Year: 2020

Časopis April 2020

 ELEKTRONSKI ČASOPIS

Vodeći računa o zdravlju i bezbjednosti naših uposlenika i svih drugi partnera koji su angažovani u pripremi, štampi i distribuciji časopisa ''Računovodstvo i poslovne finansije", donijeli smo odluku da ovo izdanje časopisa dostavimo našim pretplatnicima u elektronskom obliku putem e-maila.

S A D R Ž A J

1.Hajrudin Hadžimehanović

Interventne mjereza ublažavanje uticaja Covid-19 na ekonomske aktivnosti u FBiH

U posljednih nekoliko mjeseci pandemija izazvana virusom Covid-19 uzdrmala je ekonomiju citavog svijeta i postala globalni problem. Formiraju se krizni štabovi za utvrđivanje pravila ponašanja u cilju prije svega zaštite zdravlja.Corona virus kao globalno zdravsteno pitanje direktno utiče na zdravlje ljudi zbog čega je zaštita ljudi i najvažnije pitanje. Pored toga pandemija utiče i na ekonomiju širom svijeta, kao što je rečeno korona je globalni problem ali nacionalna borba. To znači da svaka zemlja usvaja metode borbe za sopstveni rast, preduzimajući restriktivne mjere za spas svojih građana. Sve mjere se mogu podijeliti na podsticajne, mjere sigurnosti kao i restriktivne mjere. Restriktivne mjere se odnose na smanjenje budžetskih troškova, na način da se izvrše uštede u okviru budžeta Federacije za 2020. godinu. Podsticajne mjere se usmjeravaju na poboljšanje poslovnog okruženja kako bi se ublažile ove negativne posljedice pandemije. Mjere za socijalnu stabilnost usmjerene su na zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva od negativnih efekata ove krizne situacije (kontrola cijena osnovnih poljoprivrednih proizovda i energenata, osiguranje robnih rezervi, moratorij na kredite pravnih i fizičkih lica, radi podsticanja potrošnje). Zbog značajnijeg smanjenja budžetskih prihoda veoma je važno da se izvrši rebalans budžeta kako bi se obezbijedila sredstva za socijalno – ekonomsku  stabilnost. Dizajniranje mjera treba usmjeriti ciljano kao odgovor na negativna ekonomska kretanja u Federaciji BiH.

 2. Elma Peštović

Omogućeno oslobađanje od obračuna i plaćanja indirektnoh poreza na donirana opremu i sredstava namijenjena za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije

Veliko broj organizacija i drugih subjekata je i prije proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće Upravi za indiretno oporezivanje uputilo zahtjeve i dalo sugestije za uvođenje oslobađanje od obračuna i plaćanja, odnosno mogućnosti povrata obračunatih indirektnih poreza na doniranu opremu i sredstva (npr.maske za lice, rukavice, sredstva za dezinfekciju, zaštitna odijela, mehanički medicinski ventilatori – respiratori i sl.) od strane različitih međunarodnih odnosno domaćih organizacija i drugih subjekata, a koja sredstva su namijenjenih za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije virusa korona – COVID 19.Imajući u vidu iznešeno u navedenim zahtjevima, te polazeći od toga da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 5. vanrednoj sjednici, održanoj 17.03.2020. godine donijelo Odluku o proglašenju nastanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine Uprava za indirektno oporezivanje je sačinila nacrt odluke o oslobađanju. Uz sačinjeni nacrt odluke Uprava za indirektno oporezivanje je obrazložila i potrebu za donošenjem posebne odluke o oslobađanju. Naime u pogledu mogućnosti ostvarenja prava na povrat prema postojećem odredbama Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj: 9/05, 35/05 i 100/08) relevantne su odredbe člana 29. stav (1) tačka 4.kojim je regulisnao da povratu podliježe snadbijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorima da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om.

 3.Doc. dr sc. Edin Glogić

     Mr Denis Zukić

Računovodstvo očekivanih kreditnih gubitaka primjenom MSFI 9 - Finansijski instrumenti u svjetlu trenutne krize koja proizlazi iz pandemije COVID-19

Poznato da je od 01.01.2018. na snazi novi Međunarodni standard finansijskog izvještavanja 9 – Finansijski instrumenti, koji je zamijenio MRS 39 – Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje sa krajnjim ciljem pojednostavljenja priznavanja finansijske imovine, ali i potraživanja od kupaca, koji su u djelokrugu ovih standarda. MSFI 9 određuje način klasifikacija i mjerenja finansijske imovine i finansijskih obaveza za računovodstvene svrhe.MSFI 9 uvodi novi model klasifikacije finansijske imovine koji je više fokusiran na upravljanje rizicima i na svrhu samog poslovanja društva/finansijske institucije u odnosu na zahtjeve MRS 39.Zasigurno je da će razdoblje koje nam slijedi biti itekako izazovno za računovodstvenu profesiju, posebice u dijelu primjene MSFI-a 9. Najveći izazov će sigurno biti u sferi finansija, s obzirom da će najavljeni moratoriji na otplatu kredita imati uticaj na izračune očekivanih kreditnih gubitaka.Odnosno, vrijeme moratorija kao rezultata poduzetih mjere ne znači nužno negativan utjecaj na kreditni rizik vezan uz pojedini zajam. Pritom je važno uzeti u obzir kratkoročnost donesenih mjera i utjecaja pandemije Covid-19 u odnosu na dugoročnost životnog vijeka finansijskog instrumenta.Izuzetno je važna pravovremena objava svih uticaja Covid-19 u skladu s odrednicama MSFI 7 - Finansijski instrumenti: Objavljivanje. Navedeno se odnosi na godišnje finansijske izvještaje, ali posebice i na polugodišnje finansijske izvještaje imajući u vidu pravovremenost informisanja svih interesnih skupina.

4. Sanela Agačević

    Neven Miličević

Računovodstvo u doba pandemije COVID 19

Računovodstvene agencije, društva za reviziju, pa i društva koja imaju interno organizovanu računovodstvenu funkciju trebali su da idu ka digitalnoj budućnosti, jer su njihovi klijenti i konkurencija već ušli na to područje. U razvijenim zemljama Zapada ova praksa je uveliko prisutna, ali i u zemljama susjedstva, naročito u postupku pristupanja EU. Napominjemo da EU ima razrađene smjernice za digitalizaciju dokumentacije i arhive.  U Bosni i Hercegovini je situacija prilično šarolika, naročito u našoj profesiji koja nije ljubitelj promjene, tehnologije, više voli osjetiti papir pod rukom nego gledati skeniran dokument. Možemo mi voljeti „retro računovodstvo“, ali u situacijama i (ne)prilikama koje su kao ovdašnja pandemija COVID 19, na nas utiču različito.Značajan broj firmi koje rade „udaljeno“ i imaju „vitrualne“ zaposlenike, koriste Skype konferencije, Viber, e-mail korespodenciju i druge slične alate. Postoji čitav niz alata / aplikacija koje su razvijene upravo za timski rad zaposlenika koji su virtuelni, tačnije ne nalaze se u prostorijama firme. Kompanije koje su se opredijelile za online računovodstvo, koje su obezbijedile infrastrukturu, skeniranje i pohranu dokumentacije, omogućile udaljen pristup u radu zaposlenicima, veoma lako će se organizovati i u vrijeme COVID 19 pandemije. Međutim, kompanije koje to nisu uradile još uvijek su ne samo jedan, već više koraka iza, jer moraju koristiti ne tako sigurne servise, softvere i platforme za udaljen pristup, i sve to uspostaviti u najkraćem mogućem roku.Ne treba dopustiti da o ovome razmišljamo tek kada se sve desi. Treba razumno širiti svoje poslovne potrebe u IT segmentu. Dok drugi budu zatvarali društva vi ćete nastaviti poslovanje i baš u tom momentu biti jedan od glavnih igrača na terenu gdje protivnika faktički i nemate.

 5.Irma Muhović

Preraspodjela radnog vremena u trenutnoj situaciji prevencije širenja COVID -19

Moramo naglasiti da je preraspodjela radnog vremena, kako to propisuje Zakon o radu FBiH, samo jedan od načina da se pokuša izbjeći masovno otpuštanje radnika kao i da se dodatno poveća poslovanje poslodavaca tamo gdje je to moguće. Trenutna zakonska rješenja donesena su za period „mirno doba“, pa je poslodavac u takvim okolnostima  mogao ispoštovati sve procedure iz Zakona o radu. Međutim, u aktuelnoj situaciji poslodavci se nalaze u veoma teškom položaju, jer ne samo što moraju iznaći načine da se ne obustavi poslovanje zbog smanjenja obima poslova, već moraju voditi računa kako ne bi učinili povrede prava radnika, a propisi ih prisiljavaju da se strogo drže formalnosti da ne bi uskratili ili izmjenili trenutni radno-pravni položaj svojih radnika. Preraspodjela radnog vremena je propisana Zakonom o radu i potvrđena i kolektivnim ugovorima koje smo već naveli, a predstavlja jedan od načina prevazilaženja krize koje je prouzokovala opasnost od širenja korona virusa. Pojedini poslodavci će u svojim djelatnostima imati potrebu za većim angažovanjem radnika, i izvan ugovorenog radnog vremena, što može biti raspoređeno tako da traje tokom jedne sedmice jedan dan duže, a jedan kraće čime će izbjeći dodatno izlaganje materijalnim troškovima izmirivanjem naknade plaće zbog prekovremenog rada. Drugi poslodavci će, pak, zbog smanjenja obima posla, a kako bi izbjegli otpuštanje radnika donijeti odluku da u ovom kriznom periodu se radno vrijeme skrati, pa će to nadoknaditi u nekom drugom vremenskom razdoblju.Pitanje preraspodjele radnog vremena ostavlja mnogo prostora za raspravu jer sadrži određene pravne praznine koje nisu dodatno razrađene kolektivnim ugovorima, a posebno onih koji se tiču plate.

  6.Jasmin Omeragić

Poslovanje u krizi – navika ili panika...

Po definiciji, gledano naučno ili empirjski, kriza bilo koje vrste (sada je to COVID-19) u globalnom smislu je specifična pojava i/ili stanje koje od ljudskog roda zahtijeva da se prestroji, svrsta i zbije u redove kako bi se adekvatnim metodama moglo provoditi upravljanja nastalom krizom. Sistem upravljanja krizom je kontinuirani proces predviđanja, planiranja, pripreme i djelovanja u uslovima različitih formi i pojavnih oblika ugrožavanja stanovništva, prirodnih resursa, te proizvodnih, uslužnih i prometnih kapaciteta, kako na nivou pojedinca, porodice, tako i bilo kojeg drugog oblika organiziranog rada i života cjelokupne zajednice. Nadalje, i svaki pokušaj planskog i sistematičnog upravljanje kriznim situacijama kontinuirani je proces upravljanja rizicima s osnovnim ciljem izbjegavanja ili ublažavanja negativnih posljedica određene krizne situacije.Isto tako, upravljanje krizom morao bi biti harmonizirani slijed postupaka, analiza, odlučivanja i realizacije odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja prije svega stanovništva, te lične i zajedničke imovine.Uspješnost upravljanjem krizom uključuje: analizu potencijalnih problema i slabosti, planiranje aktivnosti u slučaju krize, određivanje kriznih timova za sprečavanje i rješavanje krize odnosno za djelotvorno upravljanje krizama i njihovo kontinuirano usavršavanje. Upravljanje krizom uključuje sve funkcije sigurnosti (zaštita, odbrana i spašavanje), kao i sve segmente sigurnosti (zaštita od nekontroliranog širenja zaraznih bolesti, zaštita na radu, zaštita od požara, fizička i tehnička zaštita lica i imovine, civilna zaštita, zaštita proizvodnih kapaciteta, zatim zaštita informacionih sistema, zaštita finansijsko-bankarskog sektora, osiguranje i sl). Značajna je u svemu ovome uloga i funkcija menadžmenta bilo kojeg nivoa upravljanja i rukovođenja proizvodno-prometnim resursima, kao i uvažavanje i poštivanje međunarodnih normi u smislu upravljanja sigurnošću, rizicima i kontinuitetom poslovanja.Krize prouzrokovane pandemijom kakva je COVID-19 predstavljaju događaje koji donose učinke s kojima se cijela zajednica teško može nositi.

  7.Mr.oec Medina Mešanović

Uticaj koronavirusa na globalno gospodarstvo

Nedavno izbijanje epidemije koronavirusa dovelo je do velike neizvijesnosti i zabrinutosti na tržištima u pogledu ekonomskog razvoja zbog poprilično dramatičnog porasta broja zaraženih  i umrlih osoba. Stručnjaci smatraju da smrtonosni koronavirus može imati daleko ozbiljniji uticaj na svjetsku ekonomiju nego što je to imala epidemija akutnog respiratornog sindroma SARS 2003. godine. Iz prethodno navedenih činjenica slobodno možemo zaključiti da će posljedice koronavirusana  globalno gospodarstvo vjerovatno biti značajne, te da će se početi prikazivati u nadolazećim tjednima. Pad osobne potrošnje, obustava rada tvornica i prekinuti lanci dostave samo su neke od posljedica koje predstavljaju problem ne samo za kinesko, nego i za svjetsko gospodarstvo.Uticaj koronavirusa posljedično smanjuje i potencijal bosanskohercegovačkog gospodarstva, u smislu rasta, izvoza, zapošljavanja isl. Samim tim vjerovatno da će smanjiti prognoze ekonomskog rasta naše zemlje. Zabrinjavaju činjenice da je koronavirus i dalje nepoznanica te da niko ne zna kako se može kontrolisati epidemija virusa. U  ovom trenutku teško je procijeniti prije svega koliko dugo i daleko taj virus može ići, te koliki će biti njegov utjecaj na globalno gospodarstvo. Sukladno tome postoje oprečna mišljenja svjetskih i naših analitičara. Dok jedni predviđaju da je ovo snažni udar koji će uskoro proći,  drugi pak procjenjuju kako će svijet zahvatiti globalna recesija. Na kraju se nameće pitanje da li se propušteno doista može vratiti, te da li će više išta biti isto u funkcionisanju globalne ekonomije, nakon što je cijeli svijet upoznao rizike koje je donijeo jedan virus.

 8.Jasenko Hadžiahmetović                               

Porezni tretman rashoda rezervisanja kod bh. banaka nakon zadnjih izmjena entitetskih zakona o porezu na dobit

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit FBiH, koje su stupile na snagu 27.2.2020. godine, odnose se na: izmijenjeni porezni tretman ispravke vrijednosti potraživanja kod banaka, izuzimanje lizing društava od odredbe o “istanjenoj kapitalizaciji”, porezni tretman amortizacije imovine s pravom korištenja u skladu sa MSFI 16 – Najmovi, te prestanak obaveze prilaganja Bilansa uspjeha uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi PU FBiH. Banka je dužna da svaku izloženost kreditnom riziku rasporedi u jednu od sljedećih kategorija: nivo kreditnog rizika 1 (nizak nivo rizika), nivo kreditnog rizika 2 (povećan nivo rizika) i nivo kreditnog rizika 3 (izloženosti u statusu NEizmirenja obaveza). I pored identičnog sadržaja pomenutih entitetskih odluka, entitetski zakoni o porezu na dobit nisu harmonizirani na način da sva tri nivoa kreditnog rizika budu jednoobrazno porezno tretirana. Entitetska razlika se odgleda u različitom poreznom priznavanju rashoda za izloženosti u nivou kreditnog rizika 2, koji su u RS-u porezno priznat rashod, dok su u FBiH porezno NEpriznat rashod. Na kraju članka dat je prijedlog načina izmjene odgovarajuće zakonske odredbe kojom bi se eliminisala predmetna neusklađenost.Izloženi porezni tretman rashoda po osnovu očekivanih kreditnih gubitaka kod finansijskih institucija na teritoriji FBiH se razlikuje od njihovog poreznog tretmana u RS-u, a što jasno proizilazi iz posljednjih izmjena i dopuna oba entitetska Zakona.

9. Mr Safija Žilić, dipl.ecc

Internet ekonomija u XXI vijeku                                          

Razvoj Internet tehnologija je svuda u svijetu, pa i u našoj zemlji osigurao mogućnost da se poslovanje obavlja elektronskim putem. To je kompleksan zahvat koji zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih oblasti i znatne novčane investicije.Internet ekonomija je fenomen novijeg datuma, koji se odvija, bržim ili sporijim tempom, posljednjih desetljeća. Struktura ekonomije je nerazdvojna od tehnološkog razvoja, historije civilizacije, društvenog uređenja, geografije i ekologije (u smislu mogućnosti korištenja prirodnih dobara).Internet kao globalni multimedijalni resurs doživio je svoju revoluciju u dvije posljednje decenije 20-tog vijeka, prekinuo dotadašnji kontinuitet u razvoju, doveo do radikalnih promjena, stvaranja nove tehnološko - ekonomske paradigme i postao temelj nove (informatičke) ekonomije.Pojava Interneta je riješila mnoge probleme u povezivanju udaljenih odjeljenja kompanije, povezivanju računara različitih proizvođača sa različitim softverskim platformama, povezivanju kompanija koje poslovno sarađuju i čiji je istovremeni pristup informacijama od neprocjenjivog značaja. Postulati klasične ekonomije – zemlje i kompanije iz regiona najviše sarađuju, proizvode izvoze sa najbližim susjedima postaju nerelevantni. Nova informatička ekonomija se suštinski razlikuje od tradicionalne ekonomije. Radikalne i brze promjene koje su nastale u posljednjoj deceniji ukazuju na novu etapu razvoja koji konceptualno i historijski mijenja ekonomski i društveni okvir. Informatička revolucija i komunikaciona tehnologija utiču na razvoj nove ekonomije u globalnim razmjerama, a ne na nacionalnim osnovama kao u tradicionalnoj ekonomiji.

10. Mr sci Samra Gabeljić

Novi Zakon o radu u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine

Novi Zakon o radu Brčko distrikta proizašao je iz reformske agende za Bosnu i Hercegovinu kojim su se uredili i precizirali odnosi između radnika i poslodavaca. Definisane su mnoge odredbe kojih nije bilo u prijašnjem Zakonu. Radnici su više zaštićeni, propisan je postupak utvrđivanja diskriminacije kod poslodavaca, zabrana diskriminacije i neprimjerenog ponašanja prema radnicima i licima koja traže zaposlenje. Mnoge odredbe u smislu trajanja godišnjeg odmora, radnog vremena te plaćenog odsustva definisane su u korist radnika. Značajne izmjene sadržane su i u odredbama koje se odnose na zaštitu žena. U biti, usvajanjem novog Zakona napravljen je jedan veliki pozitivan iskorak u oblasti rada i radnih odnosa.

11. Saopštenja

Saopštenja iz Porezne uprave Federacije BiH

Saopštenja iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike

Saopštenja iz Federalnog ministarstva zdravstva

Saopštenja iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH

Saopštenja iz Agencije za javne nabavke BiH

12. Savjetodavni servis

13. Saopštenja za primjenu propisa

by administrator