Year: 2020

Časopis Mart 2020

 ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

1. Jasmin Omeragić

Koliko je „lijepo“ biti - računovođa?

Novo vrijeme i novi biznismeni sve više se udaljavaju od poštenog finansijskog izvještavanja. „Nasrtaji kreativnosti“ od strane poslodavaca, menadžera, vlasnika kapitala i inih biznismena, upereni prema računovodstvenoj struci mnogo su učestaliji od usaglašavanja standarda, tako da sve ozbiljniji problem predstavlja spremnost određenog (ne malog) broja računovođa da se povuku pred komercijalnim pritiskom te da „uvaže informacije i tumačenja propisa“ koje favorizira rukovodstvo firme za koju dotične kolege računovođe rade. Neoficijelni i samozvani predstavnici poslodavaca bez razmišljanja upućuju kritike računovođama i revizorima u smislu da su baš oni nesposobni da otkriju prevare, te da tako pokazuju sopstvene slabosti povinujući se i saučestvujući u zahtjevima poslodavaca koji žele da finansijske brojke i svoje izvještaje predstavljaju u najboljem svjetlu, te time ukazuju tobože na potrebu da se preispita stanje u ovoj oblasti, kako u zakonskoj regulativi tako i praktičnoj primjeni. Iz toga razloga, kao i zbog mnogo drugih stvari, budućnost računovodstvene profesije mora se zasnivati prije svega na nezavisnosti i stručnosti profesionalnih računovođa, a računovođe u tome nikako ne smiju ostati usamljeni. Odgovornost profesionalnih računovođa velika je, budući da kvalitet njihovog rada ne utiče isključivo i jedino na klijenta ili na poslodavca, već na cjelokupno finansijsko stanje države.

2. Elma Peštović

 Godišnja prijava poreza na dohodak za 2019. godinu

Konačno utvrđivanje obaveze poreza na dohodak vrši se po isteku godine i to na osnovu godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti Poreznoj upravi do 31. marta tekuće godine, a sastoji se iz izvještaja i drugih relevantnih dokumenata, te iznosa porezne obaveze koju je utvrdio sam porezni obveznik, a podnosi se na propisanom obrascu porezne prijave. Prijava se podnosi za dohodak ostvaren u tom poreznom periodu i to samo za oporezivi dohodak za koji nije izvršen konačan obračun poreza na dohodak. Znači, ako je za neki dohodak izvršen konačan obračun poreza prilikom isplate onda takav dohodak se neće uključiti u poreznu osnovicu.

3. Jasenko Hadžiahmetović

 Porez na dobit za 2019. godinu poslovnih jedinica pravnih lica iz FBiH koje posluju u RS i BDBiH 

4. Dr sc. Jozo Piljić

 Metode procjene imovine, utvrđivanja  prihoda i rashoda

 Pri oblikovanju računovodstvenih politika treba se držati Međunarodnih računovodstvenih standarda odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, ovisno o tome koje standarde društvo treba ili želi primjenjivati. Pri tome treba polaziti od pretpostavki o neograničenom vremenu poslovanja, osim ako to nije slučaj, a što onda treba jasno objaviti. Temeljna pretpostavka usvajanja računovodstvenih politika je prikazivanje poslovnih događaja i transakcija u skladu s njihovom ekonomskom stvarnošću, a ne formalnim elementima koji nastoje udovoljiti zakonskim okvirima. MRS/MSFI se ne bave nebitnim vrijednostima i transakcijama. Pri oblikovanju računovodstvenih politika valja voditi brigu o dosljednoj primjeni tih politika, o priznavanju događaja u trenutku nastanka, o pouzdanom prikazivanju svih poslovnih događaja, o vjernom predočavanju svih transakcija. Sastavljači računovodstvenih politika moraju voditi brigu o tome da njihova interpretacija poslovnih događaja i transakcija mora biti neutralna, nepristrana, da osigura pravodobnost, usporedivost i potpunost uređenih informacija. Smisao sastavljanja računovodstvenih politika nije u izračunavanju svih najsitnijih detalja svakog poslovnog događaja, nego treba imati na umu bitne informacije i postizanje većih koristi od ulaganja. Sastavljanje računovodstvenih politika nije samo sebi svrha. Cilj usvajanja i dosljedne primjene računovodstvenih politika je: istinit, fer, pouzdan, oprezan, cjelovit, neutralan, nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, dobiti i gubitaka u poslovnoj godini na uređen jasan i razumljiv način.

5. Nedim Čustović

 Predaja izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2019. godinu sa prilozima i praktičnim primjerom mapirane procedure izjave o fiskalnoj odgovornosti

Izjava o fiskalnoj odgovornosti mora se posmatrati kao jedan od instrumenta nadzora trošenjabudžetskih sredstava, provjeru ispravnosti, namjenske, zakonske i svrsishodne upotrebe budžetskih sredstava radi efikasnoga funkcionisanja sistema finansijskog upravljanja i kontrole utroška sredstava utvrđenih u budžetu odnosno finansijskom planu. Svrha ovog zakonodavnog okvira je ojačati fiskalnu odgovornost rukovodioca korisnika budžetskih sredstava, što je tek djelomično uspjelo propisivanjem zakonskih odredba na osnovu kojih rukovodilac korisnika budžetskih sredstava pri povredi pravila podliježe prekršajnim odredbama što propisuju novčane kazne za neprovođenje propisa. Odgovornost je djelomično umanjena, radi nepostojanja političke i krivične odgovornost kakva bi, da postoji,imala cilj dodatno povećati važnost same Izjave. Potrebne su što skorije izmjene i dopune zakonodavnog okvira fiskalne odgovornosti, što se može jednostavno uraditi na način da obveznici primjene zakonodavnog okvira finansijskog upravljanja i kontrola budu i obveznici podnošenja izjave o fiskalnoj odgovornosti, prije svega potrebno je uvesti kao obveznike i javna preduzeća (privredna društva) u većinskom vlasništvu države. Što se tiče sadržaja izjave o fiskalnoj odgovornosti i 51-og pitanja, potrebno je što prije sadržaj pitanja iz planiranja, izvršavanja budžeta, računovodstva, izvještavanja, a naročito javnih nabavki uskladiti sa aktuelnom i važećom zakonskom regulativom budžeta, računovodstva i javnih nabavki, obzirom da su se od 2014. godine u više navrata donosili, mijenjali, dopunjavali naročito podzakonski akti, a što je najvažnije u 2016. godini donesen je i Zakon o finansijskom upravljanju i kontroli u FBiH, što je osnova i temeljni uslov davanje izjave o fiskalnoj odgovornosti. Na kraju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti treba konstantno razvijati i usklađivati sa krajnjim ciljem njenog pretvaranja u ključni dokument kojim će se pratiti primjena i uspostava sistema finansijskog upravljanja i kontrola,te utvrđenih fiskalnih pravila

1    6. Mr.sc. Jasmina Hurić-Bjelan

Uzroci zaduženosti i makroekonomska pozicija Bosne i Hercegovine

Uzroci zaduženosti mogu biti unutarnji (endogeni) i vanjski (egzogeni). Endogeni su oni na koje zemlja može uticati i oni su rezultat makroekonomske politike određene zemlje, dok su egzogeni oni koji dolaze iz međunarodnog okruženja i na koje država ne može djelovati. Kad je u pitanju BiH najvažniji unutarnji faktori su neravnoteža agregatne ponude i agregatne tražnje, politički problemi, loš životni standard stanovništva, nedovoljan rast i razvoj zemlje i mnogi drugi. Endogeni faktori su i: loša platno-bilansna pozicija zemlje, politika štednje i investicija, monetarna politika, inflacija i sl. U vanjske faktore se svrstavaju: politika kamatnih stopa na novčanim tržištima i tržištima kapitala, politika razmjene sa drugim zemljama, ekonomska i politička nestabilnost u okruženju i dr. Zaduženost je veoma često posljedica neravnoteže agregatne potražnje i agregatne ponude, odnosno viška agregatne potražnje nad agregatnom ponudom. U slučaju BiH visok javni dug je prije svega posljedica deficita u državnom proračunu i vanjskoj trgovini zemlje (Marić, 2012). Kompleksno fiskalno uređenje BiH, decentralizirana i nekoordinirana fiskalna politika imaju negativan uticaj na postizanje fiskalne ravnoteže odnosno fiskalne pozicije koja doprinosi stabilnosti i održivosti javnih finansija.

7. Bernard Iljazović

 Uloga trenera/konzultanata u organizacijama

Na današnjem tržištu u uvjetima nestabilnih ekonomskih okolnosti, agresivne konkurencije i sve zahtjevnijih klijenata potreba za stabilnosti poslovanja postaje sve veća. Stoga je za inovativna rješenja koja će omogućiti daljnji razvoj, povećati učinkovitost poslovanja, te pružiti zaštitu od negativnih vanjskih čimbenika često potrebna stručna pomoć osoba koja će pomoći u realizaciji postavljenih poslovnih ciljeva, odnosno pomoć trenera/konzultanta. Kako na tržištu postoji velik broj stručnjaka tog profila, upravo zato treba biti oprezan prilikom njihova angažmana, jer koliko njihova stručna pomoć može donijeti beneficija organizaciji, toliko može donijeti i negativnih učinaka. (uloženo dragocjeno vrijeme, napor, posebice financijska sredstva, a realizacija ciljeva izostala.) Znači, prije nego što ugovorite usluge poslovnog savjetovanja za Vašu organizaciju, potrebno je odgovoriti na pitanje da li je Vašoj organizaciji neophodna pomoć trenera/konzultanta, u kojem području, opsegu i na koje vremensko razdoblje kako bi njihovim angažmanom donijeli pozitivne beneficije Vašoj organizaciji.

8. Džana Kadribegović

Radno  vrijeme u  Zakonu o radu  

U Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“, 26/16 i 89/18) definiran je pojam radnog vremena što ranije nije bio slučaj, zbog čega je bilo dosta dilema u praksi. Prema zakonskoj definiciji, radno vrijeme je vremenski period  u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca. Važno je naglasiti da se u radno vrijeme ne računa vrijeme u kojem je radnik pripravan, odnosno raspoloživ da se odazove pozivu poslodavca za  obavljanje  poslova, ako se ukaže takva potreba. Naime, zakonom nije bila predviđena  mogućnost pripravnosti za rad, iako je u praksi  pripravnost u određenim djelatnostima već funkcionirala (zdravstvo, policija,vatrogasci i sl.).  Naime, u vrijeme pripravnosti radnik ne radi i koristi svoj dnevni, nedjeljni ili godišnji odmor, ali je u isto vrijeme  pripravan da se  odazove na svaki poziv poslodavca i da u relativno kratkom roku dođe na posao.Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu uređuje se  kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Tako bi trebalo da se spriječe zloupotrebe i da poslodavci  određuju obavezu pripravnosti užem krugu radnika i samo tada kada je to zaista potrebno.

9. Safeta Lukačević

 Ergonomijska psihologija – kako oblikovati za čovjeka

Ergonomija po definiciji je naučna disciplina (nauka o radu) kojoj je zadatak da istražuje ljudski organizam i ponašanje, te pruža podatke o prilagođenošću predmeta s kojima čovjek dolazi u kontakt. Dakle, ergonomija proučava anatomske, fiziološke i druge parametre ljudskog tijela. To nije nezavisna nauka nego se koristi podacima svih disciplina koje se bave čovjekom (medicinom, psihologijom, matematikom, optikom, akustikom itd.).Ergonomija omogućava da se kvalitetno radi, poveća proizvodnja, smanji broj profesionalnih oboljenja i da se poveća efikasnost i sigurnost upotrebe predmeta. Ergonomija mora biti najčvršće povezana s konstrukcijom i tehničkim projektovanjem proizvoda (s jedne strane) i dizajniranjem (s druge strane).U središtu interesa ergonomijske psihologije pri oblikovanju radne okoline je čovjek. Drugim riječima, svrha ergonomijske psihologije jest prilagoditi rad psihološkim i psihofiziološkim osobitostima čovjeka. Ergonomijska psihologija trebala bi pomoći u dizajniranju sistema, s obzirom na ograničenja čovjeka u primanju i obradi informacija, odlučivanju, pamćenju te djelovanju, odnosno poduzimanju akcija.

10. Savjetodavni servis

11. Saopštenja za primjenu propisa

by administrator