U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 02/24

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

1. Upute za izradu finansijskih izvještaja i posebnih izvještaja za razdoblje I-XII 2023. godine

2.Jasmin Omeragić

Godišnji obračun – baza finansijskog izvještavanja i budućeg poslovnog planiranja

Finansijske izvještaje čini set vrlo ozbiljnih poslovnih dokumenata putem kojih svaka firma svim internim i eksternim korisnicima prezentira sažete ali cjelovite informacije o stanju svoje imovine, obaveza, potraživanja, kapitala, tokovima svojih novčanih sredstava, kao i rezultatima svojih transakcija. Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda prikazuje svu imovinu jedne firme, sva njena potraživanja, obaveze i kapital na određeni dan, a to je obično posljednjeg dana u mjesecu, ili posljednjeg dana u godini. To je znači informacija o finansijskom položaju firme. Poslovno planiranje ne bi se moglo raditi bez analize  i ako ista nije sredstvo za pružanje informacija zainteresiranim korisnicima, a samim time analiza je i transmisiono sredstvo za stvaranje određenih zaključaka i donošenje ispravnih odluka. U prenesenom značenju, dakle kada je u pitanju budućnost poslovnog planiranja, ana će postići svoj cilj ukoliko se ista poistovjeti sa sredstvom kojim se pribavljaju informacije o finansijskom stanju i uspješnosti poslovanja firme, te ukoliko se zapravo „radi“ na stvaranju konkretnog mišljenja o finansijskom stanju i uspješnosti poslovanja proteklog perioda, kao i „izgradnji“ stavova o mogućnostima budućeg poslovanja i u smislu donošenja ispravnih poslovnih odluka na temelju kojih će se to realizirati. Profesionalne računovođe su „administrativni rudari“, a u praksi ih (uglavnom i zvanično) nema mnogo u ulozi stručnog  konsultanta.

3.Prof. dr.sc. Jozo Piljić

Bilješke uz finansijske izvještaje i računovodstvene politike za period01.01.-31.12.2023. godine

Računovodstvene politike i bilješke predstavljaju detaljniju razradu i dopunu podataka iz bilansa uspjeha, bilansa stanja i izvještaja o novčanim tokovima, i trebaju pružiti pouzdane i razumljive obavijesti o poduzeću, o menadžmentu i njegovoj poslovnoj politici, računovodstvenoj politici, dividendnoj politici, o imovini, kapitalu i obavezama, o prihodima, rashodima i dobitku, te o promjenama finansijskog položaja tokom obračunskog perioda.Bilješke pružaju korisnicima dodatne informacije koje su potrebne za pravilno razumijevanje finansijskih izvještaja, te čine njihov sastavni dio. Bilješke nisu formalno određene, odnosno shematizirane. Stoga se u bilješkama često ponavljaju pojedini bitni podaci iz drugih finansijskih izvještaja ali na drugačiji, jednostavniji i informativniji način (grafički prikazi, crteži, obračuni itd.). U računovodstvenim politikama i bilješkama treba objaviti pojašnjenja i kvantifikacije samo značajnih promjena i iznosa. Bilješke se trebaju sastavljati i prezentirati na sistematiziran način, prema redoslijedu koji će korisnicima pomoći u razumijevanju finansijskih izvještaja. Svaka značajna stavka u finansijskim izvještajima treba biti označena informacijom u bilješkama.

4.Haladin Salihović

Godišnji  obračun  banaka  za  2023. godinu

I u 2023-oj godini  nastavljen je trend rasta novčanih sredstava, ukupnih depozita i štednih depozita, koji predstavljaju najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka. Prema nerevidiranim izvještajnim podacima sa stanjem na dan 31.12.2023. godine, banke u Federaciji BiH ostvarile su pozitivan finansijski rezultat, pri čemu na pokazatelje profitabilnosti najznačajnije utiču pokazatelji kvaliteta aktiva i efikasnost u upravljanju operativnim prihodima i rashodima. Na osnovu iskazanih osnovnih pokazatelja poslovanja bankarskog sektora Federacije BiH može se zaključiti da je isti stabilan, adekvatno kapitaliziran, likvidan i profitabilan. Kada je riječ o izvještavanju, Banke i druge slične finansijske organizacije svoje finansijske izvještaje, za 2023. godinu, odnosno godišnji  obračun  za 2023.  godinu će sačiniti i podnijeti na obrascima u  skladu sa odredbama Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za banke i druge finansijske organizacije ( „Sl. Novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 81/21; 102/22; 99/23), koji je donijet  na osnovu odredbi Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH i koji se odnose na sadržaj i način popunjavanja sastavnih dijelova finansijskih izvještaja koji su specifični za banke i druge slične finansijske organizacije. Ovim pravilnikom propisuju se obrasci i sadržaj pozicija u obrascima za banke i druge finansijske organizacije

5.Mr oec Elman Nadžaković

Tretman nematerijalnih sredstava prema MRS 38

Ako se krene od jedne od mnogobrojnih definicija nematerijalne imovine, prema kojoj nematerijalna imovina predstavlja imovinu bez fizičkih obilježja (nije opipljiva), te koja se može identificirati, teško da se može očekivati da osoba koja nije dublje ušla u analizu, ili se profesionalno ne bavi finansijsko-računovodstvenim poslovima, može sebi predočiti šta sve može i treba biti priznato kao nematerijalna imovina. Nematerijalna (neopipljiva) imovina  je dio imovine (sredstava) preduzeća koji nema materijalni (fizički) oblik i spada u grupu stalnih sredstava (fiksne imovine), najčešće nema određenu realno ostvarivu utrživu vrijednost koju imaju ostali oblici imovine. Vrijednost ove imovine se određuje utjecajem na povećanje profitne snage preduzeća (utvrđuje se drugim metodama procjene), a većina ovih oblika imovine se teško može realizirati u novčanom obliku. Nematerijalna imovina se može revalorizirati samo u slučaju kada se njezin vijek trajanja procjenjuje na određeno vrijeme, jer imovina koja ima neodređen vijek trajanja se ne amortizira. U skladu sa MRS 36 kako bi se utvrdili elementi mogućeg smanjenja vrijednosti, sva nematerijalna imovina podliježe preispitivanju vrijednosti na kraju godine.

6.Dr Mirna Pajević Rožajac

Međunarodni standardi za profesionalnu praksu interne revizije

Međunarodni okvir profesionalne prakse interne revizije predstavlja skup svih mjerodavnih smjernica za profesionalnu praksu interne revizije koje uređuju ulogu, položaj, odgovornost i funkciju interne revizije i internih revizora. Svrha standarda interne revizije je da opišu osnovna načela koja predstavljaju praksu interne revizije, obezbijede okvir za obavljanje i promovisanje širokog spektra za dodavanje vrijednosti putem interne revizije,utvrde osnovu za vrednovanje učinka interne revizije i unaprijede procese i operacije kompanije. Struktura Standarda je podijeljena između Standarda karakteristika (obilježja) i Standarda izvođenja. Standardi karakteristika se odnose na karakteristike kompanija i pojedinaca koji obavljaju internu reviziju. Standardi izvođenja opisuju prirodu interne revizije i obezbjeđuju kvalitetne kriterije na osnovu kojih se može mjeriti učinak usluga interne revizije. Standardi karakteristika i Standardi izvođenja obezbjeđeni su za potrebe primjene kod svih usluga interne revizije. Revidiranje i razvoj Standarda je stalni proces. Odbor za Standarde interne revizije održava sveobuhvatne konsultacije i raspravu prije izdavanja Standarda, uz prikupljanje javnih komentara na nacrt Standarda.

7.Jasenko Hadžiahmetović

Obračun poreza na dobit za 2023. godinu za poslovne jedinice u RS i BDBiH, osnovane od strane pravnih lica iz FBiH

Poslovna jedinica pravnog lica iz Federacije BiH, koja djelatnost obavlja na području RS ili BD, obveznik je poreza na dobit koju ostvari isključivo na području RS/BD. Stoga je  dužna da Poreskoj upravi RS/BD podnese Godišnju prijavu poreza na dobit za 2023. godinu najkasnije do 31.03.2024. godine, te u istom roku plati obračunati godišnji porez na dobit. Pravno lice iz FBiH koje u RS ima više od jedne poslovne jedinice utvrđuje porez na dobit jedinstveno za sve poslovne jedinice, što znači da podnosi jednu prijavu poreza na dobit u kojoj su sadržani usklađeni prihodi i rashodi svih poslovnih jedinica iz RS. U svrhu jedinstvenog utvrđivanja poreza na dobit za dobit ostvarenu na teritoriji RS, pravno lice iz FBiH jednu od poslovnih jedinica iz RS određuje kao glavno mjesto poslovanja, na čiji jedinstveni identifikacioni broj podnosi porezne prijave koje se tiču prijavljivanja i plaćanja poreza na dobit za sve poslovne jedinice u RS. Iako tokom 2023. godine u RS i BD nije bilo izmjena propisa o porezu na dobit, ipak treba voditi računa da su zadnje izmjene i dopune Zakona donijete u BD u prethodnoj 2022. godini u primjeni počev od 1.1.2023. godine (nove odredbe se odnose veći procenat priznavanja donacija za sportske svrhe, te novo ograničenje vezano za pravo na porezno oslobađanje po osnovu izvoza robe). Obveznici iz RS dužni su godišnju prijavu poreza na dobit za 2023. godinu podnijeti Poreskoj upravi RS isključivo u elektronskom obliku, dok obveznici iz BD prijavu mogu podnijeti u papirnom ili elektronskom obliku. Ukoliko se obveznik iz BD registruje za korištenje e-portala, poreznu prijavu podnosi Poreznoj upravi BD isključivo elektronskim putem.

8.Dr.sc. Dinka Antić

Oporezivanje frilensera

Porezni tretman frilensera, slično oporezivanju dohotka, razlikuje se od zemlje do zemlje, ne samo u pogledu elemenata oporezivanja, već i u pogledu definicija pojmova i suštinskih razlika u odnosu na standardno oporezivanje pojedinaca. I pored prisutnih razlika dva opća principa su zajednička, a to je da se frilenseri oporezuju porezom na dohodak od samostalne djelatnosti, a  kao vršitelji ekonomske djelatnosti, koju obavljaju permanentno, s ciljem ostvarenja dobiti, oporezuju se i PDV-om. Iskustva zemalja sa najrazvijenijim tržištem frilensera ukazuju na kompleksnost oporezivanja te specifične djelatnosti. Analiza pravnog okvira i prakse oporezivanja frilensera u razvijenim zemljama ukazuje na dva zaključka. Prvo, očigledno je da postoje dva modela oporezivanja frilensera: anglosaksonski, čiji su predstavnici  SAD i Velika Britanija, te evropski, prisutan u EU. Kod anglosaksonskog modela oporezivanja frilensera primaran je fiskalni cilj, budući da su napori poreznih vlasti fokusirani na porezne prevare na tržištu frilensera i smanjenje gubitaka prihoda koje su rezultat prevara, što, posljedično, dovodi do povećanja naplate prihoda. S druge strane, kod evropskog modela oporezivanja frilensera primarni su ekonomski ciljevi. Model je daleko liberalniji prema frilenserima, s ciljem da se poveća atraktivnost lokalnih tržišta za privlačenje frilensera, pogotovo mladih, putem poreznih olakšica i  pojednostavljenog administriranja porezima. Privlačenjem mlade, kvalificirane i visokoobrazovane radne snage iz drugih dijelova svijeta evropski model oporezivanja ima za cilj ekonomski rast članica, stabilizaciju tržišta radne snage i rast zaposlenosti u EU.

9. Mr Safija Žilić, dipl.oec

 Odgovornost odbora za reviziju

Efektivno korporativno upravljanje danas predstavlja važan mehanizam za zaštitu dioničara, a odbor za reviziju je, prema savremenim konceptima korporativnog upravljanja, izuzetno značajna komponenta tog mehanizma. Zato je bitno da uloga odbora bude dobro definisana i da se njegove nadležnosti obavljaju u skladu sa najboljom praksom u ovoj oblasti. Ta praksa je znatno kompleksnija nego ranije, jer se djelokrug rada odbora stalno proširuje, naročito u posljednjoj deceniji, kao posljedica finansijskih skandala i finansijske krize u mnogim zemljama svijeta. Zbog toga se pojavila potreba za intenzivnijim uvođenjem internih kontrolnih mehanizama u proces korporativnog upravljanja kako bi se reducirao rizik materijalno značajnog pogrešnog finansijskog izvještavanja. Dobro korporativno upravljanje te efikasni interni i eksterni mehanizmi korporativnog upravljanja pružaju poticaj preduzeću u ostvarivanju postavljenih ciljeva značajnih za cjelokupno društvo. Shvatanje uloge odbora za reviziju u Federaciji BiH, kao i propisane nadležnosti odbora prema Zakonu o privrednim društvima treba uskladiti sa trendovima i najboljim praksama razvijenih ekonomija zemalja EU u ovoj oblasti, odnosno sa nadležnostima koje su propisane Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH.

10.Mehmed Budić

Primjena modela točke pokrića u poslovnom odlučivanju

Model točke pokrića je izuzetno značajan i efikasan instrument za poslovno odlučivanje. Njegova jednostavnost proizlazi iz načina primjene te relativnog lakog i transparentnog utvrđivanja odnosa između troškova, prihoda i količine putem kojeg se determinira željena razina profitabilnosti poslovanja. Ipak, iako je to jednostavan analitički instrument, potrebne su odgovarajuće predispozicije za efikasnu primjenu modela točke pokrića. Pri tome se misli na utvrđivanje, analizu i klasifikaciju svakog troška koji nastaje u poslovnom procesu, utvrđivanje odnosa troška i količine proizvodnje ili prodaje te analiza prihoda i međuovisnost prihoda i količine proizvodnje ili prodaje. Ovaj model se koristi kao analitički instrument koji daje određene smjernice za kratkoročno poslovno odlučivanje. Točka pokrića kao središnji segment cijelog modela predstavlja razinu aktivnosti na kojoj su prihodi od prodaje jednaki ukupnim troškovima. To je točka u kojoj poduzeće ne ostvaruje nikakvu operativnu dobit budući da poslovni prihodi pokrivaju ukupne troškove (poslovne rashode). Nakon te točke poduzeće kreće iz zone operativnog gubitka u zonu operativne dobiti. Za točku pokrića se upravo radi toga upotrebljava i termin prag rentabilnosti, jer signalizira zonu u kojoj poduzeće postaje rentabilno. Točka pokrića pokazuje razinu prodaje kod koje poduzeće pokriva svoje ukupne troškove uz determiniranu prodajnu cijenu. Pod pretpostavkom nepromijenjene cijene na ovaj način poduzeće putem modela točke pokrića može planirati određenu dobit, određujući količinu outputa koja je potrebna da bi se dostigla željena dobit.

11.Doc. dr.sc. Jasmina Hurić

Kriza ekonomske nauke i aktuelne krize

Pored mnogobrojnih prednosti koje je sa sobom donijela globalizacija svjetske privrede njenim dolaskom povećala se i učestalost i disperzija finansijskih i ekonomskih kriza. S druge strane, savremena nauka generalno i ekonomska nauka, iako su snažno napredovale posljednjih vjekova, a naročito posljednjih decenija, još uvijek nisu na tom nivou da sa svim naučnim spoznajama i teorijskim stavovima uspješno djeluju da se krize spriječe, preveniraju i efikasno zaustave. To potvrđuje i činjenica da se krize bez prestanka ponavljaju i da su postale nezaustavljive. Pitanje ekonomskih kriza je oblast oko koje u ekonomskoj nauci postoji veliki broj stajališta, koja su u svom najvećem dijelu dosta oprečna. Sve teorije su ostale bez jasnih utemeljenja, a ekonomska nauka bez adekvatne teorije koja može da sve nadolazeće krize prevenira i spriječi. Jedno je jasno da je savremena kriza dovela do velike krize ekonomske nauke i nužnosti stvaranja novih teorijskih stajališta koji će svaku nadolazeću krizu moći pravovremeno predvidjeti i adekvatno riješiti.