Praktični vodič za prelazak sa MRS 1 na MSFI 18
Obavezna primjena MSFI 18 počinje 1. januara 2027. godine, pri čemu je propisana retroaktivna primjena. To znači da će kompanije pri izradi izvještaja za 2027. godinu morati preračunati i usporedne podatke za 2026. godinu prema novim pravilima. Za finansijske rukovodioce, računovođe i revizore u Bosni i Hercegovini ovo zahtijeva blagovremenu pripremu i prilagođavanje računovodstvenih sistema. Primjena MRS 1 ostavljala je slobodu privrednim subjektima da prihode i rashode strukturiraju prema vlastitom nahođenju, bez strogo definisanog formata i podbilansnih suma. MSFI 18 rješava ove nedostatke uvođenjem obaveznih kategorija i standardizovanih međuzbrojeva koji onemogućavaju proizvoljno strukturiranje izvještaja. Tranzicija na MSFI 18 nije samo računovodstvena promjena, već zahtijeva prilagođavanje IT sistema i poslovnih procesa. Za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini ključno je da tranzicijske pripreme započnu bez odlaganja, kroz redefinisanje kontnih planova, nadogradnju ERP softvera i usklađivanje kreditnih kovenanta sa bankama, kako bi se obezbijedila potpunost i tačnost usporednih podataka za 2026. godinu.
2.Prof. dr Kristina Peštović
Objavljivanje informacije o nematerijalnoj imovini sa ograničenim korisnim vekom upotrebe
Nematerijalna imovina predstavlja vrstu dugoročne imovine preduzeća, koji nema fizički oblik, ali može imati značajnu ekonomsku vrednost i doprinositi ostvarivanju budućih ekonomskih koristi. Zahtevi MRS 38 u vezi sa objavljivanjem informacija o nematerijalnoj imovini sa konačnim korisnim vekom upotrebe usmereni su na obezbeđivanje transparentnosti u pogledu njenog vrednovanja, korišćenja i promena vrednosti tokom izveštajnog perioda. Nije dovoljno samo iskazati ukupnu knjigovodstvenu vrednost nematerijalne imovine u bilansu stanja. Potrebno je pružiti informacije o vrstama nematerijalne imovine, procenjenom korisnom veku upotrebe, primenjenim metodama amortizacije, bruto vrednosti, akumuliranoj amortizaciji, kao i svim značajnim promenama koje su nastale tokom godine. Poseban značaj ima usklađivanje knjigovodstvene vrednosti na početku i kraju perioda, jer ono omogućava korisnicima finansijskih izveštaja da sagledaju da li je promena vrednosti nematerijalne imovine posledica novih ulaganja, amortizacije, prodaje, umanjenja vrednosti ili drugih poslovnih događaja. Na taj način objavljivanja prema MRS 38 doprinose kvalitetnijem razumevanju strukture nematerijalne imovine, računovodstvenih procena i budućih ekonomskih koristi koje preduzeće očekuje od njenog korišćenja. Objavljivanje informacija na potpun, jasan i objektivan način omogućava donosiocima poslovnih odluka adekvatno sagledavanje karakteristika i poslovnih performansi preduzeća u funkciji donošenja pouzdanih poslovnih odluka.
3.Ahmed Aljukić. mr.oec
Forenzična analiza nematerijalne imovine kroz pristupe procjene vrijednosti – studija slučaja
Nematerijalna imovina je dio bilansa u kojem je razlika između iskazane i stvarne vrijednosti najteže vidljiva, a time i najpogodnija za manipulacije. Patenti, licence, softver, brendovi i goodwill danas su glavni generator vrijednosti savremenih preduzeća, ali upravo njihova neopipljivost čini ih idealnim prostorom za kreativno računovodstvo. Iskazana vrijednost nematerijalne imovine u pravilu počiva na procjenama i projekcijama uprave, a ne na tržišnim transakcijama, pa je korisnik finansijskog izvještaja teško može provjeriti. Forenzično računovodstvo ima istraživački i dokazni karakter: njegov zadatak je otkrivanje, dokazivanje i dokumentovanje nepravilnosti u finansijskim izvještajima i transakcijama. Najčešći oblici manipulacije nematerijalnom imovinom su kapitalizacija troškova razvoja koji ne ispunjavaju svih šest uslova iz MRS 38, izbjegavanje godišnjeg testa umanjenja goodwilla i imovine s neodređenim vijekom trajanja, te transakcije s povezanim licima po netržišnim cijenama. Nematerijalna imovina je, nefinansijska imovina bez fizičkog, oblika koja donosi buduće ekonomske koristi. Upravo zato što njena vrijednost zavisi od očekivanja, a ne od opipljivih činjenica, najlakše se mogu sakriti razlike između realne i prikazane vrijednosti.
4.Dr Mirna Pajević Rožajac
Etički kodeks za profesionalne računovođe sa osvrtom na prijetnje i sukobe interesa
Temeljna uvjerenja i sistemi o vrijednostima koje primjenjuju računovođe i revizori utječu na njihov rad, a posljedično tome i na stvaranje povjerenja u rezultate njihovog rada. Budući da su upravo računovođe osobe koje su, između ostalog, zadužene za osiguravanje tačnih i pouzdanih informacija važno je istaknuti da su određene etičke norme u njihovom ponašanju značajne za procjenu vjerodostojnosti i kvalitete njihovog rada i djelovanja. Karakteristično obilježje računovodstvene profesije je prihvaćanje odgovornosti djelovanja u javnom interesu. Odgovornost profesionalnog računovođe ne obuhvata samo zadovoljavanje potreba pojedinačnog klijenta ili kompanije. Kodeks sadrži zahtjeve i materijale za primjenu kako bi profesionalnim računovođama omogućio ispuniti obavezu djelovanja i u javnom interesu. Profesionalni računovođa se mora pridržavati temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir kako bi utvrdio, procijenio i postupao s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela. Profesionalni računovođa je odgovoran za promicanje zakonitih ciljeva kompanije.Namjera Kodeksa nije otežati računovođama obavljanje te dužnosti već obuhvatiti okolnosti u kojima bi pridržavanje temeljnih načela moglo biti kompromitirano.
5.Mehmed Budić
Poslovno planiranje kao temelj upravljanja trgovačkim društvom
Aktivnosti planiranja i kontrole predstavljaju najznačajnije aktivnosti upravljačkog računovodstva u svakom poduzeću. Kroz aktivnosti planiranja i kontrole, kao međuovisne procese, menadžment poduzeća upravlja na svojoj razini odgovornosti (od top menadžmenta do menadžmenta pojedinih centara odgovornosti). Aktivnost planiranja obuhvaća nekoliko faza. U prvoj fazi određuju se ciljevi poduzeća i njegovih centara odgovornosti te u ovoj fazi sudjeluju menadžeri na svim razinama odgovornosti. S obzirom na vremenski rok za koji se kvantificiraju ciljevi poduzeća, planiranje se dijeli na dugoročno i kratkoročno. Obje vrste planiranja su u funkciji ostvarenja strategije poduzeća. Struktura glavnog poslovnog plana poduzeća koje se bavi trgovinom znatno je jednostavnija u odnosu na strukturu glavnog poslovnog plana poduzeća koje se bavi proizvodnjom. Poduzeća koja se bave trgovinom obično ne proizvode trgovačku robu, već se bave kupoprodajom trgovačke robe te je zbog toga i sam poslovni proces u poduzećima koja se bave trgovinom jednostavniji i kraći u odnosu na poslovni proces u poduzećima koja se bave proizvodnjom. Financijski plan poduzeća koja se bave trgovinom u užem smislu sastoji se od novčanog proračuna i planske bilance, dok u širem smislu obuhvaća i planirani izvještaj o novčanom toku te kapitalni proračun (plan investicija).
6.Bernard Iljazović
Upravljanje promjenama u poslovnim organizacijama
Neminovno je da su promjene postale nezaobilazni dio u poslovnim procesima organizacija, te da se posebice odražavaju na njezine najznačajnije nositelje, odnosno zaposlenike. S obzirom da upravljanje promjenama u današnjim nestabilnim uvjetima predstavlja veliki izazov, sve više organizacija traže adekvatne modele kako bi cijeli proces što uspješnije okončali. No, bez obzira koliko dobro pripremljeni bili, promjene su same po svojoj prirodi nepredvidljive, te je stoga određena količina fleksibilnosti pri realizaciji samog procesa od iznimnog značaja kako bi se pravodobno reagiralo na sve prepreke na koje se može naići, i tako u konačnici promijenio smjer promjene. Veliku ulogu u upravljanju ima menadžment organizacije koji često prilikom uvođenja promjena zanemaruje pripremnu fazu, odnosno pravilno ne procjenjuje koje je sve korake potrebno poduzeti za kvalitetnu pripremu organizacije, a time i zaposlenika za promjenu. Zaposlenici bi se uvijek trebali stavljati u fokus procesa promjene, čak ako i izgledaju prestrašeno ili previše konzervativno da bi pristali na promjenu, jer su zaposlenici zapravo racionalna bića, odnosno shvaćaju da su oni ti koji će morati dugoročno živjeti s promjenama u svojoj organizaciji.
7.Prof. dr.sc. Jozo Piljić
Instrumenti zaštite za kreditora – kreditni kovenanti
Kreditni kovenanti (engl. covenants) su ugovorne odredbe u kreditnim aranžmanima koje dužniku nalažu određene obveze, ograničavaju njegove poslovne poteze ili definiraju financijske pokazatelje koje mora održavati tokom trajanja kredita. Većina ugovora o kreditnom aranžmanu sadržavat će neki oblik kreditnog kovenanta, odnosno neku odredbu koja propisuje na koji način se dužnik smije ili ne smije ponašati. Važnost, ali i zahtjevnost, kreditnih kovenanta raste u financijski turbulentnim vremenima kakva su današnja. Iako mnogi financijski profesionalci smatraju da su kreditni kovenanti jednostrani diktat od strane kreditora, to općenito nije slučaj. Isti mogu biti predmet pregovora jednako kao i kamatna stopa, naknada, amortizacijski plan, kolateral, a posebno ako je poduzeće stabilno, profitabilno i perspektivno. Kršenje ugovorenih kreditnih kovenanta, bez obzira na ozbiljnost, je u stvari kršenje ugovora o kreditnom aranžmanu te navedeno posljedično dopušta kreditoru poduzimanje svake pravno dopuštene akcije. Ako do kršenja ipak dođe, otvoren, argumentiran i pravovremeni nastup prema kreditoru će sigurno pripomoći u kontroli nastale štete te ublažavanju izvjesnih penalizirajućih akcija.
8.Dr. sc. Dinka Antić
Izazovi implementacije digitalne transformacije poreznih adminstracija
Digitalnom transformacijom poreznih administracija kreiraju se novi načini interakcija sa obveznicima, poboljšava korisničko iskustvo i omogućava razvoj inteligentnih i automatiziranih poreznih sistema. Porezna administracija u budućnosti treba imati tri osnovne karakteristike. Prvo, obveznik je u centru oporezivanja, a porezna administracija ima zadatak da se proces naplate poreza izvršava bez poteškoća i bez troškova za obveznike. Drugo, proces oporezivanja treba da se odvija u sistemima obveznika koje oni koriste za svoje poslovanje, plaćanje i komunikaciju, što se odnosi na sve funkcije i zadatke porezne administracije (registracija, verifikacija, obračun poreza, plaćanje itd.). Treće, porezna administracija budućnosti treba da ima fundamentalno novi operativni model funkcioniranja. Istraživanja su pokazala da nije moguće kreirati jedinstvenu strategiju reforme digitalne transformacije poreznih administracija razvijenih zemalja. Posljednja analiza tekućeg stadija digitalizacije urađena je prema glavnim stubovima reforme. Istraživanja pokazuju da većina obveznika već koristi digitalni identitet za pristup online uslugama porezne administracije. Administracije postepeno integriraju procese oporezivanja i interakcije s obveznicima u sisteme trećih osoba, koristeći aplikativne interface programe, što rezultira sve većim prijemom podataka iz sistema obveznika i trećih osoba u realnom vremenu. Integriranje poreznih pravila u sisteme obveznika podrazumijeva i njihovu ažurnost i dostupnost bez obzira na izmjene porezne politike, što smanjuje troškove koje obveznici imaju zbog prilagođavanja novim pravilima oporezivanja.
9. Muamer Voloder
Odnos preventivne i kompenzacijske pravne zaštite u postupcima javnih nabavki u Bosni i Hercegovini
Preventivna pravna zaštita predstavlja osnovni mehanizam kojim se u postupcima javnih nabavki nastoji spriječiti da nezakonita odluka ugovornog organa proizvede konačne pravne posljedice. Njena osnovna funkcija nije samo naknadna kontrola zakonitosti, već omogućavanje da se nepravilnosti otklone u fazi kada postupak još uvijek može biti nastavljen pod jednakim uslovima za sve učesnike. Zbog toga djelotvornost preventivne zaštite neposredno zavisi od pravovremenosti odlučivanja nadležnih organa. Sistem pravne zaštite u javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ne pruža uvijek djelotvornu kompenzacionu zaštitu kada se nezakonitost odluke utvrdi tek nakon zaključenja ili izvršenja ugovora. Zbog strogog standarda dokazivanja izmakle dobiti i hipotetičke prirode konačnog izbora, ponuđači i pored pravosnažno utvrđene nezakonitosti redovno ostaju bez stvarne naknade. Time se devalvira evropski standard funkcionalne povezanosti preventivnih i naknadnih mehanizama zaštite. Djelotvornost pravne zaštite ne zavisi samo od mogućnosti poništenja odluke ugovornog organa, već i od sposobnosti sistema da pruži kompenzaciju kada restitucija više nije moguća. Radi uspostavljanja ravnoteže između zaštite javnih sredstava i prava učesnika u postupku, budući razvoj normativnog okvira i prakse u BiH treba usmjeriti kroz četiri ključna pravca (de lege ferenda): vezanost parničnog suda za odluke iz postupka pravne zaštite, posebno uređivanje naknade štete u ZJN BiH, uvođenje oborive pretpostavke uzročne veze i ujednačavanje sudske prakse i primjena koncepta gubitka šanse.
10.Prof. dr. Mehmed Ganić
Teret dugova i novi fiskalni izazovi kao prijetnja globalnoj ekonomiji
Mogućnost upravljanja dužničkom politikom sve češće je predmet vrlo intenzivnih rasprava koje se vode u posljednje vrijeme u okviru traženja novih rješenja za umanjenje tereta dugova. Često se u tim diskusijama stoji na stanovištu da je ovaj tempo zaduženja u svijetu, koje slijede i bogate i manje bogate zemlje, neobično visok. Sveukupno, prevladavajući trend zaduženja u svijetu sugeriše da gotovo sve vodeće ekonomije koje su bile predmet analize (s izuzetkom Njemačke) sada nose znatno veći teret duga nego prije dvadeset godina. To posljedično ograničava njihov fiskalni prostor za djelovanje u budućim krizama. Naime, globalna ekonomija u 2025. godini je znatno zaduženija nego u 2005. godini, a prostor za fiskalnu intervenciju u slučaju nadolazećih kriza je drastično smanjen. To znači da će sljedeću recesiju ili ekonomski šok voditi povećanju inflacije i rast kamatnih stopa, ostavljajući vladama manje upravljačkih alata na raspolaganju nego ikad prije. Što se tiče BiH, u zadnje dvije godine javni dug postepeno raste na svim nivoima. Iako Bosna i Hercegovina i dalje ima najniži javni dug u regiji, rastući trend i uporni deficit ukazuju na ograničen fiskalni prostor u skoroj budućnosti.
11.Alan Vajda
Donesen zakon o elektronskom novcuFederacije Bosne i Hercegovine – II dio
Zakon o elektronskom novcu u Bosni i Hercegovini uređen je kroz entitetske propise koji moderniziraju platni promet i uvode pravni okvir za digitalne novčanike. U Federaciji Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 13. kolovoza 2026. godine, dok u Republici Srpskoj primjena prati usvajanje zakona o platnim uslugama. Navedenim zakonom uređuju se pojam elektronskog novca, poslovi izdavanja i otkupa elektronskog novca, izdavaoci elektronskog novca, uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za izdavanje elektronskog novca, posebna kategorija izdavaoca poštanskog elektronskog novca, nadzor nad obavljanjem poslova izdavanja elektronskog novca, te zaštita prava i interesa imalaca elektronskog novca u Federaciji Bosne i Hercegovine. Društvo ne može izdavati elektronski novac preko agenta, distributera ili trećeg lica koje radi u njegovo ime, odnosno ako namjerava da eksternalizuje materijalno značajne operativne poslove u vezi sa izdavanjem elektronskog novca drugom licu dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju. Agencija će donijeti akte u skladu sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do zaključno 13. veljače 2027. godine.
12.Safija Žilić, dipl. oec, mr. menadžmenta
Mandat nadzornog odbora u Federaciji BiH
(između načela kontinuiteta upravljanja i načela zakonitosti)
Korporativno upravljanje predstavlja jedan od temeljnih mehanizama za osiguranje zakonitog, transparentnog i odgovornog funkcionisanja privrednih društava. Njegov značaj naročito dolazi do izražaja kod dioničkih društava i emitenata vrijednosnih papira, gdje kvalitet korporativnog upravljanja neposredno utiče na zaštitu interesa dioničara, povjerilaca, investitora i drugih učesnika na tržištu kapitala. U savremenim tržišnim ekonomijama efikasno korporativno upravljanje ne posmatra se više samo kao pitanje interne organizacije društva, nego kao jedan od ključnih preduslova razvoja tržišta kapitala, privlačenja investicija i očuvanja povjerenja javnosti u finansijski sistem. Zakon o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine uspostavlja dvodomni sistem upravljanja dioničkim društvima i detaljno uređuje sastav, nadležnosti, način izbora i trajanje mandata organa društva. Međutim, pojedine zakonske odredbe ostavljaju prostor za različita tumačenja, naročito kada je riječ o pravnim posljedicama isteka mandata članova organa društva. Kod emitenata vrijednosnih papira pitanje isteka mandata nadzornog odbora prevazilazi okvir klasičnog korporativnog prava i postaje pitanje regulatorne sigurnosti. Posebno važnim smatram da buduće izmjene ZPD-a na jasan način urede status organa društva nakon isteka mandata, posljedice odluka donesenih u tom periodu i mehanizme kojima se osigurava kontinuitet rada društva. Samo takav pristup može istovremeno osigurati poštivanje načela zakonitosti, očuvanje legitimnosti organa društva i stabilnost korporativnog upravljanja u skladu sa savremenim međunarodnim standardima i potrebama tržišta kapitala.
13.Džana Kadribegović
Neka pitanja zaštite radnika u Zakonu o radu
Odredbama Zakona o radu posebna pažnja posvećena je zaštiti radnika u radnom procesu kod poslodavca što je, svakako, značajno, ne samo sa aspekta ostvarivanja prava radnika, već i za same poslodavce, jer se na taj način osigurava veća produktivnost i uspješnije poslovanje poslodavca. Ovakvo zakonsko rješenje ima, između ostalog, za cilj da se smanji broj radnih sporova pred nadležnim sudovima, odnosno da se izbjegnu dugi sudski postupci i nepotrebno parničenje. O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odlučuje, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlašteno lice određeno statutom ili aktom o osnivanju. Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada.
14.Prof. dr. sci. Asja Gojačić
Upravljačka kontrola i praćenje poslovnih rezultata
Kontrola predstavlja jednu od temeljnih funkcija menadžmenta i ključan je preduvjet za učinkovito ostvarivanje organizacijskih ciljeva. Bez odgovarajuće uspostavljenih sustava kontrole, organizacija može postupno odstupiti od planiranih ciljeva te ostvariti rezultate koji nisu u skladu s očekivanom razinom uspješnosti. Učinkoviti sustavi kontrole menadžmentu omogućuju pravodobno praćenje uspješnosti poslovanja, utvrđivanje područja u kojima organizacija ostvaruje zadovoljavajuće rezultate, kao i identificiranje onih područja u kojima su potrebne korektivne mjere. Istodobno, kontrola omogućuje procjenu pridržavaju li se zaposlenici utvrđenih pravila, postupaka i standarda poslovanja. Međutim, samo uspostavljanje sustava kontrole nije dovoljno. Za učinkovito upravljanje potrebno je oblikovati i primijeniti takve sustave koji odgovaraju specifičnostima organizacije i njezina poslovnog okruženja. Neodgovarajući ili pogrešno odabrani sustavi kontrole mogu proizvesti neželjene posljedice i negativno utjecati na organizacijsko ponašanje. Menadžment pri oblikovanju sustava kontrole može birati između različitih pokazatelja, kriterija i metoda kontrole, pri čemu njihov izbor treba biti usklađen sa strategijom i organizacijskom strukturom društva. Strategija, organizacijska struktura i sustavi kontrole trebaju činiti međusobno usklađenu cjelinu kako bi se osigurala njihova učinkovitost u ostvarivanju organizacijskih ciljeva.
15.Safeta Lukačević
Vještačka inteligencija, strah od gubitka posla i psihološka sigurnost zaposlenih u savremenim organizacijama
Vještačka inteligencija predstavlja značajan faktor promjena u savremenom radnom okruženju. Njena primjena omogućava automatizaciju pojedinih zadataka, ubrzavanje poslovnih procesa i razvoj novih načina organizacije rada. Međutim, pored tehnoloških i ekonomskih posljedica, potrebno je razumjeti i psihološke reakcije zaposlenih na promjene koje mogu uticati na njihove profesionalne uloge i budućnost zaposlenja. Strah od gubitka posla predstavlja važan psihološki izazov jer zaposlenje za mnoge ljude, nije samo izvor prihoda nego i dio ličnog identiteta, osjećaja sigurnosti i društvene pripadnosti. Nesigurnost u vezi s budućnošću može biti povezana sa stresom, smanjenim zadovoljstvom poslom, slabijom organizacijskom privrženošću i promjenama u ponašanju uposlenih. Zbog toga se reakcije na vještačku inteligenciju ne mogu razumjeti isključivo kroz tehničke mogućnosti novih sistema. Može se zaključiti da vještačku inteligenciju ne treba posmatrati isključivo kao prijetnju zaposlenju, niti pretpostavljati da će njena primjena automatski poboljšati radne uslove. Njene posljedice zavisit će od načina na koji organizacije raspoređuju zadatke, razvijaju kompetencije i štite dostojanstvo zaposlenih. Cilj savremenog menadžmenta treba biti stvaranje radnog okruženja u kojem tehnološki napredak prati briga o ljudima, njihovoj psihološkoj sigurnosti i mogućnostima profesionalnog razvoja.
16. Savjetodavni servis
17. Saopštenja za primjenu propisa
18. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH