UINO: Bez izmjene rokova za predaju PDV prijava
Na web stranici Uprave za indirektno oporezivanje, objavljeno je Saopštenje koje vam donosimo u nastavku:
Poštovani porezni obveznici,
Imajući u vidu činjenicu da je medijski prostor uglavnom ispunjen informacijama o bolesti COVID 19, koju uzrokuje Corona virus te da svakodnevno primamo informacije o mjerama koje preduzimaju vlade brojnih država kako bi se ublažili negativni efekti krize na ekonomiju svake od zemalja, a cijeneći i činjenicu da je isti taj medijski prostor ispunjen i različitim netačnim vijestima u vezi sa indirektnim porezima, dužni smo Vas informirati o sljedećem:
Odredbom člana 38. stav 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“ br.9/05, 35/05, 100/08 i 33/17) definirano je da je obveznik dužan obračunati PDV za odgovarajući porezni period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreznom periodu. Dalje je članom 39. koji definira podnošenje prijave za plaćanje PDV-a i plaćanje poreza, propisano da su obveznici dužni svoju PDV obavezu obračunatu za određeni porezni period navesti u mjesečnoj PDV prijavi i takvu PDV prijavu podnijeti do 10-og u mjesecu po isteku poreznog perioda. Dalje je odredbama člana 79. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik BiH” br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08, 65/10 i 85/17) koji definira plaćanje PDV-a, određeno da porezni obveznici plaćaju PDV najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec.
Prema tome, u skladu sa svim predhodno navedenim, a kako nije došlo do izmjene gore navedenih zakonskih odredbi, porezni obveznici su PDV prijavu za određeni porezni period dužni podnijeti do 10. u mjesecu po isteku poreznog perioda, te izvršiti uplatu prijavljene obaveze također do 10. u mjesecu. Na navedeno vam ukazujemo iz razloga što bi, zbog velikog broja u medijskom prostoru plasiranih informacija o mogućem pomjeranju roka za prijavljivanje i/ili plaćanje, pojedini obveznici mogli biti dovedeni u zabludu da su gore pomenuti rokovi pomjereni, što u konkretnom nije slučaj.
Ujedno vas podsjećamo da neplaćanje obaveza u Zakonom definiranom roku odnosno do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, za sobom povlači pokretanje postupka prinudne naplate, odmah narednog dana od isteka doborovoljnog roka, tj. 11. u mjesecu, a kako je propisano članom 11. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“ br. 89/05 i 100/13), a što za sobom povlači potraživanje naknadnog tereta u iznosu od 5 % od dužnog iznosa. Osim toga, odredbom člana 10. istog Zakona, koji definira zateznu kamatu, određeno je da se na iznose indirektnih poreza koji nisu uplaćeni u zakonskom roku i na propisani račun, plaća zatezna kamata po stopi od 0,04 % dnevno za svaki dan zakašnjenja.
Na kraju, obaveza nam je i da Vas podsjetimo da bi svako postupanje suprotno pomenutim zakonskim odredbama, podrazumijevalo i pokretanje odgovarajućeg prekršajnog postupka. Naime, svaki porezni obveznik koji činjenjem ili nečinjenjem napravi prekršaj podliježe novčanoj kazni za učinjeni prekršaj što je određeno odredbama člana 67. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U stavu 1. pod tačkom 4. ovog člana određeno je da će porezni obveznik biti novčano kažnjen u iznosu od 300 KM u slučaju kada ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom roku, u skladu sa stavovima 1. do 4. člana 39. ovog Zakona, izuzev u slučaju kada je prijava negativna. Odredbom stava 2. istog člana ovog Zakona, određeno je da i ovlašteno lice koje radi za pravno lice podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno lice.
Izvor: UINO
Agencija za javne nabavke BiH-Saopštenje za javnost-VRLO HITNO
Povodom aktuelnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa COVID-19 i neophodnih nabavki za sprječavanje širenja i ublažavanja istog, Agencija za javne nabavke BiH izdaje Saopštenje za javnost- VRLO HITNO.
Saopštenje Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine mozete preuzeti preko sljedećeg linka: https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/news/273/saopstenje-za-javnost-vrlo-hitno
Izvor: Agencija za javne nabavke BiH
Nova Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena
U "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovune", broj 25/20 od 17.04.2020.godine, objavljena je Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena. Ovom odlukom utvrđuje se postojanje uslova za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena na području Federacije Bosne i Hercegovine. Kao mjeru neposredne kontrole cijena iz tačke I. ove odluke, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine propisuje za pojedine proizvode utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene).
Pravna i fizička lica iz tačke III. ove odluke obavezna su utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze nivo marži tih proizvoda na dan 5.3.2020. godine.
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/20).
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena možete preuzeti OVDJE.
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći zaposlenih u FBiH za februar/veljaču 2020. godine
U "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", broj 25/20 od 17.04.2020. godine, objavljeno je Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći zaposlenih u FBiH za februar/veljaču 2020. godine.
Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za februar 2020. godine iznosi 934 KM.
Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za period decembar 2019. godine - februar 2020. godine iznosi 950 KM.
Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za februar 2020. godine iznosi 1.436 KM.
Prolongira se primjena Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UINO
Zbog novonastale situacije prouzrokovane pandemijom Covid 19 obavještavamo poreske obveznike i banke da se prolongira primjena Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje.
Obavještenje možete peuzeti http://www.new.uino.gov.ba/bs/clanci/novosti/1/8/15-04-2020-14-12-57/4312/Prolongira-se-primjena-Pravilnika-o-upla%C4%87ivanju-indirektnih-poreza-i-ostalih-prihoda-i-taksi-koje-napla%C4%87uje-Uprava-za-indirektno-oporezivanje
Izvor: UINO
Časopis "Računovodstvo i poslovne finansije" dostavljen na e-mail adrese pretplatnika
Vodeći računa o zdravlju i bezbjednosti naših uposlenika i svih drugi partnera koji su angažovani u pripremi, štampi i distribuciji časopisa ''Računovodstvo i poslovne finansije", donijeli smo odluku da ovo izdanje časopisa dostavimo našim pretplatnicima u elektronskom obliku putem e-maila.
Molimo sve pretplatnike kojima nije dostavljen časopis na njihov e-mail, da nam se jave na mail feb@feb.ba.
S A D R Ž A J
1.Hajrudin Hadžimehanović
Interventne mjereza ublažavanje uticaja Covid-19 na ekonomske aktivnosti u FBiH
U posljednih nekoliko mjeseci pandemija izazvana virusom Covid-19 uzdrmala je ekonomiju citavog svijeta i postala globalni problem. Formiraju se krizni štabovi za utvrđivanje pravila ponašanja u cilju prije svega zaštite zdravlja.Corona virus kao globalno zdravsteno pitanje direktno utiče na zdravlje ljudi zbog čega je zaštita ljudi i najvažnije pitanje. Pored toga pandemija utiče i na ekonomiju širom svijeta, kao što je rečeno korona je globalni problem ali nacionalna borba. To znači da svaka zemlja usvaja metode borbe za sopstveni rast, preduzimajući restriktivne mjere za spas svojih građana. Sve mjere se mogu podijeliti na podsticajne, mjere sigurnosti kao i restriktivne mjere. Restriktivne mjere se odnose na smanjenje budžetskih troškova, na način da se izvrše uštede u okviru budžeta Federacije za 2020. godinu. Podsticajne mjere se usmjeravaju na poboljšanje poslovnog okruženja kako bi se ublažile ove negativne posljedice pandemije. Mjere za socijalnu stabilnost usmjerene su na zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva od negativnih efekata ove krizne situacije (kontrola cijena osnovnih poljoprivrednih proizovda i energenata, osiguranje robnih rezervi, moratorij na kredite pravnih i fizičkih lica, radi podsticanja potrošnje). Zbog značajnijeg smanjenja budžetskih prihoda veoma je važno da se izvrši rebalans budžeta kako bi se obezbijedila sredstva za socijalno – ekonomsku stabilnost. Dizajniranje mjera treba usmjeriti ciljano kao odgovor na negativna ekonomska kretanja u Federaciji BiH.
2. Elma Peštović
Omogućeno oslobađanje od obračuna i plaćanja indirektnoh poreza na donirana opremu i sredstava namijenjena za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije
Veliko broj organizacija i drugih subjekata je i prije proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće Upravi za indiretno oporezivanje uputilo zahtjeve i dalo sugestije za uvođenje oslobađanje od obračuna i plaćanja, odnosno mogućnosti povrata obračunatih indirektnih poreza na doniranu opremu i sredstva (npr.maske za lice, rukavice, sredstva za dezinfekciju, zaštitna odijela, mehanički medicinski ventilatori – respiratori i sl.) od strane različitih međunarodnih odnosno domaćih organizacija i drugih subjekata, a koja sredstva su namijenjenih za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije virusa korona – COVID 19.Imajući u vidu iznešeno u navedenim zahtjevima, te polazeći od toga da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 5. vanrednoj sjednici, održanoj 17.03.2020. godine donijelo Odluku o proglašenju nastanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine Uprava za indirektno oporezivanje je sačinila nacrt odluke o oslobađanju. Uz sačinjeni nacrt odluke Uprava za indirektno oporezivanje je obrazložila i potrebu za donošenjem posebne odluke o oslobađanju. Naime u pogledu mogućnosti ostvarenja prava na povrat prema postojećem odredbama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni glasnik BiH”, broj: 9/05, 35/05 i 100/08) relevantne su odredbe člana 29. stav (1) tačka 4.kojim je regulisnao da povratu podliježe snadbijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorima da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om.
3.Doc. dr sc. Edin Glogić, Mr Denis Zukić
Računovodstvo očekivanih kreditnih gubitaka primjenom MSFI 9 – Finansijski instrumenti u svjetlu trenutne krize koja proizlazi iz pandemije COVID-19
Poznato da je od 01.01.2018. na snazi novi Međunarodni standard finansijskog izvještavanja 9 – Finansijski instrumenti, koji je zamijenio MRS 39 – Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje sa krajnjim ciljem pojednostavljenja priznavanja finansijske imovine, ali i potraživanja od kupaca, koji su u djelokrugu ovih standarda. MSFI 9 određuje način klasifikacija i mjerenja finansijske imovine i finansijskih obaveza za računovodstvene svrhe.MSFI 9 uvodi novi model klasifikacije finansijske imovine koji je više fokusiran na upravljanje rizicima i na svrhu samog poslovanja društva/finansijske institucije u odnosu na zahtjeve MRS 39.Zasigurno je da će razdoblje koje nam slijedi biti itekako izazovno za računovodstvenu profesiju, posebice u dijelu primjene MSFI-a 9. Najveći izazov će sigurno biti u sferi finansija, s obzirom da će najavljeni moratoriji na otplatu kredita imati uticaj na izračune očekivanih kreditnih gubitaka.Odnosno, vrijeme moratorija kao rezultata poduzetih mjere ne znači nužno negativan utjecaj na kreditni rizik vezan uz pojedini zajam. Pritom je važno uzeti u obzir kratkoročnost donesenih mjera i utjecaja pandemije Covid-19 u odnosu na dugoročnost životnog vijeka finansijskog instrumenta.Izuzetno je važna pravovremena objava svih uticaja Covid-19 u skladu s odrednicama MSFI 7 – Finansijski instrumenti: Objavljivanje. Navedeno se odnosi na godišnje finansijske izvještaje, ali posebice i na polugodišnje finansijske izvještaje imajući u vidu pravovremenost informisanja svih interesnih skupina.
4. Sanela Agačević, Neven Miličević
Računovodstvo u doba pandemije COVID 19
Računovodstvene agencije, društva za reviziju, pa i društva koja imaju interno organizovanu računovodstvenu funkciju trebali su da idu ka digitalnoj budućnosti, jer su njihovi klijenti i konkurencija već ušli na to područje. U razvijenim zemljama Zapada ova praksa je uveliko prisutna, ali i u zemljama susjedstva, naročito u postupku pristupanja EU. Napominjemo da EU ima razrađene smjernice za digitalizaciju dokumentacije i arhive. U Bosni i Hercegovini je situacija prilično šarolika, naročito u našoj profesiji koja nije ljubitelj promjene, tehnologije, više voli osjetiti papir pod rukom nego gledati skeniran dokument. Možemo mi voljeti „retro računovodstvo“, ali u situacijama i (ne)prilikama koje su kao ovdašnja pandemija COVID 19, na nas utiču različito.Značajan broj firmi koje rade „udaljeno“ i imaju „vitrualne“ zaposlenike, koriste Skype konferencije, Viber, e-mail korespodenciju i druge slične alate. Postoji čitav niz alata / aplikacija koje su razvijene upravo za timski rad zaposlenika koji su virtuelni, tačnije ne nalaze se u prostorijama firme. Kompanije koje su se opredijelile za online računovodstvo, koje su obezbijedile infrastrukturu, skeniranje i pohranu dokumentacije, omogućile udaljen pristup u radu zaposlenicima, veoma lako će se organizovati i u vrijeme COVID 19 pandemije. Međutim, kompanije koje to nisu uradile još uvijek su ne samo jedan, već više koraka iza, jer moraju koristiti ne tako sigurne servise, softvere i platforme za udaljen pristup, i sve to uspostaviti u najkraćem mogućem roku.Ne treba dopustiti da o ovome razmišljamo tek kada se sve desi. Treba razumno širiti svoje poslovne potrebe u IT segmentu. Dok drugi budu zatvarali društva vi ćete nastaviti poslovanje i baš u tom momentu biti jedan od glavnih igrača na terenu gdje protivnika faktički i nemate.
5.Irma Muhović
Preraspodjela radnog vremena u trenutnoj situaciji prevencije širenja COVID -19
Moramo naglasiti da je preraspodjela radnog vremena, kako to propisuje Zakon o radu FBiH, samo jedan od načina da se pokuša izbjeći masovno otpuštanje radnika kao i da se dodatno poveća poslovanje poslodavaca tamo gdje je to moguće. Trenutna zakonska rješenja donesena su za period „mirno doba“, pa je poslodavac u takvim okolnostima mogao ispoštovati sve procedure iz Zakona o radu. Međutim, u aktuelnoj situaciji poslodavci se nalaze u veoma teškom položaju, jer ne samo što moraju iznaći načine da se ne obustavi poslovanje zbog smanjenja obima poslova, već moraju voditi računa kako ne bi učinili povrede prava radnika, a propisi ih prisiljavaju da se strogo drže formalnosti da ne bi uskratili ili izmjenili trenutni radno-pravni položaj svojih radnika. Preraspodjela radnog vremena je propisana Zakonom o radu i potvrđena i kolektivnim ugovorima koje smo već naveli, a predstavlja jedan od načina prevazilaženja krize koje je prouzokovala opasnost od širenja korona virusa. Pojedini poslodavci će u svojim djelatnostima imati potrebu za većim angažovanjem radnika, i izvan ugovorenog radnog vremena, što može biti raspoređeno tako da traje tokom jedne sedmice jedan dan duže, a jedan kraće čime će izbjeći dodatno izlaganje materijalnim troškovima izmirivanjem naknade plaće zbog prekovremenog rada. Drugi poslodavci će, pak, zbog smanjenja obima posla, a kako bi izbjegli otpuštanje radnika donijeti odluku da u ovom kriznom periodu se radno vrijeme skrati, pa će to nadoknaditi u nekom drugom vremenskom razdoblju.Pitanje preraspodjele radnog vremena ostavlja mnogo prostora za raspravu jer sadrži određene pravne praznine koje nisu dodatno razrađene kolektivnim ugovorima, a posebno onih koji se tiču plate.
6.Jasmin Omeragić
Poslovanje u krizi – navika ili panika…
Po definiciji, gledano naučno ili empirjski, kriza bilo koje vrste (sada je to COVID-19) u globalnom smislu je specifična pojava i/ili stanje koje od ljudskog roda zahtijeva da se prestroji, svrsta i zbije u redove kako bi se adekvatnim metodama moglo provoditi upravljanja nastalom krizom. Sistem upravljanja krizom je kontinuirani proces predviđanja, planiranja, pripreme i djelovanja u uslovima različitih formi i pojavnih oblika ugrožavanja stanovništva, prirodnih resursa, te proizvodnih, uslužnih i prometnih kapaciteta, kako na nivou pojedinca, porodice, tako i bilo kojeg drugog oblika organiziranog rada i života cjelokupne zajednice. Nadalje, i svaki pokušaj planskog i sistematičnog upravljanje kriznim situacijama kontinuirani je proces upravljanja rizicima s osnovnim ciljem izbjegavanja ili ublažavanja negativnih posljedica određene krizne situacije.Isto tako, upravljanje krizom morao bi biti harmonizirani slijed postupaka, analiza, odlučivanja i realizacije odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja prije svega stanovništva, te lične i zajedničke imovine.Uspješnost upravljanjem krizom uključuje: analizu potencijalnih problema i slabosti, planiranje aktivnosti u slučaju krize, određivanje kriznih timova za sprečavanje i rješavanje krize odnosno za djelotvorno upravljanje krizama i njihovo kontinuirano usavršavanje. Upravljanje krizom uključuje sve funkcije sigurnosti (zaštita, odbrana i spašavanje), kao i sve segmente sigurnosti (zaštita od nekontroliranog širenja zaraznih bolesti, zaštita na radu, zaštita od požara, fizička i tehnička zaštita lica i imovine, civilna zaštita, zaštita proizvodnih kapaciteta, zatim zaštita informacionih sistema, zaštita finansijsko-bankarskog sektora, osiguranje i sl). Značajna je u svemu ovome uloga i funkcija menadžmenta bilo kojeg nivoa upravljanja i rukovođenja proizvodno-prometnim resursima, kao i uvažavanje i poštivanje međunarodnih normi u smislu upravljanja sigurnošću, rizicima i kontinuitetom poslovanja.Krize prouzrokovane pandemijom kakva je COVID-19 predstavljaju događaje koji donose učinke s kojima se cijela zajednica teško može nositi.
7.Mr.oec Medina Mešanović
Uticaj koronavirusa na globalno gospodarstvo
Nedavno izbijanje epidemije koronavirusa dovelo je do velike neizvijesnosti i zabrinutosti na tržištima u pogledu ekonomskog razvoja zbog poprilično dramatičnog porasta broja zaraženih i umrlih osoba. Stručnjaci smatraju da smrtonosni koronavirus može imati daleko ozbiljniji uticaj na svjetsku ekonomiju nego što je to imala epidemija akutnog respiratornog sindroma SARS 2003. godine. Iz prethodno navedenih činjenica slobodno možemo zaključiti da će posljedice koronavirusana globalno gospodarstvo vjerovatno biti značajne, te da će se početi prikazivati u nadolazećim tjednima. Pad osobne potrošnje, obustava rada tvornica i prekinuti lanci dostave samo su neke od posljedica koje predstavljaju problem ne samo za kinesko, nego i za svjetsko gospodarstvo.Uticaj koronavirusa posljedično smanjuje i potencijal bosanskohercegovačkog gospodarstva, u smislu rasta, izvoza, zapošljavanja isl. Samim tim vjerovatno da će smanjiti prognoze ekonomskog rasta naše zemlje. Zabrinjavaju činjenice da je koronavirus i dalje nepoznanica te da niko ne zna kako se može kontrolisati epidemija virusa. U ovom trenutku teško je procijeniti prije svega koliko dugo i daleko taj virus može ići, te koliki će biti njegov utjecaj na globalno gospodarstvo. Sukladno tome postoje oprečna mišljenja svjetskih i naših analitičara. Dok jedni predviđaju da je ovo snažni udar koji će uskoro proći, drugi pak procjenjuju kako će svijet zahvatiti globalna recesija. Na kraju se nameće pitanje da li se propušteno doista može vratiti, te da li će više išta biti isto u funkcionisanju globalne ekonomije, nakon što je cijeli svijet upoznao rizike koje je donijeo jedan virus.
8.Jasenko Hadžiahmetović
Porezni tretman rashoda rezervisanja kod bh. banaka nakon zadnjih izmjena entitetskih zakona o porezu na dobit
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit FBiH, koje su stupile na snagu 27.2.2020. godine, odnose se na: izmijenjeni porezni tretman ispravke vrijednosti potraživanja kod banaka, izuzimanje lizing društava od odredbe o “istanjenoj kapitalizaciji”, porezni tretman amortizacije imovine s pravom korištenja u skladu sa MSFI 16 – Najmovi, te prestanak obaveze prilaganja Bilansa uspjeha uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi PU FBiH. Banka je dužna da svaku izloženost kreditnom riziku rasporedi u jednu od sljedećih kategorija: nivo kreditnog rizika 1 (nizak nivo rizika), nivo kreditnog rizika 2 (povećan nivo rizika) i nivo kreditnog rizika 3 (izloženosti u statusu NEizmirenja obaveza). I pored identičnog sadržaja pomenutih entitetskih odluka, entitetski zakoni o porezu na dobit nisu harmonizirani na način da sva tri nivoa kreditnog rizika budu jednoobrazno porezno tretirana. Entitetska razlika se odgleda u različitom poreznom priznavanju rashoda za izloženosti u nivou kreditnog rizika 2, koji su u RS-u porezno priznat rashod, dok su u FBiH porezno NEpriznat rashod. Na kraju članka dat je prijedlog načina izmjene odgovarajuće zakonske odredbe kojom bi se eliminisala predmetna neusklađenost.Izloženi porezni tretman rashoda po osnovu očekivanih kreditnih gubitaka kod finansijskih institucija na teritoriji FBiH se razlikuje od njihovog poreznog tretmana u RS-u, a što jasno proizilazi iz posljednjih izmjena i dopuna oba entitetska Zakona.
9. Mr Safija Žilić, dipl.ecc
Internet ekonomija u XXI vijeku
Razvoj Internet tehnologija je svuda u svijetu, pa i u našoj zemlji osigurao mogućnost da se poslovanje obavlja elektronskim putem. To je kompleksan zahvat koji zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih oblasti i znatne novčane investicije.Internet ekonomija je fenomen novijeg datuma, koji se odvija, bržim ili sporijim tempom, posljednjih desetljeća. Struktura ekonomije je nerazdvojna od tehnološkog razvoja, historije civilizacije, društvenog uređenja, geografije i ekologije (u smislu mogućnosti korištenja prirodnih dobara).Internet kao globalni multimedijalni resurs doživio je svoju revoluciju u dvije posljednje decenije 20-tog vijeka, prekinuo dotadašnji kontinuitet u razvoju, doveo do radikalnih promjena, stvaranja nove tehnološko – ekonomske paradigme i postao temelj nove (informatičke) ekonomije.Pojava Interneta je riješila mnoge probleme u povezivanju udaljenih odjeljenja kompanije, povezivanju računara različitih proizvođača sa različitim softverskim platformama, povezivanju kompanija koje poslovno sarađuju i čiji je istovremeni pristup informacijama od neprocjenjivog značaja. Postulati klasične ekonomije – zemlje i kompanije iz regiona najviše sarađuju, proizvode izvoze sa najbližim susjedima postaju nerelevantni. Nova informatička ekonomija se suštinski razlikuje od tradicionalne ekonomije. Radikalne i brze promjene koje su nastale u posljednjoj deceniji ukazuju na novu etapu razvoja koji konceptualno i historijski mijenja ekonomski i društveni okvir. Informatička revolucija i komunikaciona tehnologija utiču na razvoj nove ekonomije u globalnim razmjerama, a ne na nacionalnim osnovama kao u tradicionalnoj ekonomiji.
10. Mr sci Samra Gabeljić
Novi Zakon o radu u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
Novi Zakon o radu Brčko distrikta proizašao je iz reformske agende za Bosnu i Hercegovinu kojim su se uredili i precizirali odnosi između radnika i poslodavaca. Definisane su mnoge odredbe kojih nije bilo u prijašnjem Zakonu. Radnici su više zaštićeni, propisan je postupak utvrđivanja diskriminacije kod poslodavaca, zabrana diskriminacije i neprimjerenog ponašanja prema radnicima i licima koja traže zaposlenje. Mnoge odredbe u smislu trajanja godišnjeg odmora, radnog vremena te plaćenog odsustva definisane su u korist radnika. Značajne izmjene sadržane su i u odredbama koje se odnose na zaštitu žena. U biti, usvajanjem novog Zakona napravljen je jedan veliki pozitivan iskorak u oblasti rada i radnih odnosa.
11. Saopštenja
Saopštenja iz Porezne uprave Federacije BiH
Saopštenja iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
Saopštenja iz Federalnog ministarstva zdravstva
Saopštenja iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH
Saopštenja iz Agencije za javne nabavke BiH
12. Savjetodavni servis
13. Saopštenja za primjenu propisa
Pravilnik o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje
U "Službenim glasniku BiH", broj 21/ 20 objavljen je Pravilnik o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje.
Ovim Pravilnikom uređuje se način uplate indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje (u dalјnjem tekstu: UIO) i bliže određuju pojedinosti za svako plaćanje koje se odnosi na indirektne poreze i ostale prihode i takse, vrsta platnog naloga koja se koristi i sadržaj platnog naloga, pravila za prijenos platnih naloga, postupaka i pravila za prijem platnih naloga i izvršenje platnih transakcija, elemente ugovora o računima i podacima koje su banke dužne dostaviti Upravi.
Ovim Pravilnikom se također uređuje i način plaćanja gotovinskog depozita za potrebe osiguranja carinskog duga kao i za potrebe upisa u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Pravilnik možete preuzeti Ovdje.
Javni poziv za dodjelu budžetskih sredstava za isplatu dijela plaća za mjesec mart 2020. godine
Na osnovu Odluke Vlade KS, Ministarstvo privrede KS raspisuje javni poziv za dodjelu budžetskih sredstava za isplatu dijela plate za mjesec mart 2020. godine. Ovom Odlukom se pozivaju pravna i fizička lica, čija je djelatnost zabranjena naredbama štabova civilne zaštite, da se prijave na ovaj javni poziv kako bi im se obezbijedila sredstva za isplatu dijela plate za mjesec mart, u zavisnosti od trajanja perioda zabrane djelatnosti.
Prijavu na ovaj poziv mogu podnijeti samo ona pravna i fizička lica koja imaju sjedište na području Kantona Sarajevo, a koja ispunjavaju sljedeće uvjete:
-da im je zabranjeno obavljanje djelatnosti naredbama štabova civilne zaštite (lista djelatnosti biće objavljena uz javni poziv),
-da ispunjavaju obaveze po osnovu javnih prihoda, odnosno da su ih izvršili sa 31.12.2019. godine, te
-da su zadržali broj prijavljenih radnika na dan 31. mart 2020. godine u odnosu na februar iste godine.
Zahtjev sa obrascem se podnosi samo za one zaposlenike koji su prijavljeni sa mjestom rada na području Kantona Sarajevo.
Javni poziv za dodjelu budžetskih sredstava za isplatu dijela plaća za mjesec mart 2020. godine
Agencija za javne nabavke BiH u produkciju pustila novu verziju sistema e-Nabavke
U produkciju puštena nova verzija sistema e-Nabavke
U produkciju je puštena nova verzija sistema za elektronske javne nabavke.
Agencija za javne nabavke BiH kontinuirano radi na unapređenju postojećih, kao i na uvođenju novih funkcionalnosti u ovom sistemu, a sve u cilju povećanja transparentnosti, efikasnosti u provođenju postupaka, kao i lakšeg rada sa sistemom svim korisnicima.
Unapređenja se odnose na sljedeće glavne funkcionalnosti:
- Uvedena je mogućnost ispravke obavještenja o nabavci nakon dodjele odnosno poništenja jednog ili više lotova u postupku
- Uveden je pregled svih aukcija u postupku odnosno lotu, novi statusi aukcije, nova logika ponovnog zakazivanja aukcije te uvedeni izvještaji za svaki status e-aukcije,
- Unapređenja kod višefaznih postupaka u pogledu objave tenderske dokumentacije po fazama,
- Uvedena sistemska unapređenja za ponuđače sa organizacionim jedinicama,
- Uveden bolji pristup pregledu postupaka od strane operatera ugovornog organa,
- Kod ograničenog postupka i takmičarskog dijaloga omogućena dodjela ugovora kroz pregovarački postupak,
- Uvedeno obavezno postavljanje tenderske dokumentacije kod konkursa za izradu idejnog rješenja,
- Uvedena obaveznost unosa obrazloženja u slučaju neslaganja vrijednosti zaključenog ugovora sa najnižom cijenom ponude,
- Izmjene i poboljšanja predefinisanih izvještaja namijenjenim za ugovorne organe, i,
- Poboljšan sistem obavještavanja ponuđača u postupku.
Pored gore pobrojanih glavnih funkcionalnosti, uvedene su dodatne provjere u sistemu pomoću kojih se poboljšavaju postojeće funkcionalnosti, te razvile određene nove funkcionalnosti za administratore sistema iz Agencije za javne nabavke, s ciljem pružanja bolje i kvalitetnije podrške korisnicima.
Posebno skrećemo pažnju na jednu bitnu funkcionalnost gdje smo za postupke koji su podijeljeni na lotove, omogućili ispravku obavještenja o nabavci nakon dodijele i/ili poništenja jednog ili više lotova, što do sada nije bilo moguće. Ova funkcionalnost će se moći primjenjivati u postupcima koji se pokrenu nakon puštanja ove verzije sistem u produkciju, odnosno u postupcima koji budu objavljeni danas pa nadalje.
Tekst obavještenja i Uputstvo za korištenje novih funkcionalnosti može se preuzeti direktno sa web stranice Agecnije za javne nabavke, na linku (https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/news/272/u-produkciju-pustena-nova-verzija-sistema-e-nabavke)
Izvor: Agencija za javne nabavke BiH
Porezna uprava FBiH: Saopćenje za javnost
SAOPĆENJE ZA JAVNOST
Porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar – mart 2020. uplatili 1.280.859.055 KM direktnih poreza, doprinosa, taksi i naknada
Porezna uprava Federacije BiH obavještava javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar – mart 2020. godine uplatili 1.280.859.055 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, što je za 67.668.784 KM manje u odnosu na isti period prošle godine.
U strukturi direktnih poreza za period januar –mart 2020. godine:
- porez na dohodak naplaćen je u iznosu od 105.918.998 KM, a za mjesec mart 35.398.600 KM;
- naknade i takse naplaćene su u iznosu od 108.003.911 KM, a za mjesec mart 26.290.048 KM;
- porez na dobit naplaćen je u iznosu od 82.752.502 KM, a za mjesec mart 32.811.345 KM;
- posebne naknade naplaćene su u iznosu 49.735.337 KM, a za mjesec mart 17.307.861 KM;
- porez na imovinu naplaćen je u iznosu od 31.865.098 KM, a za mjesec mart 6.629.582 KM;
- novčane kazne naplaćene su u iznosu 11.709.937 KM, a za mjesec mart 3.399.311 KM;
- ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 165.572 KM, a za mjesec mart 38.663 KM.
U periodu januar – mart 2020. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 889.273.844 KM, a za mjesec mart 290.550.292 KM.
U strukturi doprinosa za period januar – mart 2020. naplaćeno je:
- doprinosi za PIO/MIO naplaćeni su u iznosu 496.468.042 KM, a za mjesec mart 160.816.263 KM;
- doprinosi za zdravstveno osiguranje naplaćeni su u iznosu 351.729.617 KM, a za mjesec mart 116.233.184 KM;
- doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti naplaćeni su u iznosu 41.076.185 KM, a u mjesecu martu 13.500.844 KM.
Broj zaposlenih u Federaciji BiH
Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa, broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.03.2020. godine iznosio je 528.476. i isti je manji u odnosu na 29.02.2020. godine za 3.474 zaposlenih.
Broj zaposlenih na dan 03.04.2020. godine iznosio je 520.641 i u odnosu na 29.02.2020. godine broj zaposlenih je smanjen za 11.309 zaposlenih.
Na dan 03.04.2020. godine broj zaposlenih iznosio je 520.641 i u odnosu na dan 16.03.2020. godine je smanjen za 13.842 zaposlena.
Porezna uprava se zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obaveze i poziva sve porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata. Porezna uprava poziva obveznike da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu sa poreznim i drugim važećim propisima jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.
Porezna uprava će na sve načine pomagati obveznike koji pokazuju da imaju namjeru i žele da izvršavaju sve svoje porezne obaveze, a iskazati odlučnost za preduzimanje svih mjera prema obveznicima koji ih žele izbjeći, te preduzetim mjerama i aktivnostima ove obveznike usmjeriti na zakonito postupanje.
Porezna uprava želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.
Porezna uprava se zahvaljuje svim medijima na saradnji. Svojim izvještavanjem o našem radu doprinijeli ste transparentnijem radu Porezne uprave i podizanju ukupne svijesti poreznih obveznika da izmiruju svoje obaveze. Pozivamo vas da i dalje pratite rad Porezne uprave.
Porezna uprava poziva računovodstvenu i revizorsku profesiju da radi na način koji služi javnom interesu i da postupa u skladu sa važećim zakonima, kao i da se suzdrži od bilo kojeg ponašanja koje može štetiti javnom interesu i biti diskreditirajuće za računovodstvenu i revizorsku profesiju.
Odgovornost računovođe nije isključivo u tome da se zadovolje potrebe pojedinačnog poslodavca, nego da postupa u skladu s važećim propisima i tako djeluje u javnom interesu. Vaša struka može i treba da ima značajnu ulogu u sprečavanju nelegalnih aktivnosti poreznih obveznika i odgovornih lica, na način da svojim savjetima i radnjama utičete da ova lica ne vrše nezakonite radnje, a da one koji to čine prijavite Poreznoj upravi. Kako ne biste bili učesnici u vršenju nezakonitih aktivnosti pozvamo vas da Poreznoj upravi prijavite sve nezakonite radnje koje se odnose na izbjegavanje ili neplaćanje javnih prihoda poreznih obveznika kod kojih obavljate aktivnosti.
Budite partner i saveznik Porezne uprave u borbi protiv nezakonitog poslovanja.
Porezna uprava Federacije BiH poziva notare u Federaciji BiH da kao nosioci javne službe prilikom obavljanja pravnih poslova čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava vode računa o zakonskim uslovima koje je neophodno ispuniti za nesmetan promet i na taj način rade za dobrobit pravnog sistema i svih građana.
Porezna uprava poziva službu notara da u cilju efikasnije provedbe zakona prilikom sačinjavanja kupoprodajnih ugovora vode računa i o odredbama: Člana 55. Zakona o porezu na dobit, Člana 18 stav 1. i 3. Zakona o finansijskom poslovanju i Člana 31. stav 1. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH i na taj način zaključenjem ugovora izbjegnu rizik nepoštivanja zakona.
Budite partner Porezne uprave u poštivanju poreznih zakona.
Porezna uprava Federacije BiH poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika. Samo na taj način moći ćete ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa.
Učinite korak i pomozite sebi. Porezna uprava je odlučna da vam pomogne! Da li ste vi odlučni da pomognete sebi? Budite partner Porezne uprave u sprečavanju rada na crno!
Poštovani radnici, posebno mladi, ovo je vaša domovina i u njoj trebate ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatisani.
Ne dozvolite da vaša prava i sreću umanjuju oni koji vas ne prijavljuju i ne plaćaju poreze i doprinose varajući tako i vas i državu, a istovremeno uvećavajući svoje bogatstvo. Porezi i doprinosi su i vaš novac.
Zajedno učinimo društvo pravednijim.
Svaka prijava uživat će punu diskreciju, a prijave možete dostaviti anonimno putem:
- e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba,
- SMS poruke na broj mobitela 061 724 610,
- besplatnog poziva na broj 080 020 333 i
- pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“.