U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 06/24

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

 

1.Fuad Balta

Komentar aktuelnih uputa i podzakonskih propisa u vezi sa poreznim obavezama

Pravilnikom o načinu uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 54/20, 55/20-isp, 63/20, 88/20, 28/21, 56/21, 83/21, 1/22, 34/22, 57/22, 76/22, 93/22, 94/22, 10/23, 37/23, 81/23, 23/24 i 36/24) propisuju sve vrste javnih prihoda, depozitni računi u bankama, način uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Javni prihodi koji se uplaćuju na depozitne račune propisane ovim pravilnikom, na kraju radnog dana raspoređuju se na transakcijske račune navedenih korisnika (zavisno od budžetske pripadnosti) pa sastavni dio ovog pravilnika čine šifre općina i organizacioni kodovi federalnih budžetskih korisnika. Tako je Federalno ministarstvo finansija 10.05.2024. godine u formi „NOVOSTI“ objavilo Obavijest u vezi sa Priručnikom o načinu uplate novčanih kazni u Federaciji BiH. Ministarstvo navodi da je Priručnik… namijenjen svim osobama koje imaju obavezu plaćanja novčanih kazni u Federaciji Bosne i Hercegovine, svim organima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji daju upute o načinu plaćanja ovih prihoda, kao i svim službenim i ovlaštenim osobama koji izriču novčane kazne. Tokom izrade Priručnika…, Federalno ministarstvo finansija vršilo je konsultacije sa kantonalnim ministarstvima finansija i jedinicama lokalne samouprave putem Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine kako bi dobivali tačne podatke koji su neophodni radi popunjavanja polja platnog naloga kod plaćanja novčanih kazni. Činjenica je da su u Priručniku date jasne upute i pojašnjenja u vezi s načinom uplate novčanih kazni u Federaciji Bosne i Hercegovine i osigurano ujednačeno postupanje svih sudionika u procesu.

2.Mirnes Tanjić mr. iur.

Specifičnosti poreznih prekršaja iz nadležnosti Porezne uprave Federacije BiH

Porezne prekršaje propisuju kaznene odredbe većeg broja zakona koje se odnose na poreze, doprinose ili druga davanja državi. Porezni prekršaji se svrstaju u grupu finansijskih prekršaja u koje se pored poreznih ubrajaju i devizni prekršaji i prekršaji iz oblasti carina. Kao pokretač prekršajnog postupka iz oblasti poreznih prekršaja, direktnih poreza, javlja se Porezna uprava Federacije BiH u čiju nadležnost pripada neposredno provođenje ili nadzor nad provođenjem propisa kojim se propisuju porezni prekršaji. Riječ je uglavnom o prekršajima za koje su zaprijećene visoke novčane kazne što nam govori o značaju zaštićenog dobra koje se štiti. Visokim novčanim kaznama ukazuje se i važnost poreznih prekršaja za finansiranje javnih potreba i stabilnost poreznog sistema. Posebno se ističe specifičnost poreznih prekršaja i novčanih kazni za porezne prekršaje. Poštivanje poreznih zakona je ključno za održavanje stabilnosti i pravednosti poreznog sistema. Nepridržavanje poreznih zakona narušava povjerenje u porezni sistem i može dovesti do povećane percepcije nepravde među građanima. Posljedice nepridržavanja poreznih zakona mogu uključivati novčane kazne, kamate na zaostale poreze, pa čak i da se takvo nepoštivanje poreznih zakona podvede pod krivične sankcije ukoliko se ispune objektivni element inkriminacije. Efikasan porezni nadzor igra ključnu ulogu u otkrivanju i kažnjavanju poreznih prekršaja. Kroz redovite i detaljne porezne provjere, porezne vlasti mogu identificirati nepravilnosti, neusklađenosti i potencijalne prevare u poreznom plaćanju.

3.Bernard Iljazović

Institut Prethodno porezno mišljenje u poreznom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Institut Prethodnog poreznog mišljenja jedan je od načina primjene i ostvarenja načela postupanja u dobroj vjeri. Postupanje u dobroj vjeri znači savjesno i pošteno postupanje u skladu sa zakonom. Naime, porezno tijelo postupa u dobroj vjeri na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom tako da u slučajevima predviđenim zakonskim propisima donosi Prethodno porezno mišljenje. S druge strane, porezni obveznik postupa u dobroj vjeri na način da daje istinite i potpune podatke o svim činjenicama koje su poreznom tijelu potrebne za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza. Također, porezni obveznik postupa u dobroj vjeri na način da obračunava i plaća porez u iznosu, na način i u roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela.

4.Dr. sc. Ankica Čanić

Porezna utaja i mjere za suzbijanje iste u Federaciji BiH

 Porezna utaja je svjesno i protivno zakonu izbjegavanje plaćanja poreznih obveza od strane poreznih obveznika. Porezna utaja je prisutna u  Federaciji BiH u velikoj mjeri. Utajom poreza, dobar dio ostvarenog profita ostaje u džepovima obveznika, umjesto da ide u državni proračun, te time utječe na razvoj gospodarstva i društva u cjelini, te na bolji standard stanovništva. Porezna utaja je globalni problem današnjice. Prisutna je u svim ekonomijama svijeta u manjem ili većem obimu. To je nezakonita aktivnost i različita je od slučaja do slučaja, što za posljedicu povlači prekršajnu ili krivičnu odgovornost obveznika poreza i sankcioniranje u skladu sa zakonom. Porezna utaja predstavlja izuzetno društveno opasna ponašanja pojedinaca i grupa, odnosno pravnih osoba, te se smatra teškom povredom zakonskih ili profesionalnih obveza fizičkih i pravnih osoba kojima se oštećuje državni proračun. U borbi protiv utaje poreza veoma značajnu ulogu ima Porezna uprava Federacije BiH, a posebno porezni inspektori, koji provode inspekcijske nadzore. Porezna uprava provodi mnoge mjere u cilju prevencije, otkrivanja i suzbijanja porezne utaje. Ista također vrši i sankcioniranje osoba koja učestvuju u poreznoj utaji. Ponašanje i postupanje poreznih obveznika je definirano temeljnim poreznim zakonima, a u istim su definirane i sankcije za prekršioce istih.

5.Prof. dr.sc. Jozo Piljić

Određivanje cijene transakcije prema MSFI 15  – Prihodi od ugovora s kupcima

Kada se govori o procesu određivanja cijene transakcije, MSFI 15 – Prihodi od ugovora s kupcima definira kako u okviru tog procesa društvo treba razmotriti same uvjete ugovora kao i svoju uobičajenu poslovnu praksu koju je u prošlosti primjenjivalo prilikom određivanja cijene svojih proizvoda i/ili usluga. Samu cijenu transakcije standard definira kao iznos naknade na koju društvo očekuje da će imati pravo u zamjenu za isporuku obećanih dobara i/ili usluga kupcu, umanjen za iznose naplaćene u ime trećih strana (na primjer, porez na dodanu vrijednost – PDV). Sama naknada obećana ugovorom može sadržavati fiksne iznose, varijabilne iznose ili oboje. Priroda, vremenski raspored i iznos obećane naknade utječu i na samu procjenu cijene transakcije. U svrhu određivanja cijene transakcije, društvo treba pretpostaviti kako će se obećana dobra i/ili usluge kupcu isporučiti prema odredbama postojećeg ugovora te kako ugovor neće biti raskinut, obnovljen ili na bilo koji drugi način izmijenjen. Proces određivanja cijene transakcije prema MSFI-ju 15 je dosta složen i ustvari podrazumijeva detaljnu analizu svakog pojedinačnog ugovora koje društvo ima s kupcima. Svaki ugovor je specifičan te se isti obrasci određivanja cijene transakcije neće moći primjenjivati na različite ugovore. Zbog toga je važna detaljna analiza ugovora kako bi se ispravno odredila cijena transakcije za isporučena dobra ili usluge, i kako bi se odredio ispravan računovodstveni tretman takvih transakcija, prije svega u smislu iznosa priznatog prihoda.

