Aktuelnosti

Časopis Februar 2025

ONLINE PRISTUP ČASOPISU

1.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Računovodstveni i porezni tretman naknadno utvrđenih troškova

Prema standardima financijskog izvještavanja pogreškom prethodnog razdoblja smatraju se izostavljanja iz, ili pogrešna prikazivanja u financijskim izvještajima subjekta zajedno ili više prethodnih razdoblja nastala neupotrebom ili pogrešnom upotrebom pouzdanih informacija. Pogreška može biti značajna ili neznačajna. Kada je riječ o značajnoj pogrešci tada je potrebno retroaktivno prepravljanje. Značajnom pogreškom smatra se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje stavki ako te stavke, pojedinačno ili skupno, mogu utjecati na ekonomske odluke koje donose korisnici na osnovi financijskog izvještaja. Vrlo su česti slučajevi nastanka određenih pogrešaka u knjigovodstvu poreznih obveznika. U većini slučajeva ne radi se o značajnim greškama. Takve greške jednostavne su za ispraviti i nemaju značajnog utjecaja na financijske izvještaje. Značajnije greške, u pravilu se lakše otkrivaju, ali je njihov postupak ispravke složeniji. Ispravljanje otkrivenih grešaka obvezno je za poduzetnika, ne samo zbog utjecaja na poreze, već iz osnovnog razloga zašto se financijski izvještaji sastavljaju. Svrha financijskog izvještavanja je pružanje informacija korisniku pri donošenju ekonomskih odluka i upravo iz tog razloga, prije svega članovi društva su posebno zainteresirani da im financijski izvještaji budu tačni.

2.Dr Mirna Pajević Rožajac 

Praktična primjena državnih bespovratnih davanja u svijetlu „velikih“ i „malih“ standarda

Državna pomoć ima mnogo oblika koji se razlikuju i prema vrsti pomoći koja se daje i prema uslovima koji se uz nju obično vezuju. Bespovratna davanja (ili bespovratni poticaji) su finansijske potpore kojima država potiče ciljane tržišne grupe koje zbog načina poslovanja, poslovnog okruženja ili drugih razloga nisu dovoljno profitabilne, ili nisu pogodne za investicije. Bespovratna ili nepovratna sredstva su sredstva koja imaju tačno određenu namjenu i moraju se utrošiti i pravdati u tačno određenom roku, te se ne moraju vratiti ako su pravilno utrošena. Bespovratna davanja na određeni način predstavljaju novac u nekom od svojih pojavnih oblika, te imaju unaprijed određenu namjenu koja se po pravilu ne može mijenjati. Računovodstveni standardi koji tretiraju tematiku bespovratnih davanja su Međunarodni računovodstveni standard 20-Računovodstvo državnih bespovratnih davanja i objavljivanje državne pomoći i Odjeljak 24 Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća. Državna bespovratna davanja (grantovi) se ponekad nazivaju drugim imenima, kao što su donacije, podsticaji, subvencije ili premije.

3.Haladin Salihović

Godišnji  obračun  banaka  za  2024. godinu

Po pitanju izvještavanja, Banke i druge slične finansijske organizacije svoje finansijske izvještaje, za 2024. godinu, odnosno godišnji  obračun  za 2024.  godinu će sačiniti i podnijeti na obrascima u  skladu sa odredbama Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za banke i druge finansijske organizacije, koji je donijet  na osnovu odredbi Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine i koji se odnose na sadržaj i način popunjavanja sastavnih dijelova finansijskih izvještaja koji su specifični za banke i druge slične finansijske organizacije. Prema nerevidiranim izvještajnim podacima sa stanjem na dan 31.12.2024. godine, banke u Federaciji Bosne i Hercegovine, ostvarile su pozitivan finansijski rezultat, pri čemu na pokazatelje profitabilnosti najznačajnije utiču pokazatelji kvaliteta aktiva i efikasnost u upravljanju operativnim prihodima i rashodima. U odnosu na kraj prethodne godine, zabilježen je rast neto imovine, novčanih sredstava, kreditnog portfolija, ulaganja u vrijednosne papire, depozita, štednje i ukupnog kapitala. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima, kao ključnog indikatora kvaliteta aktive, bilježi smanjenje u odnosu na kraj prethodne godine. Na nivou bankarskog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine iskazan je pozitivan finansijski rezultat koji bilježi povećanje u odnosu na isti period prethodne godine.

4.Jasenko Hadžiahmetović

Godišnja prijava poreza na dobit za 2024. godinu u Republici Srpskoj

Godišnju prijavu poreza na dobit dužna su podnijeti pravna lica iz RS za dobit koju ostvare iz bilo kog izvora u zemlji ili inostranstvu, kao i poslovne jedinice pravnog lica sa sjedištem u FBiH, BDBiH ili inostranstvu za dobit koju ostvare iz izvora u RS. Godišnja prijava poreza na dobit za 2024. godinu podnosi se obavezno u elektronskom obliku najkasnije do 31.03.2025. godine. U istom roku se mora platiti obračunati (godišnji) porez na dobit. Prijava se podnosi posredstvom web-stranice Poreske uprave RS − Elektronske usluge − Podnošenje poreskih prijava, logovanjem na informacioni sistem PU RS. Prilikom sastavljanja godišnje prijave za 2024. godinu, za porezne obveznike je olakšavajuća okolnost da u 2024. godini u RS nije bilo izmjena propisa iz oblasti poreza na dobit. Stoga će se utvrđivanje poreza na dobit za 2024. godinu vršiti na osnovu propisa koji su bili na snazi prilikom utvrđivanja poreza na dobit za 2023. godinu

5.Mr Slavica Ašonja, dipl. ek.

Međunarodni računovodstveni standard 12-Porezi na dobit i njihova primjena u poslovanju sa osvrtom na praksu u Bosni i Hercegovini

Međunarodni računovodstveni standard 12 (MRS 12) predstavlja ključni okvir za priznavanje i obračun poreza na dobit, naglašavajući važnost usklađivanja računovodstvenih i poreskih pravila. Iako je njegov cilj unapređenje kvaliteta finansijskog izvještavanja kroz transparentnije i relevantnije prikazivanje poreskih obaveza, primjena ovog standarda u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim izazovima. Jedan od glavnih problema je kompleksnost obračuna odloženih poreza, koja zahtijeva visok nivo stručnosti, što predstavlja prepreku za mikro, mala i srednja preduzeća. Nedostatak jasnih definicija i prilagodbe lokalnom zakonodavstvu dodatno otežava implementaciju MRS 12. Osim toga, asimetrična primjena standarda u razvijenim i nerazvijenim zemljama ukazuje na potrebu za revizijom pristupa kako bi se osiguralo da svi subjekti, bez obzira na veličinu, mogu efikasno primjenjivati ove standarde. U Bosni i Hercegovini, regulatorni okvir podržava primjenu MRS 12, ali praksa pokazuje da mnoge kompanije ne primjenjuju ovaj standard, što dovodi do nerealnog prikazivanja finansijskih rezultata. Ova situacija je rezultat kombinacije nedostatka motivacije za usklađivanje sa standardima i slabosti u edukaciji i obuci poreskih službenika. Stoga, za postizanje istinitog i fer izvještavanja, neophodno je unaprijediti obrazovne i regulatorne okvire, kao i podići svijest o važnosti primjene MRS 12 među poslovnim subjektima.

6.Dr. sc. Dinka Antić

OECD model globalnog minimalnog poreza na dobit

Cilj globalne inicijative OECD-a je ostvarenje pravičnosti u oporezivanju na način da multinacionalne korporacije plate fer iznos poreza u zemlji gdje posluju. Dosadašnja porezna pravila zemalja su omogućavala multinacionalnim korporacijama da izbjegnu plaćanje poreza ili da poreznu obvezu svedu na minimum seljenjem dobiti u nisko oporezovane jurisdikcije, kao poželjne destinacije za provođenje poreznog planiranja. Kao odgovor na sve agresivnije oblike poreznog planiranja razvijene zemlje su nastojale usvojiti pravne propise kojima bi se zaštitila tržišta i umanjila porezna evazija koju agresivno planiranje proizvodi. Cilj reforme je da se spriječi raširena praksa izbjegavanja plaćanja poreza korištenjem metoda agresivnog poreznog planiranja multinacionalnih kompanija, s jedne strane, i štetna porezna politika zemalja, koje niskim ili nultim poreznim stopama na dobit i izdašnim poreznim olakšicama nastoje  privući investicije. Globalni minimalni porez je dizajniran na način da zemlja ima mogućnost da ubire dodatni porez na višak dobiti podružnica i zavisnih kompanija koje su u sastavu multinacionalnih korporacija, a koje posluju u zemlji. Koncept podrazumijeva redistribuciju prava na oporezivanje dobiti, gdje primat ima zemlja u kojoj se stvara dobit. S obzirom na globalni karakter reforme, koja djeluje kao “sistem spojenih posuda”, ukoliko jedna zemlja odluči da ne uvede minimalni porez na dobit, porez će u svakom slučaju biti plaćen u zemlji gdje je sjedište matične kompanije ili u zemljama koje su uvele minimalni porez, a u njima posluju ostale članice grupe. Nova pravila u okviru dva stuba reforme  bi trebala ukloniti štetnu poreznu konkurenciju u području oporezivanja dobiti na globalnom nivou, dovesti do rasta porezne osnovice i poreznih prihoda, te, u konačnici, doprinijeti efikasnijoj alokaciji kapitala u svijetu

7.Dr. Milica Vidović

Prava i obaveze obveznika u postupku registracije i deregistracije za PDV

Odredbama člana 57. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost propisana je dužnost svakog lica, čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobođenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 100.000 KM, da se registruje prema ovom Zakonu kao PDV obveznik. Registracija za PDV može biti obavezna odnosno po sili Zakona ili dobrovoljna tj. po zahtjevu poreskog obveznika. I u jednom i u drugom slučaju teret dokazivanja je na poreskom obvezniku. Registraciju za PDV pokreće poreski obveznik podnošenjem zahtjeva na propisanom obrascu ZR-1 ili registracija može biti izvršena po službenoj dužnosti, u kojem slučaju inspektori UIO započinju postupak registracije. U oba slučaja, obveznik treba UIO da dostavi brojnu dokumentaciju. Nakon registracije za PDV obveznik ima jasno propisane obaveze koje su striktno određene rokovima, a neizvršavanje ovih obaveza za sobom povlači brojne sankcije.Lica koja su registrovana za PDV mogu i izgubiti taj status nakon što UIO pokrene postupak deregistracije po službenoj dužnosti ili sami mogu podnijeti zahtjev za deregistraciju i brisanje iz Jedinstvenog registra obveznika indirektnih poreza. Zahtjev za deregistraciju je akt koji podnosilac piše u slobodnoj formi odnosno u ove svrhe UIO nije propisala obrazac. Kao što ima obaveze nakon registracije za PDV, tako obveznik koji želi da izađe iz sistema PDV-a mora izmiriti sve novčane obaveze prema UIO, i u postupku deregistracije treba UIO dostaviti brojne dokumente Na rješenja UIO o registraciji, kao i rješenja UIO o prestanku registracije, obveznik koji je nezadovoljan može uložiti žalbu prvostepenom, a zatim i drugostepenom organu, a nakon tog može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe kod Upravnog odjeljenja Suda BiH. Bez obzira na korištenje dozvoljenih pravnih lijekova odnosno u slučaju da se podnese žalba, a kasnije i tužba, rješenja UIO su izvršna.

8.Nedim Čustović

Izrada i predaja samoprocjene GI FUK, sa upustvom popunjavanja u  PIFC aplikaciju

Godišnji izvještaj o funkcionisanju sistema FUK (u daljem tekstu: GI FUK) predstavlja izvještaj korisnika javnih sredstava iz člana 14. stav (1) Zakona o FUK o stanju sistema FUK za prethodnu godinu koji se podnosi na propisanom obrascu, a sadrži opće podatke o Društvu i popunjen upitnik za samoprocjenu sistema FUK. Pristup Modulu za finansijsko upravljanje i kontrolu (FUK) u aplikaciji dozvoljen je isključivo imenovanom koordinatoru za finansijsko upravljanje i kontrolu na osnovu dostavljenog akta o imenovanju Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Federalnog ministarstva finansija/financija (u daljem tekstu: CHJ). Pored koordinatora za FUK, pristup može biti odobren i imenovanom koordinatoru za upravljanje rizicima u organizaciji, ali također na osnovu dostavljenog akta o imenovanju od strane organizacije u kojoj je zaposlen. Obzirom da ostali zaposlenici nemaju pristup aplikaciji, preporuka je da se svima omogući uvid u mapu procesa i registar rizika organizacije npr. objavljivanjem na Internetu organizacije, dostavljanjem putem emaila i sl. Na taj način će svi zaposleni imati dostupne informacije o mapiranim procesima i identificiranim rizicima, a istovremeno će podaci u aplikaciji PIFC ostati zaštićeni od neovlaštenog korištenja i neovlaštene izmjene podataka.

9.Bernard Iljazović

Što donosi novo zakonsko uređenje o samostalnim preduzetnicima u Republici Srpskoj?

U Republici Srpskoj donesen je novi Zakon o samostalnim preduzetnicima koji je stupio na snagu 1. januara 2025. godine. Donošenje novog Zakona o samostalnim preduzetnicima u Republici Srpskoj trebalo bi polučiti određene pozitivne učinke u praksi. Prvenstveno doprinijeti poboljšanju poslovnog okruženja, posebice u dijelu koji se odnosi na registraciju i poslovanje u formi preduzetnika, što će dovesti do povećanja broja preduzetnika i zaposlenih lica kod preduzetnika, a time i ekonomske aktivnosti i konkurentnosti privrede Republike Srpske.

10.Mr Safija Žilić, dipl.oec

Obveznica ili dionica kao izvor finansiranja

U savremenom poslovnom okruženju, preduzeća se suočavaju s različitim izazovima u pronalaženju adekvatnih izvora finansiranja. Među najvažnijim instrumentima za prikupljanje kapitala su obveznice i dionice. Obveznice predstavljaju dugoročne dužničke vrijednosne papire koje izdaje preduzeće s ciljem prikupljanja sredstava, uz obavezu vraćanja glavnice i plaćanja kamata investitorima. S druge strane, dionice su vlasnički vrijednosni papiri koji omogućavaju investitorima sticanje udjela u vlasništvu preduzeća, čime postaju suvlasnici i imaju pravo na dio dobiti. Korištenje obveznica i dionica kao izvora finansiranja omogućava preduzećima da diverzifikuju svoje finansijske resurse, smanje zavisnost od bankarskih kredita i povećaju svoju finansijsku stabilnost. Jedan od izvora finansiranja su emitovanje obveznica ili dionica zavisno od toga šta preduzeću kojem su potrebna sredstva u tom momentu odgovara, kao i zavisno od toga šta preduzeće planira u budućnosti i hoće li imati dovoljno sredstava kako bi moglo isplatiti obveznice kada dospiju ili od toga da li su postojeći dioničari spremni dijeliti sa nekim svoje preduzeće naročito ako se radi o porodičnim preduzećima gdje su godinama svi vlasnici preduzeća bili rodbinski vezani. I na kraju, svi izvori finansiranja su dobri i prihvatljivi za preduzeće, ali samo ako će se preduzeće na osnovu tih izvora finansiranja razvijati i rasti brže nego do sada i ako će uspjeti sanirati svoju trenutnu situaciju u preduzeću, te ako će na kraju biti svi zadovoljni i investitori, i menadžment, a i sami uposlenici preduzeća.

11.Mehmed Budić

Finansijske institucije na tržištu kapitala

Finansijski sistem  je u okviru nacionalne ekonomije jedan od najvažnijih podsistema. Osnovno pravilo je da je uspješan finansijski sistem preduvjet za ekonomski rast. Finansijski sistem je, kao dio nacionale ekonomije, i sam sastavljen od više elemenata, koji omogućuju nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj društveno-ekonomskoj zajednici. Stoga, može se kazati da finansijski sistem predstavlja jedan od ključnih dijelova ukupnog ekonomskog sistema zemlje i da između njih postoji čvrsta veza, u smislu da razvijen ekonomski sistem u jednoj zemlji podrazumijeva postojanje razvijenog finansijskog sistema, i da dinamičan razvoj finansijskog sektora povratno inicira brži razvoj ekonomskog sistema u cjelini. U najširem smislu, finansijski sistem usmjerava oskudne resurse privrede od štediša (ljudi koji troše manje nego što zarađuju) ka uzajmljivačima (ljudi koji troše više nego što zarađuju). Štediše nude svoj novac finansijskom sistemu i očekuju da će ga kasnije povratiti uz kamatu. Uzajmljivači traže novac od finansijskog sistema znajući da ga kasnije moraju vratiti sa kamatom. Finansijski sistem predstavlja mehanizam i vodič, odnosno sistem kanala kojima se vrši transfer finansijskih sredstava između različitih grupa i subjekata u privredi. Finansijske institucije obavljaju funkciju kanalisanja finansijskih sredstava od strane suficitarnih subjekata ka deficitarnim. Njihova uloga je u modernom društvu postala osnova obavljanja svake poslovne transakcije. Danas je prosto nemoguće zamisliti globalnu ekonomiju u kojoj je za svaku kupovinu/prodaju potrebno izravno dati/uzeti gotovinski novac. Svaka transakcija bi tražila puno više vremena i aktivnosti vezanih za prenos sredstava. Finansijske institucije, osim što su ubrzale poslovne transakcije i smanjile troškove poslovanja kompanija i pojedinaca, one su također vrlo bitan faktor i u osiguravanju finansijskih sredstava od ukupnih rizika.

12.Nerimana Sabljica

Uloga inovativnih finansijskih instrumenata u održivom razvoju

Gledajući u cjelini, sve značajnija uloga inovativnih finansijskih instrumenata u cirkularnoj ekonomiji postavlja osnove za održivu i odgovornu ekonomsku budućnost. Sinergijsko djelovanje finansijskog menadžmenta, cirkularne ekonomije i inovativnih finansijskih instrumenata otvara nove opcije i vizije za održivi razvoj i održivo poslovanje. Snažan argument u prilog afirmaciji ideje cirkularne ekonomije je njena osnovna premisa da dostizanje održivog razvoja na globalnom nivou ne podrazumijeva promjenu u kvalitetu života ljudi, niti pad proizvodnje i profita na strani proizvođača, već da cirkularni model može i mora biti jednako profitabilan kao linearni, kao i da omogućava potrošačima da jednako uživaju u proizvodima i uslugama. životni vijek, ali i održavanjem, servisiranjem i reciklažom. Inovativni finansijski instrumenti igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, jer omogućavaju bolje usklađivanje kapitala s potrebama za zaštitu životne sredine, društvenom odgovornošću i ekonomskom održivošću.

13Jasmin Omeragić

Neki aspekti upravljanja otpadom

Primjena postojećih zakonskih rješenja i podzakonskih akata, kojima se uređuje oblast upravljanja otpadom, još uvijek „omogućava“ mnogo negativnih učinaka, prvenstveno sa stanovišta okolišnih, ekonomskih i socijalnih aspekata. Istina, još u većoj mjeri postoji neusklađenost sa zakonodavstvom Europske unije, a posebno sa aspekta zadatih rokova od iste. U EU savremenim tokovima, upravljanje otpadom se smatra dijelom cirkularne ekonomije, te samim time utiče na cjelokupnu privredu i društvo u cjelini. Savremeno upravljanje otpadom skup je aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada i njegovog štetnog utjecaja na okolinu. Te mjere se posebno odnose na aktivnosti sakupljanja, prevoza, recikliranja i drugih djelatnosti koje su u vezi s otpadom, kao i nadzorom nad tim djelatnostima, ali i na tretiranje deponija na prihvatljiv način. Nekih pozitivnih pomaka ipak ima, ali stanje u sistemu odlaganja otpada na području FBiH je i dalje na nezavidnom nivou, što negativno utiče kako na okolinu tako i na zdravlje stanovništva. Valja napomenuti da postojeći sistem ne nudi podsticaje koji bi spriječili nastanak, a time i smanjenje količine otpada. Upravljanje otpadom problem je svih zainteresiranih strana: potrošača, proizvođača, vlasti svih nivoa, firmi registriranih i zaduženih za prihvat i obradu otpada i dr.

14.Džana Kadribegović

Diskriminacija radnika i lica koje traži zaposlenje

Izuzetno značajno mjesto u Zakonu o radu  dobio je institut zabrane diskriminacije radnika i lica koja traže zaposlenje. Osnov zabrane diskriminacije predviđen je u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, a u Zakonu o radu propisani su konkretni slučajevi diskriminacije radnika i lica koje traži zaposlenje, čime se obezbjeđuje primjena najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda, u skladu sa međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba. Zabrana diskriminacije je veoma značajna, naročito kada se radi o uvjetima za zapošljavanje, izboru kandidata na određeno radno mjesto, u pogledu uvjeta rada i svih prava iz radnog odnosa. Normativna rješenja iz Zakona o radu imaju za cilj, također, prevenciju i zaštitu od svakog oblika diskriminacije zaposlenih osoba i osoba koje traže zaposlenje.

15.Prof. dr Asja Gojačić

Ekonomska diplomacija u suvremenom globalnom okruženju

Diplomaciju se može svrstati među najstarije društvene djelatnosti. Kao jedan od načina zadovoljavanja nacionalnih interesa, ali i kao sredstvo sporazumnog rješavanja problema, smatra se najstarijim oblikom suradnje među državama. Države putem diplomacije kreiraju svoj položaj u međunarodnoj zajednici i na taj način nastoje ostvariti svoje nacionalne ciljeve. Ostvarenje nacionalnih ciljeva države zavisi u velikoj mjeri od njezine ekonomske moći, te svaka država nastoji ostvariti što bolju poziciju u odnosima s drugim državama. Diplomacija, kao dio ekonomskog procesa je društveno ukorijenjena kroz mnoge segmente kada je u pitanju napredak i razvoj društva i na mikro i na makro razini. Ona svoje napore usmjerava na stvaranje pozitivne konkurentnosti, razvoja i napretka zemlje kroz komunikaciju s gospodarstvima u inozemstvu te koordinaciju tih aktivnosti, razmjenu ljudi, dobara i usluga. Oblici diplomatskih aktivnosti su raznovrsni i prilagodljivi promjenama imajući u vidu brzinu promjena koje se dešavaju na međunarodnoj sceni. Države se moraju uključivati u aktualne tokove jer izolacija i kašnjenje na planu vanjske politike izaziva višestruko negativne učinke po svaku državu bez obzira na njezinu ekonomsku i političku moć. Posebno negativne posljedice se održavaju na ekonomiju države ukoliko država nema dobro organiziranu ekonomsku diplomaciju koja je postala prioritet diplomatske aktivnosti većine država. Putem diplomacije države brane svoje interese i nastoje ostvariti ciljeve od nacionalnog značaja koji u današnjoj epohi globalizacije zavise od niza čimbenika izvan državnih granica.

16. Savjetodavni servis

by FEB dd

Časopis Januar 2025

ONLINE PRISTUP ČASOPISU

1.Dr. Milica Vidović

Povrat sredstava u sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini

Za povrat PDV-a po osnovu PDV prijave koji je najviše rasprostraljen kod registrovanih PDV obveznika ne postoji poseban zahtjev nego je on sastavni dio PDV prijave koju obveznici podnose elektronskim putem upotrebom kvalifikovane elektronske potvrde. O ovom zahtjevu za povrat PDV-a odlučuje Grupa za povrat, knjigovodstveno praćenje i analizu u regionalnim centrima Uprave za indirektno oporezivanje prema sjedištu poreskog obveznika. Sve ostale zahtjeve za povrat obveznici ili njihovi zastupnici odnosno lica koja imaju pravo na povrat podnose pismenim putem različitim organizacionim jedinicama u Upravi za indirektno oporezivanje, koje o tim zahtjevima odlučuju nakon provedenog upravnog postupka u kojem se donosi rješenje. Povrat PDV-a stranim fizičkim licima ne vrši Uprava za indirektno oporezivanje nego prodavac ili registrovani operater. U ove svrhe postoji propisan obrazac PDV-SL2 ili dokument operatera koji ima sve elemente kao i PDV SL 2 obrazac. Zahtjev za povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH podnosi se na propisanom obrascu POV-SPO Grupi za povrat PDV-a stranim pravnim licima u Regionalnom centru UIO u Mostaru. Zahtjevi za povrat PDV-a DKP predstavništvima, međunarodnim organizacijama i članovima misija i njihovih porodica, kao i po osnovu međunarodnih ugovora podnose se na obrascima CD-PDV 1, CD-PDV 2 i CD-PDV 1M Grupi za povrat indirektnih poreza po osnovu međunarodnih ugovora u Regionalnom centru UIO u Sarajevu.

2.Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2025.godine

Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom duhana za pušenje dužne su popisati zalihe duhana za pušenje na dan 01. 01. 2025. godine, obilježene akciznim markicama izdanim od 01. 01. 2010. godine do 31. 12 2024. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru UINO do 07. 01. 2025. godine. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana nisu dužne vršiti popis i dostavu UINO popisnih lita ako se zalihe cigareta i/ili duhana za pušenje proizvedenih u Bosni i Hercegovini, koji nisu stavljani u promet i nalaze se 31. 12. 2024. godine na zalihi kod obveznika akcize na domaći duhan i duhanske prerađevine. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su na zatečene zalihe utvrđene u popisnim listama obračunati akcizu u skladu s Odlukom Upravnog odbora. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta dužne su do 17.01.2025. godine uplatiti razliku između obračunate i već uplaćene akcize, na Jedinstveni račun UINO. Porezni obveznici i druge osobe koja se bave prometom duhanskih prerađevina, dostavljaju popisne liste koje sadržavaju podatke sukladno odredbama članka 67. Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 50/09, 80/11, 48/12, 74/14, 85/1,i 4/18, 3/21, 62/21 i 85/22).

3.Jasenko Hadžiahmetović

Obračun poreza na dobit za 2024. godinu za podružnice pravnih lica iz RS i BDBiH za dobit koju ostvare u FBiH

Prema članu 101. stav 1. Pravilnika FBiH, godišnju prijavu poreza na dobit obveznik podnosi nadležnoj ispostavi PU FBiH do 31. marta odnosno do zadnjeg radnog dana u martu tekuće za prethodnu godinu (tj. rok je 31.03.2024.). Ova obaveza se odnosi i na lica koja su ostvarila gubitak. Obrazac godišnje prijave poreza na dobit od 1.1.2021. godine dostavlja se nadležnoj ispostavi PU FBiH isključivo elektronskim putem. Propisano je pet obrazaca poreznih prijava od PP-801 do PP-805, u ovisnosti o kojem se obvezniku radi. Podružnice pravnih lica iz RS i BD koje dobit ostvaruju na teritoriji FBiH godišnju prijavu poreza na dobit podnose na “Obrascu PP-802”. Dakle, godišnja prijava poreza na dobit podnosi se Poreznoj upravi na isti način kako se podnosila prethodnih godina. Ovo stoga što je u zadnjoj izmjeni kako Pravilnika o porezu na dobit, tako i Pravilnika o porezu na dohodak ("SN FBiH", broj: 101 od 20.12.2024. g.) pomjeran rok za početak podnošenja poreznih prijava za fizička i pravna lica elektronskim putem uz upotrebu kvalifikovanog eletronskog potpisa počev od 1.6.2025. godine (umjesto od 1.1.2025. g.). Ako je porez iskazan u godišnjoj poreznoj prijavi za 2024. godinu veći od iznosa ranije uplaćenih akontacija poreza na dobit, obveznik je tu razliku dužan uplatiti najkasnije 20 radnih dana nakon dana podnošenja porezne prijave, shodno članu 53. stav 2. Zakona FBiH. Prema odredbama člana 52. i 53. Zakona FBiH, porez na dobit se tokom kalendarske godine plaća akontativno u jednakim mjesečnim iznosima. Akontacija se obračuna na osnovu prijave poreza na dobit prethodne godine i takav iznos akontacije se plaća sve do podnošenja nove porezne prijave. Akontacija poreza na dobit se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

4.Dr. sc. Selma Vidimlić

Bilansiranje nematerijalne imovine

Nematerijalni resursi su postali ključni resurs za uspjeh određenog broja preduzeća.Savremena preduzeća vrijede na tržištu znatno više od vrijednosti opipljive imovine kojom raspolažu, kao rezultat porasta vrijednosti roba i usluga koje se baziraju na novim tehnologijama i intelektualnim svojinama. Prilikom određivanja vrijednosti nematerijalne imovine potrebno je najprije utvrditi vlasništvo nad nematerijalnom imovinom, što može biti zahtijevan posao, a dodatno je usložnjen pravilnom procjenom vrijednosti iste. Slučaja zloupotrebe tuđeg intelektualnog vlasništva je, također, mnogo, te je neophodno pravilno zaštiti prava preduzeća i buduće ekonomske koristi od korištenja tih prava.

5.Dr. Mirna Pajević Rožajac 

Globalni standardi interne revizije

Globalni standardi interne revizije pružaju zahtjeve i preporuke za usmjeravanje profesionalne prakse kvalitetne interne revizije na globalnom nivou. Standardi također uspostavljaju osnovu za ocjenu učinka usluga interne revizije. Globalni standardi interne revizije sadrže principe (opšti opisi osnovnih pretpostavki ili pravila koji sumiraju grupe zahtjeva i preporuka koje slijede) i standarde (zahtjevi za profesionalnu praksu interne revizije sa razmatranjima). Standardi su organizovani u pet glavnih domena: Svrha interne revizije, etika i profesionalizam, upravljanje funkcijom interne revizije, rukovođenje funkcijom interne revizije i obavljanje poslova interne revizije. Globalni standardi interne revizije postavljaju osnovne zahtjeve i preporuke za profesionalnu praksu interne revizije na globalnom nivou. Standardi se primjenjuju na svakog pojedinca ili funkciju koja pruža usluge interne revizije; za organizacije koje se razlikuju po svrsi, veličini, složenosti i strukturi; i od strane osoba unutar ili izvan organizacije. Standardi se primjenjuju bez obzira da li su interni revizori zaposleni u organizaciji, angažovani po ugovoru sa eksternim pružaocem usluga ili u kombinaciji.

6.Nedim Čustović

Uloga interne revizije, kroz reviziju  pregleda kompletnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja sa stanjem na dan 31.12.2024. godine (praktičan primjer)

Tokom cijele fiskalne godine u javnome sektoru, javnim preduzećem, kao i u realnom sektoru  provode se kontinuirani procesi  blagovremenog, tačnog i ažurnog evidentiranja knjigovodstvenih isprava, načina vršenja kontrole istih, načina knjiženja istih, i na kraju konačnog sastavljanja finansijskih izvještaja (FI). Cilj ove izuzetno važne teme  je ispitivanje organizacije računovodstvenog sistema kojim se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, način odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove finansijskog izvještavanja, kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja sa davanjem mišljenja na sistem internih kontrola, nalaza i preporuka, a sve u cilju poboljšanja cjelokupnoga sistema. Interna revizija doprinosi sveukupnoj stabilnosti i održivosti organizacije pružajući sigurnost u njenu operativnu efikasnost, pouzdanost izvještavanja, usklađenost sa zakonima i/ili propisima, očuvanje imovine i etičku kulturu.

7.Mehmed Budić

Rizik i dejstvo leveridža

Poslovni rizik je rizik ostvarenja poslovnog rezultata kao prinosa na ukupno uložena sredstva, odnosno kapital. Finansijski rizik determiniran je neizvjesnošću budućeg neto dobitka kao prinosa na sopstvena poslovna sredstva. Njegovo dejstvo opredijeljeno je prisustvom fiksnih rashoda finansiranja, odnosno rashoda na ime kamate, koji se ne mogu prilagoditi kratkoročnim fluktuacijama poslovnog dobitka. Poduzeća koja angažuju obje vrste fiksnih troškova, tj. poslovne i finansijske, nesumnjivo se izlažu i dvostrukom riziku, kako poslovnom tako i finansijskom, pri čemu se njihovo kombinovano dejstvo naziva totalnim ili ukupnim rizikom. Tako se ovaj, kombinovani rizik ispoljava kroz neizvjesnost očekivanog neto dobitka kao posljedice oscilacija u obimu aktivnosti, odnosno obima prihoda od realizacije proizvoda i usluga. Izloženost poduzeća navedenim rizicima pretpostavlja neophodnost iznalaženja adekvatnih metoda za njegovo mjerenje i kvantitativno izražavanje. Jedan od tih metoda je i tzv. „leveridž“, pomoću koga se pokušavaju ocijeniti efekti poslovanja uz prisustvo pomenutih konstantnih faktora, tj. fiksnih rashoda. Djelovanje leveridža označava, u stvari, intenzivniju promjenu jedne veličine prema promjeni druge veličine koja je tu promjenu izazvala. Bitno je imati u vidu da upotreba leveridža izaziva dvosmjerne učinke. Naime, dok pod povoljnim okolnostima upotreba leveridža dovodi do povećanja efikasnosti poslovanja, upotreba leveridža pod nepovoljnim okolnostima ima suprotan efekat.

8.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Kratkoročni izvori finansiranja

Kratkoročno finansiranje ima ključnu ulogu u uspješnom poslovanju preduzeća, jer  mu daje sposobnost da u svakom trenutku novčanim sredstvima podmiri svoje dospjele novčane obaveze (solventnost), odnosno da  svu svoju imovinu pretvori (likvidnost). Kratkoročno finansiranje razlikuje se od dugoročnog po tome što dugoročno finansiranje podrazumijeva i sticanje imovine preduzeća. Kratkoročno finansiranje vrlo je važno za svako preduzeće radi eventualne potrebe za prevazilaženjem nelikvidnosti koje naravno ima određenu cijenu odnosno kamatu. Dakle, kratkoročno finansiranje je potrebno koristiti za finansiranje povremene kratkotrajne imovine jer ono omogućava brzo i jednostavno pribavljanje sredstava sa nižim kamatnim stopama, a finansiranje iz dugoročnih izvora uzrokuje veće troškove finansiranja i može smanjiti profitabilnost poslovanja. Međutim, zabrinjavajući je trend sve većeg zaduživanje preduzeća, uz istovremeno smanjenje finansiranja iz vlastitih izvora. Ovaj trend može voditi otežanom pristupa novim izvorima finansiranja i povećati rizik od finansijske nestabilnosti u budućnosti. U ovakvim okolnostima preduzeće treba razmotriti reviziju svoje strategije finansiranja i poslovanja kako bi povećalo likvidnost, optimiziralo upotrebu imovine i poboljšalo rentabilnost.

9.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Primjena inkrementalne analize u procesu donošenja poslovnih odluka

Inkrementalna analiza je relativno jednostavan alat za poslovno odlučivanje koji se temelji na konceptu relevantnog troška i konceptu oportunitetnog troška. Ključni problem kod primjene inkrementalne analize je u identifikaciji relevantnih informacija za donošenje određene poslovne odluke. Inkrementalna analiza se može primjenjivati za donošenje poslovnih odluka kao što je prihvaćanje narudžbe kupca po posebnoj cijeni, proizvodnje ili kupnja dijelova koji se ugrađuju u gotovi proizvod, prodaja proizvoda ili njegova daljnja proizvodnja, zadržavanje ili zamjena opreme, ukidanje neprofitabilnog segmenta i alokacija ograničenih resursa. Za efikasnu primjenu inkrementalne analize nužno je da menadžment raspolaže s pouzdanim i pravovremenim informacijama koje mu primarno pruža računovodstvena funkcija. Primjena inkrementalne analize se temelji pretežito na financijskim informacijama koje pruža računovodstvena funkcija poduzeća, iako je potrebno istaknuti da i nefinancijske informacije mogu imati značajan utjecaj na donošenje poslovnih odluka.

10.Prof. dr. Zorana Agić

Od troška do prilike – finansijski benefiti održive transformacije

Održivo poslovanje više nije opcija već neizostavni dio strateških planova kompanija koje žele da ostanu konkurentne u savremenom poslovnom okruženju. Kroz implementaciju održivih praksi, preduzeća ostvaruju brojne prednosti, uključujući smanjenje operativnih troškova, povećanje tržišne vrijednosti, unapređenje reputacije, lakši pristup kapitalu i veću otpornost na rizike. Za preduzeća u Bosni i Hercegovini, implementacija održivih praksi predstavlja izazov i priliku. Iako lokalno tržište još uvijek nije u potpunosti prilagođeno zahtjevima održivog finansiranja, postepena harmonizacija sa evropskim standardima stvara prostor za integraciju ovih principa. Uvođenje održivih praksi može značajno da doprinese jačanju otpornosti kompanija na eksterne šokove. Preduzeća koja ulažu u obnovljive izvore energije ili optimizaciju lanca snabdijevanja smanjuju svoje operativne rizike i obezbjeđuju dugoročnu stabilnost. Istovremeno, ulaganje u ljudski kapital i promocija društveno odgovornih praksi povećavaju zadovoljstvo zaposlenih, što je ključno za dugoročni uspjeh. Preduzeća koja na vrijeme prepoznaju značaj održivosti ne samo da će smanjiti troškove i povećati profitabilnost, već će postaviti temelje za dugoročnu otpornost i uspjeh u globalnoj ekonomiji. Održivo poslovanje nije samo trend – to je budućnost poslovanja u kojoj se ekonomski rast usklađuje sa odgovornošću prema ljudima i planeti.

11.Džana Kadribegović    

Prestanak Ugovora o radu 

U Zakon o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16, 89/18, 44/22 i 39/24)  implementirane su, između ostalog, odredbe  Konvencije br. 158 o prestanku radnog odnosa kod poslodavca odnosno osnovni  princip na kojem se ista zasniva. Ugovor o radu može prestati iz različitih razloga koji se mogu svrstati u slijedeće razloge: prestanak ugovora o radu  po sili zakona, prestanak ugovora o radu po volji poslodavca i prestanak ugovora o radu po volji radnika. U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, u Zakonu o radu je propisano da je na poslodavcu teret dokazivanja o postojanju opravdanog razloga za otkaz u svim slučajevima otkaza ugovora o radu.

12.Bernard Iljazović

Korupcija u Bosni i Hercegovini

Korupcija se uvukla u sve segmente društvene zajednice, te se njome podriva pravni poredak države, narušava integritet institucija, vladavina prava, te ugrožava ekonomski napredak. Niti jedna država ne može očekivati da će građani imati povjerenje u pravosuđe i njegove institucije ako su svjedoci brojnih koruptivnih radnji čiji počinitelji ne snose nikakve prekršajne sankcije. Na taj način se zasigurno neće smanjiti negativni učinci korupcije, nego će se još dodatno potaknuti nove potencijalne počinitelje na koruptivne radnje. Iako je Bosna i Hercegovina postigla određeni napredak u pogledu borbe protiv korupcije, taj napredak nije na zadovoljavajućoj razini, te je još puno posla ispred nje po tom pitanju. Stoga je na razini Bosne i Hercegovine potrebno bilo donijeti Strategiju za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini 2024.-2028. Donesena Strategija za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini 2024.-2028. utvrdila je ključne strateške ciljeve čije bi ostvarenje trebalo donijeti pozitivne učinke u borbi protiv korupcije. Na taj način ojačati će se institucionalni okvir, ljudski, materijalni i finansijski resursi, što će doprinijeti stvaranju uslova za razvoj i unaprjeđenje sistema prevencije i borbe protiv korupcije u BiH.

13.Dr. sci. Asja Gojačić

Motivacija i motivacijski čimbenici kao pretpostavka uspješnosti poduzeća

Motivacija je jedna od najvažnijih tema u menadžmentu, jer organizacije ostvaruju ciljeve tako što zaposleni i menadžeri u njima ostvaruju svoje radne učinke. Motivacija treba da navede ljude da se ponašaju tako da služe ciljevima organizacije i u isto vrijeme zadovolje vlastite potrebe. To znači da se ljudi pridružuju nekoj organizaciji i spremni su da s njom surađuju upravo zato što očekuju da će i sami od toga imati korist, pa to predstavlja integraciju ciljeva i motiva. Motivacija se može promatrati i kao snaga unutar osobe koja će utjecati na pravac intenziteta i upornosti dobrovoljnog ponašanja. Pravac se odnosi na putanju tijekom koje ljudi angažiraju svoj trud, a on odražava činjenicu da ljudi imaju izbor o tome gdje će uložiti svoje napore. Tako da se može zaključiti da je motivacija usmjerena aktivnost, a ne slučajna. Intenzitet je količina napora koja se izdvaja do cilja, dok je upornost kontinuitet napora za ostvarivanje određenog cilja. Brojne su motivacijske tehnike koje stoje na raspolaganju menadžerima, a u osnovi se dijele na materijalne i nematerijalne. Dobra motiviranost zaposlenika smanjuje fluktuaciju zaposlenika i povećava vrijednost ljudskoga kapitala koje poduzeće akumulira. Motivirani zaposlenici postaju partneri u poduzeću, motivacija doprinosi stvaranju čvrstih timova radnika te stvaranju dodatnog poticaja za učinak.

14.Safeta Lukačević

Timski rad – faktor motivacije zaposlenih

Timski rad je najrašireniji oblik izvođenja zahtjevnih profesionalnih zadataka za čiju uspješnost su potrebna bilo znanja iz različitih profesionalnih područja, bilo specijalizirana znanja iz istog ili sličnih profesionalnih područja. Cilj stvaranja timova i timskog rada je integrisanje znanja i iskustva svih pripadnika tima u postupanju u različitim zadacima. Danas je gotovo nemoguće zamisliti organizaciju rada na temelju individualnog rada zaposlenika i uz kruto upravljanje. U današnje vrijeme, menadžeri sve više se zalažu za maksimalnu iskoristivost znanja zaposlenika koje ostvaruju unutar tima. Na taj način, objedinjuju se kadrovski resursi i potencijali za uspješan rad preduzeća. Za svaki tim ključna je kvalitetna komunikacija; posebno interpersonalna komunikacija. U timskom načinu rada posebni su: odnos prema cilju, mnoge osobine koje karakterišu osnivanje i sve karakteristike koje prate kasnije razdoblje pravog timskog rada. Posebni su naravno i rezultati koji tim trajno postiže. Za sve praktične i teorijske implikacije timskog rada mora postojati stručna podloga u vidu stručnih usavršavanja za zaposlene osobe.

15. Savjetodavni servis

by FEB dd