ONLINE PRISTUP ČASOPISU

 

 

1.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Objavljivanja povezanih osoba prema MRS 24

Financijsko izvještavanje, tokom dužeg vremenskog razdoblja, doživjelo je temeljite promjene sa ciljem stvaranja kvalitetnijih financijskih izvještaja sukladno zahtjevima modernog računovodstva i prihvaćenim standardima financijskog izvještavanja. Potreba za izjednačavanjem bilančnih pozicija u sastavljanju, prezentiranju i objavljivanju financijskih izvještaja stvorila se kao obveza kako se na međunarodnoj sceni želi postići određeni stupanj harmonizacije i standardizacije financijskog izvještavanja. U takvom ozračju nastoji se omogućiti jedinstveno sastavljanje financijskih izvještaja bez obzira na prostornu udaljenost, nacionalnu razvijenost, jezične barijere ili stupanj internetizacije. Izrada financijskih izvještaja oduvijek je bila od vitalnog značenja za sva gospodarska društva pomoću kojih se omogućuje prepoznavanje i diferenciranje poslovnih subjekata na financijskim tržištima. Povezane osobe na temelju transakcija s izvještajnim subjektom i maju utjecaj na financijsku situaciju i uspjeh izvještajnog subjekta te su iz tog razloga značajne korisnicima izvještaja. Za definiranje i utvrđivanje relacija povezanih osoba potrebno je analizirati formalno-pravnu kao i suštinsku stranu relacija. Tako je u MRS-u 24 (tačka 10.) naglašeno da se u analizi transakcija između poslovnih subjekata treba fokusirati na suštinu transakcija, tj. bit (suština) je iznad pravne forme. Postoji veći broj situacija u kojima je teško utvrditi postoji li relacija povezanih osoba. Korisnici financijskih izvještaja, i to primarno odvojenih financijskih izvještaja, su suviše fokusirani na transakcije s povezanim osobama i zato je važno utvrditi povezane osobe i u slučajevima koji nemaju pravnu formu, ali analizom suštine transakcije otkriva se relacija povezanih osoba.

2.Prof. dr Kristina Peštović

Objavljivanje informacija u beleškama uz finansijske izveštaje

Beleške uz finansijske izveštaje predstavljaju neizostavan i suštinski deo finansijskog izveštavanja, jer omogućavaju potpunije, jasnije i verodostojnije sagledavanje finansijskog položaja, uspešnosti poslovanja i tokova gotovine pravnog lica. Njihova uloga prevazilazi puko dopunjavanje osnovnih finansijskih izveštaja, budući da obezbeđuju kontekst i objašnjenja neophodna za pravilno razumevanje prikazanih finansijskih informacija. U beleškama se obelodanjuju primenjene računovodstvene politike, značajne procene i pretpostavke, kao i dodatne informacije o pojedinim stavkama finansijskih izveštaja, rizicima, obavezama i neizvesnostima, čime se značajno unapređuje transparentnost i uporedivost finansijskih podataka. Kvalitet beleški direktno utiče na kvalitet finansijskih izveštaja u celini, jer nedovoljno jasne, nepotpune ili neadekvatno strukturirane napomene mogu dovesti do pogrešnih zaključaka i donošenja neoptimalnih odluka od strane korisnika finansijskih informacija. Beleške uz finansijske izveštaje imaju centralnu ulogu u savremenom finansijskom izveštavanju i predstavljaju neophodnu osnovu za donošenje kvalitetnih poslovnih i finansijskih odluka od strane svih zainteresovanih korisnika.

3.Dr Mirna Pajević Rožajac

 Računovodstveni i porezni tretman programa lojalnosti, nagradnih kredita i bonusa

 Programi lojalnosti (ili vjernosti), nagradni krediti i bonusi predstavljaju marketinške strategije kojima se potrošači nagrađuju za ponovljene kupovine ili korištenje usluga, s ciljem povećanja njihove odanosti preduzeću, brendu ili proizvodu. U Bosni i Hercegovini, kao i u regiji, ovi programi su sveprisutni i prilagođeni različitim industrijama i potrošačkim navikama. U savremenom maloprodajnom marketingu zadovoljstvo, lojalnost i zadržavanje kupaca smatraju se pokretačima profitabilnosti i konkurentne prednosti. Zadržavanje i pretvaranje privremenih, sporadičnih kupaca u stalne konstantna je težnja preduzeća. Razvojem prodaje i marketinga ofanzivna se strategija privlačenja novih kupaca promijenila i u defanzivnu strategiju zadržavanja postojećih kupaca i stimulisanja njihove potrošnje. Strategijom lojalnosti kupaca kroz nagradne igre, bonuse, poklone i slično, preduzeća stvaraju sigurnost kod planiranja rasta kupaca i profitabilnosti poslovanja. Jedan od razloga odlaska kupaca je svakako i konkurencija koja čini sve da kupci „postanu njihovi“. Ne može se reći da je bitniji odnos preduzeća prema kupcima od kvaliteta proizvoda ili usluge koju pruža, ali je veoma bitan. Preduzeća ne bih nikad trebala zaboraviti da zadržavanje postojećih kupaca je daleko jeftinije nego stjecanje novih.

4.Jasenko Hadžiahmetović

Obračun poreza na dobit za 2025. godinu za podružnice u FBiH osnovane od pravnih lica iz RS i BDBiH

 Godišnju prijavu poreza na dobit za 2025. godinu obveznici su dužni podnijeti nadležnoj ispostavi PU FBiH najkasnije do 31.03.2026. godine. Ova obaveza se odnosi i na lica koja su ostvarila gubitak. Upotreba kvalificiranog elektronskog potpisa (KEP) za potpisivanje poreznih prijava od 1.1.2026. godine je obavezna za sve obrasce iz propisa o porezu na dobit. Prijava potpisana KEP-om, u skladu sa odredbama Zakona o elektronskom potpisom, ima jednaku pravnu važnost i dokaznu snagu kao i svojeručno potpisani papirni dokument. Iako tokom 2025. godine nije bilo zakonskih izmjena, objavljene su važne Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit (75/25), koje će značajno uticati na obračun, prijavu i kontrolu poreza na dobit za 2025. godinu. Prije svega, nove forme poreznih obrazaca se primjenjuju od 1.1.2026. godine, što u praksi znači da će se već porezni bilansi (PB) za 2025. godinu podnositi na novim obrascima. Izmjene i dopune Pravilni­ka su iskorište­ne da se u nove obrasce „PB-800-A“ i „PB-800-B“ unesu brojne novine koje preciznije razlikuju porezno priznate i nepriznate rashode. Dodato je ukupno 8 novih pozicija u PB koje su prvenstveno „informativnog karaktera“ (za PU FBiH), jer NE utiču na uvećanje niti na umanjenje oporezive dobiti (pa stoga nemaju predznak ni “+”, ni “-“). Ako je porez koji je iskazan u godišnjoj prijavi poreza na dobit veći od iznosa ranije uplaćenih akontacija poreza na dobit, obveznik je dužan razliku poreza uplatiti najkasnije 20 radnih dana nakon dana podnošenja porezne prijave.

5.Mirnes Tanjić

Porez na promet nepokretnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine

Porez na promet nepokretnosti predstavlja jedan od najznačajnijih fiskalnih instrumenata u sistemu javnih prihoda Federacije Bosne i Hercegovine. Ovakva normativna fragmentacija naročito dolazi do izražaja u pitanjima određivanja poreznog obveznika, nastanka porezne obaveze, poreskih oslobađanja i postupanja u slučajevima zamjene nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji različitih kantona. U praksi, navedene razlike često uzrokuju pravnu nesigurnost za porezne obveznike, ali i otežavaju jednoobrazno postupanje poreznih organa. Analiza važećih propisa i prakse ukazuje da se značajan broj poreznih dilema ne može pravilno riješiti isključivo primjenom poreznih zakona, bez prethodnog i istovremenog konsultovanja Zakona o stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama, Zakona o nasljeđivanju Federacije Bosne i Hercegovine, kao i drugih relevantnih propisa koji uređuju sticanje, prenos i prestanak prava vlasništva. Posebno je to izraženo kod pitanja utvrđivanja trenutka sticanja nepokretnosti, gdje pogrešno poistovjećivanje upisa u zemljišne knjige sa momentom sticanja prava vlasništva može dovesti do pogrešnog obračuna poreznih obaveza i nezakonitog zaduženja poreznih obveznika. Pravilna i zakonita primjena poreznih propisa u oblasti prometa nepokretnosti zahtijeva dosljedno poštivanje hijerarhije i međusobne povezanosti pravnih normi, kao i obavezno konsultovanje cjelokupnog normativnog okvira koji uređuje imovinsko-pravne odnose. Samo takvim metodološki ispravnim pristupom moguće je osigurati jedinstvenu poresku praksu, spriječiti proizvoljna tumačenja i ostvariti temeljna načela pravne sigurnosti.

6.Mehmed Budić

Upravljanje i ocjena zaduženošću poduzeća

Dobro upravljanje podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija, i to kriterij sigurnosti (likvidnost, financijska stabilnost i zaduženost), i kriterij uspješnosti, tj. efikasnosti (profitabilnost, tj. rentabilnost). Za ocjenu ova dva kriterija uobičajeno se koriste pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja. U tome kontekstu pokazatelji likvidnosti i zaduženosti mogu se smatrati pokazateljima sigurnosti poslovanja, tj. pokazateljima koji opisuju financijski položaj poduzeća. Pokazatelji ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja zapravo su pokazatelji uspješnosti (efikasnosti) poslovanja. Važan aspekt upravljanja poslovanjem poduzeća uključuje upravljanje njegovom solventnosti. Cilj upravljanja solventnosti je ostvariti adekvatnu, tj. balansiranu strukturu imovine i izvora imovine. Često se govori o važnosti upravljanja likvidnosti koja uključuje pravodobno pritjecanje novčanih tokova neophodnih za pravodobno plaćanje obveza o njihovom dospijeću. U tom smislu ističe se važnost pronalaženja i ostvarivanja odgovarajuće strukture kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza. Takve teme i pitanja izrazito su važna, a to posebice dolazi do izražaja u razdobljima nepovoljne poslovne okoline. Međutim, upravljanje poslovanjem poduzeća, pored kratkoročnog, mora uključivati i dugoročno određivanje održive strategije financiranja imovine, a koja će onda olakšati i upravljanjem kratkoročnim pa i svakodnevnim aspektima.

7. Selma Beganović i Prof. dr Lejla Demirović

Revizorski izvještaj – zahtjevi novog regulatornog okvira (ključna revizorska pitanja – MrevS 701)

Uređenje revizije u Bosni i Hercegovini posljednjih godina doživjelo je značajne promjene koje doprinose većoj jasnoći i efikasnosti u ovoj oblasti. Novi zakonski okvir i podzakonski akti precizno definiraju prava i obaveze revizora, obaveze reviziranih subjekata te standarde profesionalnog djelovanja revizorskih kuća. Ovim promjenama osigurana je veća transparentnost finansijskog izvještavanja, smanjen rizik od nepravilnosti i zloupotreba, te poboljšana zaštita interesa korisnika finansijskih informacija. Također, jača se primjena međunarodnih revizorskih standarda u praksi, što doprinosi podizanju ukupnog profesionalnog nivoa revizije u zemlji. Ključna revizorska pitanja (KRP) predstavljaju jedan od najvažnijih elemenata modernog revizorskog izvještavanja, jer omogućavaju revizorima da istaknu područja koja zahtijevaju posebnu pažnju i predstavljaju najveći rizik značajnog pogrešnog prikazivanja u finansijskim izvještajima. KRP doprinose povećanju pouzdanosti, transparentnosti i informativnosti revizorskog izvještaja, te pomažu korisnicima da bolje sagledaju ključne rizike i ocjene u procesu donošenja finansijskih odluka. Osim formalne primjene standarda, kvalitet KRP u velikoj mjeri zavisi od profesionalne prosudbe revizora, njegovih stručnih vještina, iskustva i sposobnosti da prepozna segmenta poslovanja s visokim rizikom značajnog pogrešnog prikazivanja.

8.Nedim Čustović

Svrha interne revizije je prema novim globalnim standardima

Globalni standardi interne revizije Instituta internih revizora usmjeravaju profesionalnu praksu interne revizije širom svijeta i služe kao osnova za vrednovanje i unapređenje kvaliteta funkcije interne revizije. Globalni standardi interne revizije definišu principe, zahtjeve, razmatranja i primjere profesionalne prakse interne revizije na globalnom nivou. Standardi se primjenjuju na svakog pojedinca ili funkciju koja pruža usluge interne revizije, bez obzira na to da li organizacija direktno zapošljava interne revizore, angažuje ih preko spoljnog pružaoca usluga ili koristi oba pristupa. Organizacije koje koriste usluge interne revizije razlikuju se po sektoru i industrijskoj pripadnosti, svrsi, veličini, složenosti i strukturi. Srž Standarda čini 15 ključnih principa koji omogućavaju efektivnu internu reviziju. Svaki princip je podržan standardima koji obuhvataju zahtjeve, razmatranja za primjenu i primjere dokaza o usklađenosti. Ovi elementi zajedno pomažu internim revizorima da postignu ciljeve principa i ispune svrhu interne revizije. Interna revizija igra ključnu ulogu u jačanju sposobnosti organizacije da služi javnom interesu. Iako je osnovna funkcija interne revizije jačanje upravljanja organizacijom, upravljanja rizicima i kontrolnih procesa, njeni efekti se protežu izvan organizacije. Interna revizija doprinosi opštoj stabilnosti i održivosti organizacije pružanjem uvjeravanja o njenoj operativnoj efikasnosti, pouzdanosti izvještavanja, usklađenosti sa zakonima i/ili propisima, zaštiti imovine i etičkoj kulturi. Ovo, zauzvrat, jača povjerenje javnosti u organizaciju i šire sisteme čiji je dio.

9.Mr Safija Žilić, dipl. oec 

Iskustva u primjeni zakona o stečaju Federacije Bosne i Hercegovine (2021–2025): Između normativnih ciljeva i praktičnih dometa

Analiza iskustava u primjeni Zakona o stečaju Federacije Bosne i Hercegovine iz 2021. godine, uz uvažavanje izmjena i dopuna iz 2025. godine, pokazuje da je zakonodavni okvir nesumnjivo unaprijeđen u odnosu na raniji sistem. Uvođenje predstečajnog postupka, jačanje institucionalne uloge Finansijsko-informatičke agencije, preciziranje stečajnih razloga i profesionalizacija stečajnih upravnika predstavljaju značajne iskorake ka modernom i funkcionalnom stečajnom pravu. Međutim, praksa jasno ukazuje da normativna rješenja sama po sebi nisu dovoljna da osiguraju efikasnost stečajnog sistema. Ključni problemi i dalje se odnose na kasno reagovanje upravljačkih struktura, nedovoljnu institucionalnu koordinaciju, slabu kulturu restrukturiranja i ograničene kapacitete sudova i drugih aktera. Izmjene i dopune Zakona su unaprijedile pojedine aspekte, ali nisu mogle otkloniti duboko ukorijenjene strukturne slabosti. U cilju unapređenja primjene Zakona o stečaju u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao ključne preporuke nameću se: jačanje odgovornosti upravljačkih struktura za pravovremeno reagovanje na finansijske poteškoće; afirmacija predstečajnog postupka kao primarnog instrumenta restrukturiranja; snažnija i operativno jasnija uloga Finansijsko-informatičke agencije; kontinuirana edukacija sudija, stečajnih upravnika i drugih učesnika u postupku; te razvoj kulture povjerenja i transparentnosti u stečajnim i predstečajnim postupcima.

10.Prof. dr Mehmed Ganić

Stablecoini i budućnost digitalne imovine: trendovi, struktura i regulatorni izazovi

Stablecoini imaju složene aranžmane s povezanih funkcijama i pravnim entitetima koji mogu ispuniti potrebe platnih usluga. Oni predstavljaju značajnu inovaciju u platnim sistemima, kombinujući stabilnost, efikasnost i tehnološki razvoj da bi prevazišli izazove digitalnih transfera. Spajajući tradicionalnu finansijsku infrastrukturu sa blockchain tehnologijom, pružaju bolje iskustvo plaćanja u različitim situacijama, od prekograničnih doznaka, korporativnih trezorskih operacija i podrške ekonomiji. Raznolika arhitektura stablecoina omogućava fleksibilnost za razne potrebe, ali svaki model nosi kompromis između centralizacije, sigurnosti i efikasnosti, koji treba pažljivo pratiti. Gledajući unaprijed, razvoj ekosistema stablecoina obećava dodatna poboljšanja u digitalnim plaćanjima, proširenje finansijske uključenosti za populaciju s ograničenim pristupom  uslugama i povećanje efikasnosti za postojeće tržišne aktere. Uključivanje stablecoina u širu financijsku strukturu predstavlja tehnološki napredak i redefiniciju transfera vrijednosti u globalnoj ekonomiji.

11.Bernard Iljazović

Nova pravila za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini

S ubrzanim tehnološkim razvojem, globalizacijom, intenzivnijim prekograničnim protokom ličnih podataka sve veći izazov predstavlja kako u takvim uvjetima osigurati visoku razinu zaštite ličnih podataka. Stoga je potrebno poduzimati i odgovarajuće korake i to prvenstveno u obliku zakonskih rješenja. U tu svrhu, u Bosni i Hercegovini donesen je novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji je u primjeni od 04. listopada 2025. godine. Novim Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH propisuju se pravila zaštite fizičkih lica u vezi s obradom ličnih podataka, pravila povezana sa slobodnim kretanjem ličnih podataka, nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini (u nastavku teksta: Agencija), te zaštita fizičkih lica u vezi s obradom ličnih podataka od nadležnih organa u svrhe sprečavanja, istrage i otkrivanja krivičnih djela ili gonjenja počinilaca krivičnih djela, izvršavanje krivičnih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj bezbjednosti i njihovo sprečavanje. Donošenjem cjelovitijeg i modernijeg zakona u području zaštite podataka, bh zakonodavac prati europske standarde, te provodi usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, to jest Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka – GDPR).

12.Dr. sci. Asja Gojačić

Strategijski pristup pregovaranju tijekom prodaje

 Pregovaranje je vrlo složena međuljudska interakcija, koju se smatra jednom od najvažnijih vještina ne samo za uspješno poslovanje, nego za život općenito. Prodajno pregovaranje ne treba promatrati kao bitno različito od pregovaračkih procesa u drugim područjima ljudskog djelovanja, budući da je teorijska osnova ista, a može se govoriti i o sličnostima osnovnih tehnika i pregovaračkih taktika. Cilj pregovaranja, u duhu održavanja dobrih poslovnih odnosa i za buduće suradnje trebao bi biti postizanje obostrano zadovoljavajućih dogovora i za kupca i za prodavača. Takav pristup pregovorima daje prednost kvalitetnim dugoročnim odnosima umjesto jednokratnim aranžmanima koji zanemaruju buduću poslovnu perspektivu. Svaka osoba koja ulazi u pregovore ima svoj preferirani pregovarački stil koji najradije koristi, ali isto tako jedna osoba može upotrijebiti bilo koji od navedenih stilova onda kad joj se to čini oportunim s obzirom na predmet pregovora ili stranu s kojom pregovara. Uz to, percipirana razlika u međusobnoj pregovaračkoj moći je ta koja ima veliki utjecaj na mogući izbor pregovaračke strategije. U primjeni bilo koje strategije, potrebno je ostati otvoren i fleksibilan za nova rješenja kojih nismo bili svjesni ili su se pojavila međusobnom razmjenom ideja, mogućnosti i resursa. Također, bitno je znati da su vrlo rijetki pregovori u kojima se koristi samo jedna strategija, naime obično se strategije kombiniraju kako se pregovori privode kraju.

13.Alan Vajda, mag. iur.

Donesena odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je kao nadležno tijelo za područje rada stranaca i zapošljavanja provelo postupak izrade i donošenja godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2026. godini, kako bi Vijeće ministara Federacije Bosne i Hercegovine moglo donijeti Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu. Uvidom u ukupno odobrenu godišnju kvotu radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, primijećene su nove tendencije kod zapošljavanja stranaca kako na federalnoj, tako i na razini Republike Srpske i Distrikta Brčko. Donošenjem Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu pristupa se kvalitetnijem zadovoljavanju potreba tržišta rada na teritoriju u Bosni i Hercegovini, a da pri tom neće biti ugrožena ponuda domaće radne snage, te se obezbjeđuje veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno stranih državljana u Bosni i Hercegovini.

14. Džana Kadribegović

Postupak organiziranja i vođenja štrajka

 Pravo na štrajk  jedno je od osnovnih sredstava zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava radnika, odnosno sindikata kao njihovih predstavnika. S obzirom da se ovo pravo izvodi  iz prava na sindikalno organiziranje,  otuda i pravo sindikata da organizira štrajk uz regulisanje uslova i postupaka za ostvarivanje ovoga prava. Važno je napomenuti da se  štrajk  ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog Zakonom o radu, odnosno Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova. Ova obaveza je značajna sa aspekta posljedica za sve strane u kolektivnom radnom sporu, kako poslodavce, tako i za same organizatore štrajka, kao i za radnike koji nisu u štrajku.

 

15. Savjetodavni servis