6.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Metode procjene vrijednosti patenta

Za društva koja ulažu u istraživanje i razvoj inovacija je najvažnije sredstvo održavanja konkurentnosti na tržištu, a jedini način da zadrže tu konkurentsku prednost je zaštita inovativnih ideja i sprečavanje drugih društava da ih koriste. Zaštita prava iz patenata pruža nosiocima način da svoje izume zaštite od svih drugih na određeno vrijeme. Patenti predstavljaju vrlo vrijednu imovinu pravnih, ali i fizičkih lica. Nerijetko cjelokupan profit određenog poslovnog subjekta i njegov položaj na tržištu postoji upravo zbog određenog zaštićenog patenta. Možemo reći da patenti spadaju u najvrjedniju nematerijalnu imovinu određenog preduzeća, u slučaju kada generišu značajan prihod ili utiču na buduće novčane tokove. Vrijednost patenta proizlazi iz zaštite koju pruža registrovani patent svom nosiocu, a u bitnom ta se zaštita sastoji od isključenja, odnosno zabrane svakom drugom licu da se koristi tim izumom – registrovanim patentom. Vrijednost patenta je najveća u periodu patentne zaštite u kojem patent nije dostupan za korištenje svima. Upravo tada patent generiše najznačajnije prihode. Iako određene studije pokazuju da je profitabilnost patenta svakako povezana s generisanjem novčanih tokova i profitabilnosti društva, to ne mora uvijek biti slučaj.

7.Dr Mirna Pajević Rožajac

ESG standardi i regulatorni okvir – BiH i EU

ESG standardi (okolišno, društveno i korporativno poslovanje) ocjenjuju održivost preduzeća i njihov utjecaj na pitanja okoliša, društva i upravljanja, te nadilaze njihovu finansijsku uspješnost. Neki od standarda nametnuti su zakonima i propisima zemlje u kojoj preduzeće posluje, a drugi proizlaze iz očekivanja aktera i pritiska investitora zbog sve veće zabrinutosti u pogledu pitanja ljudskih prava i zaštite okoliša. Dugo se vremena na ESG standarde gledalo kao na ambiciju „koju je lijepo imati“ i kojoj bi preduzeća trebala težiti. Preduzeća sada mogu puno toga dobiti ili izgubiti, ovisno o tome da li će uspješno primijeniti ESG standarde i prakse. Preduzeća koja uzimaju u obzir ESG standarde također imaju veću vjerovatnoću da će identificirati i ublažiti rizike povezane s okolišnim, društvenim i pitanjima korporativnog upravljanja te je također vjerovatnije da će inovirati i razvijati nove proizvode i usluge kako bi riješila te probleme. Investitori u regiji i BiH također počinju sve više zastupati ovu agendu, fokusirajući se na poslovnu opravdanost ESG standarda i utjecaj na okoliš i društvo. Bitno je naglasiti da u BiH postoji sve veća svijest o ESG standardima i sve više se usvajaju u poslovnom okruženju. Međutim, nivo njihove primjene varira i na nju utječe nekoliko faktora, uključujući vlasničku strukturu kompanije i regulatorno okruženje.

8.Mr iur. Mirel Mujkanović

Uslovi pod kojima udruženja i fondacije dobijaju status ugovornih organa i obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama

Zakon o javnim nabavkama definisano je subjekte i uslove koji isti moraju zadovoljiti kako bi imali status ugovornog odnosno sektorskog ugovornog organa. Ispunjenjem navedenih uslova, isti postaju obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, odnosno nabavku roba/radova/usluga ostvaruju obaveznim provođenjem nekog od zakonom definiranog postupaka javne nabavke. Sa druge strane zakoni o udruženjima i fondacijama na području Bosne i Hercegovine između ostalog predviđaju da na iste budu prenesena vršenja javnih ovlaštenja u okviru njihove djelatnosti. Navedeno otvara mogućnost da udruženja i fondacije pod pretpostavkom ispunjenja svih općih i posebnih (alternativno postavljenih) uslova dobiju status ugovornog organa, a time i dužnost provođenja Zakona o javnim nabavkama. Na ovaj način dosadašnja percepcija udruženja i fondacija kroz Zakon o javnim nabavkama će biti potpuno promijenjena.

9.Nedim Čustović

Izvještaj Evropske komisije za 2023. godinu Poglavlje 32.-Finansijski nadzor (II dio)

Poglavlje 32: Finansijska kontrola EU promoviše reformu nacionalnih sistema za upravljanje kako bi se povećala menadžerska odgovornost, dobro finansijsko upravljanje prihodima i rashodima i vanjska revizija javnih sredstava. Pravila finansijske kontrole dodatno štite finansijske interese EU od prevara u upravljanju sredstvima EU i euro od krivotvorenja.Bosna i Hercegovina je dostigla određeni nivo pripremljenosti u ovoj oblasti. Postignut je određeni napredak u provedbi strategija unutraš­nje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) na državnom nivou i u oba entiteta, pravljenju kon­solidovanih izvještaja uz poboljšanje kapaciteta za online izvještavanje i unapređenju obuka državnih službenika zaduženih za PIFC. Upravljačka odgo­vornost je i dalje slaba i ne poduzimaju se napo­ri za poboljšanje praksi ili pravnog okvira u ovoj oblasti. Sve centralne harmonizacijske jedinice treba da nastave jačati svoje kapacitete i pratiti efikasnost funkcija unutrašnje kontrole u javnom sektoru, posvećujući posebnu pažnju upravljanju rizicima i funkciji interne revizije, uključujući i javna poduzeća. Finansijska i operativna nezavi­snost vrhovnih revizorskih institucija mora biti osi­gurana u praksi. Bosna i Hercegovina treba da po­pravi kvalitet revizorskih izvještaja i da intenzivira napore u oblasti komunikacije kako bi se ojačala svijest javnosti. Budući da su prošlogodišnje pre­poruke samo djelomično provedene, one u velikoj mjeri i dalje vrijede.

10.Doc. dr. sc. Jasmina Hurić

Analiza fiskalne održivosti i stabilnosti duga

Svaka država treba da posveti poseban značaj pitanju fiskalne održivosti, kao ključnoj sponi u postizanju i očuvanju makroekonomske stabilnosti. Problem fiskalne održivosti uvijek se aktuelizira u periodu pojave kriza. Održivost fiskalne politike ogleda se u stabilnom javnom dugu i mogućnosti ekonomije da uredno servisira sve dospjele obaveze. Ona je određena nivoom zaduženosti, visinom stope rasta BDP-a i realnom kamatnom stopom na javni dug.Prema široko prihvaćenom stajalištu fiskalna politika je održiva ako je kamatna stopa na javni dug manja od stope privrednog rasta i ako su stope rasta zaduženosti niže od kamatnih stopa. U definisanju fiskalne održivosti važno je određivanje granice prihvatljivog nivoa zaduženosti i mjera kojima se to postiže. Ključne makroekonomske varijable u determinisanju fiskalne održivosti su budžetski saldo, javni dug, kamatne stope i stope rasta privrede. Kada posmatramo ove pokazatelje BiH, a naročito odnos duga i BDP-a može se zaključiti da BiH nije prezadužena zemlja, ali pri tom treba imati u vidu činjenicu da ova kategorizacija podrazumijeva podatke o zaduženosti BiH u koje nisu uključeni podaci o privatnom vanjskom dugu kompanija i stanovništva. Taj dio vanjskog duga BiH je izuzetno bitan i u ukupnoj zaduženosti ima značajno učešće.

11.Mehmed Budić

Inkrementalna analiza – temelj za donošenje menadžerskih odluka

Inkrementalna analiza predstavlja jednostavan alat koji se koristi u poslovnom odlučivanju, a temelji se na konceptu relevantnih troškova i konceptu oportunitetnih troškova. Uspješnost menadžera u donošenju poslovnih odluka zahtijeva njihovu preciznost u razlikovanju relevantnih i irelevantnih informacija te sposobnost i vještinu korištenja relevantnih podataka u analizi različitih alternativa. U donošenju različitih odluka primjenjuju se različiti modeli odlučivanja te različite informacije budući da se odluke razlikuju po obuhvatu, značajnosti i hitnosti u njihovom donošenju. Troškovi i prihodi koji su relevantni u jednoj situaciji, u procesu donošenja neke druge odluke mogu biti irelevantni. Tipične poslovne odluke koje se donose na temelju inkrementalne analize su odluke o prihvaćanju narudžbe kupca po posebnoj cijeni, odluke o proizvodnji ili nabavi određenog dijela proizvoda, odlučivanje o proizvodnom miksu u uvjetima ograničenih resursa, odlučivanje o zadržavanju ili zamjeni opreme, ukidanju neprofitabilnog segmenta poslovanja te odlučivanje o prodaji proizvoda ili njegovoj daljnjoj proizvodnji. Za efikasnu primjenu inkrementalne analize neophodno je menadžere opskrbiti pravovremenim i pouzdanim informacijama pri čemu se naglašava uloga računovodstvene funkcije u poduzeću. U primjeni inkrementalne analize naglašava se upotreba financijskih informacija (prihoda i troškova), no neophodno je naglasiti da brojne nefinancijske informacije mogu značajno utjecati na konačnu odluku menadžmenta.

12.Džana Kadribegović

Uredba o prijemu u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji  Bosne i Hercegovine

U Zakonu o radu kao općem propisu iz oblasti rada, nije propisano obavezno objavljivanje konkursa prilikom zasnivanja radnog odnosa. Naime, prema navedenom zakonu radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i radnika. Međutim, izmjenama i dopunama Zakona o radu propisano je da u  zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Federacija), kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima Federacija,  kanton, grad ili općina učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja.  Također, navedenim zakonom je propisano da će Vlada Federacije donijeti propis kojim će propisati postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru.

13.Dr. sci. Asja Gojačić

Osobine uspješnih menadžera

Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojem pojedinci, radeći zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve. Temeljni zadatak menadžmenta je uspostavljanje organizacije koja bi poslužila za obavljanje svih aktivnosti o kojima ovisi ostvarenje postavljenih ciljeva organizacije. Jedan od pojedinaca iz grupe je određen (izabran ili nametnut) da osigura izvršenje ciljeva grupe odabirom njezinih članova, planiranjem budućih događaja, organizacijom i koordinacijom rada grupe te kontrolom njihovih aktivnosti. Za menadžment je od izuzetne važnosti da odabere suradnike, motivira ih, odnosno inspirira da izvršavaju radne zadatke koji vode ostvarivanju postavljenih organizacijskih ciljeva, uz istovremeno zadovoljenje i individualnih potreba izvršilaca. Ove aktivnosti često ovise o karizmi menadžera i njegovim osobnim karakteristikama. Kroz obavljanje poslovnih procesa, menadžeri obavljaju širok set različitih poslovnih aktivnosti. Da bi se bolje razumjele menadžerske uloge, teoretičari menadžmenta su grupirali srodne poslovne aktivnosti u zasebne tzv. menadžerske funkcije. Unatoč brojnim klasifikacijama, danas dominira klasifikacija menadžerskih funkcija na: planiranje, organiziranje, kadroviranje, vođenje i kontrolu. Menadžerske funkcije su međusobno uvjetovane i tako isprepletene aktivnosti, da je gotovo nemoguće izvršiti jasnu distinkciju među njima. Prilikom izbora kandidata za menadžerske pozicije, kao i pri utvrđivanju menadžerskih potencijala pri napredovanju, posebnu pažnju treba posvetiti osobinama ličnosti jer su one ključne za diferenciranje neuspješnih od uspješnih menadžera.