U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 5/23

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

 

1.Dr. sc. Jozo Piljić

Utjecaj kreativnog računovodstva na financijske izvještaje

Kreativno računovodstvo početno je teorijski bilo zamišljeno kao alat kojim će se postići „realan i fer“ prikaz u financijskim izvještajima. Zbog toga je u računovodstvene standarde uvedena fleksibilnost i primjena instituta „fer vrijednosti“. Međutim, praksa je pokazala da je kreativno računovodstvo vrlo brzo od upotrebe dovedeno do zloupotrebe. Zbog toga ga danas često zovu i „manipulativno računovodstvo.“ Praktično se pokazalo da revizija financijskih izvještaja ne pruža dovoljnu razinu zaštite od zloupotrebe kreativnog računovodstva. Novo sredstvo kojim se vjerovnici, potencijalni partneri i investitori pokušavaju boriti protiv zloupotrebe kreativnog računovodstva naziva se „forenzično računovodstvo.“ Forenzično računovodstvo se izgrađuje na ekspertnoj osnovi i njegov cilj je utvrditi procjenom „istinit i fer“ prikaz stanja promatranog poduzeća, ali ne sa stajališta formalne primjene propisa nego s aspekta interesa vjerovnika, potencijalnog partnera ili investitora odnosno svakog drugog naručitelja koji je korisnik rezultata forenzičnog računovodstva. Komercijalno forenzično računovodstvo je neformalna djelatnost čiji rezultati služe naručitelju i nisu javni dokumenti. Zbog toga forenzično računovodstvo ima velike komercijalne potencijale.

2.Mehmed Budić

Ispravka računovodstvenih pogreški

Financijski izvještaji moraju pružati istinit i fer prikaz, odnosno fer prezentaciju informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima gospodarskog subjekta. Ukoliko financijski izvještaji sadrže značajne pogreške čije izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može utjecati na ekonomske odluke koje korisnici financijskih izvještaja donose, takvi financijski izvještaji nisu u skladu s MRS/MSFI. Pogreške uočene tijekom izvještajnog razdoblja se ispravljaju odmah, odnosno čim je to najranije moguće dok se za pogreške nastale u prethodnim razdobljima njihova korekcija vrši na način koji nalaže MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreški. Identificirane pogreške prvo se moraju kvantificirati kako bi se utvrdilo jesu li učinci koje imaju na financijske izvještaje materijalno značajni. U zavisnosti od materijalnog značaja slijedi izbor odgovarajućeg načina računovodstvenog obuhvaćanja ispravke pogreški. Bez obzira koji je uzrok nastanka računovodstvenih pogreški, kada se ista jednom uoči i identificira neophodno je istu ispraviti što podrazumijeva primjenu odgovarajućih računovodstvenih postupaka.

3.Mr  Safija Žilić, dipl. oec

Finansijska i računovodstvena pismenost

Finansijska pismenost je sposobnost čitanja i razumijevanja finansijskih izvještaja koji se zasnivaju na informacijama i podacima kreiranim u računovodstvenim sistemima. Finansijski menadžment je važan aspekt svakog uspješnog pothvata. Najveći je broj pravnih i fizičkih osoba propao prvenstveno zbog nekompetentnih finansijskih odluka vezanih uz upravljanje sredstvima, zbog interne kontrole društva, finansiranja poslovanja, nastavka neprofitabilnih aktivnosti, neadekvatnih informacija (historijskih i projiciranih). Finansijska kompetencija prije nije bila takav imperativ kao danas. Danas se posluje unutar globalnog tržišta i međunarodna razmjena iz dana u dan raste. U uslovima sve kompetitivnijeg tržišta, globalizacije i snažnog razvoja tehnologije, konkurenciji je lakše da se  uključi u određenu djelatnost. Sve je teže biti uspješan na „stari način“. Sve je teže pronaći dobar proizvod i godinama uživati u njegovim rezultatima bez straha od konkurencije. Dakle što je bilo dovoljno dobro ranije, više nije dovoljno dobro za novo doba. Kako stvari stoje, formalno obrazovanje o finansijskoj pismenosti još će dugo čekati svoj red, ali to ne znači da ne možemo preuzeti stvar u svoje ruke i sami raditi na podizanju nivoa finansijske, a time i računovodstvene pismenosti.

4.Mr. oec Elman Nadžaković

Računovodstvene informacije u funkciji kontrole poslovanja

Da bi se informacija mogla smatrati računovodstvenom informacijom i biti u funkciji procesa odlučivanja ona mora zadovoljavati nekoliko kriterija, odnosno mora imati sljedeća obilježja: mora biti jasno razumljiva, mora biti relevantna – važna za poslovanje, konzistentna s računovodstvenim politikama, mora biti usporediva, pouzdana i istinita, objektivna – neovisna. Korisnici računovodstvenih informacija mogu biti: zaposlenici, menadžeri, vlasnici, državna tijela i drugi zainteresirani korisnici, a poslovni sustav koristi različite vrste računovodstvenih informacija kao što su: operativne ili poslovne informacije, financijske informacije, upravljačke računovodstvene informacije.

5.Jasmin Omeragić

Kriza u poslovanju nije „bila“,a nije ni „otišla“, izgleda da je kriza u poslovanju–stalno tu!

Bilo kakva, pa i kriza u poslovanju jedne firme, jedne privredne grane, pa i poslovna kriza čitavog sistema, u biti je nepredviđeni i iznenadni događaj koji ozbiljno prijeti ugledu, poziciji, statusu i opstanku uopće, jer kriza postaje „pitanje života ili smrti“, ona izaziva stres, strah i paniku što se najzornije manifestira kroz nesigurnost i nesvakidašnje ponašanje. Novonastale situacije izazvane krizom, ali i poduzete mjere predostrožnosti negativno se odražavaju na redovne aktivnosti firme. Stoga se i u kriznim situacijama mora strateški razmišljati i po svaku cijenu mora se uspostaviti nadzor nad prijetnjama opstanku firme, mada su (ne)znanje ili nedostatak pravih informacija glavni faktori koji se mogu smatrati „odgovornim“ za izazivanje panike i za stvaranje atmosfere koja održava i/ili pojačava novonastalu napetost. U firmama koje se iz bilo kakvih razloga nađu  u stanju krize u svome poslovanju dolazi do niza promjena (bolje reći prilagođavanja novonastaloj situaciji), od kojih su neke i vrlo radikalne. Pozitivni efekti takvih promjena mogu imati uticaja na cijelu privredu i ekonomiju jedne zemlje, jer ovakvi procesi ne mogu zaobići lokalnu, ali ni širu državnu, pa čak i regionalnu zajednicu. Na koncu, krizom se mora upravljati, a to znači da menadžment svake firme organizirano i sa svrhom mora provoditi kontinuiranu analizu potencijalnih problema i slabosti, mora osmisliti planiranje aktivnosti u slučaju krize, te se na vrijeme mora baviti formiranjem i obukom kriznih timova za sprečavanje i rješavanje krize odnosno za djelotvorno upravljanje krizama.

6.Dr. sci. Jasmina Hurić

Imovinski porezi u Bosni i Hercegovini

Porezi na imovinu (property tax) su neposredni porezni oblici koji oporezuju imovinsko stanje poreznih obveznika. Prema savremenim stajalištima porez na imovinu temelji se na načelu plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi vlasnika određene imovine. Različito oporezivanje imovine od strane entiteta, kantona u Federaciji i Brčko Distrikta, na jednom prilično malom poreznom prostoru kao što je BiH ukazuje na složenost i neharmoniziranost poreznog sistema BiH. Najbolja porezna rješenja koja daju pozitivne efekte su jednostavna i usklađena, a različito oporezivanje imovine, prometa nekretnina, naslijeđa i poklona u Federaciji (u deset kantona) i različito oporezivanje nepokretnosti u RS i Brčko Distriktu sigurno ne idu u prilog toj činjenici. S druge strane ovakva zakonska rješenja nisu ni u pozitivnoj korelaciji s zadovoljavajućom naplatom prihoda po ovom osnovu, a što je sve pogoršano problemima uzrokovanim ekonomskim krizama koje u kontinuitetu dolaze, od ekonomske krize uzrokovane korona virusom pa do aktuelne krize zbog rata u Ukrajini. S druge strane nadležnim organima za primjenu ovih zakona zasigurno je veoma teško kontrolisati ovoliki broj zakonskih rješenja kojima se propisuju oblast oporezivanje imovine, što poreznim obveznicima daje prostora za razne porezne utaje i evazije.

7.Nedim Čustović

Draft globalnih standarda interne revizije za javni sektor objavljen od strane Globalnog instituta internih revizora u SAD (II dio)

Po prvi puta Globalni institut internih revizora je objavio standarde interne revizije sa posebnim fokusom na javni sektor, što će u budućnosti mnogo pomoći internim revizorima, da kroz sistematizovane globalne prakse usmjere svoje aktivnosti obavljanja procesa interne revizije na najbolji mogući način, kako bi interna revizija ostvarila svoju misiju. Također, poseban benefit u širem smislu imat će korporativni sistemi, posebno srednji i veći u javnome i realnome sektoru, jer će omogućiti zakonodavnim organima da donosu relevantne zakone i propise, kako bi harmonizirali zakonodavstvo i legislativu u BiH sa globalnim i EU zakonodavstvom tzv. Acquis communautaire (evropsko pravno nasljeđe). Globalni Institut internih revizora, a na prijedlog Međunarodnog odbora za standarde interne revizije (engl. The International Internal Audit Standards Board – IIASB), objavio je prijedlog nacrta Globalnih standarda interne revizije TM (engl. Global Internal Audit Standards TM) za potrebe javnog savjetovanja i rasprave. Iz toga razloga je sada momenat da praktičari interne revizije, kao i druge zainteresirane interesno-uticajne grupacije, na globalnom nivou, uključujući naravno i BiH, aktivno sudjeluju u procesu javne rasprave i daju svoja mišljenja, komentare, sugestije i primjedbe na predloženi nacrt Globalnih standard interne revizije.

8.Dr. sci.  Asja Gojačić

 Fenomen korupcije

Korupcija je socijalna bolest savremenog društva. Ona je neizbježni pratilac administrativnih, birokratskih, partijskih, netržišnih društava, društava u kojima su dominantni monopol na prinudu i obaveznost (prinuda i zabrana). Sistem je (ekonomski, politički, pravni), naime, osnovni izvor korupcije. Postoje, s tim u vezi, sistemski generatori korupcije: država, svojina i tržište. Riječ je o ključnim institucijama društva koje, postavljene u destruktivnom političkom sistemu, rađaju korupciju, koja podriva ekonomske, političke, pravne i moralne temelje društva. Korupcija ostavlja nesagledive negativne posljedice u svim sferama društva. U ekonomskoj sferi ogromno poskupljuje, čini ekonomiju neracionalnom, nekonkurentnom i rasipničkom. U pravnoj sferi kompromituje se i podriva pravni sistem države. Posebno su pogubne posljedice po moral uopšte, a posebno po poslovni moral. Sistem vrijednosti društva se na ovaj način uništava, što vodi u sunovrat cjelokupno društvo i sve njegove institucije. Stoga su nužne sistemske promjene (reforme) države na svim nivoima, kao i uvođenje etičkih standarda kako bi se iskorijenili uzročnici ove društvene pošasti. Podizanje opšteg nivoa morala djelotvorna je brana protiv korupcije. Pored toga, treba jačati antikorupcijsku javnu svijest u društvu, kako bi se djelovalo preventivno.

9.Fatima Budić

Osiguranje

Učestalost susretanja sa raznim rizicima koji nam prijete u svakodnevnom životu, a posebno u poslovnim i privrednim aktivnostima stalna je pojava. Pojam rizika ima različita značenja. No, rizik je, prije svega, stanje neizvjesnosti, odnosno, on predstavlja budućih neizvjestan događaj, čijim ostvarenjem može nastati šteta ili korist. Djelotvornom primjenom tehnika upravljanja rizikom postiže se efikasnija upotreba ograničenih ekonomskih resursa i zaštita svih ljudskih aktivnosti od djelovanja prirodnih sila i nesretnih slučajeva, čime se postiže unaprjeđenje sigurnosti i ekonomskog blagostanja. Proces upravljanja rizikom podrazumijeva aktivnosti identifikovanja i procjene rizika i donošenja odluka o primjeni najefikasnijih i najdjelotvornijih tehnika redukovanja nepovoljnog uticaja ostvarenja rizika, među kojima posebno značajnu ulogu ima osiguranje. Intenzivnom primjenom i razvojem tehnika upravljanja rizicima obezbjeđuju se uslovi za održivi ekonomski rast i razvoj. Osiguranje je metoda koja je danas najrasprostranjenija za upravljanje rizikom. Osiguranje kao metod upravljanja rizikom determinišu dvije bitne karakteristike – prenos rizika sa pojedinca na grupu i podjela gubitka od strane svih članova rizične zajednice. Upravljanje rizikom možemo posmatrati sa dva stanovišta – sa stanovišta pojedinca i sa stanovišta društva. Osiguranje ne doprinosi smanjenju nastanka osiguranog slučaja, već eliminisanju finansijskog gubitka ukoliko se desi osigurani slučaj.

10.Bernard Iljazović

Zaštita od uznemiravanja na radu u Republici Srpskoj

Donošenjem novog zakonskog rješenja poboljšava se i unapređuje postojeća zaštita radnika od uznemiravanja na radu, kroz uspostavljanje adekvatnih pravnih mehanizama na osnovu kojih će se prevenirati i zaštititi od nasilja i svih oblika diskriminatornog i uznemiravajućeg ponašanja na radu. No, kako bi se postigli željeni efekti, neophodno će biti da njegova primjena u praksi u potpunosti  i zaživi, te da ne ostane samo kao mrtvo slovo na papiru. Naime, radnici zbog pritiska poslodavca, straha od otkaza, gubitka financijske stabilnosti, te težeg pronalaska novog radnog mjesta na nestabilnom tržištu rada ostaju dugotrajnije izloženi različitim oblicima uznemiravanja, te se često odlučuju ne poduzimati mjere za pravnom zaštitom, odnosno zaštitom svojih zakonskih prava. Stoga je potrebno u široj društvenoj zajednici aktualizirati tu problematiku kako bi se osvijestilo sve dionike radnih procesa o značaju sprečavanja uznemiravanja na radu kao i posljedicama takvih postupanja u radnim sredinama i utjecaju na radni odnos. Preporučljivo bi bilo izraditi prevencijske programe za sprečavanje uznemiravanja na radnom mjestu koji bi zajednički bili osmišljeni od strane uprave i predstavnika radnika.

11.Džana Kadribegović

Organiziranje i vođenje  štrajka  

Pravo na štrajk je jedno od osnovnih sredstava zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa radnika, odnosno sindikata kao njihovih predstavnika. S obzirom da se ovo pravo izvodi  iz prava na sindikalno organiziranje,  otuda i pravo sindikata da organizira štrajk. Važna je činjenica, a što treba posebno naglasiti, što štrajk  ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog zakonom,  a što je ujedno preduvjet za započinjanje štrajka. Bliži postupak mirenja uređen je Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova („Službene novine Federacije BiH“, broj 49/91) .Ukoliko  nakon obavljenog postupka mirenja (koji često ima formalan karakter), zaista ne dođe do rješavanja problema, može se organizirati štrajk. Štrajk mora biti najavljen poslodavcu u pisanom obliku, najkasnije deset dana prije početka štrajka. U pisanoj izjavi navode se razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka. To znači, ako sindikat ne postupi u skladu sa Zakonom o štrajku i ne izvrši ovu obavezu, poslodavac može da podnese zahtjev nadležnom sudu radi zabrane organiziranja i provođen ja štrajka.

12.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti rada radnika na izdvojenom mjestu rada

Rad na izdvojenom mjestu rada definira se kao rad kod kojeg radnik ugovoreni posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodav­ca, a koji nije prostor poslodavca. Ta definicija (rada na izdvojenom mjestu rada) ustanovljena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu i to izmijenjenom odred­bom članka 17. stavka 1. Zakona o radu. Naime, ne samo u posljednje vrijeme, već i otprije, fleksibilizacija radnog odnosa u raznim oblicima postala je iznimno značajna, time da se to učestalo odnosi na radno vrijeme te na druga prava i obveze iz radnog odnosa pa i na mje­sto na kojemu će radnik obavljati svoje obveze iz rad­nog odnosa – mjesto rada. Kad je riječ o radu na izdvojenom mjestu rada, po­slodavac mora voditi računa o tome da plaća i druga materijalna prava radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada ne smiju biti utvrđeni u manjoj svoti od plaće radnika koji u prostoru poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima. Uz to, ni radnička druga prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom koja ostvaruje radnik na izdvojenom mjestu rada, ne smiju biti utvrđena u manjem opsegu od onoga koji je utvrđen za radnika koji u prostoru poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima.

13.Safeta Lukačević

Neverbalna komunikacija ( primjena u poslovnom svijetu)

Neverbalna komunikacija (govor ličnosti i tijela) – nesvjesno i automatsko slanje informacija putem signala o osjećanjima, stavovima, mišljenju – omogućava ljudima da komuniciraju bez upotrebe riječi. Svi ljudi koriste neverbalnu komunikaciju. lako se misli da svoje želje i namjere najbolje iskazujemo riječima, neverbalno sporazumijevanje ima čak značajniju ulogu, jer je više od 50% komuniciranja licem u lice neverbalnog tipa. Pri proučavanju neverbalne komunikacije glavno pitanje koje su naučnici postavljali odnosilo se na to da li su neverbalni signali urođeni, naučeni, genetski uslovljeni ili stečeni na neki drugi način. Neverbalna komunikacija se fundamentalno razlikuje od verbalne. Najprije, manje je struktuirana, tako da ju je teže proučavati. Takođe, razlike su očigledne i u smislu namjera i spontanosti. Riječi se uglavnom planiraju, dok se neverbalna komunikacija odvija nesvjesno. Zbog toga što je neverbalna komunikacija tako pouzdana, ljudi uopšteno više vjeruju neverbalnim znacima nego verbalnim porukama. Ukoliko osoba iskaže misao, a neverbalno “odašilje” suprotnu poruku, slušaoci skoro u potpunosti vjeruju neverbalnom signalu. Iz svega navedenog se vidi, da su neverbalne poruke izuzetno značajne, nekada odlučujuće u poslovnoj komunikaciji. Iz neverbalnih poruka možemo dobiti veoma vjerne slike o namjerama npr. naših poslovnih partnera ili budućih poslovnih partnera.

 

14. Savjetodavni servis

15. Saopštenja za primjenu propisa

16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH