Aktuelnosti

Časopis April 2025

ONLINE PRISTUP ČASOPISU

1.Dr. sc. Dinka Antić

Izazovi implementacije globalnog minimalnog poreza na dobit

Implementacija globalnog poreza  je zahtjevna reforma, koja ima nekoliko aspekata – pravni, tehnički i politički. Kompleksnost reforme ne odnosi se samo na složene korporativne strukture koje su obveznici globalnog minimalnog poreza, u pogledu vlasničke strukture i teritorijalne disperzije koja podrazumijeva poslovanje u velikom broju jurisdikcija i, posljedično, različitim poreznim sistemima, već i u implementaciji složenih pravila izračuna porezne osnovice, efektivne porezne stope, odbitaka, iznosa dodatnog poreza i njegove alokacije na jurisdikcije i kompanije. Pri tome, svaka jurisdikcija treba pažljivo analizirati pravila globalnog minimalnog poreza i odabrati opciju koja se može inkorporirati kao porezna mjera u nacionalni porezni sistem s ciljem ostvarenja  rasta prihoda od poreza na dobit. Globalna porezna reforma, kojoj je pristupilo 139 zemalja i jurisdikcija, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ima dva cilja: smanjenje seljenja dobiti primjenom nove alokacije prava oporezivanja na tržišne ekonomije u kojima je ostvarena dobit i sprječavanje štetne porezne konkurencije uvođenjem globalnog minimalnog poreza na dobit. Za zemlje u razvoju sa niskim dohocima implementacija globalnog minimalnog poreza predstavlja veliki izazov, jer zahtijeva redefiniranje domaće politike oporezivanja kompanija i osnaživanje kapaciteta porezne administracije.

2.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Ispravka pogrešaka u financijskim izvještajima

U postupku priznavanja, mjerenja, prezentiranja ili objave financijskih izvještaja može doći do raznih pogrešaka. Pogreške tekućeg izvještajnog razdoblja moraju se ispraviti odmah, odnosno čim je to najranije moguće, dok za pogreške nastale u prethodnim izvještajnim razdobljima MRS 8 propisuje detaljan postupak retroaktivne korekcije s mnogim iznimkama. Financijski izvještaji koji sadrže značajne pogreške nisu u skladu s MRS/MSFI, te se zbog toga ispravljanju pogrešaka mora pristupiti ozbiljno i sistematično. Pogreške u financijskim izvještajima ispravljaju se na način da se sve
stavke svih izvještaja cijelog komparativnog razdoblja korigiraju za utvrđene pogreške i da korigirane prikazuju pojedinačne podatke u iznosima koje bi bili iskazani da se pogreške nisu niti dogodile. Da nema podataka o nastalim greškama i rezultatima ispravki u bilješkama razdoblja u kojem su pogreške otkrivene, ne bi se ni znalo da su one ikada nastale.

3.Dr Mirna Pajević Rožajac

Primjena računovodstvenih politika

Cilj finansijskih izvještaja je pružiti informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja i promjenama u finansijskom položaju društva, a za potrebe korisnika u procesu donošenja poslovnih odluka. U tu svrhu potrebno je da informacije iz finansijskih izvještaja budu kvalitativne, odnosno korisne u procesu odlučivanja. Računovodstvene politike su posebna načela, osnove, dogovori, pravila i prakse koje primjenjuje društvo pri sastavljanju i prezentovanju finansijskih izvještaja. Donošenje i primjena računovodstvenih politika ima krajnji cilj da informacije u finansijskim izvještajima odražavaju istinit i fer pregled finansijskog stanja i uspješnosti poslovanja, a objavljivanje korištenih računovodstvenih politika u finansijskim izvještajima ima za cilj da korisnicima finansijskih izvještaja ukaže na sadržaj određenih informacija u izvještaju. Korisnici finansijskih izvještaja trebaju biti u mogućnosti uspoređivati finansijske izvještaje subjekta kroz vrijeme kako bi identifikovali trendove u njegovom finansijskom položaju, finansijskoj uspješnosti i novčanim tokovima.

4.Prof. dr Zorana Agić

Uloga računovođa u eri vještačke inteligencije: adaptacija ili zamjena?

Razvoj vještačke inteligencije i digitalne transformacije donosi duboke promjene u računovodstvenoj profesiji, postavljajući izazove, ali i otvarajući nove prilike za računovođe. Istraživanje sprovedeno među preduzećima u Bosni i Hercegovini pokazalo je da se vještačka inteligencija još uvijek koristi u ograničenoj mjeri, pri čemu većina preduzeća ili uopšte ne koristi AI alate ili ih koristi samo u pojedinačnim računovodstvenim procesima. Glavne prepreke za širu primjenu uključuju visoke troškove implementacije, nedostatak tehničkog znanja i regulatornu nesigurnost. Uprkos trenutnom ograničenom stepenu implementacije, računovođe prepoznaju da će vještačka inteligencija značajno uticati na njihovu profesiju. Analitičko razmišljanje, digitalna pismenost i sposobnost rada sa AI alatima postaće ključni faktori u uspješnoj tranziciji računovođa iz operativnih u strateške i savjetodavne uloge. Vještačka inteligencija neće ukinuti potrebu za računovođama, već će promijeniti način na koji oni rade, preusmjeravajući ih ka interpretaciji podataka, donošenju strateških odluka i upravljanju finansijskim rizicima.

5.Nedim Čustović

Evidencije ukupne imovine u Kantonu Sarajevo  uz primjenu  MRS 16 (I dio)

Upravljanje imovinom u preduzeću  podrazumijeva širok obim pravnih tehničkih i analitičkih poslova koji se obavljaju na integrisani način. Nakon donošenja Uredbe o evidenciji imovine u Kantonu Sarajevo  i Uputstva  za primjenu pojedinačnih obrazaca za vođenje evidencije  imovine započet je projekat identifikacije, pravilnog  evidentiranja nepokretne i pokretne imovine u Kantonu Sarajevo, kojeg su dužni svi subjekti od javnoga interesa da kroz javno dostupne obrasce za vođenje evidencije  imovine pravilno popune i elektronski dostave resornom ministarstvu u Kantonu Sarajevo sa rokom dostavljanja od 90 dana od dana objave na internet stranici ministarstva. Obzirom da se radi o izuzetno složenom, visoko rizičnom projektu potrebno je započeti proces unošenja podataka o imovini na način da se uključe svi raspoloživi ljudski resursi i Službe, kroz donošenje akcionog plana sa nosiocima aktivnostima i rokovima izvršenja. Krajnji cilj zakonitog i odgovornog upravljanja imovinom je, povećanje prihoda od nekretnina, uvećanje vrijednosti postojećih nekretnina, ulaganje u održavanje postojećih unapređenje postojeće imovine te sticanje dobiti za preduzeće, praćenja aktivnosti i rezultata i vrednovanja efekata upravljanja nekretninama, planiranju upravljanja imovinom i izvještavanju, kao i uvođenju antikorupcijskih mehanizama i mjera za jačanje transparentnosti i odgovornosti donosilaca odluka za upravljanje imovinom kao ključnim resursom u preduzeću.

6.Mehmed Budić

Procjena stvarne vrijednosti dionica

Vrijednost dionica, kao vlasničkih instrumenata financiranja karakterističnih za dionička društva može biti mjerena na različite načine. Kombinirajući procijenjenu intrinzičnu vrijednost s aktualnom tržišnom cijenom dionica, potencijalni investitor može donijeti odluku o kupnji odnosno prodaji dionica neke tvrtke. Ako je intrinzična vrijednost veća od aktualne tržišne cijene, takve su dionice podcijenjene i treba ih kupovati. Obrnuto, ako je intrinzična vrijednost dionica manja od njihove aktualne tržišne cijene, takve su dionice precijenjene pa ih se treba rješavati. Osnovni razlog za nepodudaranje intrinzične vrijednosti i tržišne cijene običnih dionica leži u činjenici da tržište sporo prepoznaje njihovu pravu vrijednost odnosno da nije tako savršeno kao što govori teorija. Stoga je procjena njezine stvarne vrijednosti bitna za sve sudionike tržišta kapitala kako u smislu kvalitetnog formiranja portfelja dionica, tako i tržišnih transakcija s dionicama, odnosno njihove kupoprodaje na tržištima kapitala. Vrednovanje je proces u kojem investitor utvrđuje vrijednost investicije koristeći koncept prinosa (povrata na uložena sredstva) i rizika. Proces vrednovanja se može primjenjivati na svaku investiciju koja stvara novčane tijekove. Odabir pravog modela je važan kako zbog odgovarajuće procjene vrijednosti tako i zbog razumijevanja načina upotrebe modela.

7.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Zlato kao investicija

Zlato posjeduje karakteristiku ulaganja, koja nije svojstvena raširenijim oblicima ulaganja  kao što su ulaganja u dionice ili obveznice i ne nosi rizik druge ugovorne strane i rizik stečaja emitenta vrijednosnog papira. Vrijednost zlata proizlazi iz njegove unutrašnje vrijednosti, s obzirom da je samo po sebi vrijedno. Također posjeduje historijsku ulogu kao sredstvo plaćanja. Za investitore uglavnom dolazi u fokus kod visokih stopa inflacije, odnosno pada vrijednosti novca, budući da se smatra čuvarom vrijednosti u takvim trenucima, te kod finansijskih kriza, ekonomskih i političkih nestabilnosti. Ulaganje u zlato može poprimiti nekoliko oblika, od konvencionalnog ulaganja u fizičko zlato i posjedovanja zlatnih poluga ili kovanica, do kupovine alociranih i ne alociranih računa zlata, dionica berzanskih utrživih fondova zlata, rudarskih kompanija ili udjela u investicijskim fondovima zlata. Investicijsko zlato nudi zaštitu od inflacije i valutnih rizika, pružajući investitorima sigurnost čak i u nepredvidivim tržišnim uslovima. Razumijevanje tržišnih vrijednosti i osiguranje od inflacije čini ga odličnim alatom za zaštitu i uvećanje kapitala. Kada tržišta  dionica padaju, cijena zlata često raste, što može pomoći u smanjenju ukupnog rizika portfelja.

8.Prof. dr. Mehmed Ganić

Digitalna transformacija u industriji osiguranja: tehnološki trendovi i izazovi

Digitalna era donijela je revolucionarne promjene u različitim industrijama, uključujući osiguranje, otvarajući mnoštvo novih mogućnosti. Digitalizacija je sada postala neophodnost, a ne opcija, zahvaljujući dubokom uticaju koji je digitalna tehnologija imala na sve aspekte života. Iako je inovativna tehnologija relativno kasno ušla u industriju osiguranja, koja se dugo smatrala konzervativnim dijelom finansijskog posrednika, njen utjecaj je neizbježno transformirao ovaj sektor. Tehnologije poput umjetne inteligencije, Interneta stvari (IoT), blockchain-a, mobilnih aplikacija i napredne analize i obrade podataka značajno su pojednostavile prodajne procedure, omogućavajući kreiranje personaliziranih planova osiguranja, povećanje produktivnosti i smanjenje operativnih troškova. Tehnološki napredak je glavna pokretačka snaga nedavnog prelaska industrije osiguranja na digitalno poslovanje, što će neizbježno dovesti do potpuno novih poslovnih modela.

9.Bernard iljazović

Zagovaranje

Provedba zagovaranja je kompleksan proces čiji ishod ovisi o puno različitih faktora, koji ponekad mogu otežati samu provedbu ili pak za posljedicu imati neuspjeh. To nikako ne znači da se treba odustati od zagovaranja za rješavanje određenih društvenih pitanja za opću dobrobit šire društvene zajednice. Proces zagovaranja možemo sažeti u nekoliko osnovnih koraka. Stoga zagovarači moraju znati prepoznati pravi trenutak, te ga iskoristiti za brzu i odlučnu akciju kako bi ostvariti zacrtani cilj zagovaranja.

10.Mr sc. Adnan Lokmić

Promjena tražioca izvršenja u toku izvršnog postupka

U savremenom poslovnom svijetu, kreiranjem novih pravnih i ekonomskih instituta (cesija, faktoring, ustupanje i preuzimanje duga, itd.), poslovni svijet i tržište zahtijevaju i fleksibilan pravni sistem koji će pratiti savremene ekonomske tokove. Prednje iz razloga što u poslovanju privrednih društava dolazi ili do promjena u smislu nesolventnosti, pa sve do stečaja, kada isti više nemaju pravni interes za nastavkom izvršnog postupka i naplatom spornih potraživanja ili iz razloga što su takva potraživanja teško naplativa i nalaze u se u kategoriji koja označava postojanje minimalnih mogućnosti za naplatom takvih potraživanja, koja u tom slučaju privrednom društvu predstavljaju teret i donose štetu u vidu troškova postupka usljed dugotrajnih sudskih postupaka i nelikvidnosti izvršenika nego li što tražilac izvršenja ima koristi. Izvršni sudski postupak je najčešće samo nastavak parničnog postupka, pa je to zapravo vrsta građanskopravnog postupka, koji se izdvaja i diferencira u odnosu na postupke izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija i postupak pred organima uprave, koji postupci su uređeni drugim zakonima, u kojem se pravno ili fizičko lice prisiljava da se pridržava svojih obaveza utvrđenih izvršnom ispravom odnosno prisiljava se da ih prinudno izvrši u slučaju da dobrovoljno ne želi izvršiti svoju obavezu.

11.Alan Vajda, mag. iur

Donesen novi Zakon o graničnoj kontroli

Novim Zakonom o graničnoj kontroli, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, ispunjava se jedan od strateških ciljeva iz Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini. Također se odredbama predmetnog zakona uređuju sva važna pitanja upravljanja granicom te se vrši njihovo usklađivanje s važećom pravnom stečevinom EU (tzv. acquis communautaire). Predmetni zakon kroz XI poglavlja  na sveobuhvatan način uređuje pitanja granične kontrole i nadležnih tijela, prelaska državne granice, graničnih prijelaza i graničnih odobrenja, granične provjere i nadzora granice, granične crte i uređenja prostora uz državnu granicu, povrede državne granice i graničnog incidenta, međunarodne granične suradnje, prenošenja oružja, prikupljanja osobnih podataka i evidencije te druga pitanja koja su u vezi s graničnom kontrolom. Nadležna tijela za provedbu ovog zakona su: Ministarstvo sigurnosti i Granična policija te druga tijela sukladno ovom zakonu, time da je osnovno načelo na kojem se temelji ovaj zakon načelo slobode kretanja uz utvrđivanje uvjeta, kriterija i detaljnih pravila za obavljanje granične kontrole.

12.Dr.sc. Asja Gojačić

Uloga i značaj vodstva kao temeljne odrednice etike u poslovanju

Vodstvo kao bitan dio procesa upravljanja, i jedna od njegovih najvažnijih funkcija, odnosi se na utjecanje, motiviranje i koordiniranje zaposlenika te njihovog ponašanja unutar poduzeća. Definiranjem vodstva kao procesa znači da vodstvo nije samo osobina ili obilježje nekog lidera, nego transakcijski događaj koji nije linearan, jednosmjeran već interakcijski odnos između lidera i sljedbenika. Koji će stil lider odabrati, ovisi o njegovim individualnim karakteristikama, uspostavljenim procesima i organizacijskoj strukturi poduzeća. Dok su menadžeri više kratkoročno fokusirani na rutinska pitanja i izvršavanje aktivnosti unutar svojih odjela ili timova, s naglaskom na kontrolu, stvaranje sklada i reda kroz planiranje i pripremu budžeta, odabir kadrova i rješavanje problema, lideri su više fokusirani na budućnost i širenje granica, imaju dugoročnu perspektivu i svojim inspirativnim djelovanjem utječu na druge i stvaraju promjene. Danas u vrijeme vrlo promjenjivog, nesigurnog i složenog poslovnog okruženja, učinkoviti i uspješni menadžeri moraju imati i odlike lidera, ali također i svaki lider da bi bio učinkovit mora poznavati funkcije menadžmenta koje mu omogućuju da utječe na unutarnje procese, stvara grupnu koheziju i zadovoljne zaposlenike s kojima postiže zadane ciljeve.

13.Džana Kadribegović   

Način i postupak  mirnog rješavanja radnih sporova

U postupku mirnog rješavanja radnog spora učestvuju strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, odnosno tijelo za mirno rješavanje radnih sporova, u skladu sa zakonom. Svaka strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mirenja, odnosno arbitraže, osim troškova miritelja, odnosno arbitra sa Liste koju utvrđuje Federalni ministar rada i socijalne politike  čije troškove snosi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Postupak mirenja provodi mirovno vijeće. Ukoliko se  postupak mirenja  ne okonča u razumnom  roku koji ne može biti duži od 30 dana ili se postupak okonča neuspješno, strane u sporu imaju pravo da podnesu tužbu nadležnom sudu u rokovima koji teku od dana okončanja postupka mirenja.

14.Safeta Lukačević

Burnout sindrom i stres (na poslu)  – prepoznavanje, suočavanje, prevazilaženje i oporavak

Veliki dio naše svakodnevne komunikacije usmjeren je na stresne događaje koji su se dogodili nama ili nekome oko nas. Stres je sastavni dio naših života i gotovo da nema osobe koja nije barem jednom izjavila da je „pod stresom“. On može na razne načine uticati na mentalno i tjelesno zdravlje pojedinca te može značajno ometati njegovo funkcionisanje u različitim područjima. U posljednje se vrijeme istraživanja sve više usmjeravaju na proučavanje stresa na radnom mjestu. Ukoliko je osoba dugotrajno izložena stresnim situacijama na poslu to se može negativno odraziti na sve aspekte života. Stres smanjuje produktivnost radnika te dugoročno ostavlja negativne posljedice na psihološku dobrobit te na kvalitet života općenito. Iako je stres dio života, ne trebamo ga uvijek ignorisati niti smatrati normalnom pojavom. Dugotrajno izlaganje stresu, izazovni poslovni zadaci, mentalna i fizička iscrpljenost i svakodnevni naporni rad samo su neki od okidača koji doprinose razvoju burnout sindroma. Zbog toga je potrebno prepoznati stres u svakodnevnom životu i na ispravan način reagovati na njega. Poboljšanje radnih uslova i bolja organizacija rada na radnom mjestu samo je jedan od načina na koji se burnout može suzbiti, spriječiti, no pomoći sebi možemo i sami, individualnim tehnikama.

15. Savjetodavni servis

by FEB dd