkurenciji, istraživački upitnici i ankete, izvještaji o istraživanju tržišta itd. Pravilna provjera tržišta podrazumijeva sistemsko prikupljanje, analizu i interpretaciju informacija o relevantnom tržištu kako bi ugovorni organ  donio informisane poslovne odluke.

9.Nedim Čustović

Izvještaj Evropske komisije za 2023. godinu Poglavlje 32.-Finansijski nadzor (I dio)

Poglavlje 32: Finansijska kontrola EU promoviše reformu nacionalnih sistema za upravljanje kako bi se povećala menadžerska odgovornost, dobro finansijsko upravljanje prihodima i rashodima i vanjska revizija javnih sredstava. Pravila finansijske kontrole dodatno štite finansijske interese EU od prevara u upravljanju sredstvima EU i euro od krivotvorenja.Evropska komisija, u svom Paketu proširenja za 2023. godinu, preporučila je Vijeću EU da sa Bosnom i Hercegovinom otvori pregovore o pristupanju onda kada Bosna i Hercegovina postigne odgovarajući nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji.Bosna i Hercegovina trebala je poduzeti dodatne napore da ispuni ključne prioritete iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu u EU, jer će Komisija nadgledati napredak u svim oblastima bitnim za otvaranje pregovora i izvijestiti Vijeće najkasnije u martu 2024. godine.Institucije na državnom nivou, vlade oba entiteta i Brčko distrikta nastavili su provoditi sveobuhvatni strateški okvir u oblasti unutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) zajedno sa svojim pojedinačnim PIFC strategijama za period 2020 – 2025.

10.Doc. dr. sc. Jasmina Hurić

Zaduženost Bosne i Hercegovine

Prema standardnim pokazateljima zaduženosti koji se koriste u većini zemalja i od strane međunarodnih finansijskih institucija, BiH nije prezadužena zemlja i njena zaduženost je još uvijek u referentnim okvirima, ali je prema drugim pokazateljima zaduženosti i stanju u ovoj oblasti izložena velikim prijetnjama i mogućnosti da se suoči sa ozbiljnim problemima u servisiranju svojih dugova. Kada se uzmu u obzir standardni pokazatelji zaduženosti, BiH se može svrstati u kategorije zemalja koje nisu prezadužene, ali ulazeći dublje u tu problematiku situacija se ne može tako promatrati. Uprkos tome što dugovi iz godine u godinu rastu, ocjenjuje se da BiH nije prezadužena, ali da joj rastući trendovi zaduženosti predstavljaju prijetnju za očuvanje fiskalne održivosti veoma je evidentno. Osnovno pravilo zaduženosti,ukoliko se želi održati likvidnost javnih finansija u jednoj zemlji, je da stopa rasta javnog duga u dugom roku mora biti manja od stope privrednog rasta. U slučaju zaduženosti BiH,nije problem samo u visini zaduženosti, nego u odnosu duga i ključnih makroekonomskih pokazatelja, u velikom dijelu neangažovanih kreditnih sredstava za koja se plaćaju ogromni iznosi po osnovu penala, u prekomjernom korištenju pozajmljenih sredstava za javnu potrošnju i nerentabilnim projektima za koje se zadužuje.

11.Jasmin Omeragić

Poduzetnik:„to be or not to be”ili – teško je biti fin

Onaj ko želi postati poduzetnikom, a da je pritom spreman učiti i ovladati širokim spektrom znanja i vještina, svakako mora dobro „poznavati i samoga sebe“, kako bi sam sebi mogao odgovoriti na pitanje: da li sam ja uopće sposoban za samostalni posao i kako ću se snalaziti u vođenju posla. Mnogi u tome nisu uspjeli (a nisu lako odustajali), što znači da i promašaj je – očekivani epilog! Neke studije, koje su se bavile temom neuspjeha u poduzetničkom biznisu pokazale su kako većina registriranih poduzetničkih firmi prestane s radom već u prve tri godine, a da se tek jedna polovina uspije održati barem pet godina. To potvrđuje i tezu da nije dovoljno samo biti ambiciozan i uporan, niti samo mnogo raditi i iznalaziti uvijek nove motive, nego treba puno ulagati i u znanje, jer nedostatak adekvatnog znanja, ali i dovoljno raspoloživog novca, najčešći je razlog propadanja poduzetničkih firmi. Istina, s parama ili bez njih, poduzetnik u startu, dakle samim započinjanjem poduzetničke aktivnosti, zapravo ulazi u zonu visokog poslovnog rizika. Naravno, cijena svakog iskušenja (pa i poduzetničkog uzleta ili pada) je upravo moć odupiranja iskušenju.

12.Prof. dr Zorana Agić

Benefiti dobrovoljnog penzionog osiguranja za zaposlene i poslodavce

Dobrovoljni penzioni fondovi igraju ključnu ulogu u osiguranju finansijske sigurnosti pojedinaca tokom njihovih penzionih godina. Oni pružaju mogućnost dodatne uštede i investiranja za penziju, čime omogućavaju veću kontrolu nad budućim finansijskim tokovima. Osim toga, ovi fondovi doprinose široj ekonomiji kroz povećanje investicija i podršku kapitalnim tržištima. Kroz njihovu integraciju u sisteme socijalne zaštite, dobrovoljni penzioni fondovi mogu doprinijeti stabilnosti društva u cjelini, pružajući pojedincima osjećaj sigurnosti i stabilnosti u njihovim penzionim planovima. Dobrovoljni penzioni fondovi donose različite koristi poslodavcima, uključujući povećanu konkurentnost na tržištu rada, fiskalne olakšice, motivaciju zaposlenih, izgradnju pozitivnog imidža kompanije, mogućnost fleksibilnosti i personalizacije, kao i očuvanje kontinuiteta poslovanja i stvaranje pozitivnog korporativnog okruženja. Integracija dobrovoljnih penzionih fondova u strategiju beneficija poslodavca može biti ključna za dugoročni uspjeh kompanije. Preporuke za unapređenje penzionih fondova uključuju kontinuirano obrazovanje i informisanje zaposlenih o njihovim penzionim opcijama, pružanje fleksibilnosti u izboru investicionih strategija, praćenje i prilagođavanje fondova u skladu sa promjenama tržišta, kao i osiguranje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju fondovima. Sve ovo će da doprinese jačanju povjerenja i efikasnosti penzionih sistema, osiguravajući stabilnost i prosperitet kako pojedinaca tako i poslodavaca u dugoročnom periodu.

13.Džana Kadribegović

Institut  radnog  vremena  u Zakonu o radu

Institut radnog vremena propisan Zakonom o radu posebno je značajan, jer se u praksi javljaju određene  dileme i različiti pristupi prilikom ostvarivanja prava koja proističu iz rada u radnom vremenu  ugovorenom  između radnika i poslodavca. Bosna i Hercegovina je 2008. godine ratificirala Evropsku socijalnu povelju koja obavezuje zemlje potpisnice da je implementiraju u svoje radno zakonodavstvo tako što će predvidjeti razumno dnevno i sedmično radno vrijeme i radnu sedmicu koja se progresivno smanjuje u mjeri koju dopušta povećanje produktivnosti i drugi relevantni faktori.  Imajući u vidu značaj radnog vremena za ugovorne strane u radnom odnosu, poslodavci, u skladu sa zakonom, treba da poduzimaju mjere da radno vrijeme svedu na mjeru koja je primjerena poslovima, a što  će istovremeno, očuvati psihičko i fizičko zdravlje radnika.

14.Bernard Iljazović

Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine

Uloga Institucije ombudsmena ima veliki značaj za razvoj i promociju zaštite ljudskih prava, no unatoč tome još uvijek nije dovoljno prepoznat njezin potencijal kako u stručnoj tako i široj javnosti. Stoga je neophodno poduzeti određene korake, prije svega na zakonodavnoj razini reformiranjem zakonodavstva, s ciljem jačanja i osnaživanja njezine uloge. Posebice treba raditi na povećanju svijesti o prevenciji zaštite prava građana, i to osobito kod mlađe dobne skupine kako bi ih se osvijestilo o ljudskim pravima i stjecanju praktičnih znanja u njihovom ostvarivanju i zaštiti. Ključno je provođenje edukacije, a za što je neophodna i učinkovitija suradnja i koordiniranost sa organima vlasti, organizacijama civilnog društva, gender centrima, akademskom zajednicom, te međunarodnim organizacijama. U konačnici, organi vlasti trebaju više uvažavati prijedloge i preporuke Institucije ombudsmena, te ih primjenjivati u praksi, kako bi se i ostvarila sama svrha Institucije ombudsmena.

15.Dr. sci. Asja Gojačić

Upravljanje talentima u suvremenim organizacijama

U današnjoj ekonomiji baziranoj na znanju, vrijednost čini produkt znanja i informacija, stoga organizacije ne mogu generirati profite bez ideja, vještina i talenata svojih zaposlenika i moraju se usmjeravati na njih, a ne na tehnologije, tvornice i kapital. Stoga se pojmovi talent i upravljanje talentima sve više upotrebljavaju u svakodnevnom rječniku stručnjaka ljudskih potencijala, ali i višeg menadžmenta, iako ne postoji jedinstvena definicija talenta niti jedinstven popis obilježja i osobina ličnosti koje bi talenti trebali imati. No, lako je prepoznati kako se od talenata očekuje superiorni radni učinak i kreativnost koji su značajno veći nego kod ostalih zaposlenika i koji organizacijama osiguravaju postizanje boljih rezultata i konkurentsku prednost pred ostalim organizacijama koje ne posjeduju talente. Kada govorimo o upravljanju talentima također je bitno da su procesi za njihovo upravljanje jasno postavljeni od strane ljudskih potencijala, ali i da je odgovornost za razvijanje talenata na strani linijskih voditelja. Važno je napomenuti i kako je predanost upravljanju talentima nužna od vrha do dna organizacije. Od klјučnog  je značaja da talenat predstavlјa potencijal koji traži angažman da bi se manifestirao i pretvorio u kapacitet, jer nije dovolјno samo prepoznati talenat, neophodno je i razvijati ga i angažirati. Da bi organizacije imale izvrsne talente, trebaju razvijati isto takav sustav upravljanja talentima koji će privući i zadržati ljude iznimnih sposobnosti i potencijala.

16.Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima u RH - II dio

Obzirom da se radi o značajnoj intervenciji zakonodavca u trenutno važeći Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.) i to po prvi puta nakon ulaska Republike Hrvatske u schengenski prostor, prikazane su promjene koje će imati direktan utjecaj na uvjete boravka i rada državljana trećih država u Republici Hrvatskoj. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o strancima izbrisan je uvjet da poslodavac koji zapošljava u deficitarnim zanimanjima ne treba ispunjavati uvjet od ¼ broja zaposlenih hrvatskih državljana. Uvedena je novost da državljanin treće zemlje unutar važenja dozvole za boravak i rad može biti nezaposlen određeno vrijeme te za vrijeme nezaposlenosti i mogućnost tražiti zaposlenje i zaposliti se sukladno odredbama Zakona o strancima (najduže do 60 dana, jednokratno ili višekratno unutar važeće dozvole za boravak i rad). Propisani su slučajevi kada se podnosi zahtjev za izdavanje nove dozvole za boravak, odnosno kada Ministarstvo unutarnjih poslova putem nadležne policijske uprave ili postaje izdaje dozvolu boravak i rad. Donesena je promjena kojom se određuje obveza poslodavcu kada osigurava smještaj državljaninu treće zemlje kojem se izdaje dozvola za boravak i rad da takav smještaj mora biti primjeren.

 

 

---

by FEB dd