ONLINE PRISTUP ČASOPISU

 

1.Jasmin Omeragić

Vrijeme je za pripremu godišnjeg obračuna

Godišnji obračun je i instrument ili emiter iz kojega se vidi koliko je uspješno ili neuspješno poslovala određena firma u nekoj godini svoga postojanja. Svaka firma je dužna, svoje poslovanje uskladiti sa zakonskim odredbama, zatim svoje poslovne knjige voditi ažurno tokom cijelog trajanja poslovnog perioda, te blagovremeno se pripremiti za izradu konačnog obračuna. Iznimno je važno provesti računovodstvenu kontrolu koncipiranu tako da pruži pouzdane dokaze: da su knjiženja svih poslovnih događaja i transakcija obavljena prema ovlaštenjima menadžmenta firme, ali i na temelju vjerodostojne originalne dokumentacije, te da provedena knjiženja omogućavaju sastavljanje odgovarajućih finansijskih izvještaja i poreznih prijava. Ujedno, takav pristup u pripremi godišnjeg obračuna firme će biti i važna „prepreka“ mogućim poslovnim prevarama, manipulacijama i pronevjerama. Ako se utvrdi da su se tokom poslovne godine učinile neke greške i propusti, mjesec decembar upravo je pravi čas da se „situacija popravi“. Stoga i jeste vrlo važno blagovremeno provesti sve kontrolne postupke u računovodstvu kako bi se uočile eventualne (a uvijek moguće) pogreške i kako bi se ispravile proceduralne formalnosti, te kako bi se doobračunali slučajno „promašeni“ porezi i/ili druga obavezna fiskalna davanja, a sve sa osnovnom svrhom sastavljanja i prezentacije kvalitetnih finansijskih izvještaja i poreznih prijava.

 

2.Mehmed Budić

Računovodstveno obuhvatanje državnih davanja i objelodanjivanje državne pomoći

Državna davanja predstavljaju pomoć države u obliku prijenosa resursa privrednom subjektu po osnovu ispunjenih izvjesnih uslova u prošlosti ili budućnosti koji se odnose na poslovne aktivnosti privrednog subjekta. Ona isključuju one oblike državne pomoći koji se ne mogu u razumnoj mjeri vrijednosno iskazati kao i transakcije sa državom koje se ne mogu razlikovati od uobičajenih poslovnih transakcija privrednog subjekta. Državna davanja mogu biti državna davanja koja su povezana sa sredstvima ili sa prihodima. Državna davanja se ponekad drugačije nazivaju, na primjer dotacije, subvencije ili premije. Davanja povezana sa sredstvima su državna davanja za koja je primarni uslov da privredni subjekt koji ima pravo da primi davanje treba da nabavi, izgradi ili na drugi način pribavi dugoročna sredstva. Mogu biti pripisani i sekundarni uslovi koji ograničavaju vrstu ili lokaciju sredstava ili periode u toku kojih sredstva treba pribaviti ili posjedovati. Davanja povezana sa prihodima su druga državna davanja, osim davanja povezanih sa sredstvima. Dakle, državna davanja se odnose na davanje privrednim subjektima (pravnim licima i preduzetnicima) izvršenim od strane države i njenih organa i  inostranih država, organa i međunarodnih organizacija

 

3.Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Beneishov model – pokazatelji za otkrivanje prijevara u financijskim izvještajim

eneish model podrazumijeva financijske izvještaje, u kojima postoje određene pozicije, koje nisu u skladu s računovodstvenim standardima, kako bi financijski izvještaji pokazivali realan financijski rezultat poslovanja poduzeća. Najveći dio poduzeća, koja su manipulirala sa svojim financijskim izvještajima, u pravilu precjenjivala dobit na način da su evidentirali fiktivne prihode, evidentirali nepostojeće zalihe, te neispravno kapitalizirali troškove. Navedeni su podaci uspoređivani s podacima drugih poduzeća iz identične industrije, za čije se financijske izvještaje nije utvrdilo da su bili manipulirani. Menadžment ima jake motive za stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom subjektu. Razlozi zbog kojih menadžment nastoji prikazati dobro i stabilno poslovanje s uzlaznim trendovima rezultata najčešće su: povećanje ili održavanje cijene dionica, povećanje tržišne vrijednosti društva, privlačenje investitora, dobivanje bankarskih kredita, ostvarivanje menadžerskih nagrada (bonusa) i drugo.

 

4.Mr Safija Žilić, dipl. oec

 Izazovi i transformacija računovodstvene i revizorske profesije u doba inteligentnih sistema

 Uvođenje inteligentnih sistema u računovodstvenu i revizorsku praksu ne predstavlja samo tehnološki napredak, već i duboku promjenu paradigme koja redefiniše uloge, odgovornosti i kompetencije stručnjaka u ovim oblastima. Vještačka inteligencija preuzima rutinske i repetitivne zadatke, oslobađajući vrijeme za analitičko razmišljanje, strateško planiranje i savjetodavne funkcije. Ipak, ljudski faktor ostaje nezamjenjiv – naročito u domenima koji zahtijevaju etičko prosuđivanje, profesionalni skepticizam i donošenje kompleksnih odluka. Vještačka inteligencija omogućava kontinuirano praćenje transakcija, identifikaciju nepravilnosti u realnom vremenu, prediktivnu analitiku i inteligentno finansijsko izvještavanje. Time se otvara prostor za transformaciju tradicionalnih uloga u smjeru većeg strateškog doprinosa i stvaranja dodatne vrijednosti. Međutim, uz brojne koristi, primjena AI tehnologija donosi i kompleksne izazove – od regulatorne neusklađenosti i etičkih dilema, do pitanja odgovornosti, pristrasnosti algoritama i zaštite podataka. Istraživanja pokazuju da su stručnjaci u ovim oblastima još uvijek u fazi prilagođavanja, uz izraženu potrebu za dodatnom edukacijom, razvojem etičkih smjernica i postepenim uvođenjem tehnologije u svakodnevnu praksu.

.

5.Bernard Iljazović

 Promjene u zakonskoj legislativi računovodstva i revizije u Republici Srpskoj

Nove izmjene u oblasti računovodstva i revizije Republike Srpske dovesti će do unapređenja te oblasti, prvenstveno povećanja profesionalnosti i kvalitete računovodstvenih usluga, te transparentnosti. Kvalitet pružanja usluga revizije i kvalitet revizorskih izvještaja jedan su od preduslova za izgradnju povjerenja u finansijske izvještaje. Primjena načela nezavisnosti trebala bi pridonijeti prevenciji nezakonitosti i nepravilnosti u procesu revizije, a za što će biti neophodna sinergija svih ključnih dionika u tom procesu. Nije dovoljno samo da se donesu odgovarajuće zakonske norme, već ih je potrebno dosljedno i primjenjivati u praksi, kako bi se postigla svrhovitost. Nužno je i podizanje svijesti o važnosti objektivnog i istinitog prikaza finansijskih izvještaja za poslovne procese, a što se često zanemaruje u praksi.

 

6.Nedim Čustović

 Domen III-Upravljanje funkcijom interne revizije  u skladu sa novim globalnim standardima

 Domen tri (3) novih globalnih standarda interne revizije (IIA 2025) definiše kako upravljanje Funkciju interne revizije treba usmjeravati, nadzirati i evaluirati na strateškom nivou. Standardi jasno razdvajaju nadležnosti odbora za reviziju i rukovodstva, uz jače zahtjeve za nezavisnost i strateško vođenje funkcija. Uloga odbora za reviziju je proširena i obuhvata: imenovanje i evaluaciju rukovodioca interne revizije (CAE), odobravanje budžeta, resursa i organizacijske pozicije funkcija, te formalno usvajanje statuta, strateškog i godišnjeg plana interne revizije. Odbor je odgovoran i za nadzor nad kvalitetom i performansama funkcija. Rukovodilac interne revizije dobija širu odgovornost za strateško planiranje revizije, upravljanje resursima, izvještavanje o ograničenjima i prijetnjama nezavisnosti, te uspostavljanje programa osiguranja i unapređenja kvaliteta (QAIP). Naglasak je stavljen na višegodišnje planiranje, digitalni kapacitet i usklađenost s najboljim praksama. Domena tri (3)obuhvata četiri ključna aspekta upravljanja funkcijama: (1) strateško vođenje, (2) organiziranje i strukturiranje resursa, (3) nadzor nad realizacijom plana i kvaliteta rada, te (4) kontinuirano unapređenje kvaliteta kroz interne i eksterne procjene. Standard posebno ističe važnost pristupa informacijama, integriteta podataka, kao i potrebu jačanja kompetencija u oblasti tehnologije i sajber rizika.

 

7.Jasenko Hadžiahmetović

 (Ne)obračunavanje poreza po odbitku na kamate koje rezidenti FBiH isplaćuju stranim pravnim licima

 

Oporezivanje povremenih prihoda se u međunarodnim okvirima, uobičajeno, vrši porezom po odbitku (PPO). Ovaj vid oporezivanja prihoda stranih pravnih lica u BiH je regulisan entitetskim propisima o porezu na dobit. Za strano pravno lice koje povremeno ostvaruje oporezovane prihode od kamata u BiH to znači umanjenje tih njegovih prihoda za PPO koji je obračunat i odbijen u BiH, kao državi u kojoj su ti prihodi i ostvareni. Da li će mu njegova država to priznati kao porezni kredit, uređuju zakoni njegove države. Prilikom isplate kamata stranim pravnim licima rezidentni isplatioci imaju obavezu da sami obračunaju, obustave i plate propisani PPO na takve prihode. Isplatioci moraju imati u vidu i ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je BiH ratifikovala/notifikovala sa 38 država. Ovi ugovori su «iznad» domaćih zakona i ovu oblast uređuju na poseban način.

 

8.Dr Milica Vidović

 PDV tretman manjka i rashoda dobara – evidentiranje u PDV prijavi i e-Evidencijama-

Prema odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, manjak dobara se smatra upotrebom dobara u vanposlovne svrhe odnosno prometom dobara uz naknadu koji podliježe obavezi plaćanja PDV-a. U poreskom smislu različito se tretira manjak za koji se tereti odgovorna osoba od manjka za koji se ne tereti odgovorna osoba. Oba su oporeziva PDV-om, ali se u prvom slučaju izdaje klasična poreska faktura ili drugi dokument koji služi kao faktura, a u drugom slučaju se izdaje interna faktura. Sa druge strane, manjak koji je nastao kao posljedica više sile ne podliježe oporezivanju. Svi slučajevi u kojima dođe do manjka dobara ili do njihovog rashodovanja, bez obzira na to da li postoji obaveza plaćanja PDV-a ili ne, trebaju biti evidentirati u PDV prijavi i u knjigovodstvenoj evidenciji e-Isporuke. Za svaki manjak dobara ili rashod dobara potrebno je napraviti popisnu listu. Većina poreskih obveznika popis vrši samo jednom godišnje da bi ispunili obaveze propisane entitetskim zakonima o računovodstvu i reviziji. Međutim, važno je naglasiti da je članom 11. stav (7) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisano da obveznik PDV-a utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe. To znači da bi se popis u smislu ove odredbe trebao vršiti odmah po saznanju da je neka roba oštećena, polomljena ili kalirala.

 

9.Dr.sc. Dinka Antić

Primjena načela jednostavnosti oporezivanja u poreznom sistemu

 Načelo jednostavnosti nalaže da porezna pravila trebaju biti jasna za razumjeti i jednostavna za primijeniti kako bi pojedinci i kompanije mogli izvršiti obveze koje su propisane poreznim zakonima. Iz ugla porezne administracije jednostavnost oporezivanja osigurava jednoobrazno postupanje u poreznim kontrolama i efikasnu upotrebu resursa. Jednostavnost oporezivanja ne podrazumijeva samo jednostavne porezne propise već i pojednostavljene porezne procedure koje će omogućiti obveznicima da donose optimalne i efikasne poslovne odluke. Dizajn poreznih sistema trebao bi uvažavati i druga porezna načela kao što su neutralnost, sigurnost, efikasnost, efektivnost i pravičnost. Postoje konflikti između načela jednostavnosti i drugih načela oporezivanja, pogotovo u odnosu na načela pravičnosti i neutralnosti, koja zahtijevaju dodatna pravila i procedure oporezivanja što vodi kompleksnosti oporezivanja. S obzirom na evoluciju poreznih sistema pojednostavljenje oporezivanja ne može biti jednokratna reforma nego kontinuirani proces. Potrebno je analizirati kompleksnost poreznih sistema i pratiti feedback poreznih mjera

 

10.Mr Asmira Nadarević

 Financijski učinci povećanja doprinosa obrta na likvidnost u FBiH s komparativnim osvrtom na Republiku Srpsku i Republiku Hrvatsku

Mali obrti i velika poduzeća suočavaju se s različitim izazovima u pogledu doprinosa. Dok mali obrti često imaju problem likvidnosti i ograničene resurse, velika poduzeća raspolažu značajnim kapitalom, ali mogu koristiti porezne rupe i optimizacije. Potrebno je diferencirano zakonodavno rješenje koje balansira fiskalnu stabilnost i poticanje poduzetništva. Mali obrti suočeni su s visokim fiksnim troškovima doprinosa koji ugrožavaju njihovu likvidnost i potiču sivu ekonomiju, dok bi kod velikih poduzeća trebalo osigurati progresivniji nadzor naplate obaveza kako bi se spriječila praksa odgađanja i izbjegavanja. Uvođenje progresivnih stopa doprinosa prema prometu, djelatnosti, sektoru i profitabilnosti osiguralo bi pravedniju raspodjelu troškova, povećalo zadovoljstvo poslodavaca i donijelo korist državi. Uvođenje ciljano usmjerenih subvencija pomoglo bi održivosti malih porodičnih obrta i očuvanju radne snage. Olakšice, progresivne stope i subvencije su ključne politike koje mogu spriječiti gašenje obrta i očuvati njihovu ulogu u ekonomiji

 

11.Nerimana Sabljica

Ekološki porezi kao fiskalni instrument u Evropskoj uniji, Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

 Ekološki porezi kao odraz načela „zagađivač – plaća“ zauzimaju značajno mjesto u okviru mjera ekonomske prirode koje se preduzimaju u cilju zaštite prirodne sredine. Zemlje Evropske unije, čijem priključenju Bosna i Hercegovina teži, pripadaju vodećim u svijetu kada je primjena ekoloških poreza u pitanju. Ekološki porezi su u najvećem broju zemalja u cjelini prihod državnog budžeta. U širem smislu, ekološki porezi obuhvataju i ekološke naknade (parafiskalni prihod), pa čak i ekološke takse (registracione takse, takse za nepoštivanje ekoloških standarda), s obzirom da svi ovi instrumenti imaju uticaj na to da se ekološki standardi podignu na viši nivo. Za razliku od ekoloških poreza koje su opći prihod budžeta jedne države, ekološke naknade imaju unaprijed određenu namjenu. U Bosni i Hercegovini oba entiteta, u čijoj je nadležnosti zaštita prirodne sredine u okviru BiH, se još uvijek oslanjaju više na regulatorne, a manje na ekonomske mjere. Potrebno je ojačati poštivanje principa „korisnik i zagađivač plaćaju“ putem odgovarajućih kazni i prisilnog provođenja zakona u slučaju nepoštivanja. Potrebno je naplatiti sve naknade koje propisuju entitetski podzakonski akti. Ne postoji na jednom mjestu baza podataka o prikupljanju, analizi i diseminacija podataka u vezi ekoloških poreza, tako da je vrlo teško izvesti zaključke o krajnjem finansijskom efektu ovih specifičnih poreza

 

12.Dr Mirna Pajević Rožajac

 Zaštita ličnih podataka u skladu sa Zakonom i GDPR-om

 Oblast zaštite ličnih podataka u BiH uređena je Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH”, broj:12/25) od 28. februara 2025. godine. Zakon o zaštiti ličnih podataka je opšti propis kojim se reguliše zaštita ličnih podataka kao jednog od osnovnih ljudskih prava. Zakon unosi europske standarde privatnosti, slijedeći Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). Zakonom su propisani svi instituti koji se odnose na zaštitu ličnih podataka, počev od značenja pojedinih izraza, pa sve do principa zakonite obrade ličnih podataka, prava nosioca podataka i dr. Građani dobivaju pravo na pristup ličnim podacima, ispravku, brisanje (“pravo na zaborav”), ograničenje obrade i prenosivost podataka. Cilj Zakona je da se štite osnovna prava i slobode fizičkih lica u Bosni i Hercegovini bez obzira na njihovo državljanstvo i prebivalište, a posebno njihovo pravo na zaštitu ličnih podataka. Organizacije imaju rok od dvije godine za usklađivanje (zaključno s martom 2027. godine) i već se potiče aktivna priprema i edukacija zaposlenih, a primjena zakona počinje 210 dana nakon objave, tačnije u oktobru 2025. godine.

 

13.Dr. sci. Asja Gojačić

Utjecaj promaknuća zaposlenika na produktivnost u radu

 Promaknuće se može definirati kao napredovanje zaposlenika s jedne pozicije na višu, pri čemu zaposlenik ostvaruje financijsku korist. Takvo napredovanje predstavlja efikasan i snažan alat za motivaciju zaposlenika. Organizacije koriste promaknuća kao sredstvo za prepoznavanje i nagrađivanje zasluga te predanosti zaposlenika. Promaknuća, koja su često popraćena financijskim poticajima, ne samo da zadovoljavaju ekonomske potrebe zaposlenika, već i ispunjavaju njihovu društvenu potrebu za postizanjem višeg statusa u zajednici. Od presudne je važnosti da zaposlenici percipiraju politiku promaknuća kao pravednu, objektivnu i usklađenu s aktualnim standardima. Iako implementacija takve politike zahtijeva visoku razinu pažnje, planiranja i angažmana uprave, ona dugoročno doprinosi jačanju predanosti zaposlenika, povećanju motivacije te unaprjeđenju ukupne organizacijske učinkovitosti. Budući da promaknuće podrazumijeva proces donošenja odluka, samo pravedna i transparentna politika promaknuća, utemeljena na jasnim i objektivnim kriterijima, može osigurati povjerenje zaposlenika u odluke organizacije vezane uz njihov profesionalni napredak. Stoga u skladu s općom politikom promaknuća, organizacija mora razviti postupak za utvrđivanje promaknuća svojih zaposlenika. Ključni zadatak u razvoju takvog postupka jest identifikacija kriterija promaknuća, na temelju kojih će se odrediti najprikladniji kandidati za popunjavanje slobodnih radnih mjesta

 

14.Džana Kadribegović

 Ovlaštenja i obaveze  zaposlenika na osnovu Zakona o  vijeću zaposlenika

 Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% zaposlenika  od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca.  Vijeće zaposlenika, prema poslodavcu  ima ovlaštenja i obaveze, dok poslodavac ima samo obaveze koje je dužan da poštuje. Zakonom je propisana obaveza poslodavca  da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni položaj zaposlenika informira vijeće zaposlenika, konsultuje i pribavlja prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika. Jedna od najznačajnijih obaveza vijeća zaposlenika koju je zakonodavac  propisao je  da vijeće prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika. Ovo ovlaštenje  sasvim je opravdano s obzirom na  značaj poznavanja propisa za uspješno pružanje zaštite u ostvarivanju prava i interesa zaposlenika.   U slučaju da kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja  koja se, na osnovu ovog zakona, odnose na vijeće zaposlenika.Na taj način je osigurana zaštita prava i interesa zaposlenika kod poslodavca

 

15.Safeta Lukačević

 Testiranje crta ličnosti u procesu profesionalne selekcije

 U sve kompleksnijem poslovnom okruženju, kvalitetan izbor zaposlenika postaje jedan od ključnih faktora uspjeha organizacije. Crte ličnosti predstavljaju relativno stabilne obrasce mišljenja, sposobnosti, osjećanja i ponašanja koji utiču na to kako se pojedinac prilagođava radnim zahtjevima i okolini. Organizacije sve češće primjenjuju psihološka testiranja kako bi osigurale što preciznije predviđanje radne uspješnosti. Među tim alatima, testiranje crta ličnosti zauzima posebno mjesto. Crte ličnosti predstavljaju unutrašnje karakteristike pojedinca koje ostaju relativno stabilne kroz vrijeme i situacije. One uključuju emocionalne, motivacijske, kognitivne i socijalne aspekte ličnosti koji zajedno čine osnovu ponašanja pojedinca. U radnom kontekstu, određene crte ličnosti mogu uticati na stil rada, način donošenja odluka, odnose s kolegama i upravljanje stresom. Upravo zbog toga, testiranje ličnosti postaje vrijedan alat u procesu odabira zaposlenika, osobito za pozicije koje zahtijevaju specifične osobine, kao što su liderske sposobnosti, samostalnost, timski rad ili emocionalna stabilnost.

 

16. Savjetodavni servis