Aktuelnosti

Časopis Decembar 2025

ONLINE PRISTUP ČASOPISU

 

1.Jasmin Omeragić

Vrijeme je za pripremu godišnjeg obračuna

Godišnji obračun je i instrument ili emiter iz kojega se vidi koliko je uspješno ili neuspješno poslovala određena firma u nekoj godini svoga postojanja. Svaka firma je dužna, svoje poslovanje uskladiti sa zakonskim odredbama, zatim svoje poslovne knjige voditi ažurno tokom cijelog trajanja poslovnog perioda, te blagovremeno se pripremiti za izradu konačnog obračuna. Iznimno je važno provesti računovodstvenu kontrolu koncipiranu tako da pruži pouzdane dokaze: da su knjiženja svih poslovnih događaja i transakcija obavljena prema ovlaštenjima menadžmenta firme, ali i na temelju vjerodostojne originalne dokumentacije, te da provedena knjiženja omogućavaju sastavljanje odgovarajućih finansijskih izvještaja i poreznih prijava. Ujedno, takav pristup u pripremi godišnjeg obračuna firme će biti i važna „prepreka“ mogućim poslovnim prevarama, manipulacijama i pronevjerama. Ako se utvrdi da su se tokom poslovne godine učinile neke greške i propusti, mjesec decembar upravo je pravi čas da se „situacija popravi“. Stoga i jeste vrlo važno blagovremeno provesti sve kontrolne postupke u računovodstvu kako bi se uočile eventualne (a uvijek moguće) pogreške i kako bi se ispravile proceduralne formalnosti, te kako bi se doobračunali slučajno „promašeni“ porezi i/ili druga obavezna fiskalna davanja, a sve sa osnovnom svrhom sastavljanja i prezentacije kvalitetnih finansijskih izvještaja i poreznih prijava.

 

2.Mehmed Budić

Računovodstveno obuhvatanje državnih davanja i objelodanjivanje državne pomoći

Državna davanja predstavljaju pomoć države u obliku prijenosa resursa privrednom subjektu po osnovu ispunjenih izvjesnih uslova u prošlosti ili budućnosti koji se odnose na poslovne aktivnosti privrednog subjekta. Ona isključuju one oblike državne pomoći koji se ne mogu u razumnoj mjeri vrijednosno iskazati kao i transakcije sa državom koje se ne mogu razlikovati od uobičajenih poslovnih transakcija privrednog subjekta. Državna davanja mogu biti državna davanja koja su povezana sa sredstvima ili sa prihodima. Državna davanja se ponekad drugačije nazivaju, na primjer dotacije, subvencije ili premije. Davanja povezana sa sredstvima su državna davanja za koja je primarni uslov da privredni subjekt koji ima pravo da primi davanje treba da nabavi, izgradi ili na drugi način pribavi dugoročna sredstva. Mogu biti pripisani i sekundarni uslovi koji ograničavaju vrstu ili lokaciju sredstava ili periode u toku kojih sredstva treba pribaviti ili posjedovati. Davanja povezana sa prihodima su druga državna davanja, osim davanja povezanih sa sredstvima. Dakle, državna davanja se odnose na davanje privrednim subjektima (pravnim licima i preduzetnicima) izvršenim od strane države i njenih organa i  inostranih država, organa i međunarodnih organizacija

 

3.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Beneishov model - pokazatelji za otkrivanje prijevara u financijskim izvještajim

eneish model podrazumijeva financijske izvještaje, u kojima postoje određene pozicije, koje nisu u skladu s računovodstvenim standardima, kako bi financijski izvještaji pokazivali realan financijski rezultat poslovanja poduzeća. Najveći dio poduzeća, koja su manipulirala sa svojim financijskim izvještajima, u pravilu precjenjivala dobit na način da su evidentirali fiktivne prihode, evidentirali nepostojeće zalihe, te neispravno kapitalizirali troškove. Navedeni su podaci uspoređivani s podacima drugih poduzeća iz identične industrije, za čije se financijske izvještaje nije utvrdilo da su bili manipulirani. Menadžment ima jake motive za stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom subjektu. Razlozi zbog kojih menadžment nastoji prikazati dobro i stabilno poslovanje s uzlaznim trendovima rezultata najčešće su: povećanje ili održavanje cijene dionica, povećanje tržišne vrijednosti društva, privlačenje investitora, dobivanje bankarskih kredita, ostvarivanje menadžerskih nagrada (bonusa) i drugo.

 

4.Mr Safija Žilić, dipl. oec

 Izazovi i transformacija računovodstvene i revizorske profesije u doba inteligentnih sistema

 Uvođenje inteligentnih sistema u računovodstvenu i revizorsku praksu ne predstavlja samo tehnološki napredak, već i duboku promjenu paradigme koja redefiniše uloge, odgovornosti i kompetencije stručnjaka u ovim oblastima. Vještačka inteligencija preuzima rutinske i repetitivne zadatke, oslobađajući vrijeme za analitičko razmišljanje, strateško planiranje i savjetodavne funkcije. Ipak, ljudski faktor ostaje nezamjenjiv - naročito u domenima koji zahtijevaju etičko prosuđivanje, profesionalni skepticizam i donošenje kompleksnih odluka. Vještačka inteligencija omogućava kontinuirano praćenje transakcija, identifikaciju nepravilnosti u realnom vremenu, prediktivnu analitiku i inteligentno finansijsko izvještavanje. Time se otvara prostor za transformaciju tradicionalnih uloga u smjeru većeg strateškog doprinosa i stvaranja dodatne vrijednosti. Međutim, uz brojne koristi, primjena AI tehnologija donosi i kompleksne izazove - od regulatorne neusklađenosti i etičkih dilema, do pitanja odgovornosti, pristrasnosti algoritama i zaštite podataka. Istraživanja pokazuju da su stručnjaci u ovim oblastima još uvijek u fazi prilagođavanja, uz izraženu potrebu za dodatnom edukacijom, razvojem etičkih smjernica i postepenim uvođenjem tehnologije u svakodnevnu praksu.

.

5.Bernard Iljazović

 Promjene u zakonskoj legislativi računovodstva i revizije u Republici Srpskoj

Nove izmjene u oblasti računovodstva i revizije Republike Srpske dovesti će do unapređenja te oblasti, prvenstveno povećanja profesionalnosti i kvalitete računovodstvenih usluga, te transparentnosti. Kvalitet pružanja usluga revizije i kvalitet revizorskih izvještaja jedan su od preduslova za izgradnju povjerenja u finansijske izvještaje. Primjena načela nezavisnosti trebala bi pridonijeti prevenciji nezakonitosti i nepravilnosti u procesu revizije, a za što će biti neophodna sinergija svih ključnih dionika u tom procesu. Nije dovoljno samo da se donesu odgovarajuće zakonske norme, već ih je potrebno dosljedno i primjenjivati u praksi, kako bi se postigla svrhovitost. Nužno je i podizanje svijesti o važnosti objektivnog i istinitog prikaza finansijskih izvještaja za poslovne procese, a što se često zanemaruje u praksi.

 

6.Nedim Čustović

 Domen III-Upravljanje funkcijom interne revizije  u skladu sa novim globalnim standardima

 Domen tri (3) novih globalnih standarda interne revizije (IIA 2025) definiše kako upravljanje Funkciju interne revizije treba usmjeravati, nadzirati i evaluirati na strateškom nivou. Standardi jasno razdvajaju nadležnosti odbora za reviziju i rukovodstva, uz jače zahtjeve za nezavisnost i strateško vođenje funkcija. Uloga odbora za reviziju je proširena i obuhvata: imenovanje i evaluaciju rukovodioca interne revizije (CAE), odobravanje budžeta, resursa i organizacijske pozicije funkcija, te formalno usvajanje statuta, strateškog i godišnjeg plana interne revizije. Odbor je odgovoran i za nadzor nad kvalitetom i performansama funkcija. Rukovodilac interne revizije dobija širu odgovornost za strateško planiranje revizije, upravljanje resursima, izvještavanje o ograničenjima i prijetnjama nezavisnosti, te uspostavljanje programa osiguranja i unapređenja kvaliteta (QAIP). Naglasak je stavljen na višegodišnje planiranje, digitalni kapacitet i usklađenost s najboljim praksama. Domena tri (3)obuhvata četiri ključna aspekta upravljanja funkcijama: (1) strateško vođenje, (2) organiziranje i strukturiranje resursa, (3) nadzor nad realizacijom plana i kvaliteta rada, te (4) kontinuirano unapređenje kvaliteta kroz interne i eksterne procjene. Standard posebno ističe važnost pristupa informacijama, integriteta podataka, kao i potrebu jačanja kompetencija u oblasti tehnologije i sajber rizika.

 

7.Jasenko Hadžiahmetović

 (Ne)obračunavanje poreza po odbitku na kamate koje rezidenti FBiH isplaćuju stranim pravnim licima

 

Oporezivanje povremenih prihoda se u međunarodnim okvirima, uobičajeno, vrši porezom po odbitku (PPO). Ovaj vid oporezivanja prihoda stranih pravnih lica u BiH je regulisan entitetskim propisima o porezu na dobit. Za strano pravno lice koje povremeno ostvaruje oporezovane prihode od kamata u BiH to znači umanjenje tih njegovih prihoda za PPO koji je obračunat i odbijen u BiH, kao državi u kojoj su ti prihodi i ostvareni. Da li će mu njegova država to priznati kao porezni kredit, uređuju zakoni njegove države. Prilikom isplate kamata stranim pravnim licima rezidentni isplatioci imaju obavezu da sami obračunaju, obustave i plate propisani PPO na takve prihode. Isplatioci moraju imati u vidu i ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je BiH ratifikovala/notifikovala sa 38 država. Ovi ugovori su «iznad» domaćih zakona i ovu oblast uređuju na poseban način.

 

8.Dr Milica Vidović

 PDV tretman manjka i rashoda dobara - evidentiranje u PDV prijavi i e-Evidencijama-

Prema odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, manjak dobara se smatra upotrebom dobara u vanposlovne svrhe odnosno prometom dobara uz naknadu koji podliježe obavezi plaćanja PDV-a. U poreskom smislu različito se tretira manjak za koji se tereti odgovorna osoba od manjka za koji se ne tereti odgovorna osoba. Oba su oporeziva PDV-om, ali se u prvom slučaju izdaje klasična poreska faktura ili drugi dokument koji služi kao faktura, a u drugom slučaju se izdaje interna faktura. Sa druge strane, manjak koji je nastao kao posljedica više sile ne podliježe oporezivanju. Svi slučajevi u kojima dođe do manjka dobara ili do njihovog rashodovanja, bez obzira na to da li postoji obaveza plaćanja PDV-a ili ne, trebaju biti evidentirati u PDV prijavi i u knjigovodstvenoj evidenciji e-Isporuke. Za svaki manjak dobara ili rashod dobara potrebno je napraviti popisnu listu. Većina poreskih obveznika popis vrši samo jednom godišnje da bi ispunili obaveze propisane entitetskim zakonima o računovodstvu i reviziji. Međutim, važno je naglasiti da je članom 11. stav (7) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisano da obveznik PDV-a utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe. To znači da bi se popis u smislu ove odredbe trebao vršiti odmah po saznanju da je neka roba oštećena, polomljena ili kalirala.

 

9.Dr.sc. Dinka Antić

Primjena načela jednostavnosti oporezivanja u poreznom sistemu

 Načelo jednostavnosti nalaže da porezna pravila trebaju biti jasna za razumjeti i jednostavna za primijeniti kako bi pojedinci i kompanije mogli izvršiti obveze koje su propisane poreznim zakonima. Iz ugla porezne administracije jednostavnost oporezivanja osigurava jednoobrazno postupanje u poreznim kontrolama i efikasnu upotrebu resursa. Jednostavnost oporezivanja ne podrazumijeva samo jednostavne porezne propise već i pojednostavljene porezne procedure koje će omogućiti obveznicima da donose optimalne i efikasne poslovne odluke. Dizajn poreznih sistema trebao bi uvažavati i druga porezna načela kao što su neutralnost, sigurnost, efikasnost, efektivnost i pravičnost. Postoje konflikti između načela jednostavnosti i drugih načela oporezivanja, pogotovo u odnosu na načela pravičnosti i neutralnosti, koja zahtijevaju dodatna pravila i procedure oporezivanja što vodi kompleksnosti oporezivanja. S obzirom na evoluciju poreznih sistema pojednostavljenje oporezivanja ne može biti jednokratna reforma nego kontinuirani proces. Potrebno je analizirati kompleksnost poreznih sistema i pratiti feedback poreznih mjera

 

10.Mr Asmira Nadarević

 Financijski učinci povećanja doprinosa obrta na likvidnost u FBiH s komparativnim osvrtom na Republiku Srpsku i Republiku Hrvatsku

Mali obrti i velika poduzeća suočavaju se s različitim izazovima u pogledu doprinosa. Dok mali obrti često imaju problem likvidnosti i ograničene resurse, velika poduzeća raspolažu značajnim kapitalom, ali mogu koristiti porezne rupe i optimizacije. Potrebno je diferencirano zakonodavno rješenje koje balansira fiskalnu stabilnost i poticanje poduzetništva. Mali obrti suočeni su s visokim fiksnim troškovima doprinosa koji ugrožavaju njihovu likvidnost i potiču sivu ekonomiju, dok bi kod velikih poduzeća trebalo osigurati progresivniji nadzor naplate obaveza kako bi se spriječila praksa odgađanja i izbjegavanja. Uvođenje progresivnih stopa doprinosa prema prometu, djelatnosti, sektoru i profitabilnosti osiguralo bi pravedniju raspodjelu troškova, povećalo zadovoljstvo poslodavaca i donijelo korist državi. Uvođenje ciljano usmjerenih subvencija pomoglo bi održivosti malih porodičnih obrta i očuvanju radne snage. Olakšice, progresivne stope i subvencije su ključne politike koje mogu spriječiti gašenje obrta i očuvati njihovu ulogu u ekonomiji

 

11.Nerimana Sabljica

Ekološki porezi kao fiskalni instrument u Evropskoj uniji, Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

 Ekološki porezi kao odraz načela „zagađivač – plaća“ zauzimaju značajno mjesto u okviru mjera ekonomske prirode koje se preduzimaju u cilju zaštite prirodne sredine. Zemlje Evropske unije, čijem priključenju Bosna i Hercegovina teži, pripadaju vodećim u svijetu kada je primjena ekoloških poreza u pitanju. Ekološki porezi su u najvećem broju zemalja u cjelini prihod državnog budžeta. U širem smislu, ekološki porezi obuhvataju i ekološke naknade (parafiskalni prihod), pa čak i ekološke takse (registracione takse, takse za nepoštivanje ekoloških standarda), s obzirom da svi ovi instrumenti imaju uticaj na to da se ekološki standardi podignu na viši nivo. Za razliku od ekoloških poreza koje su opći prihod budžeta jedne države, ekološke naknade imaju unaprijed određenu namjenu. U Bosni i Hercegovini oba entiteta, u čijoj je nadležnosti zaštita prirodne sredine u okviru BiH, se još uvijek oslanjaju više na regulatorne, a manje na ekonomske mjere. Potrebno je ojačati poštivanje principa „korisnik i zagađivač plaćaju“ putem odgovarajućih kazni i prisilnog provođenja zakona u slučaju nepoštivanja. Potrebno je naplatiti sve naknade koje propisuju entitetski podzakonski akti. Ne postoji na jednom mjestu baza podataka o prikupljanju, analizi i diseminacija podataka u vezi ekoloških poreza, tako da je vrlo teško izvesti zaključke o krajnjem finansijskom efektu ovih specifičnih poreza

 

12.Dr Mirna Pajević Rožajac

 Zaštita ličnih podataka u skladu sa Zakonom i GDPR-om

 Oblast zaštite ličnih podataka u BiH uređena je Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH”, broj:12/25) od 28. februara 2025. godine. Zakon o zaštiti ličnih podataka je opšti propis kojim se reguliše zaštita ličnih podataka kao jednog od osnovnih ljudskih prava. Zakon unosi europske standarde privatnosti, slijedeći Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). Zakonom su propisani svi instituti koji se odnose na zaštitu ličnih podataka, počev od značenja pojedinih izraza, pa sve do principa zakonite obrade ličnih podataka, prava nosioca podataka i dr. Građani dobivaju pravo na pristup ličnim podacima, ispravku, brisanje (“pravo na zaborav”), ograničenje obrade i prenosivost podataka. Cilj Zakona je da se štite osnovna prava i slobode fizičkih lica u Bosni i Hercegovini bez obzira na njihovo državljanstvo i prebivalište, a posebno njihovo pravo na zaštitu ličnih podataka. Organizacije imaju rok od dvije godine za usklađivanje (zaključno s martom 2027. godine) i već se potiče aktivna priprema i edukacija zaposlenih, a primjena zakona počinje 210 dana nakon objave, tačnije u oktobru 2025. godine.

 

13.Dr. sci. Asja Gojačić

Utjecaj promaknuća zaposlenika na produktivnost u radu

 Promaknuće se može definirati kao napredovanje zaposlenika s jedne pozicije na višu, pri čemu zaposlenik ostvaruje financijsku korist. Takvo napredovanje predstavlja efikasan i snažan alat za motivaciju zaposlenika. Organizacije koriste promaknuća kao sredstvo za prepoznavanje i nagrađivanje zasluga te predanosti zaposlenika. Promaknuća, koja su često popraćena financijskim poticajima, ne samo da zadovoljavaju ekonomske potrebe zaposlenika, već i ispunjavaju njihovu društvenu potrebu za postizanjem višeg statusa u zajednici. Od presudne je važnosti da zaposlenici percipiraju politiku promaknuća kao pravednu, objektivnu i usklađenu s aktualnim standardima. Iako implementacija takve politike zahtijeva visoku razinu pažnje, planiranja i angažmana uprave, ona dugoročno doprinosi jačanju predanosti zaposlenika, povećanju motivacije te unaprjeđenju ukupne organizacijske učinkovitosti. Budući da promaknuće podrazumijeva proces donošenja odluka, samo pravedna i transparentna politika promaknuća, utemeljena na jasnim i objektivnim kriterijima, može osigurati povjerenje zaposlenika u odluke organizacije vezane uz njihov profesionalni napredak. Stoga u skladu s općom politikom promaknuća, organizacija mora razviti postupak za utvrđivanje promaknuća svojih zaposlenika. Ključni zadatak u razvoju takvog postupka jest identifikacija kriterija promaknuća, na temelju kojih će se odrediti najprikladniji kandidati za popunjavanje slobodnih radnih mjesta

 

14.Džana Kadribegović

 Ovlaštenja i obaveze  zaposlenika na osnovu Zakona o  vijeću zaposlenika

 Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% zaposlenika  od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca.  Vijeće zaposlenika, prema poslodavcu  ima ovlaštenja i obaveze, dok poslodavac ima samo obaveze koje je dužan da poštuje. Zakonom je propisana obaveza poslodavca  da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni položaj zaposlenika informira vijeće zaposlenika, konsultuje i pribavlja prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika. Jedna od najznačajnijih obaveza vijeća zaposlenika koju je zakonodavac  propisao je  da vijeće prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika. Ovo ovlaštenje  sasvim je opravdano s obzirom na  značaj poznavanja propisa za uspješno pružanje zaštite u ostvarivanju prava i interesa zaposlenika.   U slučaju da kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja  koja se, na osnovu ovog zakona, odnose na vijeće zaposlenika.Na taj način je osigurana zaštita prava i interesa zaposlenika kod poslodavca

 

15.Safeta Lukačević

 Testiranje crta ličnosti u procesu profesionalne selekcije

 U sve kompleksnijem poslovnom okruženju, kvalitetan izbor zaposlenika postaje jedan od ključnih faktora uspjeha organizacije. Crte ličnosti predstavljaju relativno stabilne obrasce mišljenja, sposobnosti, osjećanja i ponašanja koji utiču na to kako se pojedinac prilagođava radnim zahtjevima i okolini. Organizacije sve češće primjenjuju psihološka testiranja kako bi osigurale što preciznije predviđanje radne uspješnosti. Među tim alatima, testiranje crta ličnosti zauzima posebno mjesto. Crte ličnosti predstavljaju unutrašnje karakteristike pojedinca koje ostaju relativno stabilne kroz vrijeme i situacije. One uključuju emocionalne, motivacijske, kognitivne i socijalne aspekte ličnosti koji zajedno čine osnovu ponašanja pojedinca. U radnom kontekstu, određene crte ličnosti mogu uticati na stil rada, način donošenja odluka, odnose s kolegama i upravljanje stresom. Upravo zbog toga, testiranje ličnosti postaje vrijedan alat u procesu odabira zaposlenika, osobito za pozicije koje zahtijevaju specifične osobine, kao što su liderske sposobnosti, samostalnost, timski rad ili emocionalna stabilnost.

 

16. Savjetodavni servis

 

 

---

by FEB dd

Časopis Novembar 2025

ONLINE PRISTUP ČASOPISU

 

1.Mehmed Budić

Računovodstveni tretman naknadnih izdataka povezanih s dugotrajnom materijalnom imovinom

Tijekom vijeka upotrebe imovine, pravna osoba ima izdatke koji se odnose na naknade popravke i ulaganje na toj imovini. Naknadni izdaci u dugotrajnu materijalnu imovinu priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem su i nastali, osim ako je riječ o održavanju ili dodatnom ulaganju takve vrste koji zadovoljavaju uvjete za priznavanje u sklopu dugotrajne materijalne imovine. Održavanje dugotrajne materijalne imovine koje se priznaje kao troškovi razdoblja, najčešće predstavljaju troškove potrošnog materijala, sitnih dijelova te popravaka. U praksi najčešće razlikujemo dvije vrste održavanja, tekuće i investicijsko održavanje. Za razliku od tekućeg i investicijskog održavanja, troškovi dodatnog ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, koje zadovoljavaju uvjete za priznavanje na pozicijama dugotrajne materijalne imovine, kapitaliziraju se odnosno povećavaju vrijednosti dugotrajne materijalne imovine. Dugotrajna materijalna imovina predstavlja po pravilu značajan dio ukupne imovine pravne osobe, čijim se iskazivanjem u financijskim izvještajima bavi nekoliko računovodstvenih standarda.

 

2.Prof. dr.sc. Jozo Piljić

Poslovna vrijednost poduzeća

Poslovna vrijednost poduzeća ili njegova dijela, jednaka je veličini financijskog viška koji poduzeće ili taj dio može ostvariti u budućnosti. To znači da se pri procjeni poslovne vrijednosti polazi od pretpostavke da će poduzeće nastaviti poslovanje, pa se procjenjuje njegova sposobnost da stvara financijski višak tokom tog poslovanja. Ovaj pristup procjene vrijednosti poduzeća ne počiva na procjeni trenutne vrijednosti njegove sadašnje imovine, već na činjenici da imovina ima vrijednost samo ako ima upotrebnu vrijednost, koja se dokazuje sposobnošću poduzeća da  proizvede i proda proizvod na tržištu, pa da potom ostvari višak prihoda nad rashodima.Pri procjeni vrijednosti poduzeća treba voditi računa o sljedećim pretpostavkama:poduzeće nastavlja poslovanje u budućnosti; poduzeće posluje na tržištu s dovoljnim stupnjem konkurencije tj. ono posluje na efikasnom tržištu na kojem se svi subjekti ponašaju ekonomski racionalno. U slučaju dioničara to znači da ih interesira samo rentabilnost njihovih dionica i uvećanje njihove imovine pa se poduzeća koja imaju veću dobit i isplaćuju veće dividende smatraju vrednijima. Svaki prodavac nastoji prodati što skuplje, a kupac kupiti što jeftinije; svi inputi i outputi vrednuju se po tržišnim cijenama; tržišne cijene su stalne tržišne cijene  bez učinka inflacije; promjene relativnih cijena uzimaju se u obzir; pri procjeni vodi se računa o vremenskim preferencijama vlasnika poduzeća.

 

3.Dr Mirna Pajević Rožajac

Inkrementalna analiza u poslovnom odlučivanju

Inkrementalna analiza je metoda za donošenje kratkoročnih, nerutinskih poslovnih odluka koja koristi koncept relevantnih troškova i prihoda, tj. metoda kojom se relevantni troškovi i prihodi jedne alternative uspoređuju s relevantnim troškovima i prihodima druge alternative. Suština ove analize je da se ne posmatraju svi troškovi i prihodi preduzeća, već samo oni koji se mijenjaju (variraju) između alternativnih opcija. Ključne karakteristike inkrementalne analize su da se ista fokusira na relevantne troškove i prihode (oni koji se mijenjaju u odnosu na odluku). Ova analiza zanemaruje irelevantne troškove, npr. već nastale troškove. U praksi se često u obzir ne uzimaju fiksni troškovi kao relevantni, ako ima dovoljno kapaciteta, na primjer za proizvodnju novih jedinca. Cilj je odabrati opciju koja donosi najveću neto korist. Neto korist može biti predstavljena kao najveća dobit, ili najniži troškovi ovisno od alternativa. Najčešća primjena u praksi ove analize su odluke tipa da li prihvatiti ili odbiti specijalnu narudžbu, odluka o proizvodnji ili kupovini, procjena da li nastaviti ili obustaviti proizvodnu liniju/proizvod, odluka o zamjeni opreme, odluka o optimalnom korištenju ograničenih resursa.

 

4.Prof. dr Kristina Peštović

Ocjena rada interne revizije u javnom sektoru

Ocjena kvaliteta rada interne revizije u javnom sektoru ima ključnu ulogu u unapređenju transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti upravljanja javnim sredstvima. Kroz sistematsko praćenje standarda, metoda i rezultata revizorskih aktivnosti, omogućava se objektivna procjena u kojoj meri interna revizija doprinosi ostvarivanju ciljeva organizacije i jačanju povjerenja javnosti. Kvalitetna interna revizija ne samo da otkriva nepravilnosti i slabosti u poslovanju, već pruža i preporuke za unapređenje sistema kontrola, smanjenje rizika i racionalnije korištenje resursa. U savremenim uslovima, ocjenjivanje kvaliteta rada interne revizije treba da bude kontinuiran proces, zasnovan na međunarodnim standardima i dobrim praksama, uz neophodno unapređenje profesionalnih kompetencija revizora. Time se obezbeđuje da interna revizija ostane nezavisna, objektivna i usmjerena na dodavanje vrijednosti javnom sektoru.

 

5.Jasmin Omeragić

Biznis plan: ključ uspjeha ili kamen spoticanja

Biznis plan predstavlja veoma ozbiljan dokument koji pobliže i potanko definira svaki biznis, jer zapravo riječju i argumentima iznosi sve činjenice o onome što se želi u narednom planskom periodu raditi, te sadrži načine i metode kako to postići. U biznis planu mora biti sadržano sve ono što je bitno za uspješan posao – strukturu poslovanja, opis proizvoda, robe ili usluga, treba navesti poznate, a i one potencijalne kupce i korisnike usluga, potencijale razvoja, ali i analize i planove finansija koji su zapravo i najvažnije stavke plana poslovanja. Biznis plan će pomoći u definiranju strategije poslovanja, te ukoliko se isti pravilno tumači i zadovoljavajuće realizira, ovaj plan će motivirati i pokrenuti, kako zaposlene radnike, tako i vlasnike kapitala. Izrada biznis plana nužna je i prilikom podnošenja zahtjeva potencijalnim kreditorima i investitorima koji će iz kvalitetno urađenog biznis plana na najjednostavniji, najbrži i najefikasniji način moći saznati sve o poslovanju neke firme, o poslovnim idejama, o mogućnostima razvoja biznisa i uspješnog povrata plasiranih kreditnih odnosno investiranih sredstava. Tvorci biznis planova moraju imati na umu da je sudbina firme na neki način prepuštena upravo njima, te stoga trebaju biti sigurni, stručni, poslovno osviješteni i sasvim iskreni u tome poslu. Svaki biznis plan bi trebao biti sačinjen visoko profesionalno, da zadovoljava određene standarde, te da je čitak i bez terminologije koja nije primjerena ovakvom tipu dokumenta.

 

6.Dr. sc. Dinka Antić

Globalni indeksi porezne kompleksnosti

Nacionalni standardi i indeksi za mjerenje kompleksnosti poreznog sistema korisni su za sagledavanje područja koja zahtijevaju pojednostavljenje pravila i procedura. U tome se ogleda njihova ograničenost, jer ne mogu poslužiti za donošenje zaključaka o efikasnosti poreznog sistema u odnosu na druge zemlje ili jedinstveni standard. Posmatrajući poreznu kompleksnost kao globalni fenomen s kojim se suočavaju obveznici i porezne administracije za fiskalne vlasti je važno utvrditi faktore koji doprinose rastu porezne kompleksnosti, kako bi mogli djelovati sa adekvatnim mjerama. Iako nisu savršeni, indeksi koji su kreirani u svrhu nacionalnih analiza ili globalnih aspekata kompleksnosti oporezivanja, te su korisni za dizajn poreznih sistema u budućnosti. Od posebnoj značaja je TCI indeks, s obzirom na obuhvat dimenzija porezne kompleksnosti i faktora koji utječu na kompleksnost svake od njih. Bez obzira na činjenicu da se istraživanje za potrebe konstrukcije TCI indeksa fokusiralo na multinacionalne korporacije, metodologija indeksa porezne kompleksnosti može poslužiti poreznim administracijama kao kontrolni popis (check list) za utvrđivanje nivoa kompleksnosti poreznog sistema i administriranja porezima u zemlji. U konačnici, primjenom iste metodologije u većem broju zemlja mogu se izvršiti komparativne analize nivoa porezne kompleksnosti, koje mogu biti značajne za definirane atraktivnih poreznih jurisdikcija za investiranje i pokretanje poslovanja.

 

7.Hajrudin Hadžimehanović

Porezni  sistem

Porezni sistem obuhvata ukupnost poreznih oblika koji su u službi porezne politike. Porezna politika je jedna od parcijalnih politika i predstavlja dio opšte ekonomske politike. Prema tome, ciljevi porezne politike su istovremeno i ciljevi opšte ekonomske politike. Instrumenti svake od pojedinačnih politika su u službi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike zemlje. Pod instrumentima porezne politike podrazumijevaju se različite kombinacije poreznih stopa i poreznih osnovica usmjerenih u pravcu ostvarivanja postavljenih ciljeva. U odnosu na broj poreznih oblika finansijska teorija razlikuje dvije vrste poreznih sistema: porezni monizam i porezni pluralizam. Porezni monizam podrazumijeva takav porezni sistem koji se sastoji samo iz jednog poreznog oblika, dok porezni pluralizam podrazumijeva postojanje većeg broja poreznih oblika. I teoretičari i praktičari se slažu da je porezni sistem sa jednim poreznim oblikom neodrživ iz više razloga. Cilj svake fiskalne politike je dizajniranje poreznog sistema koji će zadovoljiti polazne principe i istovremeno odgovoriti postavljenim zadacima. Da bi jedan porezni sistem mogao da zadovoljava uslov optimalnosti, neophodno je da u njemu ne postoje distorzivni porezi ili ako postoje, da je nivo distorzije sveden na minimum.

 

8.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Uticaj kriptovaluta na digitalnu transformaciju finansijskog sektor

Kriptovalute se sve više pojavljuju kao pokretač digitalne transformacije finansijskog sektora, podstičući banke i druge finansijske institucije da ubrzaju uvođenje inovativnih digitalnih usluga. Kriptovalute i blockchain tehnologija više nisu samo eksperimentalni koncepti, već su postali jedan od glavnih pokretača digitalne transformacije finansijskog sektora. Njihov utjecaj ogleda se u promjeni načina na koji razumijemo vrijednost, povjerenje i transakcije, ali i u redefinisanju uloge banaka i finansijskih institucija. Ipak, tehnološka i regulatorna rješenja nisu dovoljna sama po sebi. Uspješna digitalna transformacija zahtijeva i kontinuiranu edukaciju korisnika, podizanje svijesti o prednostima i rizicima novih tehnologija te razvoj povjerenja u digitalne finansije. Samo kombinacijom inovacija, regulative i znanja moguće je izgraditi održiv i siguran finansijski ekosistem koji će odgovoriti na izazove globalne digitalne ekonomije i istovremeno otvoriti nove prilike za Bosnu i Hercegovinu i regiju.

 

9.Bernard Iljazović

Strane investicije u Bosni i Hercegovini

Strane investicije zemljama u razvoju, kao što je i Bosna i Hercegovina donose brojne beneficije, ali isto tako i nedostatke čiji se učinci negativno održavaju na konkurentnost domaćeg gospodarstva. Prije svega ulaganje stranih investitora može doprinijeti daljnjem ekonomskom rastu i razvoju, otvaranju novih radnih mjesta, uvođenju novih proizvoda, poticanju inovativnosti, većem izvozu i širenju na druga međunarodna tržišta… S druge strane, prekomjernim priljevom stranih investicijskih sredstava može se kako smo spomenuli i narušiti konkurentnost domaćeg gospodarstva, te bi stoga trebalo napraviti odgovarajući balans. Ključnu ulogu u tom pitanju ima centralna država, odnosno nositelji javne vlasti. Naime, država ekonomskim, poreznim i drugim mjerama prvenstveno mora stvarati preduvjete koje će omogućiti povoljno poslovno okruženje, odnosno domaćim privrednicima razvoj poslovanja i postizanje uspješnih poslovnih rezultata, a što će generirati pozitivne učinke za cjelokupni gospodarski sustav, a samim time se odraziti i na napredak države. Naravno, strane investicije su uvijek dobrodošle i poželjne, no nikako ne smiju biti jedini gospodarski pokretač u državi.

 

10.Dr. sci. Asja Gojačić

Sustavni pristup talentima kao čimbenik dugoročne uspješnosti poslovanja organizacije

Suvremene organizacije posluju u izrazito nestabilnom i složenom poslovnom okruženju. Stoga upravljanje talentima danas zauzima središnje mjesto unutar strategijskog upravljanja ljudskim resursima. Pojmovi talent i upravljanje talentima sve više upotrebljavaju u svakodnevnom rječniku stručnjaka ljudskih potencijala, ali i višeg menadžmenta, iako ne postoji jedinstvena definicija talenta niti jedinstven popis obilježja i osobina ličnosti koje bi talenti trebali imati. Ono što je važno za izdvajanje na tržištu je način na koji lideri percipiraju značaj talenata i koje aktivnosti vode do njihova jačanja. Ukoliko organizacije žele privlačiti i zadržavati talente, moraju biti atraktivna mjesta za rad, tj. biti poslodavci prvog izbora. Kada govorimo o upravljanju talentima također je bitno da su procesi za njihovo upravljanje jasno postavljeni od strane ljudskih potencijala, ali i da je odgovornost za razvijanje talenata na strani linijskih voditelja. Važno je napomenuti i kako je predanost upravljanju talentima nužna od vrha do dna organizacije. Od klјučnog je značaja da talenat predstavlјa potencijal koji traži angažman da bi se manifestirao i pretvorio u kapacitet, jer nije dovolјno samo prepoznati talenat, neophodno je i razvijati ga i angažirati. Da bi organizacije imale izvrsne talente, trebaju razvijati isto takav sustav upravljanja talentima koji će privući i zadržati ljude iznimnih sposobnosti i potencijala.

 

11.Dr. sci. Samir Sabljica

Stres u radnom okruženju kao kategorija menadžmenta

U savremenom poslovnom svijetu stres je postao neizbježan element gotovo svake profesije, a posebno menadžerske. Menadžeri su suočeni s konstantnim pritiscima koji proizlaze iz njihove odgovornosti za ljude, resurse i rezultate organizacije. Upravo zbog toga stres možemo posmatrati kao sastavni dio menadžmenta, ali i kao izazov koji zahtijeva ozbiljno razumijevanje i adekvatne strategije upravljanja. Jedan od glavnih izvora stresa u menadžmentu jeste velika odgovornost za uspjeh ili neuspjeh poslovnih procesa. Menadžeri moraju donositi odluke koje utiču ne samo na organizaciju, već i na zaposlenike, klijente i širu zajednicu. Rokovi, ciljevi i stalna potreba za postizanjem rezultata dodatno povećavaju pritisak. Osim toga, menadžeri često rade u uslovima stalnih promjena i neizvjesnosti, što zahtijeva visoku fleksibilnost i otpornost. Stres je neraskidivo povezan s menadžmentom i nije ga moguće u potpunosti eliminisati. Međutim, njegovim pravilnim upravljanjem može se pretvoriti u faktor napretka i rasta. Menadžeri koji razviju otpornost na stres i istovremeno brinu o dobrobiti svojih zaposlenih, grade zdravije radno okruženje i doprinose dugoročnom uspjehu organizacije.

 

12.Džana Kadribegović

Zaštita žene-radnice u  Zakonu o radu

Prema propisima o radu i zaštiti na radu, kao kategorija radnika, koja uživa posebnu zaštitu na radu su i žene-radnice, a što proizlazi i iz odgovarajućih međunarodnih konvencija koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, kao što su: Konvencija  broj 103 o zaštiti materinstva i Konvencija broj 100 o jednakosti nagrađivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti, Konvencija broj 45 o zapošljavanju žena na podzemnim radovima.  Odredbama Zakona o radu koje se odnose  na zabranu diskriminacije radnika, pored ostalog, zabranjuje se diskriminacija po osnovu  spola.   Zabrana diskriminacije treba da osigura primjenu najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda, u skladu sa međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba.

 

13.Safeta Lukačević

 Sistematizacija radnih mjesta (Psihološki osvrt s prijedlozima - efekti i rizici)

Sistematizacija radnih mjesta nije samo tehnički dokument - ona je alat za stvaranje psihološki zdrave i funkcionalne radne sredine. Kad bi postavljali definiciju pojma, sistematizacija je kratak popis i opis poslova koje uposlenici obavljaju na radnim mjestima. Svakom radnom mjestu koje ima određeni naziv odgovara i određeni popis i opis poslova. Analiza radnih mjesta pruža osnovu za upoređivanje sličnosti i različitosti poslova te omogućuje uspostavljanje relativne vrijednosti posla i uspostavljanje odnosa sa drugim poslovima. Dobar opis radnog mjesta pokazuje koja je osnovna svrha radnog mjesta. On navodi glavne poslove (dužnosti i odgovornosti) i njihove konkretne rezultate. Međutim, ne navodi svaki detalj posla već samo ono što je karakteristično za konkretnu poziciju. Dobar opis radnog mjesta odnosi se na posao, a ne na zaposlenika te se periodično revidira. Opisi radnih mjesta podložni su promjenama, stoga danas svaka organizacija treba imati utvrđeni raspored njihove provjere i korekcije.

 

14. Savjetodavni servis

 

 

---

by FEB dd