U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 11/22

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

1.Dr Milica Vidović

Popunjavanje polja krajnje potrošnje u PDV prijavi kroz primjere

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje je na sjednici održanoj dana 14.07. 2022. godine usvojio Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu  vrijednost, koji je objavljen u „Službenom glasniku BiH“,  broj: 47/22 od 19.07.2022. godine.Uz novi Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost u „Službenom glasniku BiH“, broj:47/22 objavljeno je i Uputstvo o popunjavanju PDV prijave sa pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje potrošnje, koje je u odnosu na staro Uputstvo o popunjavanju PDV prijave prošireno i pruža poreskim obveznicima konkretnija usmjerenja o načinu popunjavanja pojedinih polja u PDV prijavi. Uputstvo o popunjavanju PDV prijave sa pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje potrošnje je u odnosu na staro Uputstvo prošireno i pruža poreskim obveznicima konkretnija usmjerenja o načinu popunjavanja pojedinih polja u PDV prijavi. Na ovaj način nastojale su se riješiti nejasnoće i problemi sa kojima su se susretali poreski obveznici prilikom popunjavanja pojedinih polja u PDV prijavi. Na ovaj način nastojale su se riješiti nejasnoće i problemi sa kojima su se susretali poreski obveznici prilikom popunjavanja pojedinih polja u PDV prijavi. Novim Uputstvom jasno je određeno da se avansne fakture i reexport evidentiraju u PDV prijavi. Osim tog, ono što je dodatno pojašnjeno novim Uputstvom  o popunjavanju PDV prijave sa pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje potrošnje je upravo popunjavanje krajnje potrošnje. U Uputstvu je ponovo naglašena zakonska obaveza poreskih obveznika da ispravno i tačno popune ova polja, jer ista služe za analizu, te raspodjelu prihoda sa Jedinstvenog računa prema entitetima i Brčko distriktu. Polja krajnje potrošnje u PDV prijavi su jednako važna kao i bilo koje drugo polje PDV prijave.

2.Dr. sc. Jozo Piljić

Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01. 01. 2023. godine

Porezni obveznici (akcizni) koji se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su dostaviti UINO kalkulaciju maloprodajne cijene formiranu u skladu s Odlukom Upravnog odbora do 30.11.2022. godine. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su popisati zalihe na dan 01.01.2023. godine, obilježene akciznim markicama izdanim od 01.01.2010. do 31.12.2022. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07. 01. 2023. godine. Porezni obveznici koji se bave prometom cigareta i/ili duhana za pušenje dužni su popisati količine akciznih markica za cigarete i duhan za pušenje preuzetih do 31.12.2022. godine, a koje nisu iskorištene za obilježavanje cigareta i duhana za pušenje do 31.12.2022. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07.01.2023. godine. Porezni obveznici koji uvoze duhanske prerađevine nakon 01.01.2023. godine, a za koje su akcizne markice preuzete u periodu do 31.12.2022. godine ne plaćaju razliku akcize pri uvozu, pod uvjetom da nadležnom carinskom organu prilikom carinjenja koje se vrši prilože kopiju dostavljene UINO Popisne liste zaliha neiskorištenih markica na dan 01.01.2023. godine i poslije 17.01.2023. godine, kopiju izvršene uplate razlike akcize iskazane u navedenoj popisnoj listi. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su na zatečene zalihe utvrđene u popisnim listama obračunati akcizu u skladu s Odlukom Upravnog odbora.

3.Hajrudin Hadžimehanović

Porezni sistem

Cilj svake fiskalne politike je dizajniranje poreznog sistema koji će zadovoljiti polazne principe i istovremeno odgovoriti postavljenim zadacima. U odnosu na broj poreznih oblika finansijska teorija razlikuje dvije vrste poreznih sistema: porezni monizam i porezni pluralizam. Porezni monizam podrazumijeva takav porezni sistem koji se sastoji samo iz jednog poreznog oblika, dok porezni pluralizam podrazumijeva postojanje većeg broja poreznih oblika. I teoretičari i praktičari se slažu da je porezni sistem sa jednim poreznim oblikom neodrživ iz više razloga. Prije svega, jednim porezom nemoguće je oporezovati ukupnost ekonomske snage iz različitih izvora. Zatim, da bi se prikupili što veći prihodi za pokriće fiskalnih i parafiskalnih ciljeva, potrebno je da porezne stope budu izuzetno visoke, što će izazvati otpor plaćanju poreza, što ukazuje na činjenicu da je porezni sistem sa više oblika prihvatljiviji od poreznog monizma. Porezna politika je jedna od parcijalnih politika i predstavlja dio opšte ekonomske politike. Prema tome, ciljevi porezne politike su istovremeno i ciljevi opšte ekonomske politike. Instrumenti svake od pojedinačnih politika su u službi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike zemlje. Pod instrumentima porezne politike podrazumijevaju se različite kombinacije poreznih stopa i poreznih osnovica usmjerenih u pravcu ostvarivanja postavljenih ciljeva.

4.Mr. oec. Elman Nadžaković

Obračun troškova prema mjestima i nositeljima

Prilikom utvrđivanja rezultata poslovanja (poslovanja svakog preduzeća i rezultata koje donosi svaki radni učinak) primjenjuje se jedno od temeljnih načela, a to je da svako mjesto i svaki proizvod ili usluga (svaki učinak) snose svoje troškove. Mjesto rada u smislu stvaranja potrebnih uvjeta za rad radnika (prostor, oprema i oruđa za rad), kao i rad radnika te sudjelovanje predmeta rada u radnom procesu uzrokuju nastajanje troškova, ali se ne mora posmatrati svako mjesto rada za sebe, već to može biti i skupina radnih mjesta na kojima se odvija cjelina jednog posla, pa i jedna faza u radnom procesu ili jedna organizacijska cjelina (skupina radnika, smjena). Nositelji troškova su učinci (proizvodi, poluproizvodi, dijelovi, usluge i drugi učinci) zbog kojih se i odvija poslovni proces, zbog kojih nastaju troškovi, a utvrđivanjem i praćenjem troškova prema nositeljima ujedno se dobiva podloga za formiranje cijena učinaka (cijene koštanja i prodajne cijene). Obračun troškova po mjestima u klasičnom pristupu tretiran kao instrument koji primjenom odgovarajućeg metodološkog postupka osigurava obuhvaćanje, zaračunavanje i obračunavanje već nastalih troškova po onim mjestima koja su ih izazvala, ali danas se od njega također zahtijeva, da omogući planiranje i kontrolu troškova i učinaka po načelu odgovornosti, čime postaje značajan instrument kontrolinga i polazište u oblikovanju prognostičkih informacija.

5.Jasmin Omeragić

Upravljanje zalihama u krizi, ili upravljanje krize zalihama

Osnovna dilema vezana za zalihe svakako je sadržana u postizanju ravnoteže na način da su zalihe dovoljne za nesmetano odvijanje poslovne aktivnosti, a s druge strane da ne ugrožavaju likvidnost poslovanja. Znati upravljati zalihama znači znati osmisliti i realizirati skup aktivnosti kojima se dobro kontroliraju potrebe za zalihama određene robe, kojima se dobro prati njihova nabavka od dobavljača, a sve to u skladu sa traženim kvalitetom, količinama i prihvatljivom cijenom, i to samo s jedinstvenim ciljem: kako definirati potrebnu visinu zaliha. Nije nepoznato da kada se posluje s velikim zalihama enormno rastu i troškovi, blokiraju se obrtna sredstva, i bez opravdanog razloga potrebna su velika skladišta. Ako je, naprotiv tome, nizak nivo zaliha, onda postoji opasnost od zastoja u isporuci robe, kao i bespovratnog gubljenja kupaca zbog nemogućnosti ispunjenja njihovih zahtjeva i narudžbi. Kako bi se obezbjedilo nesmetano upravljanje zalihama, moramo voditi računa i o faktorima koji posebno utiču na visinu zaliha. Problemi u poslovanju bilo koje firme nisu i ne mogu biti fokusirani samo i neprikosnoveno na zalihe sirovina, materijala i robe. Vrijeme za pokazivanje i dokazivanje u dobrom poslovanju neprestano traje, no u uslovima krize (kakvi nam nažalost već iscrpljujuće dugo traju) ujedno je i vrijeme da se smireno i mudro djeluje, te da se menadžerske vještine pokažu u pravom svjetlu.

6.Dr. sc. Jozo Piljić

Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

Metoda revalorizacije je alternativna metoda naknadnog vrednovanja koja je dozvoljena prema Međunarodnom računovodstvenom standarda (MRS) 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema. U skladu s MRS-om 16, dugotrajna se materijalna imovina početno priznaje po trošku koji predstavlja iznos novca ili novčanih ekvivalenata plaćenih za imovinu ili fer vrijednost naknade koja je dana u zamjenu za imovinu. U skladu s MRS-om 16 društvo treba izabrati model naknadnog vrednovanja dugotrajne materijalne imovine ili po trošku ili korištenjem metode revalorizacije. Odabrani model treba se uvrstiti u računovodstvene politike društva i primjenjivati konzistentno na sve stavke imovine. To znači da na primjer društvo mora sva zemljišta u okviru dugotrajne materijalne imovine, voditi po modelu revalorizacije, ako se odlučilo za korištenje te metode za tu vrstu imovine, te ne postoji mogućnost da se na primjer jedno zemljište vodi po metodi revalorizacije, a druga zemljišta po metodi troška. Isto vrijedi i za bilo koju drugu skupinu imovine u okviru dugotrajne materijalne imovine. Iako dopuštena u okviru MRS-a 16, primjena metode revalorizacije može predstavljati veliki izazov za društva, osobito u smislu raspoloživosti relevantnih podataka koje je potrebno objaviti u financijskim izvještajima, te podataka koji su potrebni za određivanje revalorizirane, odnosno fer vrijednosti imovine.

7.Mehmed Budić

Financijski sistem: Financijska tržišta i njegovi učesnici

U okviru financijskog sistema jedne zemlje, koji je podsistem privrednog sistema te zemlje, djeluju financijska tržišta s financijskim učesnicima i financijskim instrumentima. Prema tome, svaki financijski sistem sačinjava veći broj financijskih institucija (centralna banka, poslovne banke, štedionice, investicioni fondovi, penzioni fondovi, osiguravajuća društva, posredničke financijske organizacije), financijskih tržišta i financijskih instrumenata (vlasnički instrumenti, dugovni instrumenti, derivatni instrumenti). Učinkovit financijski sistem ima za cilj omogućiti nesmetano funkcioniranje privrednog sistema, kao i rasta i razvoja nacionalne ekonomije. Putem financijskog sistema i njegovih elemenata osiguravaju se slobodna novčana sredstva, nužno investiranje i ulaganje u tokove reprodukcije. Prema tome, od velikog značaja je financijski sistem za funkcioniranje privrednog i ukupnog društveno-ekonomskog sistema svake nacionalne ekonomije. U skladu s navedenim, često se kaže da financijski sistem predstavlja mehanizam kojim se vrši transfer financijskih sredstava između različitih djelatnosti i subjekata privređivanja. U najširem smislu, financijski sistem usmjerava oskudne resurse privrede od štediša (ljudi koji troše manje nego što zarađuju) ka uzajmljivačima (ljudi koji troše više nego što zarađuju). Štediše nude svoj novac financijskom sistemu i očekuju da će ga kasnije povratiti uz kamatu. Uzajmljivači traže novac od financijskog sistema znajući da ga kasnije moraju vratiti sa kamatom. Financijski sistem predstavlja mehanizam i vodič, odnosno sistem kanala kojima se vrši transfer financijskih sredstava između različitih grupa i subjekata u privredi.

8.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Finansijsko izvještavanje investicijskih fondova

U današnje vrijeme kada je opstanak na tržištu ograničen količinom i kvalitetom dostupnih informacija od velikog je značaja kvalitet i pouzdanost informacija iz finansijskih izvještaja. Kvalitetno finansijsko izvještavanje smanjuje informacijski rizik, što je od velikog značaja za sigurnost učesnika na tržištu kapitala, stabilnost finansijskog sistema i smanjenje rizika od finansijske krize. Iz navedenog slijedi da su glavni ciljevi finansijskog izvještavanja, pružanje osnovnih informacija o finansijskom poslovanju, finansijskoj uspješnosti i promjenama finansijskog položaja. Finansijski izvještaji igraju veliku ulogu u procesu poslovnog odlučivanja jer upravo informacije koje subjekt dobiva iz vlastitih i tuđih finansijskih izvještaja predstavljaju okosnicu za donošenje poslovnih odluka i omogućuju stvaranje konkurentske prednosti. Sve navedeno odnosi se i na finansijsko izvještavanje investicijskih fondova. Finansijske izvještaje za investicijske fondove sastavljaju društva koja upravljaju ovim fondovima. Društva za upravljanje fondovima osnivaju i kako im i sam naziv kaže, upravljaju investicijskim fondovima, što uključuje  vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja za fondove kojima upravljaju. U Federaciji BiH trenutno posluje 11 ZIF-ova i 7 OIF-ova kojim upravlja 8 društava za upravljanje investicijskim fondovima.

9.Dr. sci. Jasmina Hurić

Izvještavanje o finansijskom upravljanju i kontroli javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine

Finansijsko upravljanje i kontrola (FUK) je sveobuhvatan sistem internih kontrola koji uspostavljaju i za koji su odgovorni rukovodioci korisnika javnih sredstava, a kojim se upravljajući rizicima osigurava razumno uvjeravanje da će se u ostvarivanju ciljeva organizacije, budžetska i druga sredstva koristiti pravilno, ekonomično, efikasno i efektivno. Uvođenje finansijskog upravljanja i kontrole u javni sektor Bosne i Hercegovine je važna reformska oblast u kojoj je Bosna i Hercegovina u obavezi da uskladi svoj zakonodavni okvir i praksu sa dobrim praksama i regulativama koje preporučuje Evropska komisija. Finansijsko upravljanje i kontrola javnog sektora u Federaciji započeti su donošenjem Zakona o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru. Analizirajući dosadašnje konsolidovane izvještaje o FUK-u na nivou Federacije BiH može se zaključiti da sistem unutrašnjih kontrola kod korisnika u javnom sektoru u Federaciji i dalje nije na odgovarajućem nivou i da od samog početka primjene Zakona o FUK-u nije postignut značajniji pozitivan efekat. Prisutna su nastojanja mnogih organizacija javnog sektora da u skladu sa svojim kapacitetima razvijaju sisteme internih kontrola prema zahtjevima koje pred njih stavljaju važeći propisi i Standardi interne kontrole, međutim, iz svih dosadašnji dostavljenih izvještaja, a naročito na bazi posljednjeg KI FUK za 2021. godinu, vidljivo je da se usklađivanje sistema internih kontrola sa zahtjevima Standarda internih kontrola i dalje sporo odvija kod većine korisnika.

10.Nedim Čustović

Metodologija rada interne revizije i učinka jedinica interne revizije u institucijama BiH

CHJ kroz godišnje izvještaje jedinica interne revizije institucija BiH i na osnovu stalne komunikacije s osobljem interne revizije, koja se odvija kroz sastanke, obuke, izdavanje mišljenja i obavještenja na upite, vrši, u skladu s Pravilnikom o provođenju osiguranja i unapređenja kvaliteta interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine i koristeći preporuke iz Vodiča za ocjenu kvaliteta interne revizije u javnom sektoru, nadzor nad poštovanjem metodologije rada interne revizije i prati učinak jedinica za internu reviziju institucija BiH. Napominjemo da navedena kontrola koju provodi CHJ, a koja se odvija kroz kontinuirani uvid u način rada interne revizije na osnovu dostupnih podataka, nije zamjena za propisane povremene eksterne ocjene koje trebaju provoditi kvalificirani nezavisni ocjenjivači izvan organizacije, kako je to definirano Zakonom o internoj reviziji institucija BiH, Standardima interne revizije i Pravilnikom o provođenju osiguranja i unapređenja kvaliteta interne revizije u institucijama BiH. Kako je CHJ nezaobilazan dio sistema interne revizije i kao tijelo koje je odgovorno za izradu i provođenje metodologije interne revizije, uvid u kvalitet rada jedinica interne revizije koji vrši CHJ ne može se smatrati u potpunosti nezavisnim, ali se isti provodi radi davanja smjernica i preporuka za unapređenje rada jedinica interne revizije.

11.Bernard Iljazović

Pravni okvir za prevenciju i suzbijanje korupcije u Kantonu Sarajevo

U današnjim okolnostima korupcija predstavlja značajan problem čiji se negativni učinci odražavaju na sve aspekte društva. Nerijetko su u različite koruptivne radnje involvirani nositelji javnih politika kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, a čime se podriva pravno uređenje države, a ujedno narušava i stupanj povjerenja građana u rad institucija. Donošenjem Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo ojačati će se pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo i to u vrlo značajnim segmentima koji se tiču sprečavanja sukoba interesa, zaštite prijavitelja korupcije, te jačanja integriteta u javnom sektoru. Ujedno je to jedan od osnovnih strateških ciljeva definiranih Strategijom za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo 2022-2023. Koliko god bio kvalitetno napravljen zakonski akt, neophodno je da se njegova pravila učinkovito i dosljedno provode u praksi, kako se ne bi dogodilo da ostane samo „mrtvo slovo“ na papiru.

12.Mr iur. Mirel Mujkanović

Stanje profesionalizacije javnih nabavki u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama

U okviru javne nabavke profesionalizacija podrazumijeva osiguravanje dostupnosti odgovarajućih alata i znanja za javne subjekte radi provođenja postupaka javnih nabavki i učinkovito zaključivanja ugovora s krajnjim ciljem osiguravanja održivosti nabavljenih dobara, usluga i radova, dok u isto vrijeme pridonosi cjelokupnom provođenju politike javnih nabavki. Cilj profesionalizacije javne nabavke uključuje sveukupno poboljšanje cijelog niza stručnih vještina i kompetencija, znanja i iskustva ljudi koji vode zadatke povezane s javnom nabavkom ili u njima učestvuju. Preporukom EU 2017/1805 o profesionalizaciji javne nabavke uspostavljen je potrebni okvir za razvoj nacionalnih strategija koje bi trebale omogućiti da države članice odnosno subjekti koji provode postupke javnih nabavki osiguraju najučinkovitiju upotrebu javnih sredstava na način kojim bi se doprinijelo i razvoju cjelokupne privrede. Pitanju profesionalizacije javne nabavke u Bosni i Hercegovini nije posvećena potrebna pažnja pa primjeri dobre prakse mogu biti osnova za kreiranje rješenja kojim bi se otkloniti određeni nedostatci na koji način bi se doprinijelo većem stepenu profesionalizacije javne nabavke u Bosni i Hercegovini.

13.Dr Dragan S. Jović

Restrukturiranje, poslovni model i performanse Sberbank a.d. Banjaluka i bankarska panika

Globalna finansijska kriza, 2007 – 2009., je bila svjedok brojnih bankrota banka sa sistemskim i nesistemskim posljedicama na nacionalne bankarske sisteme ili na globalni finansijski sistem, poput bankrota američke investicione banke Lehman Brothers. Tokom tih događaja postalo je očigledno da ne postoje procedure i pravila koje bi bolesnu banku sanirale ili izvele iz bankarskog sistema bez izlijevanja krize u realni sektor (eng. spillover), a posebno bez finansiranja iz budžeta (eng. bail out). Prodaja kao metoda sanacije Sberbank a.d. Banjaluka bila je jedina moguća opcija u uslovima sistemske bankarske panike u bankarskom sektoru Republike Srpske i hronične nelikvidnosti, natprosječno solventne i izuzetno rentabilne banke. Ostale metode sanacije ili nisu trebale, ili nisu mogle, biti primijenjene zbog izuzetnog visokog kvaliteta aktive banke (odvajanje imovine), zbog nemogućnosti daljeg eksternog finansiranja banke (restrukturiranje banke vlastitim sredstvima) i zbog ogromnog reputacionog rizika i sankcija nametnutih ruskim bankama (osnivanje banke za posebne namjene). Restrukturiranje banaka po instrumentima sanacije koji od 2014. predstavljaju dio evropskog bankarskog zakonodavstva je za bh. bankarski sistem relativno nov i nedovoljno istražen proces.

14.Alan Vajda, mag. iur.

Donesena odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je u svojstvu nadležnog tijela provelo postupak izrade i donošenja godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2022. godinu, te  je Vijeće ministara Federacije Bosne i Hercegovine na 54. sjednici održanoj 28. srpnja 2022. godine donijelo Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu. Kvota radnih dozvola predstavlja broj radnih dozvola koje se mogu izdati u jednoj kalendarskoj godini u Bosni i Hercegovini za strance određenih zanimanja, odnosno za strance koji obavljaju određene djelatnosti, a kojima je nužna radna dozvola za rad na teritoriju Bosne i Hercegovine. Radne dozvole utvrđene godišnjom kvotom, po djelatnostima i zanimanjima, izdaju se prvo za produženje već izdanih radnih dozvola, te nakon toga za novo zapošljavanje stranaca, s napomenom da prednost pri njihovom izdavanju imaju stranci koji posjeduju privremeni boravak u Bosni i Hercegovini temeljem spajanja obitelji sa strancem koji ima odobren privremeni boravak u Bosni i Hercegovini.

15.Doc. dr. sci. Asja Gojačić

Ekonomska diplomatija u uslovima globalizacije

Ekonomska diplomatija ima sve značajniju ulogu u međunarodnom poslovanju i spoljnopolitičkom djelovanju država. Ona se bavi novim konceptom međunarodne  saradnje i predstavlja vezu između diplomatije i privrede. Ona predstavlja prožimanje  diplomatije kroz spoljnu trgovinu, finansije, politiku i privredu u savremenoj međunarodnoj zajednici.Oblici diplomatskih aktivnosti su raznovrsni i prilagodljivi promjenama imajući u vidu brzinu promjena koje se dešavaju na međunarodnoj sceni. Države moraju da se uključuju u aktualne tokove jer izolacija i kašnjenje na planu spoljne politike izaziva višestruko negativne efekte po svaku državu bez obzira na njenu ekonomsku i političku moć. Posebno negativne posljedice se održavaju na ekonomiju države ukoliko država nema dobro organizovanu ekonomsku diplomatiju koja je postala prioritet diplomatske aktivnosti većine država. Putem diplomatije države brane svoje interese i nastoje da ostvare ciljeve od nacionalnog značaja koji u današnjoj epohi globalizacije zavise od niza faktora van državnih granica. Zato svaka država mora imati jasnu i dobro struktuiranu spoljnu politiku u suprotnom dolazi do višestruko štetnih efekata uslijed nepravovremenih i pogrešnih nastupa u međunarodnoj zajednici.

16.Džana Kadribegović

Izumi i tehnička  unapređenja u radnom odnosu i zabrana takmičenja radnika sa  poslodavcem

Prema Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“,br.26/16 i 89/18 i 44/22) zaključivanjem ugovora o radu između radnika i poslodavca odnosno stupanjem radnika na rad zasniva se radni odnos. Zaključeni ugovor o radu   proizvodi prava i obaveze kako za radnika tako i za poslodavca.  U cilju ostvarivanja što boljih poslovnih rezultata, zakonodavac je zaštitio poslodavca u smislu da izum ili tehničko rješenje koje je ostvario radnik pripadaju poslodavcu, jer je radom  kod tog poslodavca omogućeno radniku da dođe do  izuma ili tehničkog rješenja.  Pitanje  izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehničkih unapređenja detaljnije se uređuju  posebnim zakonima iz oblasti zaštite pronalazaka, tehničkih unapređenja i autorskih prava.

 

17. Savjetodavni servis

18. Saopštenja za primjenu propisa

19. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH