ONLINE PRISTUP ČASOPISU

 

1.Mehmed Budić

Računovodstveni tretman naknadnih izdataka povezanih s dugotrajnom materijalnom imovinom

Tijekom vijeka upotrebe imovine, pravna osoba ima izdatke koji se odnose na naknade popravke i ulaganje na toj imovini. Naknadni izdaci u dugotrajnu materijalnu imovinu priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem su i nastali, osim ako je riječ o održavanju ili dodatnom ulaganju takve vrste koji zadovoljavaju uvjete za priznavanje u sklopu dugotrajne materijalne imovine. Održavanje dugotrajne materijalne imovine koje se priznaje kao troškovi razdoblja, najčešće predstavljaju troškove potrošnog materijala, sitnih dijelova te popravaka. U praksi najčešće razlikujemo dvije vrste održavanja, tekuće i investicijsko održavanje. Za razliku od tekućeg i investicijskog održavanja, troškovi dodatnog ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, koje zadovoljavaju uvjete za priznavanje na pozicijama dugotrajne materijalne imovine, kapitaliziraju se odnosno povećavaju vrijednosti dugotrajne materijalne imovine. Dugotrajna materijalna imovina predstavlja po pravilu značajan dio ukupne imovine pravne osobe, čijim se iskazivanjem u financijskim izvještajima bavi nekoliko računovodstvenih standarda.

 

2.Prof. dr.sc. Jozo Piljić

Poslovna vrijednost poduzeća

Poslovna vrijednost poduzeća ili njegova dijela, jednaka je veličini financijskog viška koji poduzeće ili taj dio može ostvariti u budućnosti. To znači da se pri procjeni poslovne vrijednosti polazi od pretpostavke da će poduzeće nastaviti poslovanje, pa se procjenjuje njegova sposobnost da stvara financijski višak tokom tog poslovanja. Ovaj pristup procjene vrijednosti poduzeća ne počiva na procjeni trenutne vrijednosti njegove sadašnje imovine, već na činjenici da imovina ima vrijednost samo ako ima upotrebnu vrijednost, koja se dokazuje sposobnošću poduzeća da  proizvede i proda proizvod na tržištu, pa da potom ostvari višak prihoda nad rashodima.Pri procjeni vrijednosti poduzeća treba voditi računa o sljedećim pretpostavkama:poduzeće nastavlja poslovanje u budućnosti; poduzeće posluje na tržištu s dovoljnim stupnjem konkurencije tj. ono posluje na efikasnom tržištu na kojem se svi subjekti ponašaju ekonomski racionalno. U slučaju dioničara to znači da ih interesira samo rentabilnost njihovih dionica i uvećanje njihove imovine pa se poduzeća koja imaju veću dobit i isplaćuju veće dividende smatraju vrednijima. Svaki prodavac nastoji prodati što skuplje, a kupac kupiti što jeftinije; svi inputi i outputi vrednuju se po tržišnim cijenama; tržišne cijene su stalne tržišne cijene  bez učinka inflacije; promjene relativnih cijena uzimaju se u obzir; pri procjeni vodi se računa o vremenskim preferencijama vlasnika poduzeća.

 

3.Dr Mirna Pajević Rožajac

Inkrementalna analiza u poslovnom odlučivanju

Inkrementalna analiza je metoda za donošenje kratkoročnih, nerutinskih poslovnih odluka koja koristi koncept relevantnih troškova i prihoda, tj. metoda kojom se relevantni troškovi i prihodi jedne alternative uspoređuju s relevantnim troškovima i prihodima druge alternative. Suština ove analize je da se ne posmatraju svi troškovi i prihodi preduzeća, već samo oni koji se mijenjaju (variraju) između alternativnih opcija. Ključne karakteristike inkrementalne analize su da se ista fokusira na relevantne troškove i prihode (oni koji se mijenjaju u odnosu na odluku). Ova analiza zanemaruje irelevantne troškove, npr. već nastale troškove. U praksi se često u obzir ne uzimaju fiksni troškovi kao relevantni, ako ima dovoljno kapaciteta, na primjer za proizvodnju novih jedinca. Cilj je odabrati opciju koja donosi najveću neto korist. Neto korist može biti predstavljena kao najveća dobit, ili najniži troškovi ovisno od alternativa. Najčešća primjena u praksi ove analize su odluke tipa da li prihvatiti ili odbiti specijalnu narudžbu, odluka o proizvodnji ili kupovini, procjena da li nastaviti ili obustaviti proizvodnu liniju/proizvod, odluka o zamjeni opreme, odluka o optimalnom korištenju ograničenih resursa.

 

4.Prof. dr Kristina Peštović

Ocjena rada interne revizije u javnom sektoru

Ocjena kvaliteta rada interne revizije u javnom sektoru ima ključnu ulogu u unapređenju transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti upravljanja javnim sredstvima. Kroz sistematsko praćenje standarda, metoda i rezultata revizorskih aktivnosti, omogućava se objektivna procjena u kojoj meri interna revizija doprinosi ostvarivanju ciljeva organizacije i jačanju povjerenja javnosti. Kvalitetna interna revizija ne samo da otkriva nepravilnosti i slabosti u poslovanju, već pruža i preporuke za unapređenje sistema kontrola, smanjenje rizika i racionalnije korištenje resursa. U savremenim uslovima, ocjenjivanje kvaliteta rada interne revizije treba da bude kontinuiran proces, zasnovan na međunarodnim standardima i dobrim praksama, uz neophodno unapređenje profesionalnih kompetencija revizora. Time se obezbeđuje da interna revizija ostane nezavisna, objektivna i usmjerena na dodavanje vrijednosti javnom sektoru.

 

5.Jasmin Omeragić

Biznis plan: ključ uspjeha ili kamen spoticanja

Biznis plan predstavlja veoma ozbiljan dokument koji pobliže i potanko definira svaki biznis, jer zapravo riječju i argumentima iznosi sve činjenice o onome što se želi u narednom planskom periodu raditi, te sadrži načine i metode kako to postići. U biznis planu mora biti sadržano sve ono što je bitno za uspješan posao – strukturu poslovanja, opis proizvoda, robe ili usluga, treba navesti poznate, a i one potencijalne kupce i korisnike usluga, potencijale razvoja, ali i analize i planove finansija koji su zapravo i najvažnije stavke plana poslovanja. Biznis plan će pomoći u definiranju strategije poslovanja, te ukoliko se isti pravilno tumači i zadovoljavajuće realizira, ovaj plan će motivirati i pokrenuti, kako zaposlene radnike, tako i vlasnike kapitala. Izrada biznis plana nužna je i prilikom podnošenja zahtjeva potencijalnim kreditorima i investitorima koji će iz kvalitetno urađenog biznis plana na najjednostavniji, najbrži i najefikasniji način moći saznati sve o poslovanju neke firme, o poslovnim idejama, o mogućnostima razvoja biznisa i uspješnog povrata plasiranih kreditnih odnosno investiranih sredstava. Tvorci biznis planova moraju imati na umu da je sudbina firme na neki način prepuštena upravo njima, te stoga trebaju biti sigurni, stručni, poslovno osviješteni i sasvim iskreni u tome poslu. Svaki biznis plan bi trebao biti sačinjen visoko profesionalno, da zadovoljava određene standarde, te da je čitak i bez terminologije koja nije primjerena ovakvom tipu dokumenta.

 

6.Dr. sc. Dinka Antić

Globalni indeksi porezne kompleksnosti

Nacionalni standardi i indeksi za mjerenje kompleksnosti poreznog sistema korisni su za sagledavanje područja koja zahtijevaju pojednostavljenje pravila i procedura. U tome se ogleda njihova ograničenost, jer ne mogu poslužiti za donošenje zaključaka o efikasnosti poreznog sistema u odnosu na druge zemlje ili jedinstveni standard. Posmatrajući poreznu kompleksnost kao globalni fenomen s kojim se suočavaju obveznici i porezne administracije za fiskalne vlasti je važno utvrditi faktore koji doprinose rastu porezne kompleksnosti, kako bi mogli djelovati sa adekvatnim mjerama. Iako nisu savršeni, indeksi koji su kreirani u svrhu nacionalnih analiza ili globalnih aspekata kompleksnosti oporezivanja, te su korisni za dizajn poreznih sistema u budućnosti. Od posebnoj značaja je TCI indeks, s obzirom na obuhvat dimenzija porezne kompleksnosti i faktora koji utječu na kompleksnost svake od njih. Bez obzira na činjenicu da se istraživanje za potrebe konstrukcije TCI indeksa fokusiralo na multinacionalne korporacije, metodologija indeksa porezne kompleksnosti može poslužiti poreznim administracijama kao kontrolni popis (check list) za utvrđivanje nivoa kompleksnosti poreznog sistema i administriranja porezima u zemlji. U konačnici, primjenom iste metodologije u većem broju zemlja mogu se izvršiti komparativne analize nivoa porezne kompleksnosti, koje mogu biti značajne za definirane atraktivnih poreznih jurisdikcija za investiranje i pokretanje poslovanja.

 

7.Hajrudin Hadžimehanović

Porezni  sistem

Porezni sistem obuhvata ukupnost poreznih oblika koji su u službi porezne politike. Porezna politika je jedna od parcijalnih politika i predstavlja dio opšte ekonomske politike. Prema tome, ciljevi porezne politike su istovremeno i ciljevi opšte ekonomske politike. Instrumenti svake od pojedinačnih politika su u službi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike zemlje. Pod instrumentima porezne politike podrazumijevaju se različite kombinacije poreznih stopa i poreznih osnovica usmjerenih u pravcu ostvarivanja postavljenih ciljeva. U odnosu na broj poreznih oblika finansijska teorija razlikuje dvije vrste poreznih sistema: porezni monizam i porezni pluralizam. Porezni monizam podrazumijeva takav porezni sistem koji se sastoji samo iz jednog poreznog oblika, dok porezni pluralizam podrazumijeva postojanje većeg broja poreznih oblika. I teoretičari i praktičari se slažu da je porezni sistem sa jednim poreznim oblikom neodrživ iz više razloga. Cilj svake fiskalne politike je dizajniranje poreznog sistema koji će zadovoljiti polazne principe i istovremeno odgovoriti postavljenim zadacima. Da bi jedan porezni sistem mogao da zadovoljava uslov optimalnosti, neophodno je da u njemu ne postoje distorzivni porezi ili ako postoje, da je nivo distorzije sveden na minimum.

 

8.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Uticaj kriptovaluta na digitalnu transformaciju finansijskog sektor

Kriptovalute se sve više pojavljuju kao pokretač digitalne transformacije finansijskog sektora, podstičući banke i druge finansijske institucije da ubrzaju uvođenje inovativnih digitalnih usluga. Kriptovalute i blockchain tehnologija više nisu samo eksperimentalni koncepti, već su postali jedan od glavnih pokretača digitalne transformacije finansijskog sektora. Njihov utjecaj ogleda se u promjeni načina na koji razumijemo vrijednost, povjerenje i transakcije, ali i u redefinisanju uloge banaka i finansijskih institucija. Ipak, tehnološka i regulatorna rješenja nisu dovoljna sama po sebi. Uspješna digitalna transformacija zahtijeva i kontinuiranu edukaciju korisnika, podizanje svijesti o prednostima i rizicima novih tehnologija te razvoj povjerenja u digitalne finansije. Samo kombinacijom inovacija, regulative i znanja moguće je izgraditi održiv i siguran finansijski ekosistem koji će odgovoriti na izazove globalne digitalne ekonomije i istovremeno otvoriti nove prilike za Bosnu i Hercegovinu i regiju.

 

9.Bernard Iljazović

Strane investicije u Bosni i Hercegovini

Strane investicije zemljama u razvoju, kao što je i Bosna i Hercegovina donose brojne beneficije, ali isto tako i nedostatke čiji se učinci negativno održavaju na konkurentnost domaćeg gospodarstva. Prije svega ulaganje stranih investitora može doprinijeti daljnjem ekonomskom rastu i razvoju, otvaranju novih radnih mjesta, uvođenju novih proizvoda, poticanju inovativnosti, većem izvozu i širenju na druga međunarodna tržišta… S druge strane, prekomjernim priljevom stranih investicijskih sredstava može se kako smo spomenuli i narušiti konkurentnost domaćeg gospodarstva, te bi stoga trebalo napraviti odgovarajući balans. Ključnu ulogu u tom pitanju ima centralna država, odnosno nositelji javne vlasti. Naime, država ekonomskim, poreznim i drugim mjerama prvenstveno mora stvarati preduvjete koje će omogućiti povoljno poslovno okruženje, odnosno domaćim privrednicima razvoj poslovanja i postizanje uspješnih poslovnih rezultata, a što će generirati pozitivne učinke za cjelokupni gospodarski sustav, a samim time se odraziti i na napredak države. Naravno, strane investicije su uvijek dobrodošle i poželjne, no nikako ne smiju biti jedini gospodarski pokretač u državi.

 

10.Dr. sci. Asja Gojačić

Sustavni pristup talentima kao čimbenik dugoročne uspješnosti poslovanja organizacije

Suvremene organizacije posluju u izrazito nestabilnom i složenom poslovnom okruženju. Stoga upravljanje talentima danas zauzima središnje mjesto unutar strategijskog upravljanja ljudskim resursima. Pojmovi talent i upravljanje talentima sve više upotrebljavaju u svakodnevnom rječniku stručnjaka ljudskih potencijala, ali i višeg menadžmenta, iako ne postoji jedinstvena definicija talenta niti jedinstven popis obilježja i osobina ličnosti koje bi talenti trebali imati. Ono što je važno za izdvajanje na tržištu je način na koji lideri percipiraju značaj talenata i koje aktivnosti vode do njihova jačanja. Ukoliko organizacije žele privlačiti i zadržavati talente, moraju biti atraktivna mjesta za rad, tj. biti poslodavci prvog izbora. Kada govorimo o upravljanju talentima također je bitno da su procesi za njihovo upravljanje jasno postavljeni od strane ljudskih potencijala, ali i da je odgovornost za razvijanje talenata na strani linijskih voditelja. Važno je napomenuti i kako je predanost upravljanju talentima nužna od vrha do dna organizacije. Od klјučnog je značaja da talenat predstavlјa potencijal koji traži angažman da bi se manifestirao i pretvorio u kapacitet, jer nije dovolјno samo prepoznati talenat, neophodno je i razvijati ga i angažirati. Da bi organizacije imale izvrsne talente, trebaju razvijati isto takav sustav upravljanja talentima koji će privući i zadržati ljude iznimnih sposobnosti i potencijala.

 

11.Dr. sci. Samir Sabljica

Stres u radnom okruženju kao kategorija menadžmenta

U savremenom poslovnom svijetu stres je postao neizbježan element gotovo svake profesije, a posebno menadžerske. Menadžeri su suočeni s konstantnim pritiscima koji proizlaze iz njihove odgovornosti za ljude, resurse i rezultate organizacije. Upravo zbog toga stres možemo posmatrati kao sastavni dio menadžmenta, ali i kao izazov koji zahtijeva ozbiljno razumijevanje i adekvatne strategije upravljanja. Jedan od glavnih izvora stresa u menadžmentu jeste velika odgovornost za uspjeh ili neuspjeh poslovnih procesa. Menadžeri moraju donositi odluke koje utiču ne samo na organizaciju, već i na zaposlenike, klijente i širu zajednicu. Rokovi, ciljevi i stalna potreba za postizanjem rezultata dodatno povećavaju pritisak. Osim toga, menadžeri često rade u uslovima stalnih promjena i neizvjesnosti, što zahtijeva visoku fleksibilnost i otpornost. Stres je neraskidivo povezan s menadžmentom i nije ga moguće u potpunosti eliminisati. Međutim, njegovim pravilnim upravljanjem može se pretvoriti u faktor napretka i rasta. Menadžeri koji razviju otpornost na stres i istovremeno brinu o dobrobiti svojih zaposlenih, grade zdravije radno okruženje i doprinose dugoročnom uspjehu organizacije.

 

12.Džana Kadribegović

Zaštita žene-radnice u  Zakonu o radu

Prema propisima o radu i zaštiti na radu, kao kategorija radnika, koja uživa posebnu zaštitu na radu su i žene-radnice, a što proizlazi i iz odgovarajućih međunarodnih konvencija koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, kao što su: Konvencija  broj 103 o zaštiti materinstva i Konvencija broj 100 o jednakosti nagrađivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti, Konvencija broj 45 o zapošljavanju žena na podzemnim radovima.  Odredbama Zakona o radu koje se odnose  na zabranu diskriminacije radnika, pored ostalog, zabranjuje se diskriminacija po osnovu  spola.   Zabrana diskriminacije treba da osigura primjenu najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda, u skladu sa međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba.

 

13.Safeta Lukačević

 Sistematizacija radnih mjesta (Psihološki osvrt s prijedlozima – efekti i rizici)

Sistematizacija radnih mjesta nije samo tehnički dokument – ona je alat za stvaranje psihološki zdrave i funkcionalne radne sredine. Kad bi postavljali definiciju pojma, sistematizacija je kratak popis i opis poslova koje uposlenici obavljaju na radnim mjestima. Svakom radnom mjestu koje ima određeni naziv odgovara i određeni popis i opis poslova. Analiza radnih mjesta pruža osnovu za upoređivanje sličnosti i različitosti poslova te omogućuje uspostavljanje relativne vrijednosti posla i uspostavljanje odnosa sa drugim poslovima. Dobar opis radnog mjesta pokazuje koja je osnovna svrha radnog mjesta. On navodi glavne poslove (dužnosti i odgovornosti) i njihove konkretne rezultate. Međutim, ne navodi svaki detalj posla već samo ono što je karakteristično za konkretnu poziciju. Dobar opis radnog mjesta odnosi se na posao, a ne na zaposlenika te se periodično revidira. Opisi radnih mjesta podložni su promjenama, stoga danas svaka organizacija treba imati utvrđeni raspored njihove provjere i korekcije.

 

14. Savjetodavni servis