FEB dd

Časopis Septembar 2025

ONLINE PRISTUP ČASOPISU

1.Dr. Milica Vidović

Komentar Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost

Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost usvojen je od strane Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje dana 14.04.2025. godine, a objavljen je u „Službenom glasniku BiH“, broj: 25/25 od 29.04.2025. godine. Njegova primjena bila je odložena do 06.08.2025. godine iz razloga što je njime obuhvaćen značajan broj izmjena u različitim poreskim područjima. Početkom primjene novog Pravilnika, u upotrebi su novi obrasci za povrat PDV-a po osnovu međunarodnih ugovora i povrat PDV-a stranim državljanima. Osim toga, utvrđena su i nova pravila kod sporednog prometa, rashoda robe zbog isteka roka trajanja i upotrebe normativa poreskog obveznika, davanja poklona male vrijednosti, vremena odbitka ulaznog poreza i odbitka ulaznog poreza za nabavku stalne imovine prije PDV registracije, građevinske šeme, te pružanja usluga koje se oporezuju po mjestu primaoca u inostranstvu, te obezbjeđenja dokaza u slučajevima da se ove usluge pružaju ino licu.

2.Denis Zukić

Povrat PDV-a stranim državljanima

Sva fizička lica koja imaju stalno mjesto prebivališta izvan Bosne i Hercegovine, mogu ostvariti pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je nekorištenu izvan Bosne i Hercegovine. Novom Instrukcijom o povratu PDV-a stranim državljanima nije se bitno promijenio postojeći sistem povrata PDV-a stranim državljanima, već su prvenstveno precizirani postupci i obaveze svih učesnika – prodavaoca, carinskih organa i kupaca. Povrat se vrši za robu čija vrijednost prelazi 200,00 KM, uz obavezu iznošenja dobara u roku od tri mjeseca i ispunjavanje svih uslova koji su propisani Instrukcijom. Dodatno je naglašena obaveza vođenja evidencija i pravilnog dokumentovanja postupka povrata kako od strane carinskog organa tako i samog prodavca - PDV obveznika.

3.Elvis Bebaković

Važnost jačanja transparentnosti budžetskog procesa kroz programski budžet

Transparentnost u upravljanju javnim finansijama ključna je za povjerenje građana u institucije vlasti. Građani žele znati kako se troši njihov novac, a država ima obavezu da to jasno i pregledno prikaže. U posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini razvija se praksa izrade Budžeta za građane – dokumenta koji na jednostavan i razumljiv način prikazuje ključne informacije iz budžeta. Paralelno, prelazak na programski budžet omogućava povezivanje finansiranja aktivnosti institucija sa strateškim ciljevima i mjerljivim rezultatima, što dodatno jača odgovornost i preglednost u trošenju javnih sredstava. Iako je implementacija programskog budžeta u Bosni i Hercegovini izazovna zbog složenog administrativno-političkog okvira i visokog stepena decentralizacije, njegov potencijal za unapređenje efikasnosti, odgovornosti i transparentnosti u upravljanju javnim resursima je nesporan. Programsko budžetiranje predstavlja važan korak ka modernizaciji javnih finansija i usklađivanju s principima dobrog upravljanja.

4.Hajrudin Hadžimehanović

Porezna struktura u Bosni i Hercegovini

Porezni sistem u Bosni i Hercegovini rezultat je ustavnih rješenja sadržanih u Dejtonskom sporazumu, kojim su uređene nadležnosti između institucija BiH i entiteta, kao i nadležnosti institucija BìH iz oblasti finansija. Donošenjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, uspostavljena je organizacijska i institucionalna osnova za jedinstven sistem indirektnog oporezivanja u BiH. Najznačajniji zakoni koji su doveli i do velikih promjena u fiskalnoj sferi u BiH su Zakon o sistemu indirektno oporezivanja, Zakon o uplatama na Jedinstveni račun te Zakon o porezu na dodatnu vrijednost. Prema ovim zakonima, učešće države na osnovu indirektnog oporezivanja sa Jedinstvenog računa je limitirano visinom budžeta za tekuću godinu, a izuzima se i Brčko Distrikt čije je učešće utvrđeno odlukom OHR. Što se tiče ostalih korisnika, raspodjela preostalog prihoda između entiteta vrši se koeficijentom doznačavanja, utvrđeni na mjesečnom osnovu na temelju odluka Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. Postoje određeni principi koje treba uvažiti prilikom definiranja nadležnosti za raspodjelu poreza, a koji su u BiH uveliko definirani reformom indirektnih poreza, međutim struktura poreznih prihoda neće se uveliko promijeniti bez dugoročnih reformi u gospodarstvu. U praksi to znači da je nivo fiskalne autonomije srednjeg nivoa smanjen uvođenjem PDV, ali da direktni porezi ostaju jedini segment u BiH gdje entiteti imaju potpunu fiskalnu autonomiju.

5.Vedrana Vuković Perduv

Osnovice za obračun doprinosa po osnovu radnog odnosa u Republici Srpskoj

Izmjene Zakona o doprinosima donijele su značajne promjene koje utiču na poslovanje preduzetnika u Republici Srpskoj. Izmjene uključuju povećanje praga prihoda za male preduzetnike, ograničenja u pogledu vrsta djelatnosti koje mogu imati taj status, kao i nova pravila za obračun doprinosa. Izmjenama Zakona došlo je do povećanja osnovice za doprinose za vlasnike preduzetničkih radnji. Vlasnici preduzetničkih djelatnosti u 2025. godini će plaćati doprinose na osnovicu koja iznosi 70% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Do sada je procenat iznosio 60%. Od 2026. godine procenat će biti uvećan na 80%. Preduzetnici koji se bave djelatnostima koje su Zakonom o porezu na dohodak definisane kao samostalna zanimanja (advokati, notari, računovođe, veterinari, inženjeri, arhitekte, tumači, vještaci…) doprinose plaćaju najmanje na osnovicu koja iznosi 100% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Preduzetnici koji su zaposleni na puno radno vrijeme i koji imaju registrovanu dopunsku djelatnost od 1. januara 2025. godine imaju obavezu da plaćaju doprinos za PIO u iznosu 18,5% na osnovicu koja iznosi 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini. Preduzetnici koji su korisnici penzije i koji imaju registrovanu osnovnu djelatnost od 1. januara 2025. godine imat će obavezu da plaćaju doprinos za PIO u istom iznosu kao i vlasnici dopunskih djelatnosti.

6.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Stečajni postupak privrednih društava (Pravni, porezni i računovodstveni tretman) II dio

U toku stečajnog postupka može se provesti i reorganizacija stečajnog dužnika radi uređivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naročito radi nastavka njegovog daljeg poslovanja. Reorganizacija se postiže putem potvrde stečajnog plana reorganizacije, o kojem odlučuju povjerioci stečajnog dužnika. Cilj stečajnog postupka je što sveobuhvatnija dioba i namirenje povjerilaca stečajnog dužnika, a pitanje koje se nameće jeste koji je bolji način namirenja povjerilaca bez odlaganja, da li putem prodaje dužnikove imovine i diobe prihoda ostvarenih prodajom te imovine ili postepenom reorganizacijom i oporavljanjem dužnikove platežne sposobnosti. Iskustva i analize iz razvijenih zemalja pokazuju da povjerioci ostvaruju bolje namirenje svojih potraživanja putem postepenog namirenja kroz reorganizaciju stečajnog dužnika, nego što bi mogli očekivati u situaciji kada je dužnikovo poslovanje obustavljeno. Reorganizacijom se postiže dvostruka funkcija, koja se ogleda u tome da se s jedne strane povjerioci namiruju u svojim potraživanjima u skladu sa prihvaćenim i potvrđenim stečajnim planom, a sa druge strane stečajni dužnik dobiva priliku da nastavi poslovne odnose s povjeriocima, što za privredu i društvenu zajednicu ima višestruke pozitivne ekonomske efekte nego gašenje društva.

7.Salih Džanković i Rijad Samardžić

Od poslovnog giganta do simbola finansijske obmane – šta nas uči Enron skandal

Slučaj Enron ostaje jedan od najupečatljivijih primjera korporativne manipulacije u modernoj poslovnoj historiji, i kao takav, vječna opomena svim učesnicima u finansijskom izvještavanju: računovođama, revizorima, regulatorima, investitorima i menadžerima. Niti jedna sofisticirana računovodstvena tehnika, niti pravna praznina, ne može opravdati sistemsko i svjesno obmanjivanje tržišta.Kolaps ove korporacije pokazao je da brojke na papiru mogu biti iluzija ako iza njih ne stoji istinska ekonomska realnost. Enron je koristio zakonski dozvoljene, ali u suštini neetične metode – poput mark-to-market računovodstva i posebnih namjenskih entiteta – kako bi prikrio gubitke i lažno prikazao rast. No ono što je konačno srušilo ovaj sistem bio je gubitak povjerenja – tržište može oprostiti pad prihoda, ali ne i prevaru. Za Bosnu i Hercegovinu, slučaj Enron mora poslužiti kao ogledalo: koliko su naši sistemi otporni na pritiske? Koliko su naši računovođe spremni suprotstaviti se neetičnim zahtjevima? Koliko su naši zakoni primjenjivi u praksi, a ne samo na papiru? Zato, ključna poruka ostaje: etika nije dodatak profesiji – ona je njeno jezgro. Samo kroz kombinaciju znanja, profesionalne odgovornosti i nezavisnosti, moguće je graditi finansijski sistem koji neće biti podložan manipulacijama, već će služiti kao oslonac stabilnosti i razvoja.

8.Prof. dr. sc. Semina Škandro

Etika i nezavisnost revizora

Etika predstavlja jedan od temeljnih stubova na kojem počiva moderno uređeno društvo. Etika je postala toliko bitna da se pokušava uključiti u zakonske odredbe. Međutim, prepreka toga je činjenica da se etičko poimanje zasniva na subjektivnom sudu svakog pojedinca. Svrha moralnog djelovanja nije u tome da pojedinci imaju koristi, već da se moralnim djelovanjem podstiču osjećaji da se živi i radi na društveno prihvatljiv način. Svaka osoba posjeduje osjećaj za etiku, odnosno osjeća šta je za društveno prihvatljivo, a šta ne. Revizori svakodnevno donose odluke koje utiču na povjerenje javnosti, stabilnost tržišta i uspjeh organizacija. Zato je dosljedno poštovanje etičkih principa – integriteta, objektivnosti, profesionalne kompetentnosti, povjerljivosti i profesionalnog ponašanja – ključ očuvanja ugleda i odgovornosti revizorske profesije. Revizori trebaju biti primjer onima koji dolaze, čuvari standarda koji štite javni interes i uzor u svakodnevnoj profesionalnoj praksi.

9.Prof. dr Zorana Agić

Neiskorišćeni potencijal tržišta korporativnih obveznica za razvoj poslovnog sektora u BiH

Finansiranje poslovanja i investicionih projekata predstavlja jedan od ključnih izazova za preduzeća, posebno u sredinama sa nerazvijenim tržištem kapitala i ograničenim pristupom tradicionalnim izvorima finansiranja. U tom kontekstu, korporativne obveznice sve više postaju predmet interesovanja, jer nude niz specifičnih pogodnosti u poređenju sa bankarskim kreditima, emisijom akcija ili lizingom. Međutim, kao i svaki finansijski instrument, ni korporativne obveznice nisu bez ograničenja, što zahtijeva pažljivo razmatranje njihove uloge u ukupnoj finansijskoj strategiji preduzeća. Tržište korporativnih obveznica u BiH predstavlja neiskorišteni potencijal domaće finansijske infrastrukture. Iako postoji regulatorni okvir koji omogućava emisiju i trgovinu obveznicama, tržište ostaje marginalizovano zbog kombinacije regulatornih, institucionalnih i tržišnih prepreka. Ograničen broj emisija, nepostojanje likvidnog sekundarnog tržišta, niska finansijska pismenost među menadžerima i investitorima, kao i podijeljenost regulatornog sistema, faktori su koji sistemski usporavaju razvoj ovog vida finansiranja. Razvoj tržišta korporativnih obveznica ne treba posmatrati samo kao tehnički zadatak već kao stratešku investiciju u dugoročnu održivost i konkurentnost bosanskohercegovačke privrede. U tom smislu, obveznice mogu postati most između kapitala koji čeka da bude angažovan i stvarnog sektora koji vapi za alternativnim, dugoročnim izvorima finansiranja.

10.Mr iur. Mirel Mujkanović

Osnovne karakteristike sistema kvalifikacija prema Zakonu o javnim nabavkama

Sistem kvalifikacije ne predstavlja vrstu postupka javne nabavke, već je riječ o instrumentu koji stoji na raspolaganju sektorskom ugovornom organu u cilju nabavke roba/radova/usluga. Sistem kvalifikacije je sredstvo za formiranje i vođenje liste kandidata koji zadovoljavaju kvalifikacione kriterije i pravila tokom perioda trajanja sistema kvalifikacije, koji se može koristiti kao pretkvalifikaciona faza ograničenog postupka ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci. Sistem kvalifikacije predstavlja pretkvalifikacijsku fazu ograničenog ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci. Sektorski ugovorni organ je dužan omogućiti da privredni subjekti u svakom trenutku mogu zahtijevati kvalifikaciju, te je obvezan o ažuriranim kriterijima i pravilima obavijestiti sve zainteresirane privredne subjekte. Uspostavljanjem sistema kvalifikacija sektorski ugovorni organi bit će u mogućnosti da za svaku konkretnu nabavku animira kvalifikovane kandidate putem poziva da dostave svoje ponude i da na osnovu ovakvo provedene faze postupka dođu do zaključenja ugovora za konkretnu nabavku u okviru sistema kvalifikacije.

11.Prof. dr. Mehmed Ganić

Uticaj digitalizacije na transformaciju osiguravajućih društava

Pokretanje uspješnog digitalnog osiguranja je složen proces, jer uključuje mnogo nepoznanica i inovacija, kao i mogućnost nametanja različitih troškova. Osiguravajuća društva bi ga trebala posmatrati kao potpuno oblikovan poslovni model i tržišni pristup, koji zahtijeva posvećenu i entuzijastičnu strukturu podrške. Ključno je definisati jasnu viziju, strategiju i konkretan plan djelovanja. Digitalno osiguranje predstavlja transformativnu silu u osiguravajućoj industriji, nudeći niz prednosti kako za klijente, tako i osiguravajuća društva, tehnološke partnere, javnu upravu i šire. Proces njegovog uvođenja je složen i zahtjeva strateško promišljanje, ali nudi značajan potencijal za unapređenje korisničkog iskustva, efikasnosti poslovanja i kreiranja novih tržišnih prilika. U digitalnoj eri, gdje su potrebe korisnika u središtu svih aktivnosti, osiguravajuća društva moraju neprestano inovirati kako bi ostala konkurentna. Digitalna transformacija nije više opcija, već imperativ za održiv rast i relevantnost u budućnosti osiguranja.

12.Dr. sci. Asja Gojačić

Organizacijske promjene i njihovo upravljanje u cilju stvaranja konkurentske prednosti

Organizacijske promjene od velike su važnosti za organizaciju. Da bi preživjele i napredovale, posebice promatrano dugoročno, organizacije se moraju mijenjati i prilagoditi vlastitoj okolini. Organizacijske promjene mogu biti namjerno pokrenute od strane menadžera, mogu se postupno razvijati unutar nekog odjela, mogu biti nametnute kroz specifične promjene u politikama ili procedurama, ili mogu nastati kao rezultat vanjskih pritisaka. Promjena može utjecati na sve aspekte djelovanja i funkcioniranja organizacije. Stoga organizacijska promjena može biti usmjerena prema različitim komponentama organizacije. Promjenu treba shvatiti kao zaokruženi niz aktivnosti koji će omogućiti da se iz današnjeg, trenutnog stanja organizacija pomakne u novo, poboljšano stanje, odnosno poziciju koja će omogućiti ispunjenje njezinih ciljeva i u novim, budućim, promijenjenim uvjetima okoline. Organizacijske promjene i upravljanje njima predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta za opstanak i prosperitet organizacije. Organizacija će dugoročno biti uspješna ako pronađe način sučeljavanja s konkurentskom okolinom te ako svoje uspjehe ponajprije vezuje uz vlastite unutarnje potencijale i snage, a ne na puko iskorištavanje prilika u postojećim djelatnostima i na sadašnjim tržištima. Organizacije mogu opstati samo ako se razvijaju i permanentno grade i održavaju svoj konkurentski položaj na tržištima na kojima su prisutna. Organizacija stoga mora kontinuirano poboljšavati operativnu efikasnost i aktivno nastojati pomaknuti granice produktivnosti.

13.Džana Kadribegović

Regulisanje odmora i odsustva u Zakonu o radu

Bosna i Hercegovina je ratificirala, između ostalog, Konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) koje se odnose na odmore i odsustva, kao što su: Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru br.132, Konvencija o nedjeljnom odmoru u trgovini i biroima br. 106, Konvencija o plaćenom odsustvu za svrhu obrazovanja, br.142, što stvara obavezu da ih implementira u svoje radno zakonodavstvo. Zakonodavac je prepustio poslodavcu i radnicima da način i vrijeme korištenja odmora u toku radnog vremena konkretno utvrde kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. S obzirom da se u praksi ponekad javlja dilema u kojem vremenu treba koristiti ovaj odmor, o tome treba da odluči poslodavac, u skladu sa specifičnim uvjetima njegovog poslovanja. U svakom slučaju radnicima se mora osigurati ovo pravo, bez obzira na proces rada kod poslodavca.

14.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti rada i boravka sezonskih radnika - državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

Radi nedostatka radne snage i sezonskog karaktera poslova koje obavljaju, veliki broj poslodavaca u Republici Hrvatskoj ima potrebu za sezonskim zapošljavanjem radnika, između ostaloga i stranih radnika, a osobito državljana trećih zemalja (osobe koje nemaju državljanstvo neke od država članica Europske unije odnosno Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije). Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj općenito je uređen odredbama Zakona o strancima te odredbama podzakonskih propisa koji su na osnovu njega doneseni. Bitno je naglasiti da dozvole za boravak i rad koje su izdane na temelju odredaba prethodno važećeg Zakona o strancima važe do isteka roka na koji su izdane. Djelatnosti u kojima je dopušteno zapošljavanje sezonskih radnika, u skladu s čl. 3. st. 1. t. 13. Zakona o strancima, su poljoprivreda i šumarstvo te turizam i ugostiteljstvo. Sezonski radnik može u Republici Hrvatskoj raditi na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili do devet mjeseci. O duljini rada sezonskog radnika u Republici Hrvatskoj ovise postupak za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad i uvjeti koji moraju biti ispunjeni za izdavanje dozvole.

15. Savjetodavni servis

16. Saopštenja za primjenu propisa

17. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

by FEB dd