ZAKON O FINANSIRANJU POMOĆI ZA OTKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNE NESREĆE I OBNOVU PODRUČJA ZAHVAĆENIH PRIRODNOM NESREĆOM
U „Službenim novinama FBiH“, broj 59/14 od 23.7.2014. godine, objavljen je Zakon o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom. Ovim zakonom utvrđuju se izvori sredstava za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom uzrokovane obilnim kišnim padavinama koje su prouzrokovale poplave na području Federacije Bosne i Hercegovine.
Izdvajamo član 7. Zakona:
„(1) Iz plaća zaposlenih u organima vlasti Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave i pravnih lica, čiji je osnivač Federacija, kanton i jedinica lokalne samouprave, izdvojitće se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona po jedna dnevna zarada iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika i usmjeriti na otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.
(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona u skladu sa nivoom vlasti.
(3) Iz plaća ostalih zaposlenih u Federaciji izdvojit će se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona, po 1% iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika.
(4) Sredstva iz stava (3) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona koji odredi zaposlenik.
(5) Sredstva iz stava (1) ovog člana izdvajat će se pod uvjetom da zaposlenik nije pisano odbio da mu se ta sredstva izdvoje iz plaće.“
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" i primjenjivat će se godinu dana od dana stupanja na snagu. U nastavku zakon dajemo u cjelosti:
.
ZAKON
O FINANSIRANJU POMOĆI ZA OTKLANJANJE
POSLJEDICA PRIRODNE NESREĆE I OBNOVU
PODRUČJA ZAHVAĆENIH PRIRODNOM NESREĆOM
Član 1.
(1) Ovim zakonom utvrđuju se izvori sredstava za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom, proglašeni Odlukom o proglašenju stanja prirodne nesreće na području Federacije Bosne i Hercegovine uzrokovane obilnim kišnim padavinama koje su prouzrokovale poplave na području Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/14), kao i način korištenja ovih sredstava.
(2) Pod područjima zahvaćenim prirodnom nesrećom u smislu ovog zakona smatraju se kantoni, općine i naseljena mjesta u općinama u kojima je proglašeno stanje prirodne nesreće uzrokovano poplavama i klizištima, a koje se nalaze u Zeničko-dobojskom kantonu, Tuzlanskom kantonu, Unskosanskom kantonu, Posavskom kantonu, Srednjobosanskom kantonu i Kantonu Sarajevo.
Član 2.
(1) Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantoni i jedinice lokalne samouprave osiguravaju sredstva za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom iz sljedećih izvora:
1) budžeta Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave;
2) sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća;
3) naknada za izgradnju i održavanje skloništa;
4) kredita;
5) dnevne zarade zaposlenih;
6) dobrovoljnih priloga u zemlji i inozemstvu;
7) međunarodne pomoći;
8) sredstava naknade za zaštitu okoliša;
9) sredstava naknade za korištenje i unapređenje šuma;
10) prihoda od vodnih naknada;
11) sredstava naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe;
12) sredstava za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknada za pogodnosti koje mogu nastati korištenjem neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta (pogodnost lokacije) i sredstava naknada za korištenje neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta;
13) sredstava komunalnih naknada;
14) sredstava pravnih lica čiji su osnivači i većinski vlasnici Federacija, kantoni i jedinice lokalne samouprave;
15) drugih izvora.
(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana čine sredstva na računima Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave zatečena na dan stupanja na snagu ovog zakona, kao i sredstva koja će se prikupiti u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 3.
(1) Sredstva posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća prikupljena u periodu iz člana 2. stav (2) ovog zakona mogu se koristiti, bez ograničenja, za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće.
(2) Odluku o korištenju sredstava iz stava (1) ovog člana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine za sredstva prikupljena na nivou Federacije, vlada kantona za sredstva prikupljena na nivou kantona i općinsko, odnosno gradsko vijeće za sredstva prikupljena od strane jedinice lokalne samouprave.
Član 4.
(1) Sredstva ostvarena na osnovu naknade za izgradnju i održavanje skloništa prikupljena u periodu iz člana 2. stav (2) ovog zakona mogu se prenamijeniti i koristiti za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.
(2) Odluku iz stava (1) ovog člana donosi vlada kantona za sredstva prikupljena na nivou kantona i općinsko, odnosno gradsko vijeće za sredstva prikupljena od strane jedinice lokalne samouprave.
Član 5.
(1) Sredstva naknade za zaštitu okoliša, naknade za korištenje i unapređenje šuma, prihodi od vodnih naknada i sredstva naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe prikupljena u periodu iz člana 2. stav (2) ovog zakona mogu se prenamijeniti i koristiti za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.
(2) Odluku iz stava (1) ovog člana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine za sredstva prikupljena na nivou Federacije, vlada kantona za sredstva prikupljena na nivou kantona i općinsko, odnosno gradsko vijeće za sredstva prikupljena od strane jedinice lokalne samouprave, vodeći pri tome računa da se osigura osnovna namjena ovih sredstava.
Član 6.
Sredstva za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknade za pogodnosti koje mogu nastati korištenjem neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta (pogodnost lokacije), naknade za uređenje građevinskog zemljišta i sredstva naknada za korištenje neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta i komunalne naknade prikupljena u periodu iz člana 2. stav (2) ovog zakona, mogu se prenamijeniti i koristiti za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.
Član 7.
(1) Iz plaća zaposlenih u organima vlasti Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave i pravnih lica, čiji je osnivač Federacija, kanton i jedinica lokalne samouprave, izdvojit će se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona po jedna dnevna zarada iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika i usmjeriti na otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu.
(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona u skladu sa nivoom vlasti.
(3) Iz plaća ostalih zaposlenih u Federaciji izdvojit će se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona, po 1% iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika.
(4) Sredstva iz stava (3) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona koji odredi zaposlenik.
(5) Sredstva iz stava (1) ovog člana izdvajat će se pod uvjetom da zaposlenik nije pisano odbio da mu se ta sredstva izdvoje iz plaće.
Član 8.
(1) Donatorske račune za prikupljanje dobrovoljnih priloga za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu mogu otvoriti Federacija, kantoni i jedinice lokalne samouprave, čiji su organi proglasili stanje prirodne nesreće, i registrirane humanitarne organizacije iz Federacije.
(2) Računi koje su otvorila pravna i fizička lica, izuzev pravnih lica iz stava (1) ovog člana, ugasit će se u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Vlasnici donatorskih računa iz stava (2) ovog člana prije gašenja računa dat će nalog da se sredstva prebace na donatorski račun jedinice lokalne samouprave koja je proglasila stanje prirodne nesreće.
Član 9.
(1) Sredstva iz čl. od 2. do 8. ovog zakona evidentirat će se na posebnim računima Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, budžeta kantona i budžeta jedinice lokalne samouprave i koristit će se isključivo za namjene utvrđene ovim zakonom.
(2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, na prijedlog federalnog ministra finansija, donijeti propis o načinu evidentiranja prikupljenih sredstava iz stava (1) ovog člana.
Član 10.
(1) Sredstva iz čl. od 2. do 8. ovog zakona dodjeljivat će se pravnim i fizičkim licima za sljedeće namjene:
1) sanaciju, obnovu i izgradnju infrastrukturnih i privrednih objekata;
2) obnovu porušenih i oštećenih škola i drugih objekata od značaja za obrazovanje, objekata namijenjenih za zdravstvenu zaštitu, kao i drugih javnih objekata;
3) obnovu stambenih objekata;
4) obnovu poljoprivrednog zemljišta i stočnog fonda ugroženog poplavama;
5) pomoć u građevinskom materijalu, sanaciju oštećenih i izgradnju uništenih objekata za stanovanje i objekata za smještaj životinja u poljoprivrednim gazdinstvima;
6) pomoć za plaćanje troškova stanovanja osobama koje su uslijed prirodne nesreće izmještene iz svojih domova;
7) pomoć u nabavci uništene poljoprivredne mehanizacije i nabavci sjemena za sijanje na zemljištu gdje je to moguće;
8) finansiranje programa i projekata koji su u funkciji podrške otklanjanju posljedica izazvanih prirodnom nesrećom, a koja se, zbog ograničenosti sredstava, ne mogu finansirati iz sredstava javnih preduzeća ili drugih fondova u skladu sa njihovim djelokrugom;
9) finansiranje izgradnje privremenih objekata za smještaj nastradalih osoba (montažni objekti, kontejneri i sl.).
(2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, na prijedlog federalnog ministra pravde, donijeti propis kojim se utvrđuju kriteriji za dodjelu sredstava iz čl. od 2. do 8. ovog zakona.
(3) Dodjela sredstava iz čl. od 2. do 8. ovog zakona vršit će se putem javnog konkursa, a propis o postupku javnog konkursa donijet će federalni ministar pravde kojim će se urediti uvjeti konkursa, način raspisivanja, rok trajanja konkursa, kao i obavezni elementi koje javni konkurs treba sadržavati.
Član 11.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" i primjenjivat će se godinu dana od dana stupanja na snagu.
Izvor: „Službene novine FBiH“, broj 59/14 od 23.7.2014. godine
Napominjemo da je u "Službenim novinama FBiH" broj 59/14 objavljen i Zakon o osnivanju Federalnog Fonda za pomoć nastradalim područijima od prieodne nesreće na teritiriji FBiH.
Obavezna primjena pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je krajem 2011. godine donijelo Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, koji obavezuje sve privredne subjekte koji se u svom poslovanju bave stavljanjem ambalaže ili proizvoda u ambalaži na tržište da se uključe u sistem, kako bi se u Federaciji BiH uspostavio i razvijao sistem odvojenog prikupljanja i reciklaže ambalažnog otpada.
Obveznici po ovom Pravilniku su proizvođači, uvoznici, punioci, distributeri i krajnji snadbjevači koji svoje obaveze mogu prenijeti na ovlaštenog operatera sistema. U slučaju neprenošenja obaveza na operatera sistema, uplaćuju znatno veće naknade u Fond za zaštitu okoliša FBiH.
Pravilnik je na snazi od januara 2012. godine od kada teku obaveze. Značajan dio privrednih subjekata je uključen u sistem, ali veliki broj njih je još uvijek na čekanju, iako sa takvim stavom samo akumuliraju svoje obaveze, koje se ne mogu izbjeći.
Kako bi se napravila diferencijacija između onih koji od samog početka primjenjuju Pravilnik od onih koji izbjegavaju njegovu primjenu, Ministarstvo okoliša i turizma je uputilo dopis na sve trgovinske lance u Federaciji BiH koji po Pravilniku imaju specifičnu ulogu, obzirom da prodaju proizvode u ambalaži od velikog broja proizvođača, uvoznika, distributera i krajnjih snabdjevača. Pomenutim dopisom se nalaže da svi trgovinski lanci sa područja FBiH u najkraćem roku dostave dokaz da su izmirili svoje obaveze za 2012. i 2013. godinu preko Ekopaka, ovlaštenog operatera sistema upravljanja ambalažnim otpadom ili preko Fonda za zaštitu okoliša FBiH, tj. da su u sistem uključili proizvode vlastite robne marke i proizvode koje direktno uvoze. Za ostale proizvode koje prodaju su u obavezi da od proizvođača, uvoznika ili distributera obezbijede dokaz da su svoju ambalažu uključili u sistem. U protivnom trgovinski lanci su odgovorni da sami te proizvode uključe u sistem i da za iste plate naknadu.
Izvor: www. eKapija.ba
Postupanje kod uvoza duhana za pušenje nakon 01.08.2014. godine
Dana 24.06.2014. godine u "Službenom glasniku BiH" broj: 49/14 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH koji stupa na snagu 02.07.2014. godine a primjenjivat će se od 01.08.2014. godine i isti predstavlja nastavak harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na duhanske prerađevine u Evropskoj uniji.
Na web stranici UION oporezivanje je postupak kod uvoza duhana za pušenje nakon 01.08.2014. godine.
Postupanje kod uvoza duhana možete preuzeti OVDJE
Izvor: www.uino.ba
Saopštenje o prosječnim isplaćenim mjesečnim neto i bruto plaćama u FBiH, RS i BiH
FBiH
U "Službenim novinama Federacije BiH", broj 58/14 od 18.7.2014. godine objavljeno je Saopštenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto i bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj 2014. godine i iznosi:
- po zaposlenom za maj 2014. godine neto plaća 835 KM
- po zaposlenom za period mart - maj neto plaća 834 KM
- po zaposlenom za maj 2014. godine bruto plaća 1.275 KM
.
RS
U "Službenom glasniku RS", broj 54/14 od 26.6.2014. godine objavljeno je Saopštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plaći za maj 2014. godine i iznosi:
- po zaposlenom za maj 2014. godine bruto plaća iznosi 1.316 KM
- po zaposlenom za maj 2014. godine neto plaća iznosi 818 KM
- po zaposlenom za period januar - maj bruto plaća iznosi 1.325 KM
- po zaposlenom za period januar - maj neto plaća iznosi 818 KM
BiH
U "Službenom glasniku BiH", broj 50/14 od 30.6.2014. godine objavljeno je Saopštenje o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plaći zaposlenih u BiH za april 2014. godine i iznosi:
- po zaposlenom za mjesec april 2014. godine neto plaća iznosi 832 KM
- po zaposlenom za mjesec april 2014. godine bruto plaća iznosi 1.290 KM
OBJAŠNJENJE O IZRADI I PREDAJI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA PO POLUGODIŠNJEM OBRAČUNU ZA PERIOD I. – VI. 2014. GODINE
Obaveza sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja za pravna lica uz obaveznu primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda (IAS) i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (IFRS) propisana je čl. 33., 35., 37. i 38. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09 – u daljem tekstu: Zakon). Pravna lica su dužna sastaviti finansijske izvještaje za period I-VI 2014. godine i iste su, shodno odredbi iz člana 44. Zakona, predati Finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) Sarajevo (prema sjedištu pravnog lica) zaključno dana 31. jula 2014. godine.
U vezi sa sastavljanjem, predajom i obradom finansijskih izvještaja po periodičnom obračunu za 2014. godinu, Federalno ministarstvo finansija/financija daje Objašnjenje koje možete preuzeti OVDJE.
Zakon o faktoringu će pomoći malim i srednjim preduzećima
U nastavku 23. sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH danas bi delegati trebalo da se izjasne o Nacrtu zakona o faktoringu, kojim bi Federacija BiH trebala dobiti odgovarajuću zakonsku regulativu koja će privrednim subjektima stvoriti uvjete za efikasniju naplatu potraživanja.
Ovo je prvi zakon ove prirode ne samo u FBiH već i u BiH uopće, koji je u formi nacrta podržao Predstavnički dom Federalnog parlamenta.
Naime, faktoring poslovi u FBiH postoje, ali su se do sada sporo razvijali usljed pravnih nejasnoća i odsustva konkretnog zakona kojim bi bila uređena ova oblast.
Faktoring je pravni posao kupoprodaje postojećeg nedospjelog ili budućeg kratkoročnog novčanog potraživanja.
Preduzeća će primjenom faktoringa moći svoja potraživanja pretvoriti u likvidna sredstva, što će, prije svega, pomoći malim i srednjim preduzećima, koja usljed niske kreditne sposobnosti ili neadekvatnih sredstava osiguranja kredita, imaju otežan pristup bankarskim sredstvima.
Ovaj zakon će preduzećima u Federaciji BiH omogućiti lakši pristup izvorima finansiranja. Također, trebalo bi da bude olakšano poslovanje i ubrzan protok novca, i da samim time ojačaju privreda i finansijska tržišta Federacije BiH, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o faktoringu.
Izvor: www.eKapija.ba
UPUTSTVO ZA OBRAČUN, UPLATU I PRIJAVU NAKNADE ZA PLASTIČNE KESE ''TREGERICE''
U „Službenim novinama FBiH“, broj 09/14 od 05.02.2014. godine, objavljena je Uredba o naknadama za plastične kese tregerice, koja je stupila na snagu 12.02.2014. godine. U pomenutoj Uredbi propisuju se obveznici obračunavanja i plaćanja, visina i način obračuna i plaćanja naknade za plastične kese tregerice stavljene u promet, te aktivnosti evidentiranja i izvještavanja.
U nastavku teksta daćemo detaljno pojašnjenje načina obračuna, plaćanja, evidentiranja i izvještavanja naknade za plastične kese tregerice.
Na koje kese tregerice se plaća naknada?
Plastične kese tregerice, na koje se odnosi plaćanje naknade, predstavljaju vrstu polietilenske kese, čija debljina stjenke NE PRELAZI 20 mikrona i koja nema posebno izrađene ručke, nego su one sastavni dio plastične kese. Dakle, ova Uredba ne odnosi se na plastične kese čija stjenka prelazi debljinu od 20 mikrona.
Također, ova Uredba se ne odnosi na tanke plastične kese sa ručkama (kese u tuljcima ili pojedinačne kese) u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi, osim ako se iste besplatno distibuiraju kupcima na kasi kao kese za kupljenu robu. Dakle, tanke kese tregerice koje služe za pakovanje voća, povrća i ostalih rinfuznih proizvoda nisu predmet ove Uredbe, međutim ako se dijele na kasi kao kese za kupljenu robu, onda je potrebno na iste obračunati naknadu.
Tko je obveznik plaćanja naknade?
Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrovani na području FBiH, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice. Naknada se dakle obračunava i na potrošene plastične kese tregerice za vlastitu upotrebu.
Obveznici su isključivo trgovci (trgovačke radnje, marketi, supermarketi, prodavnice mješovite robe, kiosci, pekare, apoteke i sl.).Trgovac je pravno ili fizičko lice koje se bavi trgovinom na osnovu registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovačkih usluga na teritoriji FBiH, u skladu sa članom 2. Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Kolika je visina naknade za stavljanje u promet kesa „tregerica“?
Visina naknade za stavljanje u promet plastičnih kesa iznosi 0,05 KM po komadu, odnosno 50,00 KM o jednom pakovanju od 1000 komada plastičnih kesa.
Podatak o količini plastičnih kesa stavljenih u promet, dobija se na osnovu Izvještaja o naknadi za plastične kese „tregerice“ (redni broj 3.d. Obrasca PK-1).
Naknada se uplaćuje na račun Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, prema mjetu sjedišta pravnog lica.
Vrsta prihoda: 722-551
Žiro-račun: 102-050-00001070-86
Na koji način će trgovci vršiti evidenciju i izvještavanje o nabavci i prometu plastičnih kesa?
Trgovci su u obavezi voditi evidenciju o količini nabavljenih plastičnih kesa, podatke o potrošnji kesa i stanju zaliha te o dostavljenim izvještajima i dokazima o uplati naknade.
Izvještaj o količini plastičnih kesa stavljenih u promet i dokaze o uplati naknade, obveznik dostavlja Fondu za zaštitu okoliša FBiH dva puta godišnje. Izvještaj o naknadi za plastične kese „tregerice“ (obrazac PK-1) možete preuzeti OVDJE.
Rok za dostavu polugodišnjeg Izvještaja je kraj sedmog mjeseca tekuće godine (31.07.2014. godine), a godišnjeg Izvještaja kraj trećeg mjeseca naredne godine (31.03.2015. godine).
Napomena: S obzirom da je Uredba stupila na snagu 12.02.2014. godine, za prvi izvještajni period od 01.01. – 30.06. 2014. godine, potrebno je prikazati samo količine koje su plasirane na tržište za period od 12.02.2014. godine do 30.06.2014. godine.
Obveznici su dužni uz izvještaj dostaviti Fondu dokaz o uplati naknade na račun Fonda, tj. nalog za plaćanje. Ukoliko obveznik plaćanja naknade Fondu dostavi Izvještaj bez dokaza o uplati naknade, Fond će u roku od 15 dana od dana isteka roka za uplatu dostaviti obvezniku plaćanja Opomenu za dostavu dokaza o uplati. Ukoliko se uplata ne izvrši u Opomeni ostavljenom roku, Fond će o tome izvijestiti nadležnu inspekciju, radi provođenja inspekcijskog nadzora i pokretanja postupka izricanja propisanih prekršajnih sankcija.
Dakle, tri su osnovna koraka u izvršavanju obaveze:
- Popuniti Izvještaj na obrascu koji propisuje Fond o plasmanu kesa „tregerica“ i napraviti obračun naknade,
- Izvršiti uplatu obračunatog iznosa,
- Dostaviti izvještaj i uplatnicu na adresu Fonda.
Detaljno pojašnjenje načina popunjavanja obrasca PK-1 (Izvještaj o naknadi za plastične kese „tregerice“), koje je objavio Fond za zaštitu okoliša FBiH, možete preuzeti OVDJE.
Primjer popunjenog obrasca možete preuzeti OVDJE.
NAREDBA O IZNOSIMA PO ZAKONU O SOCIJALNOJ ZAŠTITI, ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITI PORODICE SA DJECOM
U „Službenim novinama KS“ broj 27/14. od 10.07.2014 godine, objavljena je Naredba o iznosima po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom .
Izdvajamo član 4. tačka 2. podtačka a) Naredbe, prema kojoj naknada plaće ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa iznosi 60% od prosječne plaće u Kantonu Sarajevo obračunata u skladu sa Zakonom (360,00 KM).
Također izdvajamo podtačku c) istog člana i tačke Naredbe, prema kojoj naknada plaće ženi-majci koja manje od 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 30% prosječne plaće (180,00) KM.
Ova Naredba stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u „Službenim novinama" . U nastavku Vam pomenutu Naredbu donosimo u cjelosti:
.
Na osnovu čl. 66. stav 1. i 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine "Službene novine Federacije BiH", br. 35/05), čl. 12. i 126. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06, 17/10, 26/12, 15/13, 18/14 i 25/14), čl. 59., 60., 61., 62., 65. i 86. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), ministar za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, donosi
NAREDBU
O IZNOSIMA PO ZAKONU O SOCIJALNOJ ZAŠTITI,
ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITI
PORODICE SA DJECOM
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
1. Osnov za utvrđivanje novčanih i drugih materijalnih davanja vezano za socijalnu zaštitu i zaštitu porodice sa djecom po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06, 17/10, 26/12, 15/13, 18/14 i 25/14) (u daljem tekstu: Zakon) je prosječna neto plaća ostvarena u Kantonu Sarajevo u prethodnoj (2013) godini pomnožena sa odgovarajućim koeficijentom, koja prema Uredbi o visini koeficijenta za obračun prosječne neto plaće ostvarene u Kantonu Sarajevo u 2013. godini donesenoj od strane Vlade Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/14) iznosi 600,00 KM (u daljem tekstu: prosječna plaća).
2. a) Osnov za utvrđivanje novčanih davanja i iznosa po osnovu zaštite civilnih žrtava rata: lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, ortopedski dodatak i porodična invalidnina je Odluka o utvrđivanju visine osnovice za određivanje mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko- invalidske zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine (invalidnine) za 2013. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/13) i iznosi 867,50 KM.
b) Osnovica iz tačke a) mjesečno se usklađuje sa koeficijentom za usklađivanje visine mjesečnih novčanih primanja korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji BiH, koji donosi Vlada Federacije BiH.
c) Osnovica za obračun novčanih davanja i iznosa po osnovu zaštite civilnih žrtava rata: lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, ortopedski dodatak i porodična invalidnina obračunava se u visini od 70% mjesečničih novčanih primanja korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji BiH i iznosi 586,15 KM, a utvrđuje se na slijedeći način:
- Osnovica za korisnike boračko-invalidske zaštite = 867,50 KM,
- Koeficijent za usklađivanje = 0,965257,
- Osnovica za isplatu mjesečnih novčanih primanja korisnika boračko-invalidske zaštite = 837,36 KM, (867,50 KM X 0,965257 = 837,36 KM)
- Osnovica za korisnike civilnih žrtava rata = 586,15 KM. (837,36 KM X 70% = 586,15 KM)
d) Sredstva za isplatu novčanih davanja i iznosa po osnovu zaštite civilnih žrtava rata obezbjeđuju se: za ličnu invalidninu u omjeru 70% iz Federalnog budžeta i 30% iz Budžeta Kantona po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom "Službene novine Federacije BiH", broj 14/09), a za dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, ortopedski dodatak i porodičnu invalidninu iz Federalnog budžeta (50%) i Kantonalnog budžeta (20%) po Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), (u daljem tekstu: Federalni zakon).
II - SOCIJALNA ZAŠTITA
Član 2.
1. Stalna novčana pomoć
a) Iznos najnižeg primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje jednočlanog domaćinstva je 120,00 KM, a za svakog narednog člana domaćinstva ovaj iznos se uvećava za 12,00 KM.
b) Za domaćinstva iz člana 17. stav 2. Zakona, iznos najnižeg primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje jednočlanog domaćinstva se uvećava za svako lice iz člana 26. Zakona i člana 18.d Federalnog zakona za 20%.
c) Iznos stalne novčane pomoći za jednog člana domaćinstva iznosi 120,00 KM, a za svakog narednog člana domaćinstva ovaj iznos se uvećava za 12,00 KM.
d) Iznos stalne novčane pomoći za lica iz člana 26. Zakona i člana 18.d Federalnog zakona, uvećava se za 30% iznosa koji se smatra dovoljnim za izdržavanje jednočlanog domaćinstva i za jednog člana domaćinstva iznosi 156,00 KM.
2. Novčana naknada za pomoć i njegu od strane drugog lica
a) Visina novčane naknade za pomoć i njegu od strane drugom lica u smislu člana 26. Zakona, pod uvjetom da prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40% prosječne plaće (240,00 KM) iznosi 90,00 KM
3. Druge materijalne pomoći
Jednokratna novčana pomoć dodjeljuje se korisniku u okviru jednog domaćinstva najviše tri puta u toku kalendarske godine, u ukupnom iznosu koji ne prelazi visinu izuzetne novčane pomoći iz člana 36. Zakona.
a) Jednokratna novčana pomoć se dodjeljuje do visine 20% prosječne plaće 120,00 KM
b) Izuzetna novčana pomoć se dodjeljuje do visine 40% prosječne plaće 240,00 KM
4. Osposobljavanje za život i rad
Novčana naknada za vrijeme čekanja na zaposlenje u smislu čl. 44. i 46. Zakona iznosi 120,00 KM
5. Smještaj u drugu porodicu
Naknada za smještaj u drugu porodicu utvrđena je u visini 80% cijene smještaja u odgovarajuću ustanovu socijalne zaštite i to:
a) smještaj djece u drugu porodicu 476,00 KM
b) smještaj starih lica koja su pokretna u drugu porodicu 325,60 KM
c) smještaj starih lica koja su nepokretna u drugu porodicu 501,60 KM
d) smještaj lica sa invaliditetom koja su pokretna u drugu porodicu 376,00 KM
e) smještaj lica sa invaliditetom koja su nepokretna u drugu porodicu 536,00 KM
6. Smještaj u ustanovu socijalne zaštite
Cijena usluga koje pruža socijalna ustanova utvrđena je Zaključkom Vlade Kantona Sarajevo posebno za ovaku ustanovu.
7. Kućna njega i pomoć u kući
Kućna njega i pomoć u kući odobrava se u skladu sa članom 62. do aključno sa članom 66. Zakona, a iznos je utvrđen Zaključkom Vlade Kantona Sarajevo.
8. Zdravstvena zaštita
Zdravstvena zaštita za korisnike stalne novčane pomoći, osobe smještene od strane JU "Kantonalni centar za socijalni rad" Sarajevo u ustanove socijalne zaštite i lica iz člana 141a. Zakona, po prijavljenom licu iznosi 20,00 KM
III - ZAŠTITA CIVILNIH ŽRTAVA RATA
Član 3.
U skladu sa Instrukcijom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj: 06-41/3-2214/13 od 06.08.2013. godine vršit će se isplata novčanih naknada kako slijedi:
1. Lična invalidnina
Lična invalidnina utvrđuje se u mjesečnom iznosu prema grupi oštećenja organizma u visini od 70% od mjesečnog iznosa lične invalidnine vojnog invalida odgovarajuće grupe po propisima o vojnim invalidima odgovarajuće grupe po propisima iz Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, izuzev za lica iz člana 54. stav 3. Federalnog zakona, kako slijedi:
I grupa CŽR sa 100% oštećenja organizma 586,15 KM
II grupa CŽR sa 100% oštećenja organizma 427,89 KM
III grupa CŽR sa 90% oštećenja organizma 322,39 KM
IV grupa CŽR sa 80% oštećenja organizma 252,04 KM
V grupa CŽR sa 70% oštećenja organizma 187,57 KM
VI grupa CŽR sa 60% oštećenja organizma 105,50 KM
Mjesečno lično novčano primanje za lica iz člana 54. stav 3. Federalnog zakona, prema članu 59. stav 2. istog Zakona iznosi 70% od osnovice za isplatu mjesečnih novčanih primanja korisnika boračko- invalidske zaštite, i iznosi 586,15 KM
2. Dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica.
Dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica za civilne žrtve rata od I do IV grupe invalidnosti koji su nesposobni za vršenje osnovnih životnih potreba bez pomoći drugog lica utvrđuje se u mjesečnom iznosu u visini od 70% od mjesečnog iznosa dodatka za njegu i pomoć od strane drugog lica za ratne vojne invalide odgovarajućeg stepena invalidnosti, kako slijedi:
Dodatak za njegu i pomoć I stepena 100% 586,15 KM
Dodatak za njegu i pomoć II stepena 70% 410,31 KM
Dodatak za njegu i pomoć III stepena 50% 293,08 KM
3. Ortopedski dodatak
Ortopedski dodatak utvrđuje se u mjesečnom iznosu u visini od 70% od mjesečnog iznosa ortopedskog dodatka za ratne vojne invalide odgovarajućeg stepena invalidnosti, kako slijedi:
Ortopedski dodatak I stepena 29% 169,98 KM
Ortopedski dodatak II stepena 22% 128,95 KM
Ortopedski dodatak III stepena 17% 99,65 KM
4. Porodična invalidnina
a) Osnovica za određivanje porodične invalidnine iznosi 70% od osnovice za određivanje porodične invalidnine za porodice šehida, odnosno poginulog borca, kako slijedi:
Za jednog člana porodice 43% (član 65) 252,04 KM
Za dva člana porodice 55% (član 65) 322,39 KM
Za tri člana porodice 60% (član 65) 351,69 KM
Za četiri i više članova porodice 65% (član 65) 381,00 KM
b) Porodična invalidnina za korisnike u 2014. godini čiji prihod prelazi iznos prosječne neto plaće stvarene u Federaciji BiH u 2013. godini (835,00 KM) iznosi:
Za jednog člana porodice - 50% (čl. 65a) 126,02 KM
Za jednog člana porodice - 50% (čl. 67) 378,07 KM
Za jednog člana porodice - 50% (čl. 66) - 50% (čl. 65a) 63,02 KM
Za dva člana porodice + 50% (čl. 67. stav 2) 483,56 KM
Za dva člana porodice + 50% (čl. 67) - 50% (čl. 65a) 241,78 KM
Za dva člana porodice - 50% (čl. 65a) 161,18 KM
5. Zdravstvena zaštita po prijavljenom licu 20,00 KM
IV - ZAŠTITA PORODICE SA DJECOM
Član 4.
1. Dodatak na djecu
a) Maksimalan prihod korisnika po članu domaćinstva kao uslov za ostvarivanje prava na dječiji dodatak (20% od prosječne plaće, član 129. stav 1. Zakona) 120,00 KM
b) Iznos dodatka na djecu (5,5% od prosječne plaće, član 129. stav 2. Zakona) 33,00 KM
c) Iznos uvećanog dodatka na djecu (član 132. Zakona) 49,50 KM
2. Naknada plaće ženi-majci u radnom odnosu
a) Naknada plaće ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa iznosi 60% od prosječne plaće u Kantonu Sarajevo obračunata u skladu sa Zakonom 360,00 KM.
b) Naknada plaće ženi-majci ne može biti manja od najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja se obračunava u skladu sa Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o najnižoj neto satnici pomnoženoj sa 176 sati na mjesečnom nivou. Isto se odnosi na rješenja kojima se priznaje pravo na naknadu mjesto plaće koja su donesena nakon 09.05.2014. god.
Za rješenja o priznavanju prava na naknadu umjesto plaće koja su donesena prije 09.05.2014. god., naknada umjesto plaće ne može biti manja od najniže plaće u skladu sa propisima Vlade Federacije, odnosno Općim kolektivnim ugovorom koja se utvrđuje za svaki mjesec.
c) Naknada plaće ženi-majci koja manje od 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 30% prosječne plaće 180,00 KM
d) Visina naknade plaće ženi-majci po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme (30% od prosječne plaće) 180,00 KM
e) Visina naknade plaće ženi-majci koja rodi mrtvo dijete ili dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva ostvaruje se u iznosu najniže plaće.
Na iznos naknade plaće ženi-majci uplaćuju se doprinosi PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju poreske obaveze u skladu sa zakonom.
3. Novčana pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu
a) Visina novčane pomoći ženi-majci koja nije u radnom odnosu ili se nalazi na redovnom školovanju 30% od prosječne plaće) 180,00 KM.
Za rješenja o priznavanju prava na novčanu pomoć za vrijeme porođaja i trudnoće ženi-majci koja nije u radnom odnosu koja su donesena prije 27.06.2014. godine, novčana pomoć iznosi 20% od prosječne plaće u skladu sa propisom odnosno Zakonom 120,00 KM
b) Visina novčane pomoći ženi-majci koja rodi mrtvo dijete ili dijete umre u toku korištenja prava – u trajanju od 45 dana nakon smrti djeteta (30% od prosječne plaće) 180,00 KM
4. Jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta
(35% od prosječne plaće) 210,00 KM
5. Pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci ili dodatna ishrana za majke dojilje
(8% od prosječne plate) ostvaruje se u vidu mjesečnog naturalnog davanja u prehrambenim proizvodima 48,00 KM
6. Smještaj djece u ustanovama predškolskog odgoja
Visina prihoda po članu domaćinstva vezano za ostvarivanje prava na subvencioniranje troškova boravka djeteta u predškolskoj ustanovi (35% od prosječne plaće) 210,00 KM
7. Zdravstvena zaštita korisnika dodatka na djecu 20,00 KM
8. Zdravstvena zašita po prijavljenom djetetu iz člana 141a. Zakona 20,00 KM
Član 5.
Ova naredba stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo"
Izvor: "Službene novine KS" broj 27/14 10.07.2014. godine
ODLUKA O PRIVREMENIM MJERAMA ZA TRETMAN KREDITNIH OBAVEZA KLIJENATA BANAKA KOJI SU POGOĐENI ELEMENTARNIM NEPOGODAMA
U "Službenim novinama FBiH" broj 55/14 od 09.07.2014. godine, objavljena je odluka o privremenim mjerama za tretman kreditnih obaveza klijenata banaka koji su pogođeni elementarnim nepogodama.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FBiH".
Na temelju čl. 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06, 48/08, 34/12 i 77/12), i članka 18. Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/04), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH na 60. sjednici održanoj dana 30. 06 2014., donosi
ODLUKU
O PRIVREMENIM MJERAMA ZA TRETMAN
KREDITNIH OBAVEZA KLIJENATA BANAKA KOJI SU
POGOĐENI ELEMENTARNIM NEPOGODAMA
Član 1.
(1) Ovom Odlukom se definiraju posebne mjere koje se odnose na kreditne obaveze klijenata banaka, koji su pogođeni elementarnim nepogodama i posljedicama elementarnih nepogoda koje su se desile u maju 2014. godine, kao i posebni standardi za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive koje banke mogu primjenjivati ako klijentima odobre posebne mjere.
(2)Posebne mjere i posebni standardi su privremenog karaktera i utvrđuju se u cilju ublažavanja negativnih efekata koje su elementarne nepogode iz maja 2014. godine imale na fizičke i pravne osobe s područja Bosne i Hercegovine.
Član 2
(1) Kreditne obaveze u smislu ove Odluke su potraživanja banaka po osnovi: sve dospjele i nedospjele glavnice, obračunate i nenaplaćene kamate i naknade te eventualno troškovi postupka pribavljanja instrumenata za njihovo osiguranje.
(2) Klijenti banaka u smislu ove Odluke su sve pravne i fizičke osobe iz područja definiranih kao ugrožena od elementarne nepogode, a iznimno mogu biti iz drugih područja, kojima je kao posljedica elementarne nepogode nanesena izravna ili neizravna materijalna šteta i po toj osnovi ugrožena kreditna sposobnost, izvor otplate kredita i onemogućeno redovito ispunjavanje kreditnih obveza.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka se ne odnose na financijske institucije.
Član 3.
(1) Posebnim mjerama iz članka 1. ove Odluke će se smatrati ako je banka klijentima iz članka 2. ove Odluke, pojedinačno ili u kombinaciji, odobrila:
- moratorij na kreditne obaveze i
- restrukturiranje kreditnih obaveza.
(2) Posebnim mjerama iz članka 1. ove Odluke će se smatrati i mjere iz stavka 1. ovoga članka ako ih je banka primijenila, i retroaktivno na stanje kreditnih obaveza na 15.5.2014.
(3) Tretman posebnih mjera iz ovoga članka mogu imati mjere koje je banka odobrila na temelju zahtjeva klijenta i pojedinačne kreditne analize, na temelju kojih je procijenila da će odobrene mjere omogućiti klijentu da u narednom razdoblju uredno izmiruje svoje obaveze prema banci.
(4) Tretman posebnih mjera iz članka 1. ove Odluke mogu imati i mjere iz stavka 1. ovoga članka ako ih je banka samoinicijativno ponudila klijentima u sklopu redovitog procesa praćenja potraživanja u kašnjenju.
Član 4.
(1) Moratorij, u smislu ove Odluke, predstavlja odgodu plaćanja kreditnih obaveza definiranih člankom 2. stavak 1. ove Odluke u maksimalnom trajanju do 12 mjeseci, s krajnjim rokom do 30.9.2015.
(2) Za razdoblje trajanja moratorija, banka produžava krajnji rok otplate kreditnih obaveza ili se u okviru prvobitno ugovorenog krajnjeg roka otplate, vrši redefiniranje otplatnog plana.
(3) U slučaju da banka odobri moratorij na kreditne obaveze po osnovi ove Odluke, može ove klijente zadržati u kategoriji klasifikacije s pripadajućim postotkom rezerviranja koji su bili na dan 15.5.2014. i zaustavlja brojač dana kašnjenja za vrijeme trajanja moratorija.
(4) Tijekom trajanja moratorija, banka može obračunavati kamatu po kamatnoj stopi koja može biti maksimalno do iznosa 50% od prethodno ugovorene kamatne stope.
(5) Ako banka za vrijeme trajanja moratorija ugovori restrukturiranje kreditnih obaveza, može primijeniti posebne standarde iz članka 5. ove Odluke.
Član 5.
(1) Restrukturiranje kreditnih obaveza, u smislu ove Odluke, je ugovorom regulirano novo potraživanje kojim su zamijenjene postojeće kreditne obaveze klijenta u banci, koje može uključivati produženje roka vraćanja glavnice i/ili kamate, smanjenje kamatne stope, otpis dijela potraživanja, kapitalizaciju kamate, odobravanje novih kreditnih sredstava kako bi se sanirale štete ili nastavio poslovni proces ili druge bitne promjene kojima se olakšava položaj klijenta.
(2) Ukoliko banka odobrava posebnu mjeru restrukturiranja kreditnih obaveza, može primjenjivati odredbe Odluke o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkih i pravnih osoba u bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/10, 86/10, 1/12, 111/12 i 1/14) za klijenta koji nema kašnjenje ili nema kašnjenje duže od 90 dana.
(3) Za klijente koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju active banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/11 - pročišćeni tekst i 33/12 - ispravka, 15/13).
(4) Za restrukturirane kreditne obaveze, kamatna stopa koja se ugovara ne može biti veća nego što je definirana postojećim ugovorom.
Član 6.
(1) Prilikom ugovaranja posebnih mjera iz članka 3. ove Odluke, banka ne može naplaćivati naknade za izvršene usluge.
(2) Za promjene ugovorenih uvjeta kredita, banke su u obavezi osigurati pismenu suglasnost svih ostalih sudionika u kreditnom poslu (dužnika, sudužnika, jamca, založnog dužnika i dr.).
Član 7.
(1) Zahtjev klijenta za odobravanje posebnih mjera iz članka 3. ove Odluke se podnosi banci u pismenoj formi najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, uz prilaganje potvrde ili procjene kojom klijent dokazuje da je izravno ili neizravno pogođen elementarnom nepogodom, odnosno da je uslijed posljedica elementarne nepogode došlo do materijalne štete.
(2) Potvrdu ili procjenu iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležni organ uprave.
(3) U slučaju da je klijent pretrpio neizravnu materijalnu štetu (gubitak tržišta, kupaca, dobavljači i dr.), banka će od klijenta tražiti dodatnu dokumentaciju definiranu internim aktima banaka, a koja dokazuje nastanak štete za klijenta uslijed elementarne nepogode.
(4) Ukoliko klijent, iz bilo kojeg opravdanog razloga (odsustvo propisanih administrativnih procedura, kašnjenje u izdavanju potvrda/procjena od strane nadležnih organa i dr.) uz zahtjev ne priloži potvrdu ili procjenu iz stavka 1. ovoga Broj 55 - Strana 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 9. 7. 2014. članka, dužan je priložiti pisanu izjavu o nastaloj šteti uslijed posljedica elementarne nepogode.
(5) U svrhu utvrđivanja stvarne štete kod klijenta, Banka će formirati stručnu komisiju, koja će na licu mjesta utvrditi činjenično stanje, sačiniti dokumentirani zapisnik i isti zajedno s pisanom izjavom iz prethodnog stavka ovoga članka, može biti zamjena za potvrdu/procjenu iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Banka će svojim internim aktima utvrditi dodatne kriterije koje klijenti moraju ispunjavati da bi im odobrila posebne mjere iz članka 3. ove Odluke, te dokumentaciju koja je potrebna za dokaz da je klijent posredno ili neposredno pogođen elementarnom nepogodom.
Član 8.
(1) Banka je dužna voditi posebne i analitičke evidencije, na način da sve aktivnosti o odobravanju i ugovaranju posebnih mjera iz ove Odluke i njihovi efekti budu pregledni i dostupni za potrebe banke, kao i u svrhu kontrole koje obavlja Agencija za bankarstvo Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Agencija).
(2) Banka je dužna Agenciji dostavljati kvartalno izvješće u pisanoj i elektroničkoj formi o izvršenom restrukturiranju kreditnih obaveza (Obrazac RES) i odobrenom moratoriju (Obrazac MOR). Obrasci RES i MOR nalaze se u prilogu ove Odluke i čine njen sastavni dio. Navedena izvješća dostavljaju se u rokovima propisanim za dostavljanje kvartalnih izvješća.
Član 9.
Odluka je privremenog karaktera i prestaje da važi 30.9.2015., uz mogućnost produženja roka važenja.
Član 10.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Izvor: "Službene novine FBiH" br 55/14 09.07.2014 godine.
Uputstvo: Popunjavanje D PDV prijave u građevinskoj šemi
Zbog učestalih pitanja posljednjih dana koji se odnose na popunjavanje D PDV prijave u građevinskoj šemi, donosimo Vam kratke upute o popunjavanju rednog broja 10. II dijela obrasca i rednog broja 7. III dijela obrasca D PDV prijave.
.
II dio - ISPORUKE I PDV OBRAČUNAT NA IZLAZE (popunjava isključivo izvođač radova)
U polje 10. kolona (3) - unosi se podatak o ukupnom neuplaćenom iznosu PDV-a koji je obavezan da uplati izvođač radova po primljenim fakturama kooperanata u periodu za koji se sačinjava PDV prijava. To su obaveze za uplatu PDV propisane članom 41. i 13. stav 1. tačka 6. Zakona o PDV. Ove uplate se moraju izvršiti sa pozivom na PDV identifikacioni broj kooperanta. Na ovo polje se bilježi samo iznos PDV koji izvođač nije uplatio u poreznom periodu kada je i dobio fakture. Ako je u odnosnom poreznom periodu primljena faktura kooperanta i po istoj izvođač radova je u predviđenom roku (do 10.-tog u narednom mjesecu) izvršio uplatu PDV s pozivom na PDV broj kooperanta, ovaj PDV se ne bilježi na ovo polje. Ovdje se bilježi obaveza PDV po fakturama kooperanata (primljenim u poreznom periodu na koji se odnosi obrazac D PDV), koju izvođač treba da uplati, a nije to učinio. U ovo polje se nikada ne evidentiraju uplate, bez obzira na koji porezni period se odnose i bez obzira kada su izvršene.
III dio - NABAVKE I PDV OBRAČUNAT NA ULAZ (popunjava isljučivo kooperant)
U polje 7. kolona (3) - unosi se podatak o iznosu PDV-a koji kooperant odbija po posebnoj šemi u građevinarstvu, nakon prijema dokaza da je izvođač radova izvršio uplatu PDV u skladu sa članom 42. Zakona o PDV. Komentar: Ovo polje popunjava isključivo kooperant za PDV koji je izvođač radova uplatio pozivom na broj kooperanta